Kategorija: EU

60% ljudi u EU smatra da je članstvo dobro za njihovu državu, u Hrvatskoj 36%

60% stanovnika država članica Europske unije smatra da je članstvo u Uniji pozitivno za njihovu zemlju, 12% smatra da je članstvo loše, a 23% smatra da članstvo nije ni dobro ni loše. Ovih 60% je najveći zabilježeni postotak potpore od 1983. godine. Hrvatska je s druge strane tog grafikona - samo 36% državljana RH smatra članstvo u EU dobrim za državu, što je pad od 7% od jeseni prošle godine, 14% ispitanih članstvo smatra lošim, a velikih 49% ni dobrim ni lošim (1% ne zna). Lošije mišljenje o EU imaju samo Česi - njih tek 34% članstvo u EU smatra dobrim po Češku. Istraživanje je objavio Europski parlament, a Jutarnji ima grafikone. Iscrpnije...

Internet u Hrvatskoj i dalje među najskupljima u Europi

Hrvatska je na ljestvici digitalnog razvoja društva i gospodarstava u konkurenciji svih članica EU zauzela 22. mjesto, pokazuje istraživanje. Najrazvijenija je Danska, slijede Švedska, Finska i Nizozemska, dok su na začelju Europe Rumunjska, Grčka i Italija. Hrvatski građani internetom se koriste više od prosjeka, no i dalje je loša povezivost, a cijene fiksnog interneta su među najvišima u Europi. Iscrpnije...

Nova pravila EU dižu cijene automobila, najniže klase idu u viši razred?

Nova pravila Europske unije mogla bi značajno podići cijene novih automobila u Hrvatskoj, osobito onih koje hrvatski građani najviše kupuju. Razlog za to je što će se postrožiti mjerenje emisija CO2, pa bi na hrvatskom tržištu mogle porasti i trošarine koje se računaju i temeljem tih emisija. Najniža klasa auta ući će u viši razred i to će značiti značajno poskupljenje, upozoravaju članovi saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Iscrpnije...

Najveći potres u talijanskoj povijesti - reforme od 100 milijardi eura

Središnja europska banka treba poništi 250 milijardi eura talijanskih državnih obveznica - jedna je od točaka programa nove talijanske vlade u nastajanju koju će formirati Pokret 5 zvjezdica i Liga, što je tek manji dio vanjskog duga koji iznosi 2.300 milijardi. Usto, koalicijski partneri - koje predvode Luigi Di Maio i Matteo Salvini - najavljuju univerzalni dohodak za siromašne što bi koštalo oko 17 milijardi eura godišnje, zatim proporcionalni porez od 15 posto za građane i kompanije što bi godišnje prihode proračuna smanjilo za 80 milijardi eura, dok bi mirovinska reforma stajala dodatnih 15 milijardi eura, što Wolfgang Munchau, čelnik londonskog think-tanka Eurointelligence, opisuje kao potencijalno "najveći potres za talijanski ekonomski sustav u modernoj povijesti". Iscrpnije...

Izvješće vijeća Europe: "U Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje"

Danas je objavljeno najnovije izvješće Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), a odnosi se na razdoblje do 7. prosinca 2017. Riječ je o petom izvješću te vrste. Evo što piše u sažetku: "Izvješće kritizira neodgovarajući odgovor hrvatskih vlasti na takvu sve veću netrpeljivost, koja se vrlo često ne smatra kažnjivim djelom. Većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaje..." Ima i preporuka: "Vlasti bi trebale u svim školskim programima uvesti obvezno obrazovanje o ljudskim pravima u okviru građanskog obrazovanja, posebice u pogledu prava jednakosti i zabrane diskriminacije. Potrebno je razviti odgovarajuće udžbenike a nastavnici bi trebali nastaviti pohađati potrebnu izobrazbu." Ovdje je cijelo izvješće (PDF, 51 stranica) na engleskom i hrvatskom. Iscrpnije...

Velika Britanija će biti domaćin sastanka zašto se priključiti EU

Velika Britanija će biti domaćin sastanaka za šest balkanskih zemalja kojem je tema zašto bi im bilo dobro da se priključe EU. Kaže glasnogovornik Foreign Officea da je uključivanje u EU važno radi "sigurnosti, stabilnosti i blagostanja". Sastanak je to u okviru tzv. Berlinskog procesa kojim se želi potaknuti uključenje preostalih balkanskih zemalja u EU, a to su Srbija, Albanija, Crna Gora, Makedonija, BiH i Kosovo. Iscrpnije...

Europska unija od 2021. će naplaćivati ulaz - 7 eura po osobi

Državljani zemalja kojima za putovanje u EU ne treba viza morat će se prije putovanja u EU prijaviti putem posebnog sustava i platiti naknadu od sedam eura. Odobrenje koje će na taj način dobiti vrijedit će im tri godine, a primjena pravila kreće 2021. godine. Pravilo se odnosi npr. i na Hrvatskoj susjedne zemlje, odnosit će se na Britaniju koje će u međuvremenu napustiti EU itd. Ovime se navodno želi pojačati sigurnost jer će se provjere putnika provoditi unaprijed, prije putovanja. Zahtjev će se moći podnijeti isključivo putem javnih web-stranica ili putem aplikacije za mobilne telefone. Iscrpnije...

Udio Hrvatske u ukupnom BDP-u EU je tri promila

Ukupni BDP na razini 28-članog EU-a u 2017. godini dosegnuo je vrijednost od 15.300 milijardi eura prema tekućim cijenama, pokazalo je izvješće Eurostata. Njemačka je s BDP-om vrijednim 3.300 milijardi eura potvrdila poziciju najvećeg gospodarstva EU-a, s udjelom u ukupnom BDP-u od 21,3%. Udio hrvatskog BDP-a u ukupnom BDP-u EU-a u 2017. godini iznosio je 0,3 posto. Uz Hrvatsku su u skupini zemalja s udjelom manjim od jedan posto u ukupnom BDP-u još bile Mađarska, s 0,8 posto, Slovačka s 0,6 posto i Luksemburg, s 0,4 posto, te Latvija i Estonija s po 0,2 posto. Iscrpnije...

Cappuccino index: Hrvati plaćaju 2 kune na dan za EU

Proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine trebao bi biti 1,279 bilijuna eura, što bi značilo da će sljedeći budžet biti veći, iako će EU biti manja, kako je predložila Europska komisija. Dakle, Britanija izlazi iz EU, što će značiti 12 do 13 milijardi eura godišnje manje u europskom proračunu, koji će nekima biti skuplji nego dosad, dok će drugi dobiti više. Kao prvo, bogate države sjeverozapada EU plaćat će više (kao prva Nizozemska), Mađarska i Poljska plaćat će penale za navodno kršenje demokracije, dok će poljoprivrednici u baltičkim državama dobiti veće subvencije, države na jugu kontinenta dobit će dodatne novce za kontrolu migrantske krize, kao i velike farmaceutske kompanije koje će dobiti više za financiranje istraživanja. Ovdje vrlo pregledne infografike o proračunu. Inače, prema cappuccino indexu, hrvatski građani plaćaju 0,3 eura na dan (što bi bilo 2 kune i 20 lipa) za funkcioniranje Europske unije. Iscrpnije...

Bruxelles: Državi koji krši vladavinu prava - oduzimanje novca

Europska komisija predložila je da se dodjela novca iz EU proračuna poveže s vladavinom prava - u slučaju kada zemlja članica EU-a krši vladavinu prava mogla bi joj se smanjiti ili uskratiti financijska sredstva EU-a. "Nije isto da su oni koji su bili u Uniji prije nas imali sredstva bez obzira na poštivanje kriterija, a sada se to uvodi kao jedan novum. S te strane bit ćemo vrlo obazrivi u formuliranju konačnih zaključaka", komentirao je premijer Plenković. Iscrpnije...

Komentar: Manje novca iz EU? Pa što! Potrošili smo tek desetinu postojećeg

"Sedam godina prije nego što je ušla u EU, Hrvatska je iz europskih fondova mogla povući 1,2 milijarde eura, a teškom je mukom u zemlju došlo 90 posto te svote. S ulaskom u EU, Hrvatskoj je odobren osam puta veći iznos – više od deset milijardi eura, ali na polovici tog puta jedva da je bila ugovorena desetina svote. Hoće li Grad Zagreb uspjeti navrat-nanos pripremiti gradnju sveučilišne bolnice, tek ćemo vidjeti, no činjenica je da su kod povlačenja novca iz europskih fondova zakazali svi sektori, gotovo sve strukture vlasti, od sveučilišta, znanstvenih instituta, gradova i općina, državnih institucija", piše Ljubica Gatarić. Iscrpnije...

Budućnost EU fondova: Gradnja mostova više neće biti dovoljna

"EU fondovi u budućnosti će manje poticati hardver, a više softver: razina sofisticiranosti investicija bit će veća. - Investicije koje će se u buduće nominirati za novac iz europskih fondova morat će biti u nekom višem lancu vrijednosti, s većim multiplikativnim efektima za ekonomiju. Gradnja mostova ili nekih manje zahtjevnih projekta neće biti dovoljna", kaže analitičar Hrvoje Stojić. Iscrpnije...

Hrvatska među zemljama s najvećim padom nezaposlenosti

Nezaposlenost u EU zadržala se u ožujku na najnižoj razini u devet i pol godina, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti u odnosu na isti lanjski mjesec, pokazuju podaci Eurostata. Bez posla je 17,481 milijun građana (13,824 milijuna u eurozoni). Među zemljama EU-a najnižu je stopu nezaposlenosti u ožujku bilježila Češka, od 2,2%, a najvišu Grčka, od 20,6%. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti iznosila 9,4% (11,8% lani). Bez posla je u Hrvatskoj u ožujku bilo 169 tisuća građana, četiri tisuće manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na prošlogodišnji ožujak njihov je broj smanjen za 45 tisuća. Iscrpnije...

Država mijenja banke: Kamate za poljoprivrednike padaju s 5 na 1,5 posto

Ministarstvo poljoprivrede, HBOR i HAMAG otvaraju uskoro novu, povoljniju liniju za kreditiranje poljoprivrednika uz kamatnu stopu od najviše 1,5 posto, što će zamijeniti dosadašnje bankovne kredite koji su išli od pet pa sve do deset posto, piše HRT povodom novog natječaja za dodjelu novca iz europskih fondova za mlade poljoprivrednike (do 40 godina stari). Može se dobiti do 50 tisuća eura, a za kredite je osigurano oko 530 milijuna kuna. Iscrpnije...

EU zabranjuje kemikalije koje dokazano štete pčelama

Države članice EU-a podržale su prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, neonikotinoidi čine pčele ovisnima, te one traže polja koja su tretirana tim pesticidom. Iscrpnije...

Do informacija o EU natječajima može se i mobilnom aplikacijom

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU razvilo je aplikaciju za mobilne telefone EUfondovi putem koje je moguće primati obavijesti o svim aktualnostima, novim natječajima, edukacijama i raznim drugim događanjima iz područja EU fondova. Aplikacija je u potpunosti besplatna i moguće ju je preuzeti putem Google Playa i App Storea. Aplikacija je povezana s portalom strukturnifondovi.hr. Iscrpnije...

WhatsApp će zabraniti aplikaciju mlađima od 16 u EU

Uoči promjene zakona o privatnosti u EU koje slijede u svibnju, WhatsApp mijenja dobnu granicu za korištenje koja je trenutno 13 godina. Po novim pravilima, korisnici WhatsAppa u EU morat će imati najmanje 16 godina kako bi koristili aplikaciju. Prve provjere dobi slijede kroz nekoliko tjedana. Iscrpnije...

EU lani odobrila 538.000 azila, Hrvatska 170

28 zemalja Europske unije tijekom prošle je godine odobrilo zaštitu za 538 tisuća tražitelja azila, što je skoro 25 posto manje nego 2016. godine, objavio je Eurostat. Najviše azila dala je Njemačka, 325.000, zatim Francuska, 40.600, Italija, 35.100, Austrija, 34.000 i Švedska, 31.200. Hrvatska je prošle godine odobrila azil za 170 ljudi, od toga je najviše Sirijaca (105), zatim Iračana (30) i Eritrejaca (10). Najviše zahtjeva za azilom odobreno je, na razini EU, državljanima Sirije - 175.800. Iscrpnije...

Europa je na raskrsnici, Merkel i Macron spremaju reformu EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron žele, unatoč mnogim različitim stajalištima, do sredine godine predstaviti zajednički plan za reformu EU. "Europa je na raskrsnici. Živimo u jednoj fazi europske avanture koja je stvarno jedinstvena. Zajednička suverenost Europe je kroz ratove i trgovinske sukobe stavljena na kušnju", istaknuo je Macron. Kao reformske teme o kojima bi se raspravljalo do lipnja navedeni su europska azilantska politika, zajednička vanjska politika te daljnji razvoj gospodarske i monetarne unije. Iscrpnije...

Europa uništava svoje željeznice

Iako najmanje štetan po okoliš i najsigurniji za ljude, željeznički promet nije naročito popularan među europskim političkim elitama. Nizom europskih regulativa nastoji se restrukturirati željeznički sektor sukladno tržišnim imperativima. Iako je takva politika prema željeznicama već dala katastrofalne rezultate vidljive iz propadanja infrastrukture i opadanja sigurnosnih standarda, briselske direktive ostaju inspirirane dogmom prema kojoj zaoštravanje tržišnog natjecanja rješava sve probleme, piše Le Monde Diplomatique. Iscrpnije...