Kategorija: EU

Žalosna istina: Plaća u Hrvatskoj pada posljednjih sedam godina

U sedam država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, plaće su danas niže nego prije osam godina. Od 2009. do 2016. godine realne plaće u Hrvatskoj, prilagođene za inflaciju, svake su godine bilježile pad u prosjeku za jedan posto, stoji u izvještaju Benchmarking Working Europe 2017. Osim u Hrvatskoj, plaće su pale i u Grčkoj (3,1%), Mađarskoj (0,9%), Portugalu (0,7%), na Cipru (0,6%), u Velikoj Britaniji (0,4%) i Italiji (0,3%). Iscrpnije...

Borzan: Osnovati agenciju za kontrolu proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi

Europska unija trebala bi osnovati agenciju koja bi kontrolirala kvalitetu proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi, poručila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Slovačka je nedavno napravila analizu i utvrdila da su na na slovačkom tržištu u kategoriji bezalkoholnih pića pronađeni proizvodi s umjetnim i jeftinijim zaslađivanima te s više konzervansa, u mesnim i ribljim proizvodima manji udio mesa nego u proizvodima za austrijsko tržište, a ista vrsta čaja kupljena na slovačkom tržištu ima slabiji okus i miris te dolazi u slabije kvalitetnim vrećicama. Slovaci su otvorili pitanje različite kvalitete proizvoda na tržištima novijih i starijih država članica EU što su podržale Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka i Češka, a sada i Slovenija i Grčka. Njemačka izričito protiv. Iscrpnije...

Tusk izabran za šefa Europskog vijeća, unatoč protivljenju Poljske - "diktat Berlina"

Poljska premijerka Beata Szydlo izjavila je da zbog ponovnog izbora Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća neće prihvatiti zaključke Vijeća, a zaključcima završava svako Europsko vijeće i moraju se prihvatiti konsenzusom. Izbor Poljaka Tuska, unatoč protivljenju Varšave, znak je da je Europska unija izložena diktatu Berlina, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski, a iz njegove stranke kažu da EU "više nije zajednica zajedništva" i da će izbor Tuska "utjecati na način na koji će Unija funkcionirati u budućnosti". Svih 27 ostalih država glasalo je za Tuska. Iscrpnije...

Najviše beba rađa se u Francuskoj, najmanje u Portugalu

U Europskoj uniji 2015. je godine rođeno 5,1 milijun djece, a najviše u Francuskoj - 799.700 bebica. Francuska je i zemlja s najvišom stopom fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina) od 1,96, slijede Irska (1,92) i Švedska (1,85). Najniže stope fertiliteta imaju Portugal (1,31), Poljska i Cipar (1,32), Grčka i Španjolska (1,33). U prosjeku žene su 2015. u EU prvo dijete rađale u dobi od gotovo 29, najmlađe Bugarke, u dobi od 26 godina, a najstarije Talijanke, u dobi od 30,8 godina. Iscrpnije...

Europski sud doveo u pitanje hrvatski sustav ovrha

Iz Europskog suda javljaju o pravorijeku u dva slučaja koja propitkuju ovlasti javnih bilježnika u Hrvatskoj - kaže Sud da se “javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu smatrati ‘sudom’" te da se "za rješenja o ovrsi koja oni donose u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama”. Baš neki dan sudac Mislav Kolakušić rekao je da u Hrvatskoj "ovrhe provode neustavna tijela, javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi", te dodao da su "ovrhe velik biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca". Iscrpnije...

Potrebe EU Zapada protiv socijalnih prava radnika s Istoka

"Zapad nema problema s poslovanjem u novim članicama, ali im je nesklon ustupiti politička i socijalna prava. Nikome po pitanju migracija neće npr. pasti na pamet da obaveže poslodavce da ne ruše cijenu rada samo zato što ga obavljaju istočnoeuropski radnici. Niti će vlade poput one hrvatske, koja se ovih dana bavi npr. falsificiranjem historiografije, prepoznati da je ovo pitanje nešto oko čega bi se trebale angažirati", piše Bilten o situaciji u EU i politici Europe više brzina. Iscrpnije...

Sud EU-a: Države članice nisu dužne izdati humanitarnu vizu

Države članice Europske unije nisu dužne na temelju prava Unije izdati humanitarnu vizu osobama koje žele doći na njihov teritorij u namjeri da zatraže azil, iako mogu to učiniti na temelju svoga nacionalnog prava. Presudio je tako Sud EU-a u slučaju koji se odnosi na jednu sirijsku obitelj koja je namjeravala zatražiti azil u Belgiji. Pravo Unije utvrđuje isključivo postupke i uvjete za izdavanje viza za tranzit kroz državno područje država članica ili za planirani boravak na tom području koji ne prelazi 90 dana. Iscrpnije...

Svakom petom građaninu Hrvatske prijeti siromaštvo

Rizik od siromaštva u 28 zemalja EU-a narastao je na više od 17 posto. Rumunjska (25.4 %), Latvija (22.5 %), Litva (22.2 %), Španjolska (22.1 %), Bugarska (22.0 %), Estonia (21.6 %), Grčka (21.4 %) i Hrvatska (20.0 %), imaju rizik od siromaštva za svakog petog stanovnika ili više. Najniži rizik od siromaštva je u Češkoj (9.7 %) i Nizozemskoj (11.6 %), a vrlo je nizak i u Norveškoj (11.9 %) i Islandu (9.6 %) koje nisu u EU. U svim zemljama EU-a veća vjerojatnost da ćete biti siromašni ako ste žena, ili ako ste samac. No, u Hrvatskoj vam ni posao ne garantira dostojan život, jer se 5,9 % ljudi koji su zaposleni nalaze u zoni siromaštva, piše Poslovi. Iscrpnije...

Kvaliteta proizvoda u EU: Lošiji u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj

Čelnici zemalja Višegradske skupine su uvjereni: njihovim građanima se nude isti proizvodi kao na Zapadu, a i kvaliteta je - mnogo niža. Zato traže i od EU-a da intervenira zbog takve diskriminacije u trgovini. To je bila i tema sastanka Višegradske skupine održane u Varšavi ovog tjedna. Mađarski ured za nadzor kvalitete hrane je analizirao 24 proizvoda koji se prodaju i u Mađarskoj i u susjednoj Austriji - i utvrdio značajne razlike u kvaliteti. Čokoladni namaz Nutella je u Austriji puno više kremasta, austrijska Coca Cola je bogatijeg okusa, čak su i austrijske napolitanke u Mađarskoj manje prhke. Slična analiza u Češkoj i Slovačkoj dala iste rezultate, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Eurobarometar: Stanovnici i Hrvatske i EU za jaču uniju

Hrvatski građani su među optimističnijima glede budućnosti EU i čak ih je 9 postotnih bodova više optimističnih nego na prosjeku 28 članica EU-a, pokazuje novi izvještaj. U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba u Hrvatskoj o Europskoj uniji smanjila, te sada u Hrvatskoj 35 posto građana ima pozitivnu predodžbu o Uniji, jednako kao i u EU-u. I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Postotak lijevo i desno opredijeljenih na razini EU28 ostao je jednak, dok se Hrvatska u proteklih godinu dana pomaknula u lijevo: sada se lijevo svrstava 31, a desno 24 posto Hrvata. Iscrpnije...

Stier: Nema arbitraže sa Slovenijom, EK se u to ne može miješati

Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier odbacio je kao neprihvatljivo stajalište o nužnosti prihvaćanja arbitražnog postupka u graničnom sporu sa Slovenijom što ga je iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ističući kako je to pitanje temeljem odluke Hrvatskog sabora sada isključivo stvar bilateralnog dogovora. U razgovoru za slovensku tiskovnu agenciju STA Juncker je u srijedu kazao da Komisija "podržava arbitražni proces koji je u interesu obiju strana" te da se "nada da će obje strane u cijelosti bez uvjetovanja poštovati odluku arbitraže kad do nje dođe". Iscrpnije...

Hrvatska i Estonija jedine u EU-parlamentu glasale za sporazum s Kanadom

TTIP je trgovinski i ulagački sporazum između SAD-a i EU-a, a CETA je neka vrsta njegova pandana na relaciji Kanada-EU. Oboje za sobom po Europi ostavljaju širok trag u obliku raznih teških primjedbi koje ih ukorak prate. Zanimljivo, hrvatski europarlamentarci jedini su, uz njihove kolege iz Estonije, u ime svoje zemlje do zadnjega podržali CETA-u prilikom glasanja u Strasbourgu. No njime bi privatni investitori mogli ozbiljno zaprijetiti socijalnim, zdravstvenim, okolišnim i drugim regulativama, pišu Novosti. Iscrpnije...

Juncker predstavio pet scenarija za budućnost EU27

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ponudio je pet mogućih scenarija o budućnosti Europske unije do 2025. godine, koji su zamišljeni kao podloga za raspravu tijekom ove godine, a ne kao gotova rješenja. Pet mogućih scenarija predstavljenih u Bijeloj knjizi su sljedeći: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno. Iscrpnije...

Regionalni indeks konkurentnosti: Hrvatska na dnu Europske unije

Regionalni indeks konkurentnosti (RCI), koji je objavila Europska komisija, pokazao je da je Hrvatska, u ovom istraživanju analizirana kroz dvije regije, na začelju EU. Naime, i Kontinentalna i Jadranska Hrvatska dobile su ocjenu konkurentnosti od -0,8, pri čemu je -1 najslabija ocjena. Po komisiji, ove dvije regije zaostaju u odnosu na europski prosjek u svim promatranim područjima: institucijama, makroekonomskoj stabilnosti, infrastrukturi, zdravstvu, osnovnom obrazovanju, visokoškolskom obrazovanju i cjeloživotnom učenju, efikasnosti tržišta rada, veličini tržišta, tehnološkoj pripremljenosti, sofisticiranosti poslovanja i inovacijama. Iscrpnije...

43% energije u Europi dolazi iz obnovljivih izvora

U 2016. vjetrolektrane u Europi proizvele su 8% više energije i s 153,7 gigavata proizvedene struje postale drugi najveći izvor energije nakon plina (186 gigavata). Porast vjetroelektrana rezultat je investicija u vjetroparkove, na rekordnih 27,5 milijardi eura, više nego u bilo koji drugi oblik proizvodnje energije. Snagom vjetra proizvedeno je lani 17,1% sve energije u Europi, u hidroelektranama 15,1%, a sunčevim kolektorima 11,2%. Iscrpnije...

Komentar: Slatki otrov gospodina Draghija

Šef Europske središnje banke Mario Draghi često je plašio javnost kako bi opravdao svoju olaku politiku novca - masovno pumpanje likvidnosti na tržište kupnjom obveznica. No opasnost deflacije u Europi nikada nije ni postojala, čak niti onda kada je inflacija u zoni eura težila nuli. Sada pak stopa inflacije teži iznosu od 2% - što ESB smatra idealnim stanjem. Zašto onda i dalje traje ta smiješna poplava novca u zoni eura? Draghi želi - ili možda mora na inzistiranje pojedinih šefova europskih država - dati vremena prezaduženim zemljama zone eura da bi spriječili državni bankrot, piše DW. Iscrpnije...

Hrvatska zaostaje u povlačenju europskog novca

Hrvatska je u povlačenju sredstava iz europskih fondova za prethodno programsko razdoblje (2007-2013) bila iznad europskog prosjeka, ali je ispodprosječna po dosad ugovorenim sredstvima za aktualno programsko razdoblje (2014-2020) i potrebno je svu energiju uložiti kako bi se to ubrzalo, poručila je povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu. Kao pozitivne primjere ističe tri milijuna eura za razminiranje područja na hrvatsko-mađarskoj granici, te projekt e-škola, za koji je izdvojeno 32 milijuna eura. Iscrpnije...

Nijemci prisluškivali medije diljem svijeta?

Njemačka obavještajna služba nadzirala je od 1999. novinare BBC-a, New York Timesa i drugih medija u nekoliko zemalja, objavio je njemački časopis Der Spiegel. Agencija BND pratila je najmanje 50 telefona, telefaksa i adresa elektroničke pošte novinara ili redakcija diljem svijeta, uključujući Afganistan, Pakistan i Nigeriju. Angela Merkel je prošlog tjedna istaknula da je "špijuniranje prijatelja" neprihvatljivo, tijekom saslušanja pred parlamentarnim odborom koji istražuje aktivnosti američke Nacionalne obavještajne agencije (NSA). Iscrpnije...

Obrazovanje u EU: klasa se vraća

Dokle god je obrazovanje usluga, a ne jedno od primarnih ljudskih prava, problemi koje će reforme reformi pokušati riješiti neće biti adekvatno adresirane, a društveno raslojavanje nastavit će se. Jedina je promjena, čini se, što je sljedeći pojam kojeg će nam marketinški pokušati prodati baš pojam klase, a njena društvena realnost bit će alibi za nužnost cjeloživotnog obrazovanja. Iscrpnije...

EU nema pravilo da hrana u različitim državama mora biti jednake kvalitete

Europska unija nema odredbu prema kojoj bi proizvođači hrane morali distribuirati hranu jednake kvalitete u različitim državama Unije, odnosno nema kazne ako proizvođač pod istim brendom plasira hranu nejednake kvalitete u različitim članicama EU, rekao je povjerenik EU-a za sigurnost hrane Vytenis Andriukatis. Kaže on da prehrambene tvrtke nisu obvezne provjeravati da njihovi proizvodi odgovaraju nacionalnom ukusu, željama i kupovnoj moći, nego poručuje kupcima da se obrate organizacijama za zaštitu potrošača. Ono što proizvođači moraju je jasno ispisati sadržaj proizvoda. Iscrpnije...