Kategorija: Društvo

O čemu govorimo kad ne govorimo o menstruaciji

Iako je menstruacija biološka činjenica s kojom se većina žena, u prosjeku jednom mjesečno, susreće tijekom svoje spolne zrelosti, menstrualno je krvarenje u većini patrijarhalnog svijeta i dalje tabu tema. To se najjasnije evidentira u jeziku gdje su brojni nadimci (tetka, menga, dobila sam) nepisano pravilo za referiranje na menstruaciju, kroz stigmatizaciju i ironiziranje. Iscrpnije...

A što će biti s nama kada nas zamijene strojevi?

Svoju suštinu čovjek treba ostvariti ne podilazeći ukusu drugih ljudi, pa tako ni onim zahtjevima koji se oblikuju u tržišne zahtjeve. Nasuprot tome, izloženi korporacijski ideal društvenog razvoja otkriva čovjeka kao zamjenjivo sredstvo, pri čemu su radna mjesta trenutačno ugrožena automatizacijom tek prva etapa nove ere u kojoj bi rad postupno mogao biti sve manje vezan uz konvencionalno ljudsko iskustvo. Istovremeno, konzumerizam će predstavljati sve poželjniju socijalnu vrlinu: uloga potrošača koja nam je u ovoj viziji prepuštena bit će isticana kao naš doprinos funkcioniranju društva blagostanja. Iscrpnije...

U Europi sve više žena bez djece - posebno na jugu

Analiza francuskog Nacionalnog instituta za demografska istraživanja od 1900. do 1970. pokazuje kako je stopa neplodnosti najbrže rasla na jugu Europe, u zemljama poput Grčke, Italije i Španjolske, gdje bi svaka četvrta žena rođena sedamdesetih godina prošlog stoljeća mogla ostati bez potomaka, a trendovi bi se zbog loše ekonomske situacije i nejednakosti spolova mogli još više srozati te dosegnuti najniže brojke iz razdoblja nakon Prvoga svjetskog rata, predviđa Institut. Iscrpnije...

Vox feminae: Gdje su glazbenice na godišnjim listama?

"Ako je album glazbenice slučajno na prvom mjestu liste, to najčešće znači da na drugom mjestu ne može biti album još jedne glazbenice. Glazbenica u top 10 ne smije biti više od pet, a njihova ukupna zastupljenost na godišnjoj listi albuma u pravilu rijetko kada prelazi tridesetak posto, formula je za 2016. A barem jedna žena u svakom top tenu za prošlu godinu preziva se Knowles , ako ne i dvije. U top 10 društvu za 2016. od žena se našla još samo Angel Olsen , koju u top 20 skromno prate Mitski , Anohni i Rihanna ", piše Ivna Franić o položaju glazbenica na top-listama za Vox Feminae, ali to ne vrijedi i za Monitor - ovdje je prva na listi žena i nema nikoga prezimena Knowles... Iscrpnije...

Zar je potrebno automobilom ići od Trga do Frankopanske?

"Autom prošao po Trgu bana Jelačića”, “parkirao vozilo u prolazu Harmica“, “vozio po tračnicama i blokirao promet“... Iako je možda malo pretjerano izdvajati ove situacije kao primjere, oni ipak pokazuju koliko su vozači u metropoli ovisni o vožnji automobilom sve dokle su zamislili, pa makar to bio sam glavni trg. I dok svjetske metropole miču automobile iz centra, većini vozača u Zagrebu to, čini se, zvuči kao noćna mora. No ipak će se morati dogoditi, što zbog zagađenja, što zbog zakrčenosti prometnica. Možda bi pomoglo da je javni prijevoz vikendom besplatan, piše Večernji. Iscrpnije...

Rektor Katoličkog sveučilišta: Abortus je grijeh; ali nije znanstveno pitanje

"Ja mislim da katolička vjera i nauk Katoličke crkve nisu suprotni znanosti. Ja ne znam kakva bi to trebala biti katolička infektologija i katolička mikrobiologija. Mi imamo programe koji su akreditirani preko AZVO-a, odobrene od Ministarstva", odgovarao je na pitanja u intervjuu za N1 rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić o suradnji koju je HKS ugovorio s Klinikom za infektivne bolesti Fran Mihaljević, a ustvrdio je i da abortus "nije znanstveno pitanje, već svjetonazorsko" te da je "većina medicinskih sestara u Hrvatskoj statistički katoličke vjere" te imaju pravo na priziv savjesti. Iscrpnije...

Vedrana Rudan: Oružje i prava sreća

"Sve mi žene znamo da je posjedovanje ku**a naša jedina prava sreća. Istovremeno muškarci, vlasnici ku**a, smatraju ga nečim što će neprijatelju zagaditi usta? Slažete se sa mnom, ovo je vrlo, vrlo zanimljiva tema, totalno nenačeta. Kako ku**c istovremeno može biti dokaz normalnosti, izvor najveće sreće, dobitak na lotu, toplo oružje i uvreda? Ne može. Što je onda ku**c?", pita se Vedrana Rudan. Iscrpnije...

Što je kriza učinila urbanizmu?

U posljednjih osam godina, dok se svijet bavio velikom ekonomskom, političkom i sigurnosnom krizom, u Britaniji se dogodilo razdoblje značajnih inovacija u pristupu javnim prostorima. Mjere štednje dovele su do toga da je država prestala financirati održavanje nekih prostora, koje je onda pod svoje preuzelo lokalno stanovništvo. Došlo je do razvoja saznanja kako velike investicije u infrastrukturu nisu samo komadi inženjerije nego veliki potencijal za stvaranje prostora. Više se pazi na ozelenjavanje grada, a ulice i trgove se ne gleda kao prostor za prometovanje, nego za ljude, odnosno pješake i bicikliste, piše CNN i nabraja 10 učinaka krize. Iscrpnije...

Muslimanske djevojčice u Švicarskoj moraju plivati s dječacima

Europski sud za ljudska prava podržao je odluku švicarskoga suda koji je muslimanskim roditeljima, koji su odbili svoje kćeri uključiti u satove plivanja na kojima sudjeluju i dječaci, naplatio globu. Iako je priznao da roditelji imaju pravo na priziv na vjeru, Sud za ljudska prava presudio je kako se radi o "legitimnom cilju" Švicarske da promovira socijalnu uključenost stranih učenika, a istaknuo je i da je Švicarska bila spremna na kompromis jer su dopustili djevojčicama da na bazenu nose burkinije. Iscrpnije...

Bilten: Srednja Europa postaje Divlji Zapad

"Činjenica da je vlasnik kebabdžinice stranac, a pljačkaš Poljak, omogućila je poljskoj ekstremnoj desnici da svoj prosvjed i kasniji pogrom u kojem su teško ozlijeđeni brojni stranci predstavi kao 'borbu protiv islamizma', dok je policija inzistirala da se radi o "izoliranim incidentima'. Koliko se ta situacija razlikuje od reakcije zagrebačke policije? Istovremeno češka policija predlaže promjenu Ustava kako bi se omogućilo vlasnicima oružja da 'pucaju na teroriste' čak i kad sami nisu ugroženi. Kad ekstremna desnica, vlasti i policija nemaju problema da se kao 'potencijalni teroristi' identificiraju npr. vlasnici kebabdžinica, situacija smrdi na ozbiljnu eskalaciju", upozorava Bilten. Iscrpnije...

HNS: Kako kažnjavati učenike za prepisivanje ako je ministar plagijator?

Na koji će način profesori, nastavnici i učitelji kazniti djecu u školama ako prepisuju, ako je prvi čovjek hrvatskog obrazovanja dokazani plagijator i lažov? - piše HNS u svom proipćenju povodom objave da je potvrđeno plagiranje ministra Barišića. Traže njegovu ostavku. Iscrpnije...

4 do 5 tisuća hrvatskih beskućnika spava vani i trpi hladnoću

Ovih hladnih dana rijetki misle na 4 do 5 tisuća beskućnika, stanovnika Hrvatske, koji se također bore s hladnoćom. Neki toplinu pronalaze u prihvatilištima, no zbog ograničenog broja mjesta većina se snalazi na razne načine: spavaju u javnom prijevozu ili žive u grupama u napuštenim kućama i barakama. RTL donosi njihove priče. Iscrpnije...

Filozof Zygmunt Bauman govori što je to sreća

Mladi misle da je sreća dan za danom užitaka i darova, no život je neprestana borba, koje morate rješavati, kaže poljski filozof Zygmunt Bauman... Iscrpnije...

MUF: Laž apolitične kulture

Osobe koje se pretvaraju da žive kulturu neukaljanu politikom osobe su koje redovito uništavaju kulturu jer zagovaraju politiku kojoj kultura uopće nije potrebna zato što joj je politički problematična. Takvoj politici nisu potrebni ni neprofitni mediji, ni umjetnost jer joj se otvoreno suprotstavljaju, piše MUF. Iscrpnije...

Komentar: Hrvati su jednostavno glup narod

"Politološki udžbenici još nemaju definiciju takvog naroda koji guta sve što mu serviraju. Pušta taj narod da ga gaze, omalovažavaju, siromaše i svako malo mu otkidaju osnovna prava u ime nacionalnih interesa, a isti taj narod, poput Pavlovljevih pasa, slini čim čuje 'nacionalni interes'. Kako ga onda nazvati? Ime takvom narodu je, uči nas desnica, glup narod", piše Ante Pavić. Iscrpnije...

'Da sam, da sam, da sam žensko, ne bih bio muško'

S obzirom na popularne ideje o tome kako sva djeca prolaze period preispitivanja vlastita spola, fenomen rodne nekonformnosti percipira se kao dio ljudskoga iskustva koji valja prerasti. Tansrodne osobe izvan binarnoga koda gleda se kao prgavu djecu koja odbijaju na sebe preuzeti odgovornost definiranja roda u pravilnom društvenom kontekstu. Od njih se očekuje da svoju 'manjkavost' nadoknađuju na svakome koraku, skupim i invanzivnim korektivnim mjerama, piše Slobodni filozofski. Iscrpnije...

Dragan Bjelogrlić: Šta nisam mogao da kažem svojoj ćerki

"Svaki roditelj zna da je jedna od najtežih stvari u životu ona kada vam rođeno dete postavi pitanje na koje nemate odgovor. Da li će i meni ceo život 'seljačine' određivati šta je dobro a šta ne? Jesu li za njih već unapred rezervisani skupoceni automobili i luksuzni separei, a za ostali svet tramvaji, autobusi i zadimljeni bircuzi sa klekom i lozom? Da li je ta podela završena, tata?", piše glumac Dragan Bjelogrlić za Nedeljnik. Iscrpnije...

Govor Meryl Streep na Zlatnim globusima: Moralni kompas

"Hollywood je pun autsajdera i stranaca, ako ih sve izbacimo nećemo imati što gledati osim američkog nogometa i borilačkih vještina" - rekla je Meryl Street sinoć na dodjeli Zlatnih globusa referirajući se na najavljenu politiku budućeg američkog predsjednika, a onda je išla još direktnije rekavši "trebalo principijelno novinarstvo koje će vlast pozivati na odgovornost". Za kraj je mladim umjetnicima prenijela savjet Carrie Fisher: "Uzmi svoje slomljeno srce i napravi od njega umjetnost" (ovdje govor). Mashable se osvrnuo na njen govor nazvaši Streep "moralnim kompasom", Hollywood tkđ. reagira. Iscrpnije...

Biskup Komarica: Pomoć Hrvatske Hrvatima u BiH - ode u Hercegovinu

Pomoć Hrvatske Hrvatima u BiH u protekla dva desetljeća mahom je bila usmjeravana k Hercegovini, dok je stanje u kojemu žive preostali Hrvati na teritoriju RS "katastrofalno", rekao je banjolučki biskup Franjo Komarica. Kaže on za hrvatske političare u BiH da su se osobno obogatili na račun navodne brige za Hrvate te ih naziva "poslušnicima uskogrudnih stranačkih ili interesnih opcija". Iscrpnije...

Glavni uzrok smrti radnika u EU - rak!

Gotovo svaki peti radnik u Europskoj uniji na radnom je mjestu izložen nekoj od kancerogenih tvari, a čak 53% smrti koje se povezuju s radnim okruženjem na razini Unije posljedica su izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka. U brojkama to znači da svake godine u Europskoj uniji zbog izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka ili sudjelovanja u procesima u kojima su bili izloženi kancerogenim agensima umire 102,5 tisuća osoba. Europska agencija za zaštitu na radu zbog ovoga pokreće kampanju za zdrava radna mjesta. Iscrpnije...