• 20.09. (22:30)

    Dr. No Stress

    Savjeti za nošenje sa stresom: Rutina, san, organiziranost, pomoć, stav

    Nekoliko savjeta za bolje nošenje sa stresom:
    Uspostaviti određenu kontrolu nad situacijom. Stvoriti rutinu je dobro za razvoj i zdravlje. Predvidivost suzbija stres
    Dobar san – stres može izazvati probleme u spavanju, a posljedični manjak sna može pogoršati stres. Pomažu zdrave navike spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme
    Organizirati se – pomoću raznih strategija upravljati poslovnim obavezama što smanjuje stres, npr. svaki dan može se napraviti popis zadataka koje treba napraviti, što smanjuje osjećaj “bombardiranja” mozga
    Potražiti pomoć ako je potrebna – stručnjak može pomoći u stvaranju otpornosti i jačanju sposobnosti upravljanja stresom, što rezultira čuvanjem zdravlja mozga
    Promjena stava – život bez stresa je ne samo nemoguć nego bi bio i vrlo nezanimljiv. Zapravo, određena razina stresa pomaže kod osobnog rasta pa treba težiti ne izostanku stresa nego zdravijim odgovorima na stres

    27.05. (13:31)

    Vijesti za ručak

    Savjet o hrani: Na dan trebamo 50 grama proteina, ostalo će izaći iz tijela

    Prehrana mnogih sadrži visoke količine proteina, neki jer se nadaju da će tako izgraditi mišiće, drugi jer tako misle smršavjeti, no dio stručnjaka tvrdi da je hrana s velikim količinama proteina (i visokim cijenama) bacanje novca. Proteini, odnosno bjelančevine – meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, grahorice – ključni su za rast i oporavak tijela te izgradnju mišića, a organizam ih razgrađuje u aminokiseline i uzima onoliko koliko mu treba, dok ostalo izbacuje kroz urin. Prosječna potreba za proteinima odrasle osobe koja nije nešto posebno fizički aktivna je 0,75 grama proteina na dan po kilogramu tjelesne težine, što bi bilo oko 55 grama proteina dnevno za muškarce i 45 grama za žene, a to bi bilo otprilike količina mesa, ribe, tofua ili orašastih plodova veličine dlana, na dan. Dakle, može se pretjerati, što može biti i zdravstveno problematično, što dokazuje primjer arktičkog istraživača Vilhjalmura Stefanssona koji je proveo sve skupa 5 godina jedući samo meso. BBC

    13.05. (12:31)

    The Talking Deads

    Raste broj tumora mozga u Engleskoj, sumnja se na mobitele

    Stopa oboljenja od agresivnih malignih tumora mozga od 1995. do 2015 godine u Engleskoj se popela s 2,4 na pet oboljenja na 100.000 ljudi, pokazuje studija. Znanstvenici sumnjaju na mobitele jer se tumori obično nalaze u područjima čeonog i sljepoočnog režnja, pokraj ušiju i čela, iako nije utvrđena uzročno-posljedična veza. Za svaki slučaj, ipak, može se koristiti hands-free uređaje, stavljati pozive na zvučnik, komunicirati porukama te ograničite svoju upotrebu mobitela, kao i upotrebu mobitela svoje djece. CNN

    26.02. (09:16)

    Hate to say I told you so - što bi rekle bake

    Savjeti za hladnoću: Cipele s debelom potplatom, čajevi, rukavice, kape…

    HZZO savjetuje oko hladnoće:
    Starijima, ali i svim srčanim bolesnicima te oboljelima od plućnih bolesti preporučuje se da ne izlaze u ranojutarnjim i noćnim satima kad su temperature vrlo niske
    Zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama i usta šalom kako bi se spriječilo izravno udisanje hladnog zraka
    Obuća treba biti topla i komotna, bez visokih peta, izbjegavati i nisku obuću
    Ako se pri boravku na otvorenom pojavi drhtavica – hitno se treba vratiti u zatvoreni prostor
    Preporučuju se topli napici, a treba izbjegavati alkohol i kofein
    Stariji s vremenom gube mogućnost osjeta promjena temperatura pa se preporučuje imati termostat u kući
    Održavati kontakt sa svojim starijima

    05.02. (13:38)

    Bolja od povrća!

    Kava smanjuje rizik od karcinoma, bolesti srca i dijabetesa

    Analiza 127 studija pronašla je ove koristi od redovitog pijenja umjerenih količina kave:

    -2 do 20 posto manji rizik obolijevanja od karcinoma dojke, debelog crijeva, endometrija i prostate

    -5% manji rizik za bolesti srca i krvnih žila

    -30% manji izgledi za obolijevanje od dijabetesa i Parkinsonove bolesti

    -Prosječno manji rizik za smrt od bilo kojeg uzroka

    Objašnjenje je to što zrnca kave sadrže fitokemikalije koje imaju antioksidativna i protuupalna svojstva, što uz utjecaj na djelovanje nekih ključnih enzima u organizmu pomaže u regulaciji funkcije jetre, metabolizma inzulina i glukoze te procesu “popravljanja” oštećenja DNK. Washington Post

    24.01. (07:23)

    Dance me to the end of Iife

    Za održavanje mozga i tijela odličan je – ples!

    Tjelesna aktivnost ima efekt da uspori pa čak i spriječi propadanje mentalnih i tjelesnih sposobnosti koje dolazi s godinama, a najučinkovitiji način za to je – ples. Ples i vježbe izdržljivosti povećavaju hipokampus, onaj dio mozga koji je najskloniji propadanju s godinama, a zadužen je za memoriju, ravnotežu i učenje, no samo kod plesača povećavaju se i dijelovi lijeve strane hipokampusa te poseban dio desne strane zvan subikulum. Plesanje, pogotovo kad je praćeno promjenama koreografije, bolja je aktivnost od nekih repetitivnih aktivnosti poput bicikliranja ili hodanja. Curious Mind

    17.01. (12:48)

    Kao kad se, khm, kakici ne bi dalo da ode svojim putem...

    Kihanje se ne smije sprečavati – primjer nesretnog Engleza

    Live Science piše zašto se kihanje na smije sprečavati, na primjeru 34-godišnjeg Engleza koji je izazvao rupturu grla dok je pokušavao upravo to. Dakle, umjesto da kihne, čovjek je stisnuo nos i zatvorio usta i nije kihnuo, ali je zato izazvao “pucanje” u grlu, završio u bolnici zbog bolova, vrat mu bio natečer, nije mogao govoriti ni gutati. Zašto – zrak koji je trebao izaći kihanjem ušao mu je u sloj tkiva ispod kože. Patio se tjedan dana, nakon dva mjeseca oporavio se skroz. Dakle, što želi van – nek izađe!

    11.01. (23:00)

    Plavo nebo da - plavi ekran ne

    Ponoćni savjet: Posljednjih pola sata prije sna ne smije se na društvene mreže

    Internet je genijalan, društvene mreže su sjajne, ali treba ih izbjegavati barem pola sata prije odlaska na spavanje, savjetuje BBC. Korištenje socijalnih mreža 30 minuta prija spavanje snažan je indikator lošeg sna, bez obzira na broj sati koje čovjek provede na socijalnim mrežama preko dana. Razlozi nisu posve sigurni, ali ima prostora za informirano nagađanje: plava svjetlost smartphonea remeti razinu melanina, kemikalije koja nam poručuje da je vrijeme za san, socijalne mreže povećavaju anksioznost pa je teško isključit se, vrijeme na mrežama jednostavno smanjuje broj odspavanih minuta, a i smanjuje se vjerojatnost za fizičke aktivnosti…

    08.01. (11:30)

    Brain Killer

    Previše šećera slabi pamćenje i otežava učenje

    Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja – problem su fruktoza i sukroza koje mogu imati štetan učinak na mozak, iako konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, piše Physiology and Behaviour. Zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Big Think

  • 08.11. (12:45)

    Kava smanjuje rizik za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, ali ne kofein, nego spojevi fenilindani koji nastaju prženjem zrnaca kave

    Iscrpnije...
    06.11. (11:45)

    Simptomi srčanog udara – neugoda u prsnom košu, bol, zadihanost, lupanje srca; prvi lijek – duboko udahnuti pa se zakašljati najviše što se može

    Iscrpnije...
    11.10. (15:47)

    Lagana 15-minutna šetnja poslije jela jedna je od najboljih stvari koje čovjek može učiniti za svoje zdravlje

    Iscrpnije...
    20.09. (22:30)

    Dr. No Stress

    Savjeti za nošenje sa stresom: Rutina, san, organiziranost, pomoć, stav

    Nekoliko savjeta za bolje nošenje sa stresom:
    Uspostaviti određenu kontrolu nad situacijom. Stvoriti rutinu je dobro za razvoj i zdravlje. Predvidivost suzbija stres
    Dobar san – stres može izazvati probleme u spavanju, a posljedični manjak sna može pogoršati stres. Pomažu zdrave navike spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme
    Organizirati se – pomoću raznih strategija upravljati poslovnim obavezama što smanjuje stres, npr. svaki dan može se napraviti popis zadataka koje treba napraviti, što smanjuje osjećaj “bombardiranja” mozga
    Potražiti pomoć ako je potrebna – stručnjak može pomoći u stvaranju otpornosti i jačanju sposobnosti upravljanja stresom, što rezultira čuvanjem zdravlja mozga
    Promjena stava – život bez stresa je ne samo nemoguć nego bi bio i vrlo nezanimljiv. Zapravo, određena razina stresa pomaže kod osobnog rasta pa treba težiti ne izostanku stresa nego zdravijim odgovorima na stres

    31.05. (08:05)

    Sjedenje šteti srcu: Kod osoba koje dugo sjede tijekom dana postoji viša razina nezdravog troponina, a u posebno rizičnu skupinu spadaju oni koji na dan sjede u prosjeku više od devet sati; – osim oštećenja srca, povećava se i rizik od razvijanja bolesti poput dijabetesa; vježbanje neće puno pomoći, treba manje sjediti

    Iscrpnije...
    27.05. (13:31)

    Vijesti za ručak

    Savjet o hrani: Na dan trebamo 50 grama proteina, ostalo će izaći iz tijela

    Prehrana mnogih sadrži visoke količine proteina, neki jer se nadaju da će tako izgraditi mišiće, drugi jer tako misle smršavjeti, no dio stručnjaka tvrdi da je hrana s velikim količinama proteina (i visokim cijenama) bacanje novca. Proteini, odnosno bjelančevine – meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, grahorice – ključni su za rast i oporavak tijela te izgradnju mišića, a organizam ih razgrađuje u aminokiseline i uzima onoliko koliko mu treba, dok ostalo izbacuje kroz urin. Prosječna potreba za proteinima odrasle osobe koja nije nešto posebno fizički aktivna je 0,75 grama proteina na dan po kilogramu tjelesne težine, što bi bilo oko 55 grama proteina dnevno za muškarce i 45 grama za žene, a to bi bilo otprilike količina mesa, ribe, tofua ili orašastih plodova veličine dlana, na dan. Dakle, može se pretjerati, što može biti i zdravstveno problematično, što dokazuje primjer arktičkog istraživača Vilhjalmura Stefanssona koji je proveo sve skupa 5 godina jedući samo meso. BBC