Kategorija: EU

EU mladima plaća putovanje Europom

Europska komisija odobrila je 12 milijuna eura vrijedan projekt financiranja željezničkih karti za 18-godišnje građane zemalja članica, prenosi Citylab. Riječ je o Interrail karti koja vrijedi čak mjesec dana i kojom će ovog ljeta moći potpuno besplatno proputovati svih 30 europskih država. Karta inače vrijedi 510 eura (3800 kuna) i dobit će je 20 do 30 tisuća mladih. Iscrpnije...

Skandal u EU: Iznenadno promaknuće Junckerovog štićenika

Bilten piše o skandalu koji potresa Europsku komisiju. Četrdesetsedmogodišnji Martin Selmayr, njemačkog državljanstva, iznenadno je i van procedure promaknut s pozicije predstojnika ureda predsjednika Europske komisije na onu glavnog tajnika te institucije. Malo tko izvan hodnika briselskih institucija uopće zna u čemu je razlika između tih funkcija, no konflikt oko tog promaknuća navodno prijeti da raskoli najveću paneuropsku stranku. Problem je u tome što Selmayr nije bilo koji birokrat, već čovjek koji ima reputaciju "sive eminencije" aktualne komisije pod Jeanom-Claudeom Junckerom. Zanimljivo, unatoč buci u Bruxellesu, niti jedna riječ o ovom skandalu nije se pojavila u lokalnim medijima. Iscrpnije...

HRW pozvao UN da istraži kršenja prava migranata u Hrvatskoj

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch preporučila je Odboru za prava djeteta Ujedinjenih naroda istragu navodno neetičnog postupanja nad djecom migrantima i tražiteljima azila u Hrvatskoj. Organizacija navodi kako je Hrvatska tokom 2017. godine vraćala tražitelje azila i migrante koji su ušli u Hrvatsku iz Srbije ne procesirajući njihove zahtjeve za azilom. Dodaje se kako je u srpnju Europski sud pravde presudio da je Hrvatska prekršila zakone EU, dopustivši tražiteljima azila da pređu u Sloveniju i Austriju bez provjere njihovih zahtjeva. Iscrpnije...

Otvoreno: Rodna ravnopravnost donijela bi 10 milijuna radnih mjesta

Istanbulska konvencija potrebna je zbog jačanja borbe protiv nasilja nad ženama - rekla je ministrica Murganić sinoć u Otvorenom (ovdje snimka). Marija Puh iz HNS-a podsjetila je na to da 40% mladih smatra da je opravdano nekoga udariti te da bi rodna ravnopravnost do 2050. godine generirala 10,5 milijuna novih radnih mjesta. GLAS-ova Anka Mrak Taritaš rekla je da su zemlje poput Portugala, koji uopće nema u zakonodavstvu pojam roda, kao i Malta koja ima zabranu pobačaja, ratificirale konvenciju. Iscrpnije...

EU bi uvela 10-dnevni plaćeni očinski dopust, Hrvatska je protiv

Europska konfederacija sindikata poziva na usvajanje direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, a koja bi, između ostalog, značila obavezni desetodnevni plaćeni očinski dopust, koji se koristi kod rođenja djeteta. Ovo bi bila novost u Hrvatskoj, Austriji, Cipru, Češkoj, Njemačkoj i Slovačkoj, pri čemu je Hrvatska protiv - ona bi očevima dala 5 dana. Zatim, uveo bi se četveromjesečni plaćeni i neprenosivi roditeljski dopust, što bi značilo dodatna prava u Bugarskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Uvelo bi se i pravo na fleksibilnije radne uvjete do djetetove 12. godine života, što bi bila promjena u većini država EU. Iscrpnije...

Bruxelles o reformama u Hrvatskoj: Ograničeni ili nikakav napredak

Nema reforme javne uprave, zdravstvo je u problemima, kasni zakonodavstvo koje bi utvrdilo početak fiskalne reforme, mirovinska reforma je odgođena, država ne koristi sve moguće mjere da bi dugotrajno nezaposlene vratila na tržište rada, ljudi nemaju jednake prilike, problem su nefer radni odnosi, stopa zaposlenosti je niska u usporedbi s drugim članicama Europske unije - stoji u novom izvještaju Europske komisije (ovdje , na 73 stranice). Ima toga još: u Hrvatsku je komplicirano investirati, kompetitivnost i investicije otežane su zbog restriktivne poslovne klime, vladaju visoke stope siromaštva i socijalne isključenosti, javna administracija je fragmentirana, ispod prosjeka efikasnosti u Europskoj uniji, rezultati koje proizvodi hrvatski obrazovni sustav “stalno se pogoršavaju ili stagniraju”, korupcija ostaje prominentan problem, loše se koristi EU fondove. Dvije najčešće korištene sintagme u izvještaju su “limited progress” i “no progress”, odnosno “ograničeni napredak” ili “nema napretka” kojima EK ocjenjuje potrebne reforme koje Hrvatska vlada (ne) provodi. Iscrpnije...

Piketty: Bogate države EU uzimaju od siromašnih više nego im daju

Iz novih članica Europske unije daleko se više novca odlijeva, nego što se u njih ulijeva iz europskih fondova, tvrdi francuski ekonomist Thomas Piketty na svom blogu. Objašnjenje je u tome što su tvrtke iz razvijenog dijela Unije, poglavito iz Njemačke, svojim ulaganjima preuzele vlasništvo nad polovinom tvrtki u tim zemljama pa na temelju tog vlasništva izvlače profite, čiji ukupni iznos daleko premašuje novac kojeg srednjoeuropske članice dobivaju iz fondova EU. Kad bi se gledalo samo uplate i isplate iz europskog proračuna onda su srednjoeuropske države u plusu - u Poljskoj su u plusu 2,7 posto BDP-a, Mađarskoj 4 posto, Češkoj 1,9 posto, a u Slovačkoj 2,2 posto. Iscrpnije...

Jutarnji: Prometne kazne iz EU - ne treba platiti

Prometne kazne iz drugih država Europske unije hrvatski vozači ne trebaju platiti, barem tako savjetuje Jutarnji, koji objašnjava da je to tako zato što Eucaris, sustav pomoću kojega policijske službe diljem EU razmjenjuju podatke o vlasnicima auta uhvaćenih u prometnim prekršajima, još uvijek nema posebnu uporabnu vrijednost. Ovo se odnosi na Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku, Austriju, Mađarsku i Bugarsku. Plaćanje kazne se zapravo svodi na dobru volju. Iscrpnije...

Raspisani natječaji za 10 milijardi kuna iz EU fondova

Raspisano je 50 natječaja za dodjelu 10 milijardi kuna iz EU-ovih fondova - za projekte iz poljoprivrede, poduzetništva, obrazovanja, energetike, prometa, socijale i zaštite okoliša. Npr. za natječaj "Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i dnevnim kirurgijama" na raspolaganju je 1,3 milijarde kuna, za specijalističko usavršavanje doktora medicine 187 milijuna, 360 milijuna kuna dodjeljuje se za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava itd. Europski-fondovi.eu ima pregledni popis natječaja. Iscrpnije...

Svi granični sporovi na Balkanu

Poučena iskustvom neriješenog graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije, Europska unija upozorila je da više neće uvoziti takve probleme i da ih balkanske zemlje koje joj žele pristupiti moraju prije toga riješiti. Neki od država u sporu su Albanija i Grčka, BiH i Hrvatska, BiH i Srbija, Kosovo i Crna Gora, Crna Gora i Hrvatska, Kosovo i Srbija, te Srbija i Hrvatska. Iscrpnije...

Europski proračun zbog Brexita gubi 12 milijardi eura godišnje

Šefovi država Europske unije prihvatili su prijedlog Europskog parlamenta o smanjenju broja zastupnika, nakon izlaska Velike Britanije, pa bi ih trebalo biti 705 umjesto sadašnjih 751, piše Politico. Hrvatska će čak dobiti jednog dodatnog zastupnika i umjesto 11 imala bi ih 12, objavio Plenković na svom Twitteru. Zbog izlaska Velike Britanije europski proračun će izgubiti 12 milijardi eura godišnje, a dolaze novi troškovi - financiranje migracijske politike, zaštita granica, obrambena unije, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Bivši grčki ministar Varufakis kandidat na euro-izborima u Hrvatskoj

Politički pokret DIEM 25, kojeg su prije tri godine formirali bivši grčki ministar Janis Varufakis i hrvatski filozof Srećko Horvat, izlazi na europske izbore sljedeće godine, u najmanje desetak zemalja EU-a, uključujući i Hrvatsku. Varufakis bi u ovom slučaju mogao biti njihov kandidat za šefa Europske komisije. Varufakis će biti aktivan u kampanji u Hrvatskoj s progresivnim programom s rješenjima za ekonomiju, izbjegličku krizu, vanjsku politiku, tzv. zelenu tranziciju. Birači bi – osim za kandidate na nacionalnim listama – mogli glasati i za one koji bi se kandidirali na paneuropskoj listi, pri čemu bi cijela EU bila jedna izborna jedinica. Iscrpnije...

Divjak: Promicati mobilnost studenata i učenje jezika

EU ove godine započinje s pilot fazom uspostave mreže europskih sveučilišta, a za koju će u sljedećem višegodišnjem proračunskom razdoblju biti osigurane milijarde eura. To uključuje povezivanje europskih sveučilišta, priznavanje diploma, promicanje mobilnosti studenata i učenje jezika. Na sastanku u Bruxellesu na kojem je to objavljeno bila je i ministrica Divjak koja je najavila uvođenje eksperimentalne faze kurikularne reforme u 60 do 70 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, a koja će se odvijati u pomoć eksperata EK. Iscrpnije...

Potpredsjednik EK: Lažne vijesti na internetu ne mogu se urediti cenzurom kao u komunizmu

"Mislim da se i ljudi u Hrvatskoj sjećaju kao što je to bilo u komunizmu: vlasti su poduzimale vrlo učinkovite preventivne mjere, u smislu cenzure također su bili vrlo učinkoviti, uklanjali u fizičkom smislu sve što im se nije sviđalo, i takvim ponašanjem stvorili i samocenzuru. Ne želim se vratiti na takav sustav u Europskoj uniji u 21. stoljeću", kaže u intervjuu za Večernji Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije, govoreći o zakonu protiv govora mržnje i lažnih vijesti na internetu. Iscrpnije...

Trostruko više ospica u Europi prošle godine

Zbog smanjenja stope procijepljenosti u Europi je prošle godine zabilježeno utrostručenje broja oboljelih od ospica, objavio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti. 2017. godine je u 30 europskih zemalja od ospica oboljelo više od 14.400 osoba, u usporedbi s 4.600 oboljelih 2016. godine. Najviše oboljelih su prijavile Rumunjska, Italija, Grčka i Njemačka. Od 2016. godine je od posljedica ospica umrlo 50 osoba. Ovakav trend se nastavlja i ove godine. Za prevenciju širenja ospica se preporučuje procijepljenost populacije od najmanje 95%. Iscrpnije...

300 milijuna eura hrvatskim gradovima ide za - Kuću tambure, Centar za mlade...

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobilo je 303 milijuna eura iz europskih fondova, a namijenjenih urbanom razvoju i jačanju uloge gradova kao pokretača gospodarstava. Evo na što neki gradovi planiraju trošiti: Zadar - Centar za mlade i novo urbanističko rješenje za prostor oko Centra (33 milijuna kuna) te gospodarska zona Crno (35 milijuna) Rijeka 68 milijuna troši na projekt Revitalizacije kompleksa Benčić Slavonski Brod - Inovacijski inkubator InnoBROD (50 - 85 posto sufinanciranja od ukupnih 15,732 milijuna kuna) i Kuća tambure - Slavonska notna bajka (20,9 milijuna) Osijek - obnova Tvrđe (61 milijun kuna) Iscrpnije...

300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova - Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Iscrpnije...

Bruxelles traži da pijemo više vode iz slavine i da ona bude dostupna na ulicama

Europska komisija predlaže izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima bi se, ako budu prihvaćena, od država članica Europske unije tražilo da poboljšaju pristup pitkoj vodi za sve građane. To, među ostalim, znači da bi se Europljanima trebalo osigurati da vodu iz slavine, sigurnu za konzumaciju, mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumacija vode iz slavine. Iscrpnije...

Mrak Taritaš i Hrelja: Fondovima EU financirati ugradnju liftova

Zastupnici Anka Mrak Taritaš i Silvano Hrelja pozvali su ministricu Žalac da otvori nišu za gradnju liftova u zgradama koje ih još nemaju, da se olakša život umirovljenicima i mladim obiteljima s djecom. Kažu ovo dvoje da bi se projekt mogao sufinancirati iz fondova Europske unije i to u iznosima od 80 do 100 posto cijene. Cijena ugradnje liftova, ovisno o zgradama, kreće se od 30 do 50 tisuća eura. Iscrpnije...

Mađarska zbog deklaracije o migrantima prijeti izlaskom iz UN-ovih pregovora

Mađarska je vlada najavila da će pokrenuti postupak izlaska iz razgovora o UN-ovoj migracijskoj strategiji ako "ne bude pozitivnog zaokreta prema mađarskoj poziciji" - Budimpešta smatra da su nacrt deklaracije i izjave glavnog tajnika UN-a suprotne poziciji i interesima Mađarske jer sugeriraju da je "migracija dobra stvar i da je neizbježna". Deklaracija, kao i izjava, preporučuje da se pojednostavi imigracijski postupak, zemlje koje nisu pogođene migracijom trebale bi stvoriti programe za primanje migranata, te se preporučuje "smanjenje kriminalizacije" ilegalnih ulazaka u zemlju. Iscrpnije...