Kategorija: EU

Slavonski med dobio oznaku izvornosti EU

Slavonski med zaštićen je oznakom izvornosti na razini Europske unije, što je 19. hrvatski poljoprivredni ili prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u EU. Pored Ličke janjetine, Paške soli i Zagorskih mlinaca koji su već u postupku registracije naziva na razini EU, u proceduru su poslani i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl i Rudarska greblica. Dosad su zaštićeni Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Krčki pršut, Neretvanske mandarine, Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Paška sol, Varažinsko zelje, Šoltansko maslinovo ulje, Slavonski kulen i Međimursko meso ‘z tiblice. Iscrpnije...

Europski povjerenik: Srbija bi mogla postati članica EU-a do 2025. godine

Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija nadaju se pristupiti EU, no izgledi za njihovo članstvo blijedili su posljednjih godina kako je Unija, suočena s rastućim euroskepticizmom u svojim zemljama, zatim krizom eurozone 2009.-2013. i Brexitom, gubila zanimanje za proširenje. Međutim, danas kada raste utjecaj Rusije, migrantska kriza potresa regiju, a Turska sve jače naginje autoritarnosti, želja da se ojača europska integracija nakon što 2019. Velika Britanija napusti EU, pruža novu priliku Balkanu. Dužnosnik EK zadužen za proširenje Johannes Hahn izjavio je kako bi Srbija i Crna Gora mogle postati sljedeće države koje će se pridružiti EU, vjerojatno 2025. Iscrpnije...

EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Iscrpnije...

EU uvodi PDV i na pošiljke iz Kine i SAD-a

Europska unija najvjerojatnije od iduće godine uvodi naplatu PDV-a za prekograničnu internetsku trgovinu i za robu do 22 eura naručenu iz zemalja izvan EU, što se zasad ne plaća. Svake godine u Uniju se iz trećih zemalja uveze 150 milijuna paketa pojedinačne vrijednosti manje od 22 eura, iako unutra zna biti lažno deklarirana, ali puno vrednija robu poput smartphonea ili tableta. S druge strane, na robu male vrijednosti naručenu iz neke od zemalja EU potrošači PDV plaćaju. Cilj ovoga je - pomoći europskim e-trgovcima i uzeti nešto novca na ime poreza. Iscrpnije...

Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja: Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu - poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali Zabraniti uporabu mikroplastike - plastičnih dijelova manjih od pet milimetara Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Iscrpnije...

Juncker: Britanija može odustati od Brexita, uz članak 50, postoji i članak 49

"Britanska vlada je odlučila poći putem Brexita, no ako promijene tu odluku mi ćemo im ponovno pružiti ruku", objavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u Europskom parlamentu. "Britanci su istupili po članku 50., no postoji i članak 49. koji dozvoljava ponovni pristup, pa zbog toga možemo razumno razgovarati, a ne gurati drugu stranu u ponor", dodao je predsjednik Komisije. Iscrpnije...

Bruxelles: Hrvatska izborila amandman za izlov ribe u Jadranu

Europski parlament izglasao je nova pravila za ograničavanje štetnog izlova u ribolovu usvojivši pritom amandman hrvatske zastupnice Ruže Tomašić čime se omogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica u Jadranu na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Tomašić se također izborila i za definiciju tradicionalnog ribolova kojim se živi morski resursi ograničeno iskorištavaju na lokalnoj razini, isključivo za osobne potrebe i isključivo uz korištenje tradiciskih ribolovnih alata i tehnika. Iscrpnije...

Europska komisija Sloveniji i Mađarskoj: Pustite Hrvatsku u OECD

"Zemlje članice EU-a ne smiju blokirati druge članice pri ulasku u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)" - poručila je povjerenica EK za trgovinu Cecilia Malmström u odgovoru na pitanje hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule. "Stajalište EU-a još od 2007. je da bi sve države članice EU-a koje nisu članice OECD-a i podnesu zahtjev za članstvo trebalo smatrati prihvatljivima za pristupanje OECD-u te ih automatski uključiti u postupak pristupanja", pojašnjava povjerenica "te žalimo što su dvije države članice od njega odstupile". Iscrpnije...

Europski sud: Gay supružnicima ista prava i u državama gdje gay brak nije legalan

Države Europske unije trebale bi dopuštati partnerima istog spola da žive, rade i uživaju jednaka prava kao i drugdje, čak i u slučajevima kad homoseksualni brak kod njih nije legaliziran, poručio je viši savjetnik Europskog suda pravde. Slučaj je pokrenuo Rumunj koji je tražio boravišnu dozvolu u Rumunjskoj za svog muža s kojim se oženio u Bruxellesu, ali su ga rumunjske vlasti odbile jer homoseksualni brak ondje nije dopušten. Europski sud tek treba donijeti konačnu odluku o slučaju, ali vrhovni europski suci obično slijede mišljenja savjetnika, a u ovom bi slučaju to značilo pravno širenje homoseksualnog braka u Europi. Iscrpnije...

Nacionalizam s istoka Europe

Europska unija je nekoć predstavljala predmet žudnje bivšeg istočnog bloka. To je bilo prije samo 25 godina. U međuvremenu, Europska unija ima ogromne probleme sa svojim mlađim članicama. Isto načelo važi i u obrnutom smjeru. Poljska i Mađarska vrijednosti koje zagovara Bruxelles danas najviše vole iz prizme EU-a kao svojevrsnog stroja za tiskanje novca. Oni odbacuju briselski centralizam, a u zapadnoeuropskom multikulturalizmu vide prijetnju. Umjesto toga, u Varšavi i Budimpešti se sada definiraju nove stare vrijednosti: domovina, kršćanska vjera, obitelj. Društveno-politički ideali poput ovih postali su bitni i u Češkoj i Slovačkoj. Tako se formirao kontra-pokret protiv otvorenih društava zapadne Evrope, piše DW. Iscrpnije...

Juncker traži više novca: EU dnevno košta koliko i jedna kava

Članice Europske Unije morat će povećati svoje doprinose Uniji nakon što je Britanija napusti 2019., najavio je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker. Naime, zbog Brexita se EU mora pripremiti na gubitak između 12 i 13 milijarda eura na godinu. "Proračun EU-a prosječnog poreznog obveznika dnevno košta koliko i jedna kava. Mišljenja sam da Europa više vrijedi od jedne šalice kave dnevno", kaže Juncker. Iscrpnije...

Marjan Šarec: Svi nešto tvitaju i glasni su

Marjan Šarec, bivši komičar koji je zamalo postao predsjednik Slovenije (u drugom krugu protiv Pahora je osvojio 47 posto glasova), u uravnoteženom intervjuu o odnosima Hrvatske i Slovenije: "Arbitraža je bila i uvjet za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Da Slovenija tada nije dala zeleno svjetlo Hrvatskoj nakon dogovora između Jadranke Kosor i Boruta Pahora da će priznati arbitražu, možda Hrvatska još ne bi ušla u EU... Obje su zemlje uništile diplomaciju, svi nešto tvitaju, glasni su i u predizbornoj kampanji. To vam je kao kada muž dođe pijan kući i žena ga hoće u tom trenutku preobratiti. To nema smisla. Pusti ga da prespava i onda ćete te stvari riješiti." Iscrpnije...

Od Nove godine niže naknade za plaćanje karticama

EU je donijela posebu uredbu koja se počine provoditi u siječnju, a kojom se iznos međubankovne naknade na plaćanje debitnim karticama ograničava na maksimalno 0,20%, a za kreditne kartice na 0,30%. Europski potrošači bi tako na plaćanju karticama godišnje trebali uštedjeti oko 6 milijardi eura. Iscrpnije...

Bugari preuzeli predsjedanje EU: Prioriteti - mladi, Balkan, sigurnost, digitalna ekonomija

Bugarska je danas preuzela predsjedanje Europskom unijom, a za ovih 6 mjeseci rada postavili su si 4 prioriteta: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija; europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana; sigurnost i stabilnost; digitalna ekonomija. Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedateljstvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedateljstvo. Iscrpnije...

MVEP: Slovenija nema pravo primjenjivati svoje propise na području Hrvatske

Slovenija nema pravo primjenjivati svoje propise na području Hrvatske, provoditi bilo kakve postupke protiv hrvatskih ribara niti naplaćivati novčane kazne, priopćilo je u nedjelju hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u povodu najave slovenske strane o mogućnosti naplate novčanih kazni hrvatskim ribarima na području RH. Iscrpnije...

Hrvatski filmaši ove godine osigurali 640 tisuća eura europskih sredstava

Hrvatski filmaši ove su godine osigurali europska sredstva u iznosu od 638.667 eura, pokazuju objavljeni podaci Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske. Sredstva su osigurana u okviru poziva za predlaganje programa pojedinačnih i skupnih projekata, festivala, kontinuiranog usavršavanja, promidžbe europskih djela putem interneta, mreže kina Europa Cinemas i automatske i selektivne distribucije. U sklopu mreže Europa Cinemas potporu od sveukupno 100.353 eura dobilo je dvanaest hrvatskih kina. Iscrpnije...

Mišljenje: Autoritarni trendovi postaju otvoreni

"Termin iliberalna demokracija može nam pomoći da bolje opišemo stanje u kojemu još uvijek postoji vladavina zakona, formalno demokratske institucije, no one ne funkcioniraju kako su prvotno zamišljene. Naravno da je to uvijek oblik klasne vladavine. Nije to klasična demokracija već desetljećima, ali to da hoćemo jaku državu, državu stroge kontrole ulaska i sl. sada su u javnosti mejnstrimizirani zahtjevi", kaže ekonomist Walter Baier u intervjuu za Novosti. Iscrpnije...

Istraživanje: Više vjerujemo Europi nego Hrvatskoj

"Hrvati više vjeruju Europskoj uniji nego Hrvatskoj - to je zanimljiv rezultat velikog istraživanja Eurostata o pogledu Europljana na budućnost Europe, obavljenim od rujna do listopada. Čak 80 posto Hrvata pozitivno gleda na EU a prosjek među državama članicama je općenito visokih 75 posto. Visoko povjerenje Hrvata je uz bok Njemačke i Belgije, a najveći su euroskeptici Grci i Česi, od kojih 58 posto pozitivno gleda na EU", piše Zdenko Duka za Novi list. Iscrpnije...

Đurović: Radikali nisu uspjeli uništiti Europu, pa je EU odlučila zaustaviti njih

"Odluka Europske komisije da aktivira Članak 7. Lisabonskog ugovora, kolokvijalno nazvan 'nuklearna opcija' govori da ni Komisija nije veslo sisala. Sankcije Poljskoj mogla bi zaustaviti Mađarska, ali niti tu EU nije bez opcija. Bruxelles može Viktora Orbana staviti u dilemu poput one iz antičke drame: hoće li zaštititi Poljsku i izložiti Mađarsku istim sankcijama, ili izdati Poljake i zaštititi Mađarsku? Loše vijesti za Jarosława Kaczyńskog i njegovu ultrakonzervativnu, protuliberalnu i protueuropsku kliku u Varšavi, koja je Poljsku pretvorila u crnu ovcu Europe", piše Đivo Đurović za Telegram. Iscrpnije...

Broj izbjeglica u Europi utrostručit će se zbog globalnog zatopljenja

Broj osoba koje su zbog posljedica klimatskim promjenama primorane tražiti azil u Europi do kraja stoljeća će se utrostručiti, otkrili su američki istraživači. Izgledi da će se stanovništvo neke zemlje odlučiti na migraciju povećavaju se kako temperature rastu i postaju nepogodne za uzgoj usjeva. Iscrpnije...