• 11.01.2017. (19:13)

    Baby doom

    U Europi sve više žena bez djece – posebno na jugu

    Analiza francuskog Nacionalnog instituta za demografska istraživanja od 1900. do 1970. pokazuje kako je stopa neplodnosti najbrže rasla na jugu Europe, u zemljama poput Grčke, Italije i Španjolske, gdje bi svaka četvrta žena rođena sedamdesetih godina prošlog stoljeća mogla ostati bez potomaka, a trendovi bi se zbog loše ekonomske situacije i nejednakosti spolova mogli još više srozati te dosegnuti najniže brojke iz razdoblja nakon Prvoga svjetskog rata, predviđa Institut. N1

  • Slične vijesti

    17.04. (16:42)

    Arbeit macht Kinder

    Njemačka povećala natalitet – plaćenim porodiljnim i gradnjom vrtića

    Stopa fertiliteta u Njemačkoj je još 2000. bila među najmanjima u današnjim članicama EU (1,38), a posljednjih godina kreće se između 1,5 i 1,6. Kako? Počeli su izdvajati više za obiteljske i dječje naknade – 1.177 eura po stanovniku – roditelju koji ostane kod kuće godinu se dana isplaćuje dvije trećine mjesečnog osobnog dohotka, zakonom se jamči mjesto u jaslicama za dijete kada napuni godinu dana… Deutsche Welle

    04.04. (18:20)

    Mazi, pazi

    9 situacija kada morate reći ‘ne’ svom djetetu

    Roditelji često govore ‘ne’ svojoj djeci. To je refleksan odgovor, često i intiutivan. Ako ga čuju prečesto ta riječ gubi efekt, no ima situacija kada je potrebno postaviti granice. Primjerice, u restoranu, a ako djeca nisu u stanju poštovati pravila ponašanja, nemojte ih voditi tamo. Istina je da djeca imaju pravo trčati, ali i drugi imaju pravo večerati u miru. Ako se vaše dijete ne ponaša lijepo i ometa druge goste restorana, odlučno mu recite da prestane. N1

    01.04. (18:06)

    Izlazak iz plemena

    Eksperiment: Vrtić u Švedskoj izbrisao rodno nametnute uloge

    Jutarnji prenosi članak New York Timesa o švedskom vrtiću gdje su ukinuli podjelu djece po tradicionalnom shvaćanju rodnih uloga – dječake su zadužili da brinu o kuhinji za igranje, a djevojčice su naučili da viču “ne!”. U rodno neutralnoj okolini neki oblici ponašanja zaista nestaju, pokazalo je ranije istraživanje, pa djeca u takvim vrtićima ne pokazuju toliko snažnu želju da se igraju s djecom istog spola i manje su sklona stvarati pretpostavke bazirane na stereotipima. No u određenom trenutku vidi se da djeca apsorbiraju sve više rodnih stereotipa, za što se okrivljuje reklame i crtiće.

    24.03. (12:17)

    Uf, poklapat će se menopauza i tinejdžeri

    U Europskoj uniji žene rađaju u 31. godini, u Hrvatskoj u 30.

    U Europskoj uniji tijekom 2016. godine prosječna životna dob žena prilikom porođaja bila je 30,6 godina, dok je u Hrvatskoj nešto niža i iznosi 29,6 godina, podaci su Eurostata. Gledano po regijama, u Hrvatskoj žene u najmlađoj dobi rađaju u Međimurskoj županiji, u prosjeku s 28,3 godine, a u najstarijoj u Gradu Zagrebu, tek s 31,3 godine, dok su u Europskoj uniji majke najmlađe u bugarskoj regiji Sliven (25,1 godina), a najstarije u grčkoj regiji Voreios Tomeas Athinon (33,8 godina). Ova statistika je sumirala svu djecu, a ne samo prvorođenu. T-Portal

    21.03. (20:46)

    Kakav otac takav sin

    U Hrvatskoj debelo 60% odraslih i 35% djece

    U Hrvatskoj danas oko 60 posto populacije ima prekomjernu težinu ili je debelo, dok prekomjerno teških i debelih među djecom i mladima ima oko 35 posto, što je za oko 15 posto više nego prije desetak godina, objavljeno je nakon konferencije Hrvatski dan debljine. Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac kaže da je debljina povezana s prekomjernim unosom hrane i kalorija te smanjenom tjelesnom aktivnošću, a dr. Portolan Pajić ocjenjuje da je debljina javnozdravstveni problem epidemijskog karaktera, možda čak govorimo o pandemiji. Glas Slavonije

    25.02. (17:30)

    Nepropusni sloj

    Istraživanje: Djeca iz siromašnih obitelji nemaju prilike u Hrvatskoj

    Hrvatska je, pokazuje istraživanje Ivane Dobrotić i Tea Matkovića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, jedno od socijalno najnepropusnijih društava u EU-u. To znači da dijete niskoobrazovanih i materijalno ugroženih roditelja nigdje u EU-u nema tako malo izgleda izdignuti se iznad statusa svojih roditelja ili završiti fakultet kao u Hrvatskoj. Dijete odraslo u obitelji primatelja socijalne pomoći ima nevjerojatno velike izglede da će u odrasloj dobi biti u istoj poziciji. Hrvatska zapravo uništava budućnost svojih najmlađih, piše Index.

    24.02. (18:05)

    Fala, niste trebali

    Hrvatska druga najlošija u EU po korištenju dječje skrbi

    Hrvatska je druga najlošija država u Europskoj uniji po korištenju usluga formalne brige o djeci do 12 godina, poput vrtića, jaslica, dnevnog boravka za djecu, posjeta medicinskih stručnjacima i raznih drugih aktivnosti za djecu, Eurostatovi su podaci. Najmanje mališana u članicama EU-a koji koriste usluge formalne brige o djeci je u Latviji (1 posto), dok je Hrvatska predzadnja s 2 posto. Nasuprot tome, na prvom mjestu je Danska s 86%, Švedska s 70% i Britanija s 65%. Europski prosjek je 39%. Index, The Financial

    20.02. (16:02)

    Suha pelena

    U Hrvatskoj lani rođeno najmanje novorođenčadi u posljednjih 100 godina

    Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 36.647 djece, što je za gotovo 900 manje nego godinu dana prije, prvi put da je broj novorođenih pao ispod 37.000 i najmanje u posljednjih 100 godina. Razlog nije to što sve manji udio žena ima sve manje djece, nego značajno smanjenje ukupnog broja žena u dobi za rađanje. Dakle, sada u dob u kojoj žene najčešće rađaju (od 25. do 35. godine) dolaze žene rođene nakon 1990. kad se počelo rađati sve manje djece, dakle, današnjih žena, a drugi je razlog sve veće iseljavanje mlađeg stanovništva, odnosno žena koje rađaju. Stopa fertiliteta nije opadala, čak je blago rasla – s 1,41 na 1,43. Jutarnji

    05.02. (20:18)

    Ne hvala

    Istraživanja pokazuju: Siromaštvo se nasljeđuje

    Siromaštvo može značiti nemogućnost sudjelovanja u društvenom i kulturnom životu. Djeca koja rastu u siromašnim obiteljima možda si neće moći priuštiti odlazak u kino, satove klavira, instrukcije ili proslavu rođendana. U mnogim slučajevima takva djeca su manje samouvjerena, ne mogu tako lako naći prijatelje, a i kasnije na poslu ne iskorištavaju svoj potencijal. Zato zarađuju relativno malo i svojoj djeci ostavljaju u nasljeđe – siromaštvo. Deutsche Welle

  • Slične vijesti

    27.05. (11:43)

    Višak kilograma povezan s nižim kvocijentom inteligencije (IQ) godinama kasnije, posebno u područjima koja se tiču radnog pamćenja i sposobnosti zaključivanja, objašnjenje je u upalnim procesima prouzročenim viškom kilograma te posljedicama neravnoteže hormona

    Iscrpnije...
    17.04. (16:42)

    Arbeit macht Kinder

    Njemačka povećala natalitet – plaćenim porodiljnim i gradnjom vrtića

    Stopa fertiliteta u Njemačkoj je još 2000. bila među najmanjima u današnjim članicama EU (1,38), a posljednjih godina kreće se između 1,5 i 1,6. Kako? Počeli su izdvajati više za obiteljske i dječje naknade – 1.177 eura po stanovniku – roditelju koji ostane kod kuće godinu se dana isplaćuje dvije trećine mjesečnog osobnog dohotka, zakonom se jamči mjesto u jaslicama za dijete kada napuni godinu dana… Deutsche Welle

    04.04. (18:20)

    Mazi, pazi

    9 situacija kada morate reći ‘ne’ svom djetetu

    Roditelji često govore ‘ne’ svojoj djeci. To je refleksan odgovor, često i intiutivan. Ako ga čuju prečesto ta riječ gubi efekt, no ima situacija kada je potrebno postaviti granice. Primjerice, u restoranu, a ako djeca nisu u stanju poštovati pravila ponašanja, nemojte ih voditi tamo. Istina je da djeca imaju pravo trčati, ali i drugi imaju pravo večerati u miru. Ako se vaše dijete ne ponaša lijepo i ometa druge goste restorana, odlučno mu recite da prestane. N1

    01.04. (18:06)

    Izlazak iz plemena

    Eksperiment: Vrtić u Švedskoj izbrisao rodno nametnute uloge

    Jutarnji prenosi članak New York Timesa o švedskom vrtiću gdje su ukinuli podjelu djece po tradicionalnom shvaćanju rodnih uloga – dječake su zadužili da brinu o kuhinji za igranje, a djevojčice su naučili da viču “ne!”. U rodno neutralnoj okolini neki oblici ponašanja zaista nestaju, pokazalo je ranije istraživanje, pa djeca u takvim vrtićima ne pokazuju toliko snažnu želju da se igraju s djecom istog spola i manje su sklona stvarati pretpostavke bazirane na stereotipima. No u određenom trenutku vidi se da djeca apsorbiraju sve više rodnih stereotipa, za što se okrivljuje reklame i crtiće.

    29.03. (10:06)

    Čitanje djeci povezano s pozitivnim utjecajem na razvoj mozga i jezičnih sposobnosti, djeca imaju bolje socijalne vještine te manji rizik za poteškoće s ponašanjem

    Iscrpnije...
    24.03. (12:17)

    Uf, poklapat će se menopauza i tinejdžeri

    U Europskoj uniji žene rađaju u 31. godini, u Hrvatskoj u 30.

    U Europskoj uniji tijekom 2016. godine prosječna životna dob žena prilikom porođaja bila je 30,6 godina, dok je u Hrvatskoj nešto niža i iznosi 29,6 godina, podaci su Eurostata. Gledano po regijama, u Hrvatskoj žene u najmlađoj dobi rađaju u Međimurskoj županiji, u prosjeku s 28,3 godine, a u najstarijoj u Gradu Zagrebu, tek s 31,3 godine, dok su u Europskoj uniji majke najmlađe u bugarskoj regiji Sliven (25,1 godina), a najstarije u grčkoj regiji Voreios Tomeas Athinon (33,8 godina). Ova statistika je sumirala svu djecu, a ne samo prvorođenu. T-Portal

    21.03. (20:46)

    Kakav otac takav sin

    U Hrvatskoj debelo 60% odraslih i 35% djece

    U Hrvatskoj danas oko 60 posto populacije ima prekomjernu težinu ili je debelo, dok prekomjerno teških i debelih među djecom i mladima ima oko 35 posto, što je za oko 15 posto više nego prije desetak godina, objavljeno je nakon konferencije Hrvatski dan debljine. Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac kaže da je debljina povezana s prekomjernim unosom hrane i kalorija te smanjenom tjelesnom aktivnošću, a dr. Portolan Pajić ocjenjuje da je debljina javnozdravstveni problem epidemijskog karaktera, možda čak govorimo o pandemiji. Glas Slavonije