Kategorija: EU

Kad Britanija izađe, EU će ostati bez 10 milijardi eura godišnje

Zemlje članice Europske unije počele su neformalne razgovore o proračunu EU-a nakon Brexita u kojem će, zbog odlaska Velike Britanije, nastati 'rupa' od desetak milijardi eura godišnje. Manje novca u EU proračunu znači da će se 27 država članica, među kojima je i Hrvatska, morati dogovoriti kako će taj manjak 'zakrpati': hoće li sve zemlje, uključujući i Hrvatsku, više uplaćivati? Hoće li svi trošiti manje, što nužno znači manje novca iz EU fondova? Ili će, pak, EU namaknuti nova sredstva uvođenjem novog poreza na razini cijele Unije?, pita se Novi List. Iscrpnije...

Hrvatska s EU ugovorila 3,2 milijardi eura, ali dosad uplaćeno 700 milijuna

U proteklih godinu dana za 232% je povećano ugovaranje projekata temeljem natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova u odnosu na trogodišnje razdoblje od početka 2014. do listopada 2016. godine. U deset mjeseci ove godine ugovoreno je 3,27 milijarde eura, odnosno 31 posto dodijeljenih sredstva, a isplaćeno je 777,1 milijun eura, odnosno 7,3 posto dodijeljenih sredstava. Iscrpnije...

Pravne posljedice presude "bosanskoj šestorici" mogu biti pogubne za Hrvatsku

Žalbeno vijeće i njegov šef Carmel Agius, u najmanju ruku, potvrdilo je političku amnestiju srpskog državnog vrha u ratovima u Hrvatskoj i BiH (u fusnoti nedavne presude Ratku Mladiću), a državne, političke i vojne lidere samostalne Republike Hrvatske proglasilo izravno odgovornim za zločinački pothvat podjele BiH i, de facto, pokušaja aneksije jednog njezina dijela, Hercegovine. Ovakvim tumačenjem važna uloga Haškog suda - pomirenje i individualna odgovornost za ratne zločine - pretvorila se političku osudu za Zagreb, a amnestiju za Beograd. A to nije njegova uloga. Hrvatska vlada morat će se pakleno potruditi da zaključke presude stavi u realan kontekst, piše Igor Alborghetti za 24 sata. Iscrpnije...

Izvješće EU: Hrvatski učenici među najlošijima u matematici, kriv kurikulum

"Politička situacija od 2015. pridonijela je izrazito teškom kontekstu za nastavak kurikularne reforme. Nejasnoće u pogledu rasporeda i proračunskih sredstava za provedbu te nesigurnost u intenzitetu zalaganja za reformu od samog su početka narušavali elan", piše EU u najnovijem izvješću o stanju obrazovnog sustava članica EU-a (ET Monitor). Upravo neprovođenje kurikularne reforme, odnosno zastarjele kurikulume, EU smatra glavnim razlogom za pad osnove razine pismenosti hrvatskih učenika u tri područja (čitanje, prirodoslovlje i posebno matematika). Cijelo izvješće (ET Monitor 2017) ovdje , dio o Hrvatskoj ovdje . Iscrpnije...

Bruxelles i London se dogovorili: Cijena Brexita - 50 milijardi eura

Velika Britanija i Europska unija postigle su dogovor o cijeni britanskog izlaska iz Unije koja će vjerojatno iznositi ukupno oko 50 milijardi eura. Pregovori su dugo stagnirali, a sad su dobili na zamahu pa je blizu i dogovor oko ekspatrida u Britaniji i na kontinentu, no nema dogovore oko granice između Sjeverne Irske i Republike Irske. Želja je imati sporazum na samitu EU-a 14. i 15. prosinca. Iscrpnije...

Bruxelles: Lakši povrat novca za digitalne filmove, glazbu i aplikacije

Europski parlament usvojio je direktivu kojom je olakšan i pojednostavljen povrat novca od kupovine digitalnih dobara poput filmova, glazbe, aplikacija i igrica. U slučaju problema koji se ne može riješiti u razumnom roku potrošač ima pravo na povrat plaćenog iznosa u roku 14 dana, a ukoliko se problem pojavi dvije godine od kupnje, potrošač ne treba dokazivati da sadržaj ne valja, već trgovac mora dokazati da je sadržaj ispravan. Iscrpnije...

Hrvatska protiv plana EU o zabrani spavanja kamiondžijama u kabini kamiona

Mogućnost da se na razini Europske unije zabrani da vozači kamiona redoviti tjedni odmor od najmanje 45 sati provedu u kabini vozila izazvala je podjelu između tzv. starih i novih članica EU-a, pri čemu se Hrvatska svrstala na stranu novih članica, nesklonih takvoj izričitoj zabrani. Prema prijedlogu Komisije vozačima bi poslodavci trebali osigurati prikladan smještaj za tjedni odmor od najmanje 45 sati. Hrvatska smatra da bi došlo do povećanja troška za poslodavce, kao i da nema odgovarajućih smještajnih kapaciteta. Iscrpnije...

The Guardian: Izgradnja hidroelektrana na Balkanu porasla za 300%

Izgradnja hidroelektrana porasla je za 300% širom zapadnog Balkana u posljednje dvije godine, piše londonski list Guardian, koji se poziva na istraživanje firme Fluvius, koja pruža konzultantske usluge na projektima financiranim od strane UN-a i EU. U planu je oko 2800 novih brana na području od Slovenije do Grčke, od čega će 37% biti izgrađeno na zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi ili mjesta koja spadaju u Natura 2000 (ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova EU). Iscrpnije...

Joachim Becker: Desnica uvijek krivi državu, a nikada biznis

"Za zapadnoevropske nacionalističke stranke većina socijalnih problema proizlazi iz imigracije, dok se uloga kapitalističkog sistema u proizvodnji nejednakosti i socijalnih problema uopće ne spominje. Te stranke ne samo da nisu antikapitalističke već su otvoreno prokapitalističke, a za socijalne probleme uvijek krive državu a nikada biznis. Zato smatram da se prema ovom tipu diskursa treba odnositi kritički i da treba postavljati pitanje čije interese ekstremno desne stranke zapravo zastupaju", kaže Joachim Becker, profesor na Institutu međunarodne ekonomije i razvoja bečkog Ekonomskog fakulteta u intervjuu za Novosti. Iscrpnije...

Šonje: Bliži se kraj medenog mjeseca s kamatnim stopama

"Kamatni medeni mjesec bliži se svome neumitnom kraju. Izuzev dospijeća jedne manje euroobveznice (750 milijuna EUR) 2018., do 2023. više nema dospijeća većih izdanja obveznica s velikim kuponima na kojima bi se moglo značajnije uštedjeti na kamatama. Prostor postoji još na tri izdanja domaćih obveznica kojih 2019. i 2020. ukupno dospijeva oko 2,7 milijardi eura, pa svaki postotni bod povoljnijeg refinanciranja proračunu štedi 27 milijuna. Stoga je tu negdje kraj opisanog procesa ušteda na kamatama, a moguće je da se približavamo i kraju cjelokupne hrvatske fiskalne prilagodbe", piše Velimir Šonje o relativno niskim kamatama na javni dug. Iscrpnije...

EU dala zeleno svjetlo za glifosat, s rokom od pet godina

Zemlje članice EU-a pristale su u ponedjeljak na žalbenom odboru produljiti na 5 godina dozvolu za uporabu glifosata, što je naljutilo protivnike tog spornog herbicida. Ovo je veliko iznenađenje, tri tjedna prije nego istekne licencija koja je na snazi, jer su se podjele činile nepremostive. Presudna je bila odluka Njemačke da prihvati prijedlog Europske komisije. Iscrpnije...

Švedska elektrana prebacuje se na nefosilna goriva - pali odjeću iz H&M-a

Spaljivanje odbačene odjeće lanca H&M pomaže švedskoj elektrani da zamijeni ugljen manje štetnim gorivima, piše Bloomberg. Elektrana Vasteras, 100 km sjeverozapadno od Stockholma, do 2020. godine prelazi s nafte i ugljena na nefosilna goriva. To znači da će tamo gorjeti reciklirano drvo i smeće, uključujući i neprodanu odjeću ovog švedskog lanca. Jens Neren, glavni za opskrbu gorivom u Malarenergi AB, koji su vlasnici postrojenja starog 54 godine, kaže da im je cilj koristiti samo obnovljivo i reciklirano gorivo. Iscrpnije...

EK: Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU-a

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo.U osvrtu na stanje zdravlja, Europska komisija istiće kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU. Hrvatska je pri vrhu EU i po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara). Iscrpnije...

Četiri milijuna eura protiv poplava između Hrvatske i Slovenije

Četiri milijuna eura vrijedan je međunarodni hrvatsko-slovenski projekt Frisco 1 vezan uz brojne aktivnosti kojima je cilj smanjiti opasnosti vezane uz poplavu na području slivova šest pograničnih rijeka koje vežu Sloveniju i Hrvatsku – Bregane, Sutle/Sotle, Dragonje, Kupe/Kolpe, Mure i Drave. Temelj projekta je širenje svijesti i edukacija o potrebi zaštite od poplave te izrada prostorno-tehničke dokumentacije koja će na područjima spomenutih slivova omogućiti stvaranje uvjeta za direktne poslove zaštite od poplave na terenu. Iscrpnije...

Velika promjena: Bruxelles ukinuo ograničenja kod online prodaje između država

Od iduće godine ukidaju se barijere kod online prodaje između država unutar Europske unije - do sada su hrvatski potrošači kao građani iz manje i novije države članice EU nerijetko diskriminirani tijekom kupovine online jer se često događa da nam web trgovina odbija nešto prodati. Ovaj praksa novom direktivom EU-parlamenta se ukida, ali se zasad odnosi samo na fizičke proizvode. Uvedena je i zabrana automatskog preusmjeravanja kupaca na nacionalne stranice. Iscrpnije...

Od svih u EU hrvatski građani daju najviše iz budžeta za hranu

Hrvatska kućanstva 30% budžeta daju za hranu, što je najviše u Europskoj uniji, a slijedi kandidatkinja za EU Srbija s 23% pa Litva s 20%. Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7 do 10 posto obiteljskog budžeta. Sa stanovanjem je obrnuto - u Hrvatskoj na tu stavku odlazi 16% budžeta, po čemu je među jeftinijima u EU nakon Malte i Litve, dok u zapadnim zemljama režije uzmu 30% budžeta. Iscrpnije...

Hrvatska četvrta najlošija po povlačenju novca iz EU

Stanje apsorpcijske stope EU fondova na dan 31.12.2016. pokazuje da je Hrvatska po dodijeljenim sredstvima četvrta najlošija u EU s 22,3% preuzetih sredstava, objavljeno je u Izvješću o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu. Za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija iz EU je alocirano 811 milijuna eura, do kraja 2016. odobreno 17 milijuna eura za 13 projekata te je isplaćeno milijun i tristo tisuća eura, što stopu apsorpcije dovodi na svega 0,16%. U 11 tematskih cjelina ima i onih gdje nema ni jednog odobrenog projekta te je stopa apsorpcije na nuli, npr. ništa nismo povukli u cjelini Promicanje održivog prometa i eliminacija uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama te u Povećanje pristupnosti i kvalitetna uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Budžet za financijsko razdoblje 2014. – 2020. za Hrvatsku iznosi 12 milijardi eura, pregled svih tematskih cijena ovdje. Iscrpnije...

Rumunjska ekonomija raste kao kineska - hoće li biti posljedica?

Rumunjsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju poraslo 8,8% na godišnjoj razini, po čemu je Rumunjska po drugi put u deset godina prestigla Kinu, i raste daleko najbrže u Europskoj uniji (ovdje prosjek 2,5%). Snažne stope rasta rezultat su skoka osobne potrošnje, a koja je posljedica snižavanja poreznog opterećenja i viših plaća. Ekonomiste zabrinjava "ovaj rast u kineskom stilu" te inflacija i deficit, no vlada želi da Rumunjska, druga najnerazvijenija u EU (prva Bugarska, treća Hrvatska), uhvati priključak s ostatkom EU. Iscrpnije...

Borzan: Zagreb izgubio agenciju za lijekove jer smo se predstavili nabrzaka i ofrlje

"Mjesec dana da se napravi ogroman posao za koji su se druge države počele pripremati prije godinu dana!?" - komentirala je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan današnju odluku Vlade, na sam dan odluke, da povuče kandidaturu Hrvatske za domaćinstvo Europske agencije za lijekove (seli se iz Londona). U Bruxellesu su joj neslužbeno rekli da je Vladina prijava, koja je trebala sadržavati podatke o predloženoj zgradi, međunarodnim letovima, školama za djecu zaposlenika i drugim tehničkim pitanjima, napravljena nepotpuno. Hrvatska je jedna od nekoliko država članica koje nemaju niti jedno tijelo EU, a ovakva kandidatura pokazala je da smo "neozbiljni i nesposobni odraditi iole zahtjevan posao". Iscrpnije...

EU zdravstvenu iskaznicu neki liječnici ne prihvaćaju i onda se mora platiti

Novi list piše o blesavoj situaciji s europskom zdravstvenom iskaznicom koja se u većini slučajeva priznaje kao identifikacija pacijenta i sredstvo plaćanja zdravstvene usluge u inozemstvu. No, HZZO priznaje da neki liječnici ne prihvaćaju europsku iskaznicu do čega dolazi "zbog široke mreže ugovornih subjekata u svakoj od država članica - često se radi o neinformiranosti pružatelja usluga ili o pokušaju pružatelja zdravstvene usluge da odmah naplati uslugu". U tom slučaju nema pomoći - mora se platiti po donijeti račun u područnu službu HZZO-a radi povrata novca. Iscrpnije...