Više od 90% Hrvata posjeduje barem jednu platnu karticu, pokazuje istraživanje. Njih 45% kartice koristi za svakodnevnu kupovinu i to najviše za odjeću i obuću te za plaćanje goriva, hrane i pića. Sve je više onih koji kartice koriste i na internetsku kupovinu (povremeno to čini 81%), zbog povoljnih cijena i popusta. Poslovni
U SAD se ukida potpisivanje kod plaćanja kreditnim karticama.
Mastercard je predstavio novu kreditnu karticu koja sadrži senzor za otisak prsta, što radi slično kao kod plaćanja preko mobitela – korisnik mora staviti prst iznad senzora dok kupuje nešto. Mastercard je testirao tehnologiju u Južnoj Africi, gdje je prvo počinje i uvoditi do kraja ove godine, do kraja godine bit će još testiranja u Europi i Aziji, a iduće godine karticu uvode u SAD-u. Senzor za otisak nije savršena zaštita – lopov može provaliti u karticu pomoću tuđeg otiska kojeg je ukrao, npr. s čaše koju je korisnik prethodno držao… CNET, Times Live
Karticama se u Hrvatskoj u najvećoj mjeri plaća odjeću i obuću (73%), hranu i pića (59%) te gorivo (53%), pokazuje MasterCardovo istraživanje. Zabilježen je i pad popularnosti plaćanja na rate – s ranijih 74% ispitanika ovogodišnji rezultati pokazuju da se 68% korisnika kartica odlučuje na plaćanje s odgodom, i to na iznose veće od 1000 kuna, te prosjekom odgode šest mjeseci. Poslovni
5 slučajeva kada ne bi trebalo koristiti kreditne kartice
Apple je prekjučer predao zahtjev za patentom koji bi mu omogućio da kupce cilja reklamama prilagođenim njihovim prihodima i ograničenjima na kreditnoj kartici. Jednostavno rečeno, Apple bi snimao korisnikovo stanje na računu te mu prikazivao samo mobilne oglase koje si čovjek može priuštiti. Ono kojima se ovo sviđa smatraju ovo još boljim sustavom reklamiranja, jer bi reklame bile još ciljanije, a protivnici kažu kako se ovime krši ustavno pravo bankovne tajne. Mashable
“Prevladavanje kartice nad gotovinom najviše veseli poreznu upravu, a to je ujedno i najozbiljniji argument u prilog ovog načina plaćanja. Jer svaka transakcija karticom ostavlja za sobom trag koji je lako kontrolirati. Naime u Švedskoj porezna uprava gubi godišnje 65 milijardi kruna zbog prometa na crnom tržištu. Kontrola toka novca preko kartičnog poslovanja je naravno puno bolja – ali i kontrola osoba. Jedan od najjačih argumenata protiv potpunog prelaska na bezgotovinsko društvo je da bi na taj način banke zadobile previše moći, kao da je već nemaju”, piše Slavenka Drakulić. Jutarnji
U 2013. godini po službenim kreditnim karticama Vlade RH plaćeno je 288.930,19 kuna, a od ministarstava najviše su peglali Ministarstvo gospodarstva – 173.498,62 kune, Ministarstvo kulture – 166.704,44 kune, Ministarstvo financija – 151.157,57 kuna, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 360.398,11 kuna. Iznosi su nešto veći nego 2012. Index
Naknada za plaćanje debitnim karticama u Europskoj uniji smanjena je na 0,2%, a kreditnim karticama 0,3%, odlučio je danas Europski parlament. Na nivou Unije ovo će sniženje značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje, a za velike trgovinske lance do tri milijarde eura godišnje. U Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Monitor
Naknada za plaćanje debitnim karticama u Europskoj uniji smanjena je na 0,2%, a kreditnim karticama 0,3%, odlučio je danas Europski parlament koji je izglasao Dopunsko Izvješće o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.
Kad se usvoji sva legislativa omogućit će jednogodišnji prijelazni period državama članicama kojima direktiva određuje strop u naknadama, ali države mogu staviti i niže naknade. Primjerice, Danska već sad ima naknade na kartičnu transakciju od 0,1%.
“U trgovini prosječni potrošač nije ni svjestan da mu je u cijenu proizvoda uračunata naknada za plaćanje kreditnim karticama. Ograničenje naknada da će utjecati na 95% svih kartičnih plaćanja i značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje. Također, očekuju se i niže cijene proizvoda jer su trgovci do sada troškove plaćanja karticama naplaćivali potrošačima”, objašnjava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
U slučaju nesuglasica, banka je obavezna u roku 15 dana pismeno odgovoriti potrošaču. Potrošaču će i kupovina na internetu biti sigurnija i jeftinija. S druge strane, procjenjuje se da će uštede za velike trgovinske lance biti do tri milijarde eura godišnje ili do šest milijardi eura ušteda na operativnim troškovima.
“Ovo je jako dobra vijest za potrošače u Hrvatskoj, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da u Hrvatskoj kartica ima dvostruko više nego stanovnika. Za razliku od Nijemaca koji plaćaju naknadu na kartične transakcije od 1,8 posto, ili Danaca koji plaćaju 0,1 posto, u Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Konačni rezultat će biti veća zaštita potrošača, niže cijene robe i usluga, te velike uštede i za potrošače i za trgovce”, komentira Borzan.
Državni dužnosnici (koji su na raspolaganju imali ukupno 70 kreditnih kartica) u dvije godine na karticama su potrošili 2,7 milijuna kuna državnoga novca, piše Globus. To znači da je u prosjeku svaki od njih mjesečno ‘ispeglao’ 1607 kuna ili 80,35% prosječne hrvatske mirovine. Najviše su trošili ministri Predrag Matić i Ivan Vrdoljak, ukupno 460 tisuća kuna. T-Portal