Tolušić vraća cijenu nadzora na 90 kuna, ali po vrsti voća i povrća - Monitor.hr
10.08.2017. (10:31)

Susjedovom susjedu stara krava

Tolušić vraća cijenu nadzora na 90 kuna, ali po vrsti voća i povrća

Ministarstvo poljoprivrede vratilo je cijene inspekcijskog nadzora voća i povrća pri uvozu iz trećih zemalja s 2.000 na 90 kuna. No, neće sve biti isto kao prije, ovih 90 kuna će se plaćati po vrsti voća i povrća, a ne više po kamionu. Sa susjednim je državama dogovoreno da od petka nema trgovinskih blokada na granicama. Dnevnik.hr, HRT


Slične vijesti

31.03.2023. (17:00)

Nije isplativo

‘Slavonija nas može prehraniti’, ali svejedno uvozimo

Gotovo da nema grane u gospodarstvu koja je lošija od poljoprivrede u Hrvatskoj. Iako imamo resurse i područje da se praktički sami prehranimo, i dalje uvelike ovisimo o uvozu. Kako navodi N1, s nešto manje od tri milijarde eura Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji cjelokupne Europske unije. Točnije, trenutno ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe. Slaba nam je proizvodnja voća, povrća, biljnih ulja, mliječnih proizvoda, jaja, vina, meda i mesa. Pokazuje to stupanj samodostatnosti, jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Green

20.07.2022. (16:00)

I dalje ide, malo sporije, ali ide

Uvoz iz Ukrajine manji za 2 milijuna eura

Prema podacima iz 2019. godine, Ukrajina je bila odgovorna za 42% suncokretovog ulja kojim se trguje na svjetskom tržištu, 16% kukuruza i 9% pšenice. Neke zemlje jako ovise o Ukrajini, poput Libanona koji uvozi 80% pšenice iz ove zemlje i Indije koja iz Ukrajine uvozi 76% svog suncokretovog ulja. Prema podacima iz 2021. godine, uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku iznosio je 6,3 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2022. godine četiri milijuna. Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističu da vanjskotrgovinsku razmjenu s Ukrajinom karakterizira deficit, dodaju da je zabilježen “kontinuirani porast izvoza i uvoza u zadnjih nekoliko godina što je bio dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa prije početka rata”. N1

27.03.2022. (12:00)

Unatoč zalihama sirovina, krah je neizbježan

Analiza ruskoga gospodarstva: strmoglavi pad uvoza i slaba proizvodnja

Ukupna proizvodnja u Rusiji (misli se na industriju bez nafte, plina, rudarstva i građevinarstva) prema podacima Svjetske banke, 2014. godine iznosila je 233,43 milijarde dolara, a u 2019., posljednjoj godini prije pandemije Covida-19, 219,22 milijarde dolara. Najveći pad zbio se 2015. i 2016., nakon aneksije Krima. Udio proizvodnje u BDP-u Rusije je 13 posto, što pokazuje da se radi o zemlji koja se ne oslanja na proizvodnju. To nije problem ako postoji neki drugi izvor rasta BDP-a, a to je za Rusiju izvoz sirovina. Cijena nafte je usko povezana s kretanjem BDP-a Rusije; ako cijena raste, raste i BDP. Gledajući ukupnu proizvodnju po zemljama, Rusija nije ni proizvodni ekonomski div, ni samodostatna u proizvodnji. S proizvodnjom od oko 200 milijardi dolara godišnje tek je nešto bolja od Meksika. Usporede li se podaci o uvozu Rusije od 2014. do 2019./2020. s podacima o ukupnoj proizvodnji u istom razdoblju, očito je da Rusija nije nadomjestila uvoz vlastitom proizvodnjom niti je obnovila industrijske kapacitete. Uvoz iz cijelog svijeta je smanjen, a pala je i domaća proizvodnja, što je očiti simbol ekonomske propasti. Index

 

17.06.2020. (16:30)

Hrana raste u dućanu

Hrvatska proizvodi tek dovoljno kukuruza i mandarina za svoje potrebe, sve ostalo moramo uvoziti

U prva tri mjeseca Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura (8% više nego lani), dok je uvoz rastao po stopi od 10%, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%… Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50%, a povrćem 65% potreba. Novi list

09.05.2019. (15:00)

Vrijednost hrvatskog izvoza u prva tri mjeseca popela se 8,2% na 26,6 milijardi kuna, uvoz se popeo 5% na 44,3 milijarde kuna; pokrivenost uvoza izvozom popela se na 60 posto, na 17,7 milijardi kuna minusa

30.01.2019. (23:30)

Pa da, normalno za tropsku državu...

Hrvatska najviše izvozi čokoladu, najviše uvozi – svinjetinu

Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine izvezla robe u vrijednosti 1,64 milijardi eura, što je 5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao 4 posto na 2,55 milijardi eura. Najviše se izvozilo prehrambene i poljoprivredne proizvode, a među njima najviše čokoladu (6,3%), cigarete (5,3%) i ribu (5,2%), dok se najviše uvozilo svinjsko meso (5,6%), hranu za životinje (4,9%) te kruh, peciva i kolače (4,8%). Poslovni

27.05.2018. (16:28)

Otišlo u mineralnu

Proizvodnja vina u Hrvatskoj u posljednjih pet godina – prepolovljena

Posljednjih godina gotovo nestala je privatna proizvodnja vina za osobnu potrošnju, profesionalna proizvodnja stagnira, a uvoz vina je udvostručen, piše T-Portal o potencijalno jakoj ekonomskoj grani. U brojkama: 2011. je u Hrvatskoj proizvedeno 1,4 milijuna hektolitara vina, pet godina kasnije 760 tisuća hektolitara; u tom istom razdoblju nije povećana profesionalna proizvodnja – kretala se u rasponu od 500 do 600 tisuća hektolitara; izvoz je od 2013. do 2017. bio između 10,4 i 13,1 milijun eura godišnje, a uvoz je povećan s 16,5 milijuna eura 2013. godine na 28,7 milijuna eura lani.

08.02.2018. (19:22)

Hvatanja svog repa

Hrvatski izvoz lani porastao na 95 milijardi, a uvoz na 150 milijardi kuna

Hrvatska je tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 95,49 milijardi kuna, što je porast od 13,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Uvoz je porastao na 149,8 milijardi kuna, odnosno za 10,5%. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 54,3 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 63,7 posto. Najviše izvoza otpada na prerađivačku industriju – 88,9 posto. Lider