Kategorija: EU

Hrvatskoj dosad iz EU milijardu eura za željeznicu, ceste i mostove

Hrvatska je iz europskih fondova dobila miljardu eura za velike infrastrukturne projekte. Redom: 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, 297 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Križevci – državna granica, 170 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, 134 milijun eura za obnovu i dogradnju Zračne luke Dubrovnik. I kod malih stvari se skupi puno novaca: 22,1 milijun eura za most za Čiovo, 7 milijuna eura za most na Savi kod Svilaja, iz europskog proračuna novac stiže i za gradske obilaznice (oko Vodica npr.), no glavnina će i ubuduće stizati za željeznicu. Iscrpnije...

Euro bismo mogli uvesti 2022., oko 60% Hrvata želi u eurozonu

Kad bi se Hrvatska požurila s reformama i pridržavala svih rokova, već 2022. godine mogli bismo svoje račune plaćati u eurima. Stabilizacijom javnih financija u posljednjoj godini, uz rezanje prekomjernog deficita na povijesno niskih 0,8 posto BDP-a, Hrvatska je ispunila svih pet uvjeta za ulazak u eurozonu, ali ostali su još neki neformalni uvjeti, od kojih se većina odnosi na provođenje strukturnih reformi. Prema anketama, više od 60 posto građana podupire ulazak u eurozonu. Iscrpnije...

EU suzbija izbjegavanje plaćanja poreza: Banke će morati prijavljivati sve sheme

Banke, računovođe i odvjetnici koji posreduju u prebacivanju novca u porezne oaze morat će poreznicima automatski otkrivati sve svoje prekogranične porezne alaze, stoji u nacrtu zakona kojeg će Europska komisija predstaviti ovaj tjedan. Svi koji slažu i promoviraju modele izbjegavanja poreza imat će 5 radnih dana da poreznicima predoče detalje ovih alata. Bruxelles kaže da je cilj dizajnirati sistem koji bi obeshrabrio posrednike u slaganju i marketiranju tih mehanizama za izbjegavanje poreza. Iscrpnije...

Tko se boji Georgea Sorosa?

George Soros, po Forbesu je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde njegovi neprijatelji s desnice, za nametanje liberalne, multikulturalne agende u politici. U Poljskoj, koja ga je svojedobno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi zatrti poljski suverenitet. Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se financiraju iz inozemstva. Mnogi smatraju da je taj zakon izravno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu zakladu. "On je, kao netko tko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima", kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer. Iscrpnije...

Islamski terorizam uzrokovao smrt 135 Europljana u 2016.

Europska sigurnosna agencija Europol objavila je da je Europa u posljednje dvije godine suočena "s formom terorizma bez presedana" te da je u napadima islamističkog terorizma 2016. ubijeno 135 ljudi. U izvješću objavljenom u Den Haagu navodi se da su islamisti izveli 13 napada, od kojih je šest bilo izravno povezano s terorističkom skupinom Islamskom državom. Godine 2016. istodobno je uhićeno rekordnih 700 ljudi. Iscrpnije...

Europski sud operaterima: Blokirajte The Pirate Bay

Europski sud (ECJ), najviši sud unutar Europske unije, donio je presudu koja bi mogla označiti prekretnicu u borbi protiv distribucije piratskih sadržaja u Europskoj uniji. Naime, u procesu koji je pokrenula nizozemska organizacija za zaštitu autorskih prava BREIN protiv tamošnjih pružatelja internetskih usluga Ziggo i XS4ALL, ovaj je Sud donio pravorijek prema kojem i omogućavanje pristupa korisnicima do piratskih sadržaja također spada u kršenje autorskih prava. Ovaj presedan mogao bi dovesti do situacije u kojoj će sudovi u zemljama članicama EU početi naređivati pružateljima internetskih usluga da, na zahtjev nositelja autorskih prava, blokiraju stranice poput The Pirate Baya ne žele li biti sudionici u kršenju zakona. Iscrpnije...

Ukinut roaming u EU, ali ima (skupih) rupa u zakonu

Danas je na snagu stupilo pravilo o besplatnom roamingu u Europskoj uniji, no telekomunikacijski koncerni Njemačke i Španjolske, Deutsche Telekom i Telefonice, uspjeli su razvodniti ideju zajedničke, europske mreže mobilne telefonije pa postoje neka ograničenja. Prvi problem su zemlje Europe koje nisu članice EU-a, poput Švicarske, Monaka, Andore i San Marina koje nisu u EU pa kod njih nova pravila ne vrijede. Nadalje, pozivanje iz svoje države u druge države EU i dalje se računa kao poziv u inozemstvo pa će za nekog iz Hrvatske biti skuplje nazvati npr. nekog u Njemačku iz Hrvatske, nego tog istog iz Slovenije jer će tamo proraditi roaming, koji je besplatan. Postoje ograničenja i u korištenju interneta u roamingu - nudit će se tek određena količina povoljnih megabajta, nakon toga lako veza može postati ili spora ili skupa, najčešće i jedno i drugo. Iscrpnije...

Od danas besplatan roaming, ali pozivi iz Hrvatske u inozemstvo se naplaćuju

Od danas vrijedi besplatan roaming u cijeloj EU + Norveška, Lihtenštajn i Island, što znači netko sa SIM karticom iz neke od država Europske unije kad dođe u bilo koju drugu državu EU plaća isto koliko bi plaćao u svojoj državi. To znači da će turisti koji upravo dolaze na Jadran telefonirati ili surfati kao da su i dalje kod kuće. No, pozivi sa SIM karticom iz Hrvatske upućeni u inozemstvu će se naplaćivati jer to nije roaming, nego međunarodni poziv. Kad čovjek prijeđe granicu s istom tom karticom i uđe u roaming te nazove nekog s druge strane Europske unije cijena pada na onu koliko inače košta domaći poziv, što znači da bi bilo pametno imati rezervnu SIM karticu od bilo kuda u EU za sve pozive u EU. Večernji je to lijepo objasnio malom infografikom. Što se podatkovnog prometa tiče Europska komisija upozorava korisnike koji kod kuće imaju neograničene ili jeftine mobilne podatkovne tarife da operator može primijeniti ograničenje na podatke tijekom roaminga, o čemu korisnika mora unaprijed upozoriti. Ovdje najčešća pitanja i odgovori. Iscrpnije...

Hrvatska po potrošnji po stanovniku predzadnja u EU, skupa s Rumunjskom

Hrvatska se u 2016. godini po potrošnji po stanovniku našla na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41% niža od prosjeka EU, a nižu potrošnju od nas zabilježila je tek Bugarska, 47% ispod europskog prosjeka. Luksemburg je vodeći sa 132%. Iscrpnije...

Njemačka privremeno ukinula Schengen

Njemačka je mjesec dana uoči održavanja summita G20 u Hamburgu suspendirala schengenski režim i uvela kontrole na svim graničnim prijelazima, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova. "Za mene je sigurnost na prvom mjestu a sigurnost počinje na našim granicama", rekao je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere na rubu konferencije ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina u Dresdenu. Iscrpnije...

Gospodarstvo EU raslo 0,6%, kao i hrvatski BDP

Gospodarstvo EU i eurozone u prvom je tromjesečju 2017. raslo nepromijenjenom dinamikom na kvartalnoj i godišnjoj razini, a isti je trend zabilježila i Hrvatska, pokazale su najnovije procjene Eurostata . BDP EU je u prvom tromjesečju porastao 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, a isti rast bilježi i BDP u Hrvatskoj. Najizrazitiji rast na kvartalnoj razini zabilježen je u Rumunjskoj, za 1,7%, a najslabiji u Velikoj Britaniji, za 0,2%. Iscrpnije...

Bruxelles odobrio Hrvatskoj 357 milijuna eura za pelješki most

Europska komisija danas je potpisala odluku o dodjeli 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta Komarna-Pelješac kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. Bit će visok 55 m i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. Bruxelles će pokriti 85% troška gradnje, a očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022. godine. Ovaj projekt obuhvaća i gradnju pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona, što će sve skupa koštati 526 milijuna eura, odnosno 3,9 milijardi kuna, od čega, dakle, iz europskog fonda 2,6 milijardi. Iscrpnije...

Njemačka bilježi rast lažnih očinstva kako bi trudne imigrantice mogle ostati

Njemački dužnosnici kažu kako sve veći broj trudnih imigrantica plaća njemačkim muškarcima da se predstavljaju kao očevi njihove djece kako bi se kvalificirali za prebivalište. Njemačka televizijska kuća RBB pronašla je do 700 slučajeva samo u Berlinu. Došlo je do povećanja zahtjeva za azil od trudnica iz Vijetnama, Afrike i Istočne Europe. Neke trudne imigrantice su izvijestile da su platili lažnim očevima i odvjetnicima oko 5.000 eura da bi dobili registrirano očinstvo. Jednom kada se to učini, beba automatski postaje njemačkim državljaninom i majka ima pravo na ostanak. Iscrpnije...

Četvrtina Europljana konzumirala drogu: Najviše marihuanu i kokain

Više od 93 milijuna Europljana probalo je nedopušteno sredstvo, te su smrti od predoziranja u porastu treću godinu zaredom. Naime, procjena je da se u Europi u 2015. dogodio ukupno 8441 smrtni slučaj. Iz analize tragova droge u zagrebačkom otpadnim vodama proizlazi da je konzumacija kokaina u glavnom gradu RH porasla tijekom prošle godine, te dosegla oko 170 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Potrošnja ecstasyja skočila je pak u posljednjih godinu dana s oko 37 miligrama na 50 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Iscrpnije...

Bešker: Znade li država što joj znači IUC?

Odabravši trendove i izazove međunarodnih migracija kao temu svoje reprezentativne konferencije u sklopu obilježavanja 45-godišnjice djelovanja, dubrovački Interuniverzitetski centar (IUC) pokazao je još jednom da svoj poziv ne vidi kao neku akademsku kulu bjelokosnu, nego kao obavezu angažmana akademske javnosti u prijelomnim pitanjima sadašnjice. Republika Hrvatska obnovila je zgradu koja je bila minuciozno uništavana i do golih zidova razorena i spaljena za srbijansko-crnogorske agresije. S internoga hrvatskog stanovišta gledano, koliko je IUC dobio, daleko više je dao, jer je omogućio domaćim studentima da stupe u izravan kontakt s koncentriranim svjetskim znanjem, piše Inoslav Bešker Iscrpnije...

Barcelona: Eksperiment temeljnog dohotka - 500 eura za 1.000 kućanstava

Europska unija financira još jedan eksperiment univerzalnog osobnog dohotka u Barceloni, pored postojećih eksperimenata u Helsinkiju i Utrechtu. U Barceloni će nasumično biti izabrano 1.000 kućanstava iz jednog od najsiromašnijih gradskih naselja, a koja će primati između 400 i 525 eura mjesečno na dvije godine. Sve skupa, ova tri programa (u Španjolskoj, Finskoj i Nizozemskoj) koštat će Europsku uniju ne prevelikih 13 milijuna eura. Osim ovdje, slične projekte se provodi u Ontariju, Oaklandu i Ugandi. Iscrpnije...

Europski parlament mogao bi donijeti užasan zakon o autorskom pravu

Zagovaratelji maksimalno strogog pristupa autorskim pravima vode prljavu kampanju kako bi u europarlamentu progurali svoj plan. Europarlamentarac Pascal Arimont pokušava progurati tekst zakona koji bi originalni, ionako loš, prijedlog europske Komisije totalno posramio. Njegovim prijedlogom bi se u online prostoru kontinuirano nadgledalo sve materijale objavljene od strane korisnika i cenzuriralo sve što algoritam smatra kršenjem autorskog prava i omogućava tvrtkama da odluče tko se povezuje s njihovim web stranicama, upozorava europarlamentarka Julia Reda. Iscrpnije...

EU: Omogućen niži PDV na elektroničke knjige

Europski parlament danas je usvojio izvješće koje omogućuje državama članicama smanjenje PDV-a na e-knjige i primjenu iste stope PDV-a na elektroničke publikacije (na primjer na e-knjige, e-novine i e-časopise) i tiskane publikacije, što je 5%. Dosad su elektroničke knjige u Europskoj uniji morale biti oporezovane po minimalnoj stopi od 15%, dok je Hrvatska na e-knjige udarala porez od 25 posto. Iscrpnije...

Jeftiniji paketi: Europarlament izglasao uredbu o prekograničnoj dostavi

Nadležni odbor Euro-parlamenta izglasao je uredbu o prekograničnoj dostavi paketa čiji je cilj niža cijena dostave za krajnje korisnike. Neprimjereno visoke cijene prijavljivat će se Europskoj komisiji, kako i uvjeti po kojima se dogovara suradnja između poštanskih operatera. Učinci Uredbe će se evaluirati svake tri godine, u slučaju izostanka smanjenja cijena dostave bit će poduzete dodatne mjere. Iscrpnije...

Bruxelles bi ukinuo naplatne kućice i vinjete

Europska komisija predstavila je prometni paket koji predviđa niz inicijativa za lakše putovanje. Između ostalog, predlaže se da se naplata cestarina temelji na prijeđenoj udaljenosti, a ne na temelju vremenskog razdoblja (vinjete). Predlaže se i digitalizacija naplate, čime bi se ukinule naplatne kućice i kolone ispred njih. Također, cijena cestarina bi ovisila o ispuštanju stakleničkih plinova. Iscrpnije...