• 30.11. (13:30)

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (2. dio)?

    Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus – mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    18.11. (19:30)

    Čitajući između brojki

    Velimir Šonje: U Hrvatskoj se, nekim čudom, dogodio rast. Kapilarno, kao voda, dizao se odozdo

    “Mnogo prije nego što će državna mašinerija pokrenuti svoje zahrđale kotačiće na projektima EU fondova, i u vrijeme dok je ugriz poreza i doprinosa u BDP-u snažno rastao (što znači da je država gušila rast), u Hrvatskoj je, nekim čudom, počeo rasti izvoz i pojavio se dinamizam u sektoru malih i srednjih poduzeća… Rast se kapilarno, kao voda, dizao odozdo. Sve ono što je pritiskalo odozgo nije ga uspjelo ugušiti, a to se ima zahvaliti nevjerojatnom nervu, ingenioznosti i debeloj koži tisuća pravih hrvatskih poduzetnika (mislim na one koji ne tavore na državnim narudžbama formalno uživajući vlasnička prava u svojim “privatnim firmama”)”, piše Velimir Šonje i s pravom dodaje – o takvim se stvarima slabo govori.

    04.11. (11:32)

    Strah je valuta

    Velimir Šonje: Povratak ekonomike straha

    Kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća… Na tome tragu danas možemo plakati zbog kaotičnog načina kako je Merkel 2015. pokrenula ove procese i posredno nahranila strah. Ona je jako dobro svjesna posljedica svojih odluka. Neka društva naprosto nemaju kapacitet izdržati slike kolona «nevjernika». Poljska je imala parlamentarne izbore mjesec dana nakon što su nepregledne kolone migranata na putu prema Njemačkoj počele salijetati europske granice u rujnu 2015. Iako jednog migranta nisu vidjeli, Pravo i pravda nikada ne bi postigli rezultat koji su postigli da nije postojao moment straha. Nejednakosti i nezaposlenost – priče za malu djecu… Dobar (a nego kakav) i poduži članak napisao je Velimir Šonje na Ekonomskom labu.

    02.10. (20:30)

    Ekonomski lab: Javni sektor može bolje – jeftinije i kvalitetnije

    Hrvatska, koja je prikazana kao veliki crveni krug, pripada u skupinu država koje ubiru previše. Samo je Grčka u našoj razvojnoj zoni dalje od linije. Ako bismo gornji prikaz shvatili ozbiljno u analitičkom smislu, mogli bismo izračunati da Hrvatska odstupa od linije očekivanih vrijednosti za oko 6% BDP-a. To je oko 22 milijarde kuna. Netko ambiciozan bi mogao zaključiti da bi se porezni i drugi tereti opće države trebali smanjiti za 22 milijarde kuna… – piše još jednu zanimljivu ekonomsku analizu Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    17.09. (16:30)

    Anketa: Može li ekonomski liberalizam pomoći hrvatskim građanima da bolje žive?

    Net.hr je postavio dva pitanja viđenijim ekonomistima i poduzetnicima koji su zagovornici liberalne ideje u ekonomiji, oni su – Velimir Šonje, Nenad Bakić, Vedrana Pribičević, Davor Huić, Saša Cvetojević, Filip Galić i Milan Račić, a pitanja na koja odgovaraju su: 1. Vjerujete li da bi ekonomski liberalizam pomogao većini hrvatskih građana da bolje žive? i 2. Zbog čega nema velike političke stranke koja bi zagovarala tako nešto? Jeste li vi razmišljali o političkom angažmanu koji bi promovirao ideje ekonomskog liberalizma? Zanimljivo, potrebno. Net.hr

    17.09. (09:30)

    Šonje: Plenković i Z. Marić su za sada fiskalno odgovorniji od Sanaderove vlade sa Šukerom

    Dobar članak napisao je Velimir Šonje Za Ekonomski lab i začudo zvuči kao oprezni optimist, što je blagotvorno osvježenje u odnosu na tipične hrvatske katastrofičare: Prošlog četvrtka su objavljene brojke o suficitu proračuna opće države u prvoj polovici godine… Smeće na plaži ne vidi kad je plima… Sada su pred nama dvije godine načičkane izborima… Danas je društvo mnogo heterogenije. Interesi su različitiji. Politička scena je sve više razmrvljena. Medijska scena je pluralnija…

    Mnogi poduzetnici koji ne zavise o poslovima s državom su u ekspanziji i kod njih rade mnogi radnici. Privatna Hrvatska buja. Danas su tisuće izvoznika u rastu ekonomski mnogo moćniji od privilegiranih koji rade s državom. Tržišni odnosi jačaju. Rodijačke mreže i državna poduzeća se doduše ne daju; partijske elite ih čuvaju kao oko u glavi radi nahrambe stranačkih klijenata, ali taj “javno-privatni sektor” sve teže parira onom pravom privatnom jer je prožet nižom produktivnošću i s manje kapitala i znanja od privatne hrvatske koja buja.

    I porezni obveznici imaju svoj formalan i neformalan glas, a mediji adekvatno reprezentiraju glas te nove, iznutra osamostaljene i od vlasti neovisne Hrvatske. Svakoga dana se čuje pitanje „A tko sve to plaća, kome i kako?“. Traži se razvidnije javno upravljanje, reforme; vrijednost za novac, Domovino. Sve se to dogodilo nakon ulaska u EU i zahvaljujući tome.

    više

  • 30.11. (13:30)

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (2. dio)?

    Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus – mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    18.11. (19:30)

    Čitajući između brojki

    Velimir Šonje: U Hrvatskoj se, nekim čudom, dogodio rast. Kapilarno, kao voda, dizao se odozdo

    “Mnogo prije nego što će državna mašinerija pokrenuti svoje zahrđale kotačiće na projektima EU fondova, i u vrijeme dok je ugriz poreza i doprinosa u BDP-u snažno rastao (što znači da je država gušila rast), u Hrvatskoj je, nekim čudom, počeo rasti izvoz i pojavio se dinamizam u sektoru malih i srednjih poduzeća… Rast se kapilarno, kao voda, dizao odozdo. Sve ono što je pritiskalo odozgo nije ga uspjelo ugušiti, a to se ima zahvaliti nevjerojatnom nervu, ingenioznosti i debeloj koži tisuća pravih hrvatskih poduzetnika (mislim na one koji ne tavore na državnim narudžbama formalno uživajući vlasnička prava u svojim “privatnim firmama”)”, piše Velimir Šonje i s pravom dodaje – o takvim se stvarima slabo govori.

    04.11. (11:32)

    Strah je valuta

    Velimir Šonje: Povratak ekonomike straha

    Kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća… Na tome tragu danas možemo plakati zbog kaotičnog načina kako je Merkel 2015. pokrenula ove procese i posredno nahranila strah. Ona je jako dobro svjesna posljedica svojih odluka. Neka društva naprosto nemaju kapacitet izdržati slike kolona «nevjernika». Poljska je imala parlamentarne izbore mjesec dana nakon što su nepregledne kolone migranata na putu prema Njemačkoj počele salijetati europske granice u rujnu 2015. Iako jednog migranta nisu vidjeli, Pravo i pravda nikada ne bi postigli rezultat koji su postigli da nije postojao moment straha. Nejednakosti i nezaposlenost – priče za malu djecu… Dobar (a nego kakav) i poduži članak napisao je Velimir Šonje na Ekonomskom labu.

    04.11. (11:01)

    Velimir Šonje u Kardumovoj Drugoj strani o stanju na burzi i laganoj panici. HRTi (Zašto su taj HRTi tako glupo složili i otežavaju gledanje je nejasno, ali je jako glupo. Sredite to, jedan klik je uvijek dovoljan.)

    Iscrpnije...