Thomasson - umjetnost u beskorisnosti - Monitor.hr
28.09.2017. (18:47)

Ostaci nekog drugog vremena

Thomasson – umjetnost u beskorisnosti

Thomasson je zanimljiv umjetnički pokret/zajednica koja se bavi pronalaskom i fotografiranjem neobičnih primjera arhitekture, ostataka iz prošlosti. Primjerice mjesta na kojima se vide tragovi povijesnih zgrada koje su u međuvremenu srušene, a iza njih su ostala stepeništa koja ne vode nikamo, obrisi zazidanih prozora, vrata na drugom katu, zazidani balkoni… Ovdje više o pokretu, ovdje Instagram profil.


Slične vijesti

02.04. (14:00)

Iskažimo dobrodošlicu umjetničkim performansom, kad već političari neće

Postnikov o Venecijanskom bijenalu: Dobar odabir hrvatskog predstavnika oko važne teme – migranata

Na Venecijanskom bijenalu koji se otvara idućeg mjeseca Hrvatsku će predstavljati projekt Vlatke Horvat “Priručnim sredstvima”. Horvat je međunarodno priznata umjetnica, Bijenale je prestižna svjetska manifestacija, ovo je dakle stvar od nacionalnog značaja: nimalo čudno što se na nedavnoj press konferenciji u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, uz autoricu izložbe i kustosicu Antoniu Manjaču, pojavila sama ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek da se pohvali angažmanom svoga ministarstva oko važnog i skupog projekta. A s obzirom na krovnu temu izložbe “Stranci posvuda”, koju je osmislio ovogodišnji kurator Adriano Pedrosa, njeno je ministarstvo – treba priznati – dobro odabralo tko će nas predstavljati.

Ne samo zato što je Vlatka Horvat veći dio života i karijere provela u inostranstvu, u SAD-u i Velikoj Britaniji, niti zato što se dugi niz godina bavi krhkim i prekarnim društvenim odnosima, nego i zbog koncepta “Priručnih sredstava”. Zamisao je, saznali smo na pressici, jednostavna, ali slojevita: Horvat će u Hrvatskom paviljonu izlagati radove svojih kolegica i kolega, redom migranata i “stranaca” u novim domovinama, koje će joj oni slati neformalnim mrežama i kanalima, preko zajedničkih prijatelja i poznanika. Projekt od nacionalnog značaja pretvorit će se tako u internacionalnu priču o međusobnoj pomoći, prijateljstvu i solidarnosti. Boris Postnikov za Novosti.

22.03. (13:00)

Djevojka koja se odmara – nastavlja odmarati

Proljetna aukcija umjetnina u Hrvatskoj donijela je zanimljive rezultate i neočekivane obrate

Među ponuđenim remek-djelima istaknula se slika Djevojka koja se odmara Vlahe Bukovca, naslikana 1909. godine. Nakon cijelog stoljeća prvi put je izložena u Hrvatskoj, čime je izazvala poseban interes kolekcionara. Unatoč početnoj procjeni vrijednosti između 45 i 65 tisuća eura, djelo nije našlo novog vlasnika unatoč ponuđenim cijenama koje su dosegle i 74 i pol tisuće eura. Nasuprot tome, jedno od najznačajnijih kulturnih dobara – Meštrovićev kapitel, nastao 1940. godine, prodan je po visokoj cijeni. Iako je izostao uspjeh u prodaji Bukovčeve slike, aukcija je ukupno privukla interes kupaca za 80 domaćih remek-djela, s ukupnom prodajnom vrijednošću od 200 tisuća eura. Ovi rezultati jasno pokazuju dinamiku tržišta umjetnina u Hrvatskoj i interes kolekcionara za vrijedna kulturna dobra. (Tportal)

23.11.2023. (19:00)

Internet umjetnici, jel čitate?

Izazovi arhiviranja internetske umjetnosti

S obzirom na razvoj novih tehnologija lako je pomisliti da je digitalni arhiv jednostavno rješenje za pohranu internetske umjetnosti. Ipak, za njeno cjelovito očuvanje potrebno je puno pažnje, znanja i sustavne podrške. Da bismo razumjeli kompleksnost očuvanja internetskog rada, vrijedi povući nekoliko paralela između arhiviranja net arta i arhiviranja weba. Oboje imaju značajne izazove koje treba savladati – brzo mijenjanje tehnologija za stvaranje i reprodukciju, poput novih verzija HTML-a i CSS-a, programskih jezika backenda, internetskih protokola, funkcionalnosti web preglednika, kao i programa i alata koji se koriste za izradu djela. U članku Metode zaštite internetske umjetnosti kustos zadarske Galerije umjetninaAnte Orlović ističe da su metode emulacije i migracije najučinkovitije. Kulturpunkt

14.11.2023. (19:00)

Dobro promišljena provokacija

Putujuća izložba „Misterij Banksyja“: Hommage bez originala

Znaju ga i oni koje umjetnost inače ne zanima baš puno. Muškarac čija je anonimnost njegov zaštitni znak, čovjek kojeg se smatra autorom čuvenih grafita, a spektakularnim akcijama, kao što je uništavanje svog vlastitog djelanakon što je prodano na dražbi za poveću svotu novca, Banksy je postao nešto kao Robin Hood svijeta umjetnosti, duh slobode, istovremeno i kritičar i šaljivdžija. Doživeti Banksyjev rad, a da to nije na posteru ili na Instagram-nalogu samog umjetnika, nije lak potvat. Ulična umjetnost je kratkog vijeka, to je priroda te umjetničke forme. Lakše od putovanja po svijetu je otići na neku Banksyjevu izložbu. Kako je umjetnikova slava rasla, sve su brojniji bili pokušaji da ga dovede u muzejske prostore. Jednu izložbu je Banksy čak i autorizirao – pod naslovom „Cut & Run” i uglavnom je pokazivala šablone koje umjetnik koristi za prskanje sprejom. Trenutna izložba je neautorizirana, a vidjelo ju je više od dva milijuna ljudi. Što o tome misli sam Banksy ili je i on u tajnosti povezan s njezinom organizacijom, nije poznato. DW

22.10.2023. (14:00)

Kad si svoj i ideš protiv struje

Samouki umjetnik naslikao Sudnji dan u crkvi gdje svećenici stoje u redu za pakao, svećenik nije uklonio sliku, već srušio cijeli zid

Anegdota iz naslova samo je jedna od mnogih ovog vremešnog umjetnika Zvonimira Krancelbindera (97) iz Podravine, čije je cijelo dvorište ukrašeno skulpturama koje je sam izradio, kao i sakralnim pa i apokaliptičnim natpisima. Samouk je slikar, a u svijet boja ušao je izučivši soboslikarski zanat. Kao vjerniku, sakralnost se do dana današnjeg proteže njegovim radovima. No on suprotstavlja vjeru crkvi na koju ne gleda blagonaklono. Svećenici su prva buržoazija. Stalno prilagođavaju svoj nauk kako bi pogodovao toj privilegiranoj kasti. Kritičan je i prema hrvatskom društvu koje se deklarira kao demokratsko. Kaže, stotine je stranaka, a naznakama bilo kakve ideologije niti traga. Imao je burnu mladost, preživio i Drugi svjetski rat, a zbog svojeg je izričaja bio i na meti UDBE. Slike koje danas izlaze iz njegova ateljea obiluju socijalnom tematikom. Prikazuju seljački, kmetski život kojem je zajednički nazivnik bijeda. Vidite po mojim radovima da nisam desničar niti ljevičar. Nitko od njih nema ideju za koju bi se čovjek mogao uhvatiti. Kaže da živi od 79 eura mirovine, ali srećom pomažu mu supruga i sin. Glas Podravine

16.09.2023. (00:00)

Umjetnik o umjetnosti

Andrej Tarkovski: Zanima me problem unutrašnje slobode

Razgovor koji je ovdje predstavljen vođen je 1985. godine u Stockholmu. U to je vrijeme Tarkovski radio na svom, kako se kasnije ispostavilo, posljednjem filmu, dubokoj metafizičkoj raspravi čiji je naslov “Žrtva” bio značajan koliko i naslov njegovog prethodnog filma. Dotaknuo se brojnih tema, no izdvajamo: Obostrano razumijevanje između autora i publike, bez koga umjetničko djelo ne postoji, je moguće samo kada je stvaralac iskren. To ne znači da iskren stvaralac podrazumijeva i izuzetno djelo, sposobnost i talent ostaju osnovni preduvjeti, bez umjetnikove iskrenosti, međutim, istinski umjetnička kreacija je nemoguća. Ja vjerujem da kad netko kaže istinu, neku vrstu unutrašnje istine, uvijek će biti shvaćen. Shvaćate što govorim? Čak i kada su prikazani problemi vrlo kompleksni, nizovi slika, formalna struktura djela vrlo komplicirani, za stvaraoca će osnovni problem uvijek biti iskrenost. XXZ