Treba li uvesti obvezni izlazak na izbore u Hrvatskoj? - Monitor.hr
19.01.2018. (09:52)

Prava ali i obaveze

Treba li uvesti obvezni izlazak na izbore u Hrvatskoj?

Možemo godinama kukati o (ne)uređenosti hrvatske države, pa i kalkulirati koji bi nam politički model bio korisniji od postojećega, ali u svakom slučaju jedno pitanje prethodi svima drugima. Ako svi kao državljani/građani imamo ista prava i obaveze (školski rečeno), trebamo li barem jednu radnju učiniti i zajedničkom obvezom kao “nultom točkom” od koje kreću sva daljnja grananja i preferencije te naše raznolike konzumacije “prava i obaveza”? A ta nulta (ne)obvezujuća točka zove se izlazak na izbore, piše Ivica Relković za Globus.


Slične vijesti

10.04. (16:00)

Košarkaši i zabavljači

Predizborna kampanja na TikToku: Možemo najuspješniji, Ivan Pernar s najviše pratitelja, HDZ gura Plenkovića…

Većina hrvatskih stranaka, ali i dobar dio političara osobno, otvorili su profil na društvenoj mreži TikTok. Detaljan pregled hrvatske TikTok političke scene donosi Netokracija.

HDZ je odlučio na drugačiji način pristupiti TikToku. Glavni dio kampanje ne vode na profilu stranke, već su odlučili predsjedniku HDZ-a i trenutnom premijeru Andreju Plenkoviću otvoriti osobni profil. HDZ je kroz profil Andreja Plenkovića odlučio uložiti značajnije napore u ovu društvenu mrežu što primarno možemo vidjeti po produkcijskoj kvaliteti.

Stranka Možemo uvjerljivo se najbolje snašla na TikToku jer na ovu društvenu mrežu nisu došli “kampanjski” kao brojne druge stranke. Ono po čemu se njihovi TikTokovi dodatno ističu je montaža koja podsjeća na Mr. Beasta.

SDP je odlučio svoju TikTok strategiju dobrim dijelom temeljiti na ad hominemu ili, drugim riječima, napadati vladajuću stranku s posebnim naglaskom na premijera i glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Ono što dodatno ističe SDP je korištenje generativne umjetne inteligencije.

Stranka Ivana Pernara (SIP) broji preko 135.000 pratitelja i 4,2 milijuna lajkova. Vidljivost mu povćavaju influenceri kao što su Leo Alagić, Branko Buzov, Josip Žučko, Leonardo Lamon i Kristijan Marković koji zajedno imaju skoro milijun pratitelja na ovoj platformi.

28.03. (12:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)

25.03. (18:03)

Bug objavio rezultate ankete – treba li omogućiti online glasanje na izborima kod nas?

13.03. (12:00)

Magični broj 76

Picula o izborima: HDZ je i dalje favorit, no pred njima je teži zadatak nego prije četiri godine

Na zadnjim izborima HDZ je postigao najveći uspjeh od devedesetih, osvojivši 66 mandata te 37,26 posto glasova. Pritom HDZ nikad nije ostajao na vlasti nije li na parlamentarnim izborima, također u postocima, osvajao više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Ove bi godine po prvi puta mogao imati manje glasova i svejedno ostati na vlasti. Takvo je što moguće upravo zato što ni u SDP-u i njegovoj koaliciji ni u drugim suparnicima zasad nema dovoljno jakog izazivača koji bi mogao preokrenuti izborni rezultat. Međutim, treba doći do minimalnog broja od 76 zastupnika za većinu u parlamentu, koju je Plenković prije četiri godine skupio vrlo lako. Boško Picula za tportal.

12.03. (00:00)

Još koji zakon i 'tutto finito'

Vlada će prije raspuštanja Sabora inzistirati na zakonima i odlukama koje ocjenjuje bitnima za izbore

Sabor će se raspustiti najkasnije 22. ožujka, a na dnevnom redu je još oko 200 neraspravljenih dokumenata. Vlada će donijeti odluku kojom se osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika povećava 11,5 posto te će iznositi 787,75 eura bruto. Žurno povećanje plaća pravosudnih dužnosnika, koje će na snagu stupiti s prvim danom travnja, od kada počinje isplata plaća za preko 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama prema novom sustavu koeficijenta, najavio je sam Andrej Plenković. Ovaj tjedan raspravljaju o rješavanju problema stanarskog prava, kao i o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona, kojim se uvodi kazneno djelo femicida. Međutim, Vlada je femicid vezala uz zabranu curenja informacija iz istraga prije podizanja optužnica. U narednim tjednima Sabor bi trebao raspravljati i izglasati izmjene i dopune Zakona o strancima, ali i donijeti posve novi Zakon o središnjem registru stanovništva čija bi primjena trebala zamijeniti popis stanovništva, kao i donijeti novi paket mjera koji bi trebao osigurati stabilnost cijena energenata. Faktograf

09.03. (17:00)

Ekipa za očepit

Baretić: Otrijeznite se! Povratak zaboravljenih asova i klečavce će staviti na muke

Uoči svakih izbora odnekud izmile neka sasvim nova lica i imena, ali podjednako redovito na svoje nas malenkosti podsjeti i poneki / poneka među zaboravljenim asovima. Ava Karabatić ponašanje političara objašnjava pijanstvom pa se bori protiv toga, tercet koji čine političari poput Lovrinovića, Kolakušića i Sinčića osnovalo je stranku Pravo i pravda po uzoru na zloglasnu poljsku stranku, a tu je i Todorić koji se bez prestanka trudi biti u medijima (osim ono jednom, u večernjem joggingu po Londonu). Posljednji as također nije zaboravljen, štoviše, i previše ga je. Što ga onda svrstava u ovu ekipu? Pa eto, činjenica da je Ivan Penava, samo dva dana uoči Međunarodnog dana žena, upitan s kime bi Domovinski pokret mogao surađivati poslije izbora, dvaput nedvosmisleno odgovorio: “Sa svakim tko će se zalagati za hrvatsku deratifikaciju Istanbulske konvencije“… Klečavcima izgleda neće biti lako odabrati, kaže Renato Baretić za tportal.

06.03. (17:00)

Taman da se EPPO suzdrži od procesuiranja da ne "utječe na demokratske procese"

Đikić: Nevolje u maju

Plenkovićev odabir tajminga izbora nije iznenađenje. Sva dodatna i golema ovogodišnja proračunska izdvajanja namijenjena odobrovoljavanju biračkih masa tempirana su tako da im se puno djelovanje osjeti u rano proljeće. Krajem travnja, osim toga, u Hrvatsku stiže prvih šest aviona iz rabljene eskadrile francuskih borbenih Rafalea. Također, u rujnu, kad je zadnji ustavni rok za izbor novog saziva parlamenta, moglo bi početi da se osjeća ozbiljno ekonomsko posustajanje izazvano, prije svega, recesijom u Njemačkoj. Iz Plenkovićeve osobne perspektive, na kraju, logičnije je da raščisti svoju situaciju u Hrvatskoj prije ljeta i izbora za europski parlament. Isto tako, proljetnim terminom izbora skraćuje vrijeme za eventualne tužiteljske udarce. Na drugoj strani, SDP je u posljednji čas okupio široku koaliciju ljevice i centra, a Peđa Grbin u posljednje vrijeme pokazuje znakove boljeg razumijevanja realnosti. Ivica Đikić za Novosti.

06.03. (15:00)

Zagrijavanje pred niski start

Izbori: Najveća bitka u Zagrebu, Baniji i Slavoniji, Možemo ne može samostalno sastaviti sve liste

Očito da Vlada nije htjela ići za validacijom svojih uspjeha niti se htjela na bilo koji način izložiti da osjeti kritiku zbog djelovanja u proteklom mandatu, već se išlo na nekakav zavičajni model kandidiranja, sudeći prema istaknutim članovima po izbornim jedinicama. Najzanimljivije će biti u Slavoniji, gdje se HDZ-u sve više približava Domovinski pokret. Anušić je u Osječko-baranjskoj kao župan Osijek okružio investicijama te napravio zaista velik posao, velik broj glasača nakon svinjske kuge bi se mogao okrenuti Domovinskom pokretu. U Zagrebu je Tomašević mimo svih kritika svojim nedavnim medijskim aktivnostima u ofenzivi pozitivnih promjena za metropolu, što bi moglo podići rejting Možemo Tportal… S druge strane, analitičar Žarko Puhovski tvrdi kako se oni suočavaju s paradoskom – žele izaći samostalno na izbore, a nemaju dovoljno kandidata za popunjavanje svih lista. Tome je doprinijela i restriktivna praksa pri primanju novih članova (Index).

06.03. (09:00)

Antivladajuća koalicija

Vojković: Jučer je micanje HDZ-a s vlasti postala realna mogućnost

HDZ je posložio izborne jedinice kako je odgovaralo upravo HDZ-u. To je nešto na što vladajuća koalicija ima pravo, a ova vladajuća koalicija je napravila to da su izborne jedinice bezlične, gotovo da nemaju veze s nekim prometnim, gospodarskim ili drugim cjelinama. Zašto je to napravljeno? Odgovor je jednostavan – da bi se izbori maksimalno depersonalizrali, kako bi se glasalo za liste, ne za ljude. HDZ-u, kao relativno najjačoj stranci odgovara i rascjepkanost oporbe. Stvaranje široke koalicije oporbe sve gore navedeno mijenja. Široka koalicija na čelu s SDP-om može iskoristiti stranačku mašineriju na terenu koju SDP dijelom još (jedini od oporbe!) uopće ima. Široka koalicija omogućava da se na liste stave najjači pojedinci tih deset stranaka u svojim izbornim jedinicama. Ne samo da u tom slučaju ti ljudi sigurno ulaze u Sabor, već se može i povećati izlaznost.

Sama činjenica da se deset stranaka uspjelo oko nečega ujediniti daje pozitivnu poruku biračima, iznimno važnu u doba kada samo velika izlaznost može nadvladati stranačku i glasačku mašineriju HDZ-a. Bitka naravno nije gotova. Ovo što sada imamo je tek mogućnost da oporba pobijedi, kaže Goran Vojković za Index.