• 06.11. (22:30)

    Vodeni krug

    U SAD-u i Europi svaki tjedan uklanja se po jedna hidroelektrana

    Fascinantni podaci o hidroelektranama u časopisu američke akademije znanosti (ovdje), gdje se kaže kako su ove elektrane u SAD-u i Europi imale katastrofalan učinak na okoliš, bile su opasne, ali su se pokazale i neisplativima jer se gledalo samo na proizvodnju energije, a ne cijenu posljedica na okoliš i društvo. Prosječno svaki tjedan u SAD-u i Europi se razmontira jedna hidroelektrana i općenito ih se više uklanja nego gradi, dok se industrija hidroelektrana preselila u države u razvoju – trenutno je u nekoj fazi razvoja 3.700 hidroelektrana na rijekama u Africi i Aziji.

  • Slične vijesti

    Utorak (17:30)

    Gas je spas

    Plin će do 2030. biti drugi najveći svjetski izvor energije

    Nafta je danas najveći energent na svijetu, drugi je ugljen, a do 2020. godine zamijenit će ga prirodni plin, zahvaljujući nastojanjima da se smanji zagađenje zraka i poveća korištenje tekućeg prirodnog plina (LNG). Procjena Međunarodne agencije za energiju (ovdje izvještaj) je da će potražnja za energijom porasti za više od četvrtine do 2040. godine, i to pod pretpostavkom da se energetska učinkovitost poboljša, inače će se udvostručiti. al Jazeera

    23.08.2017. (07:54)

    Neka bude svjetlo

    Bakterije pretvorili u kiborge da proizvode energiju od Sunca

    U potrazi za novim izvorima energije znanstvenici su pretvorili bakterije u prave kiborge tako što su ih prekrili sićušnim ‘solarnim ćelijama’. Na taj način mogu biti bolje od biljaka u fotosintezi (80% učinkovitosti dok je kod biljaka 2%) što bi moglo biti ključno u proizvodnji obnovljivih goriva od Sunca. 24sata, BBC

    02.06.2017. (09:03)

    Eto gdje je prava ugroza

    Hidroelektrane ugrožavaju prirodu na Balkanu

    Ekološka cijena malih hidroelektrana i nije tako mala. Gotovo za polovicu planiranih mHE-a na Balkanu predviđa se da budu smještene u zaštićenim prirodnim područjima, što možda najbolje pokazuje apsurdnost situacije: prirodni se fenomeni najprije zaštićuju, a zatim uništavaju, upozorava Bilten. Posljednji je slučaj rijeke Krupe, za čiji se spas potpisuje peticija.

    04.01.2017. (11:52)

    E, a jel može Mljet za nuklearne pokusiće?!

    Plan za plažu u Popovićima kod Dubrovnika – hidroelektrana!?!

    Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potajno je otvorilo javnu raspravu o planu da se na plaži Pasjači kod Popovića, malog sela u Općini Konavle, gradi hidroelektrana. Stanovnici Popovića za projekt nisu znali do objave u na lokalnom portalu Dubrovniknet.hr, a za reakciju i očitovanje Ministarstvu okoliša ostalo je tek 11 dana od predviđenih 30. Investitor planira izgraditi protočnu, podzemnu hidroelektranu s podzemnom strojarnicom. Dnevnik.hr

    25.03.2016. (11:32)

    Ložimo na ugljen jer nemamo za plin

    Začarani krug ovisnosti o ‘prljavim’ energentima

    Bilten donosi odličan tekst o tome kako sa Zapada Balkanu stalno stižu upozorenja zbog zagađenja koje šteti zdravlju stanovnika, kako regije, tako i Europe. No pritom zaboravljaju da je uzrok svemu siromaštvo koje dugoročno otežava svaki razvoj, a za koje je je kriva naša pozicija u globalnom kapitalizmu.

    18.03.2016. (09:53)

    Zaustavi se, vjetre, pita bi te nešto

    Obnovljiva energija svijetu može uštedjeti 4.200 milijardi dolara godišnje

    U slučaju da se udio obnovljivih izvora energije na globalnoj razini udvostruči, svjetsko gospodarstvo moglo bi uštedjeti do 4.200 milijardi dolara godišnje, otkriva istraživanje Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA). Obnovljivi izvori poput vjetra i sunca 2014. godine činili su oko 18 posto globalne potrošnje energije, a prema sadašnjim nacionalnim politikama, njihov udio do 2030. godine povećat će se na 21 posto. Poslovni

    12.03.2016. (16:07)

    Sjetili se vode

    HEP do 2020. u obnovu hidroelektrana ulaže 3,5 milijardi kuna

    HEP će u projekt obnove i revitalizacije hidroelektrana u Hrvatskoj do 2020. godine uložiti više od 3,5 milijardi kuna, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić. Pohvalio se u Župi dubrovačkoj na svečanom obilježavanju 50 godina rada hidroelektrane (HE) Dubrovnik, prve obnovljene hidroelektrane u sklopu opsežnog višegodišnjeg programa obnove i revitalizacije HEP-ovih hidroelektrana. Taj će program osigurati oko 120 megavata (MW) nove snage. Poslovni

    12.01.2016. (18:01)

    Recikliranje svijetla

    Klasične žarulje nisu mrtve, zahvaljujući hrvatskom znanstveniku

    Klasične žarulje mogle bi se vratiti iz mrtvih, a sve to zahvaljujući trojici znanstvenika s MIT-ja i Sveučilišta Purdue, među kojima je i glasoviti Hrvat Marin Soljačić, koji na MIT-ju sveučilištu predaje fiziku. Klasična žarulja troši čak 95% energije na toplinu, a ne na svjetlost. Soljačić i njegovi kolege žele iskoristiti nanofotoničke tehnike za recikliranje svjetla. Ključ je u stvaranju procesa u dvije faze, od kojih prva uključuje klasičnu žarnu nit, a umjesto dozvoljavanja toplini da se rasipa, sekundarnim se strukturama to toplinsko zračenje hvata i usmjerava nazad prema žarnoj niti, koja ga upija i ponovno emitira kao izvor svjetla, objavio je MIT. BBC, Poslovni, Dnevnik.hr

    06.01.2016. (10:52)

    Nek krepa susjedova krava

    Europske banke ulažu milijardu eura u kontroverzne riječne brane na Balkanu

    Studija organizacije Bankwatch otkrila je da su europske banke uložile minimalno 818 milijuna eura u 75 projekata hidroelektrana na Balkanu, od čega ih se polovina nalazi u nacionalnim parkovima, mjestima svjetske baštine i koje je EU zaštitila u okviru projekta Natura 2020. Budući da hidroelektrane mogu onemogućiti navodnjavanje lokalnom stanovništvu, ugroziti migracije životinja i kvalitetu vode, koje europske politike nastoje zaštititi, nije jasno kako ih onda europske banke koje krše EU-ove smjernice i strategije mogu financirati. Buka

  • Slične vijesti

    Utorak (17:30)

    Gas je spas

    Plin će do 2030. biti drugi najveći svjetski izvor energije

    Nafta je danas najveći energent na svijetu, drugi je ugljen, a do 2020. godine zamijenit će ga prirodni plin, zahvaljujući nastojanjima da se smanji zagađenje zraka i poveća korištenje tekućeg prirodnog plina (LNG). Procjena Međunarodne agencije za energiju (ovdje izvještaj) je da će potražnja za energijom porasti za više od četvrtine do 2040. godine, i to pod pretpostavkom da se energetska učinkovitost poboljša, inače će se udvostručiti. al Jazeera

    23.08.2017. (07:54)

    Neka bude svjetlo

    Bakterije pretvorili u kiborge da proizvode energiju od Sunca

    U potrazi za novim izvorima energije znanstvenici su pretvorili bakterije u prave kiborge tako što su ih prekrili sićušnim ‘solarnim ćelijama’. Na taj način mogu biti bolje od biljaka u fotosintezi (80% učinkovitosti dok je kod biljaka 2%) što bi moglo biti ključno u proizvodnji obnovljivih goriva od Sunca. 24sata, BBC

    02.06.2017. (09:03)

    Eto gdje je prava ugroza

    Hidroelektrane ugrožavaju prirodu na Balkanu

    Ekološka cijena malih hidroelektrana i nije tako mala. Gotovo za polovicu planiranih mHE-a na Balkanu predviđa se da budu smještene u zaštićenim prirodnim područjima, što možda najbolje pokazuje apsurdnost situacije: prirodni se fenomeni najprije zaštićuju, a zatim uništavaju, upozorava Bilten. Posljednji je slučaj rijeke Krupe, za čiji se spas potpisuje peticija.

    04.01.2017. (11:52)

    E, a jel može Mljet za nuklearne pokusiće?!

    Plan za plažu u Popovićima kod Dubrovnika – hidroelektrana!?!

    Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potajno je otvorilo javnu raspravu o planu da se na plaži Pasjači kod Popovića, malog sela u Općini Konavle, gradi hidroelektrana. Stanovnici Popovića za projekt nisu znali do objave u na lokalnom portalu Dubrovniknet.hr, a za reakciju i očitovanje Ministarstvu okoliša ostalo je tek 11 dana od predviđenih 30. Investitor planira izgraditi protočnu, podzemnu hidroelektranu s podzemnom strojarnicom. Dnevnik.hr

    25.03.2016. (11:32)

    Ložimo na ugljen jer nemamo za plin

    Začarani krug ovisnosti o ‘prljavim’ energentima

    Bilten donosi odličan tekst o tome kako sa Zapada Balkanu stalno stižu upozorenja zbog zagađenja koje šteti zdravlju stanovnika, kako regije, tako i Europe. No pritom zaboravljaju da je uzrok svemu siromaštvo koje dugoročno otežava svaki razvoj, a za koje je je kriva naša pozicija u globalnom kapitalizmu.

    18.03.2016. (09:53)

    Zaustavi se, vjetre, pita bi te nešto

    Obnovljiva energija svijetu može uštedjeti 4.200 milijardi dolara godišnje

    U slučaju da se udio obnovljivih izvora energije na globalnoj razini udvostruči, svjetsko gospodarstvo moglo bi uštedjeti do 4.200 milijardi dolara godišnje, otkriva istraživanje Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA). Obnovljivi izvori poput vjetra i sunca 2014. godine činili su oko 18 posto globalne potrošnje energije, a prema sadašnjim nacionalnim politikama, njihov udio do 2030. godine povećat će se na 21 posto. Poslovni

    12.03.2016. (16:07)

    Sjetili se vode

    HEP do 2020. u obnovu hidroelektrana ulaže 3,5 milijardi kuna

    HEP će u projekt obnove i revitalizacije hidroelektrana u Hrvatskoj do 2020. godine uložiti više od 3,5 milijardi kuna, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić. Pohvalio se u Župi dubrovačkoj na svečanom obilježavanju 50 godina rada hidroelektrane (HE) Dubrovnik, prve obnovljene hidroelektrane u sklopu opsežnog višegodišnjeg programa obnove i revitalizacije HEP-ovih hidroelektrana. Taj će program osigurati oko 120 megavata (MW) nove snage. Poslovni

    12.01.2016. (18:01)

    Recikliranje svijetla

    Klasične žarulje nisu mrtve, zahvaljujući hrvatskom znanstveniku

    Klasične žarulje mogle bi se vratiti iz mrtvih, a sve to zahvaljujući trojici znanstvenika s MIT-ja i Sveučilišta Purdue, među kojima je i glasoviti Hrvat Marin Soljačić, koji na MIT-ju sveučilištu predaje fiziku. Klasična žarulja troši čak 95% energije na toplinu, a ne na svjetlost. Soljačić i njegovi kolege žele iskoristiti nanofotoničke tehnike za recikliranje svjetla. Ključ je u stvaranju procesa u dvije faze, od kojih prva uključuje klasičnu žarnu nit, a umjesto dozvoljavanja toplini da se rasipa, sekundarnim se strukturama to toplinsko zračenje hvata i usmjerava nazad prema žarnoj niti, koja ga upija i ponovno emitira kao izvor svjetla, objavio je MIT. BBC, Poslovni, Dnevnik.hr