Kategorija: EU

Mrak Taritaš i Hrelja: Fondovima EU financirati ugradnju liftova

Zastupnici Anka Mrak Taritaš i Silvano Hrelja pozvali su ministricu Žalac da otvori nišu za gradnju liftova u zgradama koje ih još nemaju, da se olakša život umirovljenicima i mladim obiteljima s djecom. Kažu ovo dvoje da bi se projekt mogao sufinancirati iz fondova Europske unije i to u iznosima od 80 do 100 posto cijene. Cijena ugradnje liftova, ovisno o zgradama, kreće se od 30 do 50 tisuća eura. Iscrpnije...

Mađarska zbog deklaracije o migrantima prijeti izlaskom iz UN-ovih pregovora

Mađarska je vlada najavila da će pokrenuti postupak izlaska iz razgovora o UN-ovoj migracijskoj strategiji ako "ne bude pozitivnog zaokreta prema mađarskoj poziciji" - Budimpešta smatra da su nacrt deklaracije i izjave glavnog tajnika UN-a suprotne poziciji i interesima Mađarske jer sugeriraju da je "migracija dobra stvar i da je neizbježna". Deklaracija, kao i izjava, preporučuje da se pojednostavi imigracijski postupak, zemlje koje nisu pogođene migracijom trebale bi stvoriti programe za primanje migranata, te se preporučuje "smanjenje kriminalizacije" ilegalnih ulazaka u zemlju. Iscrpnije...

Bruxelles: Hrvatska može biti energetsko središte regije

Hrvatska ima veliki potencijal sunčeve energije i energije vjetra, ako tome pribrojite hidroenergiju mogli biste postati energetsko središte ove regije - rekao je potpredsjednik EK za energetsku uniju Maroš Šefčovič za HRT: Kaže za projekt LNG terminala na Krku da je posljednji dio slagalice energetske sigurnosti u ovoj regiji i da bi "Hrvatska time dobila ulogu energetskog središta u regiji". Direktor LNG Hrvatska Goran Frančić kaže da imaju šest mjeseci za dovršetak pripremih aktivnosti do donošenja konačne investicijske odluke. Iscrpnije...

I Finci zatražili ukidanje ljetnog i zimskog vremena

Finska je pozvala EU da ukine ljetno vrijeme i jesensko i proljetno pomicanje sata. U Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme. Isto je u prosincu zatražila i Litva. Iscrpnije...

Slovačka, Češka, Mađarska i Poljska žele zajedničku vojsku

Slovačka, Češka, Mađarska i Poljska žele zajedničke oružane snage, objavili su premijeri Višegradske skupine koji su poručili i da dijele zajedničke vrijednosti oko obitelji, Boga, suvereniteta i protivljenja imigraciji. Kažu oni da EU treba "novi nacrt", u smislu da "moramo govoriti o savezu slobodnih nacija", pri čemu zemlje Višegradske skupine žele imati svoj glas u tim reformama. Iscrpnije...

GDPR – važnost procjene rizika

Dana 25. 5. 2018. stupa na snagu europska direktiva za zaštitu osobnih podataka (General Data Protection Regulatory). Ova direktiva obvezna je u svim članicama EU pa tako i u Hrvatskoj. Njome se ujednačava praksa zaštite osobnih podataka u svim zemljama članicama EU. Suština dokumenta je pristupačnost, integritet i povjerljivost osobnih podataka. Iscrpnije...

Natječaj EU za izgradnju WiFi točaka - 15.000 eura po projektu

Europska unija pripremila je 120 milijuna eura u projektu WiFi4EU za izgradnju besplatnih WiFi točaka u lokalnim zajednicama u državama EU, uključujući naravno i Hrvatsku. Za natječaj za dodjelu sredstava moći će se prijaviti komunalna poduzeća, bolnice, vrtići, javni prijevoznici te druge tvrtke u vlasništvu lokalnih samouprava kao i same jedinice lokalne samouprave. Bespovratna sredstva bit će u prosječnom iznosu od 15 tisuća eura. Ovdje informacije u projektu - gdje prijave, kada, kako... Iscrpnije...

EK: Ne treba dodatno zakonski regulirati govor mržnje na internetu

Europska komisija ne smatra da je potrebno novo zakonodavstvo kojim bi se stalo na kraj govoru mržnje na internetu, a borbu protiv te pošasti ne vidi u akcijama država (ili Unije), već u – samoregulaciji od strane društvenih mreža, što se već pokazalo učinkovitim. Osim toga, istraživanja EK-a pokazuju kako u Hrvatskoj nema prekomjernog skidanja sadržaja s društvenih mreža. Primjerice, u Njemačkoj je brisano 100% sadržaja prijavljenih kao govor mržnje, a u Hrvatskoj tek 37,1%. Iscrpnije...

Bruxelles nije sklon financiranju mosta koji će graditi Kinezi

Kako se neslužbeno doznaje, Bruxelles nije zadovoljan zbog činjenice da bi nepovratna europska sredstva (357 milijuna eura) kojima se financira 85% troškova gradnje mosta Pelješac, trebala završiti kao prihod kineske tvrtke. U tom kontekstu i argumenti iz žalbe Strabaga o povredi pravne stečevine EU-a nadilaze sam predmet Pelješkog mosta, jer se izravno tiču odnosa EU-a i Kine, odnosno stava Europske komisije prema kineskim investicijama. Iscrpnije...

Krava na madracu: EU daje 262 eura za krave koje dobiju bolje životne uvjete

Hrvatski stočari i peradari koji unaprijede uvjete držanja životinja moći će se kandidirati za godišnju novčanu potporu od ukupno 150 milijuna kuna, ako Europska komisija uključi Hrvatsku u Mjeru ruralnog razvoja - Dobrobit životinja. Pojedinačno potpora je za mliječne krave maksimalno 262 eura, za junad 152 eura, za telad 147 eura, krmače i nazimice 253 eura, svinje za tov 28 eura, odbijenu prasad 27 eura, za nesilice 64 eura, za brojlere 9 eura, za purane 24 eura. Glavni cilj ove mjere jest osigurati poboljšane standarda u hranidbi, uvjetima smještaja, pristup ispaši i ispustu u uzgoju životinja, npr. kod krava korisnik ove mjere mora osigurati najmanje 6,6 kvadrata podne površine po kravi ili u ležišta postaviti najmanje 2 kg stelje/slame dnevno po životinji ili postaviti madrace . Iscrpnije...

Rusija za širenje dezinformacija ima milijardu dolara, EU za zaštitu - milijun

Moskva raspolaže fondom teškim milijardu dolara za širenje svoje propagande te je uspostavila mrežu u 33 zemlje i na 100 jezika, dok Europska unija kao odgovor ima skupinu East StratComa koja radi tek dvije godine ima budžet od tek milijun eura. East StratComa je dosad zabilježila širenje više od 3.500 primjera proruskih dezinformacija, a Bruxelles zasad planira ojačati ovaj komunikacijski tim za borbu s dezinformacijama. Iscrpnije...

Slavonski med dobio oznaku izvornosti EU

Slavonski med zaštićen je oznakom izvornosti na razini Europske unije, što je 19. hrvatski poljoprivredni ili prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u EU. Pored Ličke janjetine, Paške soli i Zagorskih mlinaca koji su već u postupku registracije naziva na razini EU, u proceduru su poslani i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl i Rudarska greblica. Dosad su zaštićeni Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Krčki pršut, Neretvanske mandarine, Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Paška sol, Varažinsko zelje, Šoltansko maslinovo ulje, Slavonski kulen i Međimursko meso ‘z tiblice. Iscrpnije...

Europski povjerenik: Srbija bi mogla postati članica EU-a do 2025. godine

Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija nadaju se pristupiti EU, no izgledi za njihovo članstvo blijedili su posljednjih godina kako je Unija, suočena s rastućim euroskepticizmom u svojim zemljama, zatim krizom eurozone 2009.-2013. i Brexitom, gubila zanimanje za proširenje. Međutim, danas kada raste utjecaj Rusije, migrantska kriza potresa regiju, a Turska sve jače naginje autoritarnosti, želja da se ojača europska integracija nakon što 2019. Velika Britanija napusti EU, pruža novu priliku Balkanu. Dužnosnik EK zadužen za proširenje Johannes Hahn izjavio je kako bi Srbija i Crna Gora mogle postati sljedeće države koje će se pridružiti EU, vjerojatno 2025. Iscrpnije...

EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Iscrpnije...

EU uvodi PDV i na pošiljke iz Kine i SAD-a

Europska unija najvjerojatnije od iduće godine uvodi naplatu PDV-a za prekograničnu internetsku trgovinu i za robu do 22 eura naručenu iz zemalja izvan EU, što se zasad ne plaća. Svake godine u Uniju se iz trećih zemalja uveze 150 milijuna paketa pojedinačne vrijednosti manje od 22 eura, iako unutra zna biti lažno deklarirana, ali puno vrednija robu poput smartphonea ili tableta. S druge strane, na robu male vrijednosti naručenu iz neke od zemalja EU potrošači PDV plaćaju. Cilj ovoga je - pomoći europskim e-trgovcima i uzeti nešto novca na ime poreza. Iscrpnije...

Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja: Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu - poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali Zabraniti uporabu mikroplastike - plastičnih dijelova manjih od pet milimetara Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Iscrpnije...

Juncker: Britanija može odustati od Brexita, uz članak 50, postoji i članak 49

"Britanska vlada je odlučila poći putem Brexita, no ako promijene tu odluku mi ćemo im ponovno pružiti ruku", objavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u Europskom parlamentu. "Britanci su istupili po članku 50., no postoji i članak 49. koji dozvoljava ponovni pristup, pa zbog toga možemo razumno razgovarati, a ne gurati drugu stranu u ponor", dodao je predsjednik Komisije. Iscrpnije...

Bruxelles: Hrvatska izborila amandman za izlov ribe u Jadranu

Europski parlament izglasao je nova pravila za ograničavanje štetnog izlova u ribolovu usvojivši pritom amandman hrvatske zastupnice Ruže Tomašić čime se omogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica u Jadranu na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Tomašić se također izborila i za definiciju tradicionalnog ribolova kojim se živi morski resursi ograničeno iskorištavaju na lokalnoj razini, isključivo za osobne potrebe i isključivo uz korištenje tradiciskih ribolovnih alata i tehnika. Iscrpnije...

Europska komisija Sloveniji i Mađarskoj: Pustite Hrvatsku u OECD

"Zemlje članice EU-a ne smiju blokirati druge članice pri ulasku u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)" - poručila je povjerenica EK za trgovinu Cecilia Malmström u odgovoru na pitanje hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule. "Stajalište EU-a još od 2007. je da bi sve države članice EU-a koje nisu članice OECD-a i podnesu zahtjev za članstvo trebalo smatrati prihvatljivima za pristupanje OECD-u te ih automatski uključiti u postupak pristupanja", pojašnjava povjerenica "te žalimo što su dvije države članice od njega odstupile". Iscrpnije...

Europski sud: Gay supružnicima ista prava i u državama gdje gay brak nije legalan

Države Europske unije trebale bi dopuštati partnerima istog spola da žive, rade i uživaju jednaka prava kao i drugdje, čak i u slučajevima kad homoseksualni brak kod njih nije legaliziran, poručio je viši savjetnik Europskog suda pravde. Slučaj je pokrenuo Rumunj koji je tražio boravišnu dozvolu u Rumunjskoj za svog muža s kojim se oženio u Bruxellesu, ali su ga rumunjske vlasti odbile jer homoseksualni brak ondje nije dopušten. Europski sud tek treba donijeti konačnu odluku o slučaju, ali vrhovni europski suci obično slijede mišljenja savjetnika, a u ovom bi slučaju to značilo pravno širenje homoseksualnog braka u Europi. Iscrpnije...