Kategorija: Društvo

Dežulović: Teško onom kog brani Davor Bernardić

"Onako kako je prošao nesretni Cvjetni trg, prošao je svatko i sve koga ili što je proteklih godina od optužujućeg hrvatskog akuzativa branio SDP. I uvijek po istoj matrici: nakon što bi piz...ski izbjegli svaku političku borbu i glasanja o urbanističkim planovima uređenja države – od etničkog čišćenja Srba do vjeronauka u školama – pojavili bi se kad je sve već odavno bilo gotovo" komentira Boris Dežulović Davor Bernardića koji je ovih dana stao u obranu satire. Iscrpnije...

Filozofski esej: Kako se nositi s osjećajem praznine u srednjim godinama?

Jedna vrsta krize srednjih godina je osjećaj praznine u potrazi za vrijednim ciljevima, stanje u kojem čovjek ne vidi vrijednost ni u čemu. Paradoks je u tome što se i uspjeh može činiti neuspjehom - u slučaju da se u projekt krene i postigne uspjeh, on ostaje u prošlosti i ostavlja prazninu. Neuspješni pokušaj ili samo nepokušavanje ostavljaju prazninu sami po sebi. Ključ je u "ateličnim" aktivnostima - onima koje se ne može završiti, nemaju nekakav kraj nakon kojeg više nema ničega. To su stvari poput slušanja glazbe, roditeljstva, druženja s prijateljima - stvari koje možemo prestati raditi, ali nikad ih ne možemo završiti, nemaju kraja ni cilj, nego su vremenski neograničeni proces. Iscrpnije...

Može li Zemlja nahraniti 10 milijardi ljudi?

Danas na Zemlji živi 7,6 milijardi ljudi, 2050. vjerojatno će nas biti oko 10 milijardi pa se postavlja pitanje - kako sve na planeti opskrbiti s hranom bez da postane nenastanjiva. The Atlantic ima vrlo zanimljiv, nešto duži tekst o dvije škole koje imaju suprotne stavove o problemu - jedna kaže da čovječanstvo mora drastično smanjiti potrošnju te da se mora ograničiti broj ljudi na planeti, dok druga kaže kako se kroz znanje i inovacije može naći rješenje. Zasad se broj gladnih smanjuje, iako se broj ljudi na planeti povećava - 1970.-ih gladna je bila svaka četvrta osoba na planeti, danas je svaka deseta. Iscrpnije...

Balerine i vatrogasci u penziju s 20 godina staža i 50 godina života

Baletni plesači, kontrolori leta, vozači teških vozila, djelatne vojne osobe, policijski službenici, pravosudni policajci, monteri, profesionalni vatrogasci zanimanja su koja bi trebala ići u profesionalnu mirovinu, u koju bi se išlo s minimalno 50 godina života i 20 godina radnog staža, predložio je SDP. Profesionalna bi mirovina zamijenila sustav beneficiranog radnog staža, a njeni korisnici mogli bi nastaviti raditi u nekoj drugoj djelatnosti s pravom na zadržavanje 50% mirovine. Iscrpnije...

Trump od muzeja tražio van Goghovu sliku, ponudili mu - zlatni zahod

Bijela kuća zatražila je od slavnog muzeja Guggenheim u New Yorku da joj iz svoga fundusa posudi sliku Vincenta van Gogha iz 1888. godine ‘Pejzaž sa snijegom’. No, muzej je odbio posuditi van Goghovo remek-djelo te umjesto toga ponudio administraciji Donalda Trumpa instalaciju talijanskog umjetnika Maurizija Cattelana ‘Amerika’, Zahodska školjka izrađena od 18-karatnog zlata i posve je funkcionalna, a njome se u muzeju Guggenheim do sada koristilo tisuće posjetitelja. Trump tek treba odgovoriti na ponudu. Inače, samo zlato na ovom djelu vrijedi milijun dolara. Iscrpnije...

Bitcoin i groznica brze zarade

Poznati američki ekonomist Jeffrey Sach smatra da je bitcoin privlačan zato što omogućava anonimnost. No to je i njegova slabost- ne zna se tko stoji iza bitcoina i ostalih kriptovaluta, a ne postoji institucija koja ih štiti u slučaju katastrofe. Kada jednoga dana dođe do financijske panike bitcoinu će se strmoglaviti vrijednost. Mnoštvo ljudi, koji danas nerijetko podižu kredite da bi se upustili u trgovinu bitcoinom i zaradili, moglo bi ostati osiromašeno. Bitcoin podsjeća na zlatnu groznicu u Americi u 19. stoljeću, oko njih je stvoren jedan od najvećih financijskih mjehura u povijesti, veći od mjehura dionica na burzama uoči ekonomske krize iz 1929. te krize iz 2008. Iscrpnije...

FuckUp Nights: Kosor i Mrak Taritaš o najvećim neuspjesima 2017. godine

Kako je sve Hrvatska podbacila prošle godine i koji su najveći hrvatski neuspjesi 2017. tema je Best of Fuckupa 2017. koji će se održati 31. siječnja u zagrebačkom Studiju smijeha, a na kojem će gostovati bivša premijerka Jadranka Kosor, PR stručnjak Krešimir Macan trenutno zaposlen kod premijera, saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš i komičar Borna Sor. FuckUp nights je globalni pokret koji za cilj ima javno dijeljenje poslovnih neuspjeha. Iscrpnije...

Karikature iz bračnog života Tisje Kljaković Braić

"Kad sam počela raditi karikature, nisam razmišljala o tome kako ću nasmijati mase, ma nisam razmišljala ni o čemu. Napravila sam ih kako bih nasmijala sebe i svoje prijatelje", kaže poznata splitska slikarica Tisja Kljaković Braić koja na Facebooku objavljuje karikature "običnog", bračnog života. Ovdje su. Iscrpnije...

Čadež o Frljićevoj predstavi: Bujanec sad treba snimiti duhovitu emisiju

Teza iza predstave, da se desničari ne znaju smijati sami sebi, može postati upitna jedino ako primjerice Velimir Bujanec Oliveru Frljiću uzvrati duhovitom emisijom gdje će prikazati show s vjenčanjem Olivera Frljića - piše Tomislav Čadež u kritici predstave 'Šest likova traži autora' u zagrebačkom Kerempuhu po poznatoj Pirandellovoj drami. Iscrpnije...

Rusija za širenje dezinformacija ima milijardu dolara, EU za zaštitu - milijun

Moskva raspolaže fondom teškim milijardu dolara za širenje svoje propagande te je uspostavila mrežu u 33 zemlje i na 100 jezika, dok Europska unija kao odgovor ima skupinu East StratComa koja radi tek dvije godine ima budžet od tek milijun eura. East StratComa je dosad zabilježila širenje više od 3.500 primjera proruskih dezinformacija, a Bruxelles zasad planira ojačati ovaj komunikacijski tim za borbu s dezinformacijama. Iscrpnije...

Foto: Najutjecajnije zgrade 2017. godine

Jutarnji je napravio galeriju najvažnijih zgrada, gledano iz arhitektonske perspektive, dovršenih prošle godine, a sve od reda su lijepe, moderne, zanimljive, zaista nije pretjerano reći da oduzimaju dah. Uvrštene su Chaoyang Park Plaza u Pekingu arhitekata MAD koja izgleda kao gigantski dreadlocksi, Muzej suvremene umjetnosti Afrike u Južnoj Africi koji je izgrađen na bivšem silosu, zatim V&A muzej u Londonu izgrađen ispod dvorišta, pa Beirut Terraces u glavnom libanonskom gradu s ogromnim terasama itd. Iscrpnije...

Novosti o Predragu Luciću: Jabuka našeg oka

Novi broj Novosti posvećen je kolegi novinaru Predragu Luciću: "Točan putokaz na svakom raskršću, skretničar japanske preciznosti" - piše Boris Dežulović "Predrag nije bio nastavnik, ali je časove u Užičkoj gimnaziji držao kao da se rodio za taj poziv" - Predrag Veličković "Skoro sve o Splitu naučio sam tokom naših dugih šetnji kroz grad i od njegove knjige poezije ‘Mjesec iznad Splita’" - Jovica Ivanovski "Trideset godina uporne borbe da se slobodno misli i bludi ‘pod slobodnin nebon’, da se kreacijom nadvladaju dogme, smijehom raspline strah, pameću pokori glupost" - Katarina Luketić "Heroj svakodnevnih bitaka bez obzira na cijenu i ishod. Uznos moćnim huljama" - Zlatko Dizdarević "Na prvom mestu – veliki pesnik, od najvećih. Dabome, i novinar, i dramski pisac, i reditelj..." - Drinka Gojković Iscrpnije...

Filozof Sesardić: Smanjiti očekivanja od obrazovne reforme

"Reforme koje smjeraju na umjereni napredak u granicama ostvarivog - da. Ali reforme koje nas vode u maglu uz uvjeravanje da će one, ne zna se točno kako, dovesti do uspjeha nezapamćenih razmjera - ne" - piše filozof Neven Sesardić za Jutarnji o obrazovnoj reformi, nakon što je u prethodnom članku pisao o prevelikim očekivanjima. Jedan od ciljeva obrazovne reforme je unapređenje kritičkog razmišljanja kod djece, no Sesardić tvrdi kako "nema empirijske potvrde da bi puko uključivanje više STEM sadržaja u školsku nastavu značajno i trajno unapređivalo kritičko razmišljanje", a još manje da će se razviti ostale osobine - kreativnost, upornost, znatiželja, timski rad, inovativnost, kultura uspjeha, smatra on. Iscrpnije...

Život u Opatiji: Besplatan vrtić i udžbenici, penzionerima dopunsko

Grad Opatija izdašno plaća roditeljima za novorođenu djecu, roditelji plaćaju vrtić samo za prvo dijete dok je za svu ostalu iz iste obitelji besplatan, djeca u osnovnim školama dobivaju besplatne udžbenike, Grad sufinancira i školske knjige za srednjoškolce, umirovljenike s nižim primanjima nagrađuje za blagdane i pokriva im dopunsko zdravstveno osiguranje, a povrh ovoga Grad Opatija upravo pokreće nove mjere za poticanje zapošljavanja, poduzetništva i razvoja zaleđa. Iscrpnije...

Vesna Pusić: Što se Plenković više bude ulizivao ekstremnoj desnici više će ga prezirati

Plenković mora energično stati na centar, zanemariti hoće li ga ekstremna desnica voljeti ili ne. Što im se više bude ulizivao, više će ga prezirati - kaže Vesna Pusić u intervjuu Večernjem o premijeru, a ni o vođi oporbe nema loše mišljenje - "Bernardić ima šansu, on je mlad čovjek na čelu druge najjače stanke u Hrvatskoj i ima takvog potencijala". Prihvatljiva joj je i arbitražna odluka o Savudrijskoj vali - "oko granice na kopnu nitko nema primjedaba. More na kojem se ostvaruje junction je ostalo hrvatsko, a veći dio Piranskog zaljeva/Savudrijske vale postao je slovensko more. To nije idealno, ali je kompromis". O vjeroučitelju koji je pozivao mržnju kaže da je "puno gori slučaj od različitih kukavica s društvenih mreža. On uči djecu i ima autoritet katedre. Ta katedra nešto znači". Iscrpnije...

Komentar: Od trolova zabranama ne treba raditi žrtve

"Trolove ne treba napadati zabranama, jer se time od njih prave žrtve i šalje im se poruka kako moraju ustrajati... Ako se svi uskoro pretvorimo u mimoze, društvo će nam uvenuti... Nama ne treba macanizacija društvenih mreža, kako bi nam vlast, sadašnja ili buduća, određivala što se smije a što ne. Drugima u društvu treba dati šansu da ispadnu glupi i da pokažu svoj primitivizam, kako bismo kao društvo to naučili nadići i sazreli. Zabrane su put u propast, oblik socijalne kastracije. Zabranama se samo proizvodi bunt i izaziva kontraefekt. Zar kao društvo ništa nismo naučili od onih silnih natpisa na gradskim fasadama?", komentira vladin zakon o govoru mržnje na internetu Borislav Ristić. Iscrpnije...

Viktor Ivančić: Sućut i druge lakrdije

"Javna zahvala premijeru, predsjedniku Hrvatskog sabora i ministrici kulture: Vašu malograđansku gestu, kojom Predragu Luciću posthumno odajete priznanje, mogu pojmiti jedino kao poriv kaplara koji rukovodi streljačkim strojem, da bi po obavljenoj zadaći odšetao do komandne zgrade i staloženo, dostojanstveno, s puno sluha za dobar odgoj i bolje običaje, sastavio telegram saučešća za obitelj ucmekanoga", piše Viktor Ivančić o državnom vrhu na sprovodu Predragu Luciću. Iscrpnije...

Milana Vuković Runjić: Smijemo li druge kamenovati svojim riječima?

Govor mržnje jest mržnja, a cilj mržnje jest uništiti, zgaziti, ubiti čovjeka. Kamenovati ga riječima. Riječi nisu "samo" riječi, nego su one "čak" riječi. Opasne su i onaj tko s njima barata mora biti odgovoran za njih. Baš kao što i zlostavljač mora snositi posljedice svojeg zlostavljanja. Bez obzira zlostavlja li u svojoj kući, na trgu ili na internetu, piše Milana Vuković Runjić. Iscrpnije...

Kini nedostaje 60 milijuna žena: Mladenke plaćaju i pola milijuna kuna

Zbog manjka žena i viška muškaraca kineske obitelji moraju plaćati za mladenku i do pola milijuna kuna. Kina je desetljećima poticala rađanje muške djece pa su žene često pobacivale ženske fetuse, što je dovelo do toga da u Kini danas nedostaje 60 milijuna žena. Mladoženjine obitelji, s druge strane, tradicionalno plaćaju vjenčanje, paru poklanjaju novac i imovinu, a cijene mladenki u prosjeku su došle na između 200.000 i 300.000 yuana (otprilike isto toliko kuna). Kina je prestala poticati rađanje sinova pa je omjer dječaka i djevojčica 2015. godine pao na 114:100, sa 119:100 iz 2010. godine. Iscrpnije...

Stanje na HRT-u i govor mržnje najveći problemi slobode medija u Hrvatskoj

Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika glavni su problemi medija u Hrvatskoj, procijenila je Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija. Što se HRT-a tiče ističu pristrano izvještavanje, unutrašnju strukturu upravljanja, političke i pritiske raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Naglasili su da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici EU dva puta u dvije godine te su podsjetili da je prema indeksu sloboda medija u svijetu Hrvatska od 2013. pala na 10 mjesta i sada je 74. Iscrpnije...