• 14.11.2017. (16:16)

    Natrag u budućnost

    Tech-kompanije su budućnost, a nije ih briga za jednakost žena!?

    Neravnoteže plaće i moći stavljaju muškarce u položaj zlostavljača, daje im kontrolu nad ekonomskim životima žena i posljedično utjecaj nad njihovim fizičkim životima, piše New Yorker u nešto dužem članku o spolnoj diskriminaciji u tehnološkim tvrtkama. Jedna bivša Teslina radnica iznosi, gotovo ironično, paradoks – ovo je industrija koja bi trebala biti budućnost, žele stvari učiniti drugačijima i boljima, a nije ih briga za jednakost žena.

  • Slične vijesti

    14.12.2017. (13:29)

    Pisanje povijesti

    Žene o spolnom zlostavljanju: Živimo u velikom trenutku podizanja svijesti

    Nikad nismo posve ostvarile građansku jednakost niti autonomiju nad našim tijelom, zato je pravo na slobodu od seksualnog zlostavljanja na poslu sljedeća važna granica u jednakosti žena – kaže profesorica Laura Kipnis u vrlo zanimljivom razgovoru sedam žena u New York Timesu o položaju žena danas. Autorica Lynn Povich kaže kako su mnoge od feministica mislile da će, kad se donese zakone, ti zakoni biti provođeni, ali pokazalo se da se ne može propisati stav i kulturu. “Proživljavamo veliki trenutak podizanja svijesti” – smatra profesorica Anita Hill. Nije im baš sve posve jasno – teško im je definirati seks na radnom mjestu, nisu sigurne ni treba li ga uopće zabraniti, nisu uvjerene da bi bilo puno manje problema kad bi više žena bilo na šefovskim pozicijama…

    13.12.2017. (14:56)

    Normalno i sramno

    Što je žena s brkovima?

    Za jedan spol prirodni, poželjni i erotični, za drugi izvor anksioznosti i niskog samopouzdanja – dlačice na licu još su jedno mjesto na kojemu se snažno ocrtavaju kontradikcije i dvostruka mjerila koje patrijarhat postavlja pred muškarce i žene, piše Antonela Marušić u odličnom tekstu o ženama i dlakama. Osim toga, jeste li znali da je službeni izraz koji za ženske brkove koristi kozmetička struka – nausnice. Vox Feminae

    03.11.2017. (00:08)

    Woman Runner 2117.

    Jednakost između muškaraca i žena – za stotinu godina!

    Jaz u jednakosti između muškaraca i žena zatvorit će se za 100 godina, ako se nastavi sadašnjom brzinom, upozorio je Svjetski ekonomski forum u novom izvještaju gdje piše i da je ovo prvi puta da je jaz povećan u odnosu na prethodnu godinu otkako se izrađuje ljestvicu (2006.). Izvještaj rangira 144 države prema ekonomskih šansama, obrazovanju, političkoj participaciji i zdravlju, a ove godine žene imaju 68% šansi muškaraca, dok su lani imale malo većih 68.3%. Jednakost spolova najbliža je u zdravlju i obrazovanju, slaba je u politici i ekonomskim šansama, a upravo po ekonomiju bi bilo dobro da je ostvarena jednakost – Francuska i Njemačka dodale bi 300 milijardi dolara svojim ekonomijama kad bi žene bile jednake muškarcima. Hrvatska je s rezultatom 0,711 na 54. mjestu ljestvice, a među prvih pet su Island, Finska, Norveška, Švedska i Ruanda. Quartz

    06.11.2016. (20:47)

    Quo vadis

    Koliko nam je globalizacije potrebno?

    “U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

    09.02.2016. (08:03)

    And everybody knows

    Od nogometa do nekretnina, nejednakost je izvor svih kriza

    Nejednakost utječe na sve nas. Živim u Amsterdamu, gdje cijene kuća sada rastu toliko snažno da im obični, radni ljudi ne mogu ni primirisati. U Londonu je tako već godinama – cijeli kvartovi postaju nemogući za priuštiti. Stoljetni nogometni klubovi postali su igrališta za milijardere. A trend se samo nastavlja – sve više i više bogatstva pada u ruke sve manjeg broja ljudi. A vjerujem da će toleriranje te rastuće nejednakosti otići u povijest kao najveća pogreška nakon komunizma, piše Guardian.

    18.01.2016. (00:23)

    Grafovi i gafovi

    Hrvatski brutalni porezi uništavaju gospodarski rast i povećavaju nejednakosti

    „Veliki porezi ne moraju nužno uništavati gospodarski rast (odnosno, oni koji se s time ne slažu, mogu se oko toga beskonačno sporiti). Ali znamo da je u hrvatskom slučaju to zaista tako. Naime, veliki porezi su u Hrvatskoj bili isključivo zato da bi se mogao podržavati javni sektor. Tokom ‘krize’ (a zapravo razotkrivanja naših slabosti) je javni sektor po broju zaposlenih ostao isti ili čak malo porastao, a privatni je izgubio oko 150.000 radnih mjesta. Stoga je lako zaključiti da su veliki porezi uništavali gospodarstvo, te da ova Vlada nije bila socijaldemokratska. Naime nije socijaldemokratski povećavati nezaposlenost i time stvarati velike razlike“, analizira Nenad Bakić.

    25.11.2015. (20:16)

    Tuga na jugu

    Najveća nejednakost na svijetu vlada na jugu EU

    Najveća nejednakost u razvijenom svijetu vlada u krizom poharanim južnim članicama EU, objavila je banka Morgan Stanley u novom izvještaju o održivoj ekonomiji. Najgore je stanje u Portugalu, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj, a iza juga Europe slijedi SAD. Rast gospodarstva u Kini i Indiji smanjio je nejednakost u globalu, ali je nejednakost pojedinaca narasla. Telegram

    29.10.2015. (09:42)

    Gospoda i vlastela

    U kojem gradu vlada najveća nejednakost?

    Stanovnici londonskog East Enda organizirali su F*uck paradu u kojoj prosvjeduju protiv duboke nejednakosti koja vlada gradom: 10% najbogatijih posjeduje čak 60% nekretnina u Londonu. No London je, osim Amsterdama, jedini od 13 europskih gradova u kojima nejednakost zapravo ne raste – zato jer je oduvijek ukorijenjena. Grad koji svjedoči najvećem produbljenju jaza između bogatih i siromašnih jest Madrid. Istraživači se slažu da su za rast segregacije zaslužni globalizacija, ekonomsko restrukturiranje, povlačenje države i manjak investicija u socijalne stanove. Guardian

    27.10.2015. (10:45)

    Ipak smo u Europi

    Kolika je doista razlika između najbogatijih i najsiromašnijih u RH?

    Kad je Thomas Piketty prošle godine gostovao u Hrvatskoj, od Borisa Lalovca zatražio je i dobio podatke o plaćama (iako ne i o dohodcima od kapitala) koji pokazuju da je 10% onih koji primaju najviše plaće dobilo 21,7% ukupnog financijskog kolača, odnosno ukupnog neto dohotka, dok je 10% zaposlenih s najnižim plaćama dobilo tek 1,4%. Drugim riječima, gornja desetina prima 15,4 puta više od desetine najslabije plaćenih, no takvo stanje, barem kad su u pitanju plaće, mnogo je bliže egalitarnijem europskom sustavu nego neegalitarnom američkom, analizira Jutarnji.

  • Slične vijesti

    14.12.2017. (13:29)

    Pisanje povijesti

    Žene o spolnom zlostavljanju: Živimo u velikom trenutku podizanja svijesti

    Nikad nismo posve ostvarile građansku jednakost niti autonomiju nad našim tijelom, zato je pravo na slobodu od seksualnog zlostavljanja na poslu sljedeća važna granica u jednakosti žena – kaže profesorica Laura Kipnis u vrlo zanimljivom razgovoru sedam žena u New York Timesu o položaju žena danas. Autorica Lynn Povich kaže kako su mnoge od feministica mislile da će, kad se donese zakone, ti zakoni biti provođeni, ali pokazalo se da se ne može propisati stav i kulturu. “Proživljavamo veliki trenutak podizanja svijesti” – smatra profesorica Anita Hill. Nije im baš sve posve jasno – teško im je definirati seks na radnom mjestu, nisu sigurne ni treba li ga uopće zabraniti, nisu uvjerene da bi bilo puno manje problema kad bi više žena bilo na šefovskim pozicijama…

    13.12.2017. (14:56)

    Normalno i sramno

    Što je žena s brkovima?

    Za jedan spol prirodni, poželjni i erotični, za drugi izvor anksioznosti i niskog samopouzdanja – dlačice na licu još su jedno mjesto na kojemu se snažno ocrtavaju kontradikcije i dvostruka mjerila koje patrijarhat postavlja pred muškarce i žene, piše Antonela Marušić u odličnom tekstu o ženama i dlakama. Osim toga, jeste li znali da je službeni izraz koji za ženske brkove koristi kozmetička struka – nausnice. Vox Feminae

    03.11.2017. (00:08)

    Woman Runner 2117.

    Jednakost između muškaraca i žena – za stotinu godina!

    Jaz u jednakosti između muškaraca i žena zatvorit će se za 100 godina, ako se nastavi sadašnjom brzinom, upozorio je Svjetski ekonomski forum u novom izvještaju gdje piše i da je ovo prvi puta da je jaz povećan u odnosu na prethodnu godinu otkako se izrađuje ljestvicu (2006.). Izvještaj rangira 144 države prema ekonomskih šansama, obrazovanju, političkoj participaciji i zdravlju, a ove godine žene imaju 68% šansi muškaraca, dok su lani imale malo većih 68.3%. Jednakost spolova najbliža je u zdravlju i obrazovanju, slaba je u politici i ekonomskim šansama, a upravo po ekonomiju bi bilo dobro da je ostvarena jednakost – Francuska i Njemačka dodale bi 300 milijardi dolara svojim ekonomijama kad bi žene bile jednake muškarcima. Hrvatska je s rezultatom 0,711 na 54. mjestu ljestvice, a među prvih pet su Island, Finska, Norveška, Švedska i Ruanda. Quartz

    18.10.2017. (13:49)

    Matematika kaže da se nejednakost može riješiti raspodjelom bogatstva, ne smanjenjem poreza

    Iscrpnije...
    06.11.2016. (20:47)

    Quo vadis

    Koliko nam je globalizacije potrebno?

    “U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

    09.02.2016. (08:03)

    And everybody knows

    Od nogometa do nekretnina, nejednakost je izvor svih kriza

    Nejednakost utječe na sve nas. Živim u Amsterdamu, gdje cijene kuća sada rastu toliko snažno da im obični, radni ljudi ne mogu ni primirisati. U Londonu je tako već godinama – cijeli kvartovi postaju nemogući za priuštiti. Stoljetni nogometni klubovi postali su igrališta za milijardere. A trend se samo nastavlja – sve više i više bogatstva pada u ruke sve manjeg broja ljudi. A vjerujem da će toleriranje te rastuće nejednakosti otići u povijest kao najveća pogreška nakon komunizma, piše Guardian.