• 06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    03.03. (14:27)

    Otvoreno-zatvoreno

    Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

    Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    18.02. (09:30)

    Šonje: Hrvatski ulazak u euro područje iz berlinske perspektive

    Velimir Šonje je prošli tjedan bio u Berlinu na konferenciji Europa više brzina u organizaciji Njemačke udruge banaka i bavio se pitanjem uvođenja eura: “U euro području imat ćemo amortizere za krize koje izvan euro područja nemamo. Euro može pomoći da se ne ponovi 2009., kada je BDP pao za nevjerojatnih 7,3% BDP-a plus još pet godina stagnacije. Na raspolaganju će biti: otkup državnih obveznica od strane ECB-a, pristup “europskom MMF-u” – Europskom mehanizmu stabilnosti, najniže moguće kamatne stope u krizi… Ekonomski lab

    24.01. (10:30)

    Ja bi mogo da mogu, ja bi znao da znam

    Maruška Vizek: Ne trebamo srljati s uvođenjem eura, naša ekonomija to ne može podnijeti

    “Ne treba srljati kada mi ne ispunjavamo kriterije nego samo imamo volju i zato što nam se tako namjestila situacija… Mi ne nalikujemo dostatno na ekonomije u europodručju, a zdravih ekonomskih temelja nemamo. Trebali bi s malo više opreza ulaziti u dugoročne projekte”, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek. Najavljuje i novu recesiju: “Ekonomski ciklusi su takvi da nas sljeduje recesija, ali je pitanje hoće li se dogoditi za tri mjeseca ili tri godine”. N1

    23.01. (20:30)

    Euronews: Uđe li Hrvatska u eurozonu, Putin će dobiti svoje najveće oružje u EU

    Hrvatsko prihvaćanje eura bilo bi katastrofalno i poražavajuće za zemlju čije je pravosuđe prožeto korupcijom koja se koristi za širenje ruskog utjecaja. Europska unija je 2017. godine tijesno izbjegla scenarij ”Grčka 2.0” u Hrvatskoj, kada je najveća nacionalna kompanija Agrokor dobila državnu pomoć kako bi izbjegla kolaps. Zahvaljujući Putinu, to se srećom nije dogodilo. Akcija spašavanja završila je odobravanjem dvjema ruskim bankama, Sberbanku i VTB-u, preuzimanja 47 posto udjela u Agrokoru. Ukratko, ovim dogovorom Putin je dobio neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću kompaniju u bivšoj Jugoslaviji. Ubrzo nakon bailouta Agrokora, Gazprom je iskoristio prorusku političku klimu i potpisao 10-godišnji ugovor o isporuci jedne milijarde kubičnih metara plina Hrvatskoj svake godine… – komentar sa strane za Euronews, a prijevod ima Index.

    11.01. (17:32)

    Ljubitelji krzna

    63% Hrvata misli da je uvođenje eura loše

    Pozitivan stav prema uvođenju eura krajem prošle godine imalo je 26,9 posto građana, pokazuje anketa Ministarstva vanjskih poslova. 62,9 posto građana misli da bi prelazak na zajedničku europsku valutu za Hrvatsku bio uglavnom ili izrazito loš. No ima kvaka – polovica ispitanih osjeća se inferiorno informiranima “o prednostima ulaska Hrvatske u eurozonu”. Inače, više od polovice sudionika Monitorove ankete slaže se s uvođenjem eura. Telegram

    09.01. (10:30)

    Nova članica kuca na vratima

    Europska komisija: Hrvatska ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura

    “Hrvatska radi vrlo ozbiljno i intenzivno na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu” – rekao je potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Domobrovskis. Dodaje da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere. U idućoj financijskoj perspektivi bit će i program za financijsku potporu reformi zemljama koje su na putu priključivanja eurozoni. Po onome što je rekao ulazak se može očekivati iza 2023. T-Portal

    27.01.2018. (11:49)

    Makro cijene za mikro ljude

    Vujčić: Od uvođenja eura imat ćemo više koristi, iako će cijene rasti

    Hrvatskoj je u interesu započeti proces uvođenja eura jer će time ostvariti značajne i trajne koristi, znatno veće od troškova, kaže guverner Vujčić. Koristi, koje bi trebale biti znatne i trajne:
    Uklanjanja valutnog rizika
    Smanjenje kamatnih stopa
    Otklanjanje rizika valutne krize i smanjenje rizika bankovne i platnobilančne krize
    Niži transakcijski troškovi
    Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima
    Pozitivan učinak na turizam
    Sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava
    Pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja
    Troškovi i rizici, koji bi trebali biti jednokratni i mali:
    Gubitak samostalne monetarne politike
    Rizik jednokratnog i blagog učinka na rast cijena prilikom konverzije
    Rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža
    Troškovi konverzije
    Prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci
    Sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama. HNB.hr

  • 06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    03.03. (14:27)

    Otvoreno-zatvoreno

    Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

    Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

    27.02. (23:00)

    Jesmo li spremni za euro odgovaraju Ljubo Jurčić (nije oduševljen, “njemački euro vrijedi 120 centi, a grčki 70”) i zamjenica guvernera Sandra Švaljek Iscrpnije...

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    18.02. (09:30)

    Šonje: Hrvatski ulazak u euro područje iz berlinske perspektive

    Velimir Šonje je prošli tjedan bio u Berlinu na konferenciji Europa više brzina u organizaciji Njemačke udruge banaka i bavio se pitanjem uvođenja eura: “U euro području imat ćemo amortizere za krize koje izvan euro područja nemamo. Euro može pomoći da se ne ponovi 2009., kada je BDP pao za nevjerojatnih 7,3% BDP-a plus još pet godina stagnacije. Na raspolaganju će biti: otkup državnih obveznica od strane ECB-a, pristup “europskom MMF-u” – Europskom mehanizmu stabilnosti, najniže moguće kamatne stope u krizi… Ekonomski lab

    24.01. (10:30)

    Ja bi mogo da mogu, ja bi znao da znam

    Maruška Vizek: Ne trebamo srljati s uvođenjem eura, naša ekonomija to ne može podnijeti

    “Ne treba srljati kada mi ne ispunjavamo kriterije nego samo imamo volju i zato što nam se tako namjestila situacija… Mi ne nalikujemo dostatno na ekonomije u europodručju, a zdravih ekonomskih temelja nemamo. Trebali bi s malo više opreza ulaziti u dugoročne projekte”, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek. Najavljuje i novu recesiju: “Ekonomski ciklusi su takvi da nas sljeduje recesija, ali je pitanje hoće li se dogoditi za tri mjeseca ili tri godine”. N1

    23.01. (20:30)

    Euronews: Uđe li Hrvatska u eurozonu, Putin će dobiti svoje najveće oružje u EU

    Hrvatsko prihvaćanje eura bilo bi katastrofalno i poražavajuće za zemlju čije je pravosuđe prožeto korupcijom koja se koristi za širenje ruskog utjecaja. Europska unija je 2017. godine tijesno izbjegla scenarij ”Grčka 2.0” u Hrvatskoj, kada je najveća nacionalna kompanija Agrokor dobila državnu pomoć kako bi izbjegla kolaps. Zahvaljujući Putinu, to se srećom nije dogodilo. Akcija spašavanja završila je odobravanjem dvjema ruskim bankama, Sberbanku i VTB-u, preuzimanja 47 posto udjela u Agrokoru. Ukratko, ovim dogovorom Putin je dobio neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću kompaniju u bivšoj Jugoslaviji. Ubrzo nakon bailouta Agrokora, Gazprom je iskoristio prorusku političku klimu i potpisao 10-godišnji ugovor o isporuci jedne milijarde kubičnih metara plina Hrvatskoj svake godine… – komentar sa strane za Euronews, a prijevod ima Index.

    11.01. (17:32)

    Ljubitelji krzna

    63% Hrvata misli da je uvođenje eura loše

    Pozitivan stav prema uvođenju eura krajem prošle godine imalo je 26,9 posto građana, pokazuje anketa Ministarstva vanjskih poslova. 62,9 posto građana misli da bi prelazak na zajedničku europsku valutu za Hrvatsku bio uglavnom ili izrazito loš. No ima kvaka – polovica ispitanih osjeća se inferiorno informiranima “o prednostima ulaska Hrvatske u eurozonu”. Inače, više od polovice sudionika Monitorove ankete slaže se s uvođenjem eura. Telegram

    09.01. (10:30)

    Nova članica kuca na vratima

    Europska komisija: Hrvatska ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura

    “Hrvatska radi vrlo ozbiljno i intenzivno na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu” – rekao je potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Domobrovskis. Dodaje da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere. U idućoj financijskoj perspektivi bit će i program za financijsku potporu reformi zemljama koje su na putu priključivanja eurozoni. Po onome što je rekao ulazak se može očekivati iza 2023. T-Portal