Kategorija: EU

Gradnja novog plinovoda od Rusije do Italije

Talijanski energetski konzorcij ENI i ruski plinski gigant Gazprom potpisali su ugovore o gradnji deset milijardi vrijednog plinovoda Južni potok koji bi preko Crnog mora povezao Rusiju s Bugarskom, te dalje preko Grčke s Italijom. Uz eventualnu gradnju i drugog kraka preko Rumunjske ili Srbije do Austrije, Europa bi mogla postati još više ovisna o ruskom energentu, što će imati dalekosežne gospodarske i političke posljedice. EU je u sklopu projekta Nabucco namjeravala dovesti kaspijski plin u središte Europe zaobilazeći Rusiju, no ruska diplomacija uspjela je s Kazahstanom i Turkmenistanom sklopiti dogovor koji uključuje gradnju novog plinovoda prema Rusiji te dugoročne ugovore o distribuciji njihova plina preko ruskog teritorija. Iscrpnije...

Građani Hrvatske upola siromašniji od prosječnih građana EU

Bruto domaći proizvod po stanovniku u Hrvatskoj je lani iznosio točno 50% prosječnog BDP per capita Europske unije, saznaje se iz priopćenja koje je objavio Eurostat (cijeli izvještaj, PDF. Najsiromašniji su, unutar EU, lani bili građani Rumunjske i Bugarske gdje je BDP po stanovniku iznosio 38, odnosno 37 posto prosjeka Unije. Hrvatska se nalazi u društvu Poljske (53%), Latvije (56%) i Litve (58%), dok je Slovenija dogurala do 87%. Najbogatiji su stanovnici Luksemburga (280%). Banka... Iscrpnije...

Del Ponte: Ne izlazi mi iz glave Miloševićeva "tiha i iznenadna" smrt

Nakon što je jučer u Bruxellesu još jednom istaknula da Srbija ne smije obnoviti pregovore s EU prije nego izruči Ratka Mladića, glavna haška tužiteljica Carla del Ponte ponovno se osvrnula na Slobodana Miloševića i način na koji je umro. Rekla je kako joj ne izlazi iz glave njegova "tiha i iznenadna" smrt koja je nastupila prije nego je trebao biti osuđen. "Moj problem je što je umro kao anđeo. Otišao je na spavanje jedne noći i jednostavno se ujutro nije probudio", rekla je Del Ponte, ne krijući svoje nezadovoljstvo. Reuters... Iscrpnije...

EU namijenila Hrvatskoj 438,5 milijuna eura do 2009.

Europska je komisija za razdoblje od 2007. do 2009. Hrvatskoj namijenila 438,5 milijuna eura predpristupne pomoći (prema prethodnom planu bila je uključena i 2010., a iznos je bio 512 milijuna). Novci idu u svrhu izgradnje institucija, famoznih administrativnih kapaciteta kao i pripreme za provedbu zajedničke poljoprivredne i kohezijske politike. Inače, sve skupa EU je za Tursku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju izdvojila 3961 milijardu eura. Svote su u principu niže nego li one na koje su računale zemlje prošlog kruga proširenja, a niža potpora ide ruku pod ruku s pojačanim zahtjevima. Ovi novci nisu zapravo dodijeljeni, nego za njih treba aplicirati, a u pravilu dio uvijek ostane neiskorišten (u prošlom ciklusu Hrvatska je iskoristila samo četvrtinu). Privredni vjesnik... Iscrpnije...

Otvoreno šest novih poglavlja u pregovorima s EU

U Bruxellesu je Hrvatska otvorila šest novih poglavlja u pregovorima s EU - Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Informacijsko društvo i mediji, Statistika i Financijska kontrola. Time se broj ukupno otvorenih poglavlja popeo na 12. Predsjedatelj vijeća EU, Frank Walter Steimmeier izjavio je kako "otvaranje pregovora znači proboj u pristupnim pregovorima s Hrvatskom". Poglavlja uglavnom odgovaraju na zakonodavstvene probleme pa je potrebno uskladiti zakone kako bi Hrvatska ostvarila tzv. "closing benchmark" budući da uspjeh u ovom procesu uvelike utječe na ulazak u EU. Večernji... Iscrpnije...

Britanija u očekivanju zabrane pušenja

Zabrana pušenja u javnim prostorima, koja u Britaniji stupa na snagu 1. srpnja, dolazi uz popratnu kampanju - reklame koje apeliraju na roditelje da ne puše pred djecom. U budućnosti se planiraju dodatne mjere u borbi protiv pušenja: povlačenje iz prodaje kutija od deset cigareta, nova upozorenja na kutijama koja bi uključivala crteže začepljenih arterija, trulih zubi i gangrene, a raspravlja se i o držanju cigareta na prodajnim mjestima ispod pulta, gdje ih kupci ne bi mogli vidjeti. Guardian... Iscrpnije...

U Hrvatskoj pristup Internetu ima trećina kućanstava

Stopa kućanstava koja imaju pristup Internetu u Hrvatskoj iznosi 31 posto, što je bolje od većine novih članica Europske unije - Rumunjska i Bugarska su na samo 11 odnosno 8 posto. U Uniji prevladava širokopojasni pristup, vodeća je Nizozemska u kojoj čak 62 posto ukupnog broja kućanstava ima broadband vezu, dok je na začelju Grčka (2 posto). Kad su televizori u pitanju, 97 posto kućanstava u Europskoj uniji posjeduju barem jedan televizor, što je blizu hrvatskog prosjeka od 95 posto. Business.hr... Iscrpnije...

Čelnici EU postigli dogovor o novom ugovoru

Nakon trodnevnih pregovora, čelnici EU u ranim su jutarnjim satima postigli dogovor o pokretanju pregovora o novom ugovoru o reformama europskih institucija prema njemačkom prijedlogu. U novom ugovoru zadržana je bit propalog ustava, uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU-a i Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom. Ovo su dobre vijesti i za Hrvatsku jer se time otvara i mogućnost daljnjeg proširenja Unije, dala je nagovijestiti njemačka kancelarka Angela Markel. HRT, Reuters... Iscrpnije...

Bez reformi nitko osim Hrvatske ne može u EU

Predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering rekao je u svom govoru europskim čelnicima koji su se okupili na summitu u Bruxellesu da bez reformi europskih institucija nijedna zemlja "osim Hrvatske" ne može ući u EU-u. "U ime Europskog parlamenta kategorički tvrdim: bez reformi kakve su predviđene ustavnim ugovorom, s našim pristankom neće biti nijedne nove članice Europske unije, osim Hrvatske", rekao je Poettering. Novi dokument preuzeo bi dobar dio iz neprihvaćenog ustava, a jedna od izmjena je da se novi dokument sigurno neće zvati ustav nego ugovor. Ugovor, kao i ustav, predviđa uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU-a s dvoipolgodišnjim mandatom, uvođenje funkcije ministra vanjskih poslova, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom. Forbes... Iscrpnije...

EU pokušava dogovoriti kompromis

Nakon što je Merkel sudionike summita EU pozvala na konstruktivnost, čini se da su Velika Britanija i osobito Poljska, koje su otvoreno prijetile vetom, ublažile stavove pa vlada umjereni optimizam oko ishoda susreta. U novom sporazumu EU, koji bi trebao zamijeniti na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj odbačeni Ustav, ostaje sporni način glasovanja, ali s fusnotom da se njemu protive Poljska i Češka. Mijenja se sadašnji rotacijski sustav predsjedavanja EU-om; Britaniji, koja je istakla kako želi uniju suverenih nacija, a ne "superdržavu", omogućava se nesudjelovanje na određenim poljima, kao što je sada to slučaj s jedinstvenom valutom i Schengenskom zonom. Ne spominju se himna, zastava i slične ustavne odredbe, a ističe se i kako se ovaj sporazum vrlo lako može mijenjati budućima. Independent... Iscrpnije...

Milanović: Hrvatska u EU ne ulazi prije 2010.

U prvom intervjuu koji je dao svjetskim medijima, novi predsjednik SDP-a Zoran Milanović procijenio je da će Hrvatska u EU ući 2010. ili 2011. godine. Ne želimo davati nerealna obećanja, kao što je to učinio Sanader, koji je najavio ulazak u 2007. godini, rekao je. "Svakako smo spremni provesti reforme, osobito u pravosuđu i vladavini prava. Gospodarstvo je važno, ali mora postojati okvir, dobro organizirana država i društvo, u kojem vladaju zakoni. To je dužnost vlade", izjavio je Milanović za Reuters. Predsjednik europskog parlamenta Hans-Gert Poettering rekao je da ovo zakonodavno tijelo želi vidjeti Hrvatsku kao punopravnu članicu Unije 2009. godine. Iscrpnije...

Hrvati smatraju da od članstva u Uniji neće biti nikakve koristi

Dva dana uoči početka summita EU na kojemu bi se trebala riješiti institucionalna kriza objavljeni su rezultati istraživanja Eurobarometra o stavovima građana o Uniji. Građani Hrvatske su po podršci europskom Ustavu negdje u prosjeku Unije (66 posto), no zanimljiva je situacija sa podrškom proširenju. Velika većina hrvatskih građana, 72 posto, podržava nastavak proširenja EU, ali izuzetno mali broj (29 posto) smatra da je članstvo Hrvatske u EU dobra stvar. Nastavak proširenja najviše podržavaju Poljaci (76 posto), a najviše mu se protive građani Luksemburga (68 posto), Austrije (64 posto), Francuske (60 posto) i Njemačke (59 posto). Jutarnji... Iscrpnije...

Hrvatska ima preslabu ekonomiju da bi uvela euro

HNB-ov šef Željko Rohatinski poručio je da Hrvatska još nije spremna za uvođenje eura zbog razine ukupne efikasnosti ekonomije i performansi koje dovode u pitanje sposobnost dinamike održivog rasta koja relativno brzo vodi realnoj konvergenciji. Kao problemi, tu su još deficit platne bilance na razini 7,8 posto, realna aprecijacija tečaja od 11 posto, ranjivost na promjene tečaja i kamatnih stopa s kojom treba računati sve do ulaska u EMU, kao i rast cijena u sektoru vrijednosnica i nekretnina. Poslovni... Iscrpnije...

Poettering: Hrvatska 2009. može u EU

Predsjednik Europskog parlamenta Hans - Gert Poettering izrazio je uvjerenost da će Hrvatska u ljeto 2009. postati punopravnom članicom Europske unije i da će do tada biti riješena kriza oko EU ustava (prethodno je bio rekao da Hrvatska i bez ustava može u EU). On je naglasio da bi primanje Hrvatske u EU predstavljalo i veliki korak u trajnoj stabilizaciji zemalja zapadnog Balkana. Iscrpnije...

Četvrtina radnika u EU ima probleme s mišićima i kostima

Desetak direktiva EU-a regulira problem s kojim se na radnom mjestu susreće svaki četvrti stanovnik EU-a - bolove u leđima i mišićima. Statistika kaže da u novim članicama broj radnika pogođenih bolovima u kostima i mišićima lako dostiže 40 posto u usporedbi sa 25 posto u EU27. Zdravstveni problemi s mišićima, zglobovima i kralježnicom, pogotovu vratom, godišnje pojedu oko 1,6 posto BDP-a, a ILO barata brojkom od četiri posto kao gornjom granicom cijene najprisutnijeg od svih zdravstvenih problema radnika. Najveći razlog za odlazak na bolovanje baš su problemi s kostima i mišićima. Procjenjuje se da takvi problemi pojedu oko 40 posto svih kompenzacija troškova liječenja i bolovanja radnika. Inače, EK u svojim direktivama zabranjuje konobaricama da nose dekoltee, ali ne iz nekih etičkih razloga, nego da ne dobiju rak kože. Privredni vjesnik... Iscrpnije...

Posljednji izvještaj Carle del Ponte: Suradnja Hrvatske s Haagom zadovoljavajuća

Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u svom posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti ocijenila je da je suradnja Hrvatske s tužiteljstvom "općenito zadovoljavajuća", ali je ipak preporučila da OESS nastavi pratiti suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj. Rekla je i da postoji "opći napredak u suradnji Srbije", pohvalila se da je u njezina dva mandata uhićen 91 optuženik, a samo četvorica su u bijegu - Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Goran Hadžić i Stojan Župljanin. Haag je zatražio pomoć u njihovom uhićivanju. Iscrpnije...

Poettering: Hrvatska može u EU i bez ustava

Predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering nije isključio mogućnost da se Hrvatska primi u punopravno članstvo Europske unije i bez prihvaćenog novog europskog ugovora. U razgovoru za dnevnik Westdeutsche Allgemeine Zeitung rekao je da će biti "teško, ali ne i nemoguće Hrvatsku 2009. bez ustava primiti u EU". Dodao je da bi proširenje EU-a na Hrvatsku moglo, dugoročno gledano, biti i posljednje proširenje. Rekao je i da Poljska gura EU u krizu blokiranjem procesa donošenja europskog ugovora. Iscrpnije...

Loše iskustvo s Bugarskom i Rumunjskom koči ulazak Hrvatske u EU

Loše iskustvo Europske unije oko priključenja Bugarske i Rumunjske navela je Bruxelles da promijeni politiku te će buduće zemlje kandidatkinje mnogo više posla morati napraviti unaprijed, a ne kao ove dvije države koje su samo obećale da će provesti reforme, piše Financial Times. To će zasigurno usporiti raspored za članstvo, počevši s Hrvatskom, zemljom koja se bori s korupcijom, a nada se priključiti EU do 2010. godine, piše list. A Berndt Posselt, član Europskog parlamenta i hrvatski lobist u Bruxellesu, navodi neke manje načelne prepreke putu Hrvatske u EU: fobija od povećanja članstva, nezadovoljstvo onih čiji su interesi ugroženi nestankom Jugoslavije, a u čemu je Hrvatska imala velik udio, zatim su tu i vjerski razlozi, a usto, smatra Posselt, Hrvatska je i kolateralna žrtva ili talac u prepucavanju starih članica EU o pitanju uključenja i Turske u članstvo EU. Iscrpnije...

Tony Blair - prvi predsjednik EU?

Uoči summita EU u Bruxellesu koji će se održati 21. i 22. lipnja, vlada neuobičajena nervoza među europskim liderima, a pomutnju je izazvao i prijedlog Nicolasa Sarkozyja da Tony Blair postane prvi predsjednik EU. Naime, usvoji li se novi sporazum koji bi trebao zamijeniti propali ustav, uz mjesto ministra vanjskih poslova EU, bit će oformljeno i mjesto predsjednika koji bi trebao zamijeniti rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo. No, iz Londona stižu informacije da Blair nije za to previše zainteresiran. Vjesnik... Iscrpnije...

UMP očekivano pobijedio na parlamentarnim izborima u Francuskoj

Nicolas Sarkozy i njegova konzervativna stranka UMP odnijeli su pobjedu i u drugom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj osiguravši tako podršku za najavljene reforme. Pobjeda konzervativaca, iako je neki nazivaju i povijesnom, ipak nije tako uvjerljiva kao što se očekivalo, UMP je dobio između 319 i 329 mjesta u parlamentu, a socijalisti između 202 i 220 mjesta. "Počinje vrijeme akcije", izjavio je zadovoljan ishodom parlamentarnih izbora novi premijer Francois Fillon. Vjesnik... Iscrpnije...