Troje dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, jedna je žena, jedan ima 96 godina - Monitor.hr
02.10.2018. (18:30)

Troje dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, jedna je žena, jedan ima 96 godina

Donna Strickland, s kanadskog sveučilišta Waterloo, tek je treća žena u povijesti s Nobelom za fiziku. Arthur Ashkin, kojemu je 96 godina, postao je najstariji nobelovac u povijesti, i dalje radi u svom kućnom laboratoriju. “Otkrića koja nagrađujemo ove godine unijela su revoluciju u lasersku fiziku“, kaže se u obrazloženju nagrade.


Slične vijesti

13.10.2023. (14:00)

Nikad kraja inovacijama

Raos: Nobel za kemiju 2023 – kemija (i fizika) kvantnih točaka

Najviše znanstveno priznanje u području kemije ove godine dobila su trojica američkih znanstvenika za načelno i ne baš najnovija otkrića. „Nanočestice koje su tako sićušne da im veličina određuje svojstva“ su nešto što se odavno zna, a za njih su sigurno čuli svi koji su se imalo bavili kvantnom fizikom. Treba se prisjetiti da su još stari staklari znali bojati staklo koloidnim česticama (česticama, po definiciji, veličine od 1 do 100 nm). No, predviđanje svojstava tvari područje je fizike, a priređivanje tvari posao je kemičara. Poluvodičke kvantne točke, kojima se bavio jedan od laureata, našle su primjenu u telekomunikacijskim sustavima temeljenima na optičkim vlaknima. Primjenjuju se i u fotonaponskim uređajima, fotodetektorima, u biomedicini… i zato su i ovogodišnje nagrade također zaslužene, pojašnjava Nenad Raos za bug.

04.10.2023. (09:00)

Ajde sad, "smijeeeešaaaaaak"

Nobelova nagrada iz fizike za „bljeskalicu za atome“

Obrazloženje dodjele Nobelove nagrade iz fizike kako se dodjeljuje zbog razvoja „eksperimentalnih metoda za stvaranje svjetlosnih impulsa dužine u atosekundama za istraživanje elektrodinamike u materiji“ traži ne samo jezični prijevod. Atosekunde je milijardnina milijarditog dijela sekunde, a troje je dobitnika shvatilo što se s tako izuzetno kratkim impulsom svjetlosti još može učiniti. Na primjer, tako se mogu otkriti uzroci stvaranja molekula i u procesu stvaranja stanica raka. Jedan od dobitnika objasnio je kako ta metoda znači da nam je moguće „pratiti najbrža kretanja koja postoje u prirodi izvan jezgre atoma i kako se ti pokreti elektrona sad mogu pratiti u realnom vremenu“. DW

06.10.2022. (22:00)

Poznati ovogodišnji Nobelovci

Još se čekaju proglašenja dobitnika nagrade za mir, koja će biti poznata sutra i ona za ekonomiju, koja će biti objavljena u ponedjeljak. No, evo dosadašnjih laureata:

 

  • Primijenjena kvantna prepletenost: Nobelova nagrada za fiziku (Bug)
  • Annie Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost (Ravno do dna)
  • Nobel za kemiju trojici znanstvenika za “klik-kemiju” – otkriće reakcija koje omogućuju molekularnim građevnim blokovima da se spoje kako bi učinkovito stvorili nove željene spojeve (Index)
  • Svante Pääbo: Nobelova nagrada iz medicine za DNK neandertalca (DW)
03.10.2022. (01:00)

Mala povijest Nobelove nagrade

Idući tjedan bit će proglašeni dobitnici Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju, fiziku, kemiju, književnost, mir te ekonomiju

Nobelova nagrada – Nordic Point

Sve je počelo 27. studenoga 1895. godine kada je Šveđanin Alfred Nobel napisao oporuku prema kojoj je svoje bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna ostavio čovječanstvu. Alfred Nobel (1833.-1896.) bio je kemičar i vrstan izumitelj koji je patentirao čak 355 izuma. Najpoznatiji je bio dinamit koji je Nobelu priskrbio golemo bogatstvo. Četiri godine nakon smrti Alfreda Nobela, utemeljena je njegova zaklada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu i fiziologiju, književnost i mir. Iako izumitelj dinamita, Nobel je bio gorljivi kozmopolit i pacifist. Nobelovu nagradu za ekonomiju utemeljila je 1968. godine Švedska narodna banka, ali se i ona dodjeljuje iz novčanog fonda Nobelove zaklade. Do 2021. godine nagrađeno je 947 laureata i 28 organizacija. Među dobitnicima Nobela samo je 58 žena. Jutarnji Infografika: Dobitnici Nobelove nagrade od 1901. do 2021. Aljazeera

13.10.2021. (13:00)

Zlatna koka

Zašto SAD dominira na dodjeli Nobelovih nagrada?

Otkako su 1901. dodijeljene prve Nobelove nagrade, SAD ih je prikupio 400, gotovo triput više od Velike Britanije i četiri puta više od Njemačke. Ti podaci uključuju ljude koji su podrijetlom iz mnogih drugih zemalja. Čak osmero ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade američki su državljani. Jedan od razloga su američka sveučilišta. SAD je znanstvena supersila zahvaljujući tome što je prvo gospodarstvo svijeta. T-portal

09.10.2021. (10:00)

Nije toliko složeno koliko se čini. Ili ipak je?

Nobelova nagrada za fiziku za 2021. – Razumijevanje složenih sustava

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku dobio je tim znanstvenika za revolucionaran doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava. Na prvi pogled, ovo objašnjenje povjerenstva Kraljevske švedske akademije znanosti djeluje čudno. Preopćenito je. Naime, svaki doprinos u prirodnim znanostima je doprinos našem razumijevanju svijeta, a svako istraživanje u fizici odnosi se na neki fizički sustav. I rijetko su kad ti fizički sustavi jednostavni. Pa ako nisu jednostavni onda su složeni. Onda je “doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava” univerzalna fraza, prigodna za opis svakog postignuća u fizici, zar ne? Nešto je tu sumnjivo. Kratka obrazloženja povjerenstva za dodjelu Nobelove nagrade uvijek su pomno sročena, sigurno nisu fraze. Stvar je u tome da je složeni sustav ili kompleksni sustav sintagma s posebnim značenjem. Dario Hrupec objašnjava kompleksne sustave na jednostavan način za Bug.hr

11.10.2020. (11:22)

Škare i genetika

Za što je točno otišao Nobel za kemiju?

CRISPR/Cas9 je tehnologija koja se koristi za „popravak“ mutiranih gena povezanih s pojavom nekih bolesti. Cas9 je enzim koji djeluje poput molekularnih škara: sposoban je prerezati lanac DNA na točno određenim mjestima koja se skraćeno nazivaju CRISPR. Da bi Cas9 došao na točno mjesto gdje će izrezati neželjeni CRISPR-dio lanca DNA, brine se RNA-vodič po imenu tracRNA. Ovaj proces rezanja i popravljanja DNA je univerzalan u živome svijetu: iako je u bakterijama prvi puta otkriven i opisan, ne događa se samo u njima, već je dio prirodnog procesa „popravljanja grešaka“ na DNA u svim živućim, fukcionalnim stanicama –  objašnjava Bug što su to otkrile Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna koje su upravo dobile Nobelovu nagradu za kemiju.

07.10.2020. (19:30)

Prve dame kemije

Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna dobitnice Nobelove nagrade za kemiju

Ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za kemiju su dvije žene: Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudne. One su unaprijedile jedno od najoštrijih alata u genskoj tehnologiji – molekularne škare CRISPR / Cas9. Ta je tehnologija imala revolucionaran utjecaj na znanost te je pridonijela razvoju novih terapija u borbi protiv raka, stoji u objašnjenju. HRT

06.10.2020. (15:30)

Ako vam leća upadne u nju - teško ćete je naći!

Nobel za fiziku – za otkrića o crnoj rupi

Roger Penrose s Oxforda osvojio je polovinu novčane nagrade jer je otkrio “da nastanak crne rupe pouzdano pretkazuje opću teoriju relativnosti”, načela koje je proslavio Albert Einstein, dok preostalu polovicu Andrea Ghez s UCLA i Reinhard Genzel s Instituta Max Planck za “otkriće kompaktnog supermasivnog objekta u središtu naše galaksije”. Ghez je četvrta žena u povijesti koja je dobila Nobela za fiziku (prije nje dobili su je Marie Curie 1903., Maria Goeppert-Mayer 1963. i Donna Strickland 2018.). Live Science