Kategorija: EU

Bruxelles Hrvatskoj odobrio 72 milijuna eura za 15 prometnih projekata

Europska komisija odobrila je Hrvatskoj bespovratno 72,2 milijuna eura za 15 prometnih projekata, čija je ukupna vrijednost 91 milijun eura. Neki od projekata su unapređenje i razvoj terminala za prihvat opasnog tereta u riječnoj luci Slavonski Brod, nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar itd. Iscrpnije...

Belgijski sud proglasio osam arapskih princeza krivim zbog držanja robova

Osam arapskih princeza osuđeno je zbog trgovine ljudima i ponižavajućeg odnosa prema svojim sluškinjama pred sudom u Bruxellesu. Osuđene su na 15 mjeseci uvjetne zatvorske kazne i određeno im je da plate po 165.000 eura globe. Optužene su da su više od 20 sluškinja koje su dovele sa sobom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata držale u ropstvu. Princeze su porekle sve optužbe. Njihov odvjetnik Stephen Monod rekao je kako je "zadovoljan odnosom belgijskog pravosuđa", no nije mogao potvrditi hoće li njegove klijentice kaznu platiti jer još nisu odlučile hoće li se žaliti na presudu. Iscrpnije...

Zašto je Italija pošteđena terorizma?

Italija je jedna od zemalja Europe koja nije bila metom terorističkih napada od 1980-ih. Postavlja se stoga pitanje radi li se o pukoj sreći ili je dugogodišnja borba Italije s mafijom dala toj zemlji prednost u borbi protiv ISIS-a? Stručnjaci tvrde kako su Talijani naučili važne lekcije za vrijeme borbe s mafijom te kako razumiju opasnost radikalizacije u zatvorima, a profesorica Francesca Gaali, sa sveučilišta u Maastrichtu, tvrdi kako se radi o više faktora. "Glavna razlika je u tome da Italija nema veliku populaciju imigranata druge generacije koji su se radikalizirali ili koji bi mogli biti radikalizirani"; ustvrdila je Gaali. Iscrpnije...

Plenković: Ne želimo jednostrane aktivnosti nakon objave odluke arbitražnog suda

"Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi presudu, a arbitraža je za nju nepovratno završena i pitanje granica treba na drukčiji način riješiti", izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Slovenski premijer Miro Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati. Hrvatski premijer je pak istaknuo da ostaje otvoren za razgovore sa Slovenijom. Iscrpnije...

Samit EU: Pao "povijesni" dogovor o zajedničkoj obrani

Lideri Europske unije povijesnom su ocijenili odluku donesenu jučer na Europskom vijeću o osnivanju trajne europske obrambene suradnje. Šefovi država EU podržali su zaključak samita o sigurnosti i obrani, pri čemu se prvi dio zaključka odnosi na nove mjere u borbi protiv terorizma, a drugi na vanjsku sigurnost i obranu. Možda najveći pomak je odluka o pokretanju Trajne strukturne suradnje (PESCO), što će biti velika promjena u europskoj sigurnosti. Pozdravljen je i Europski obrambeni fond koji bi se bavio istraživanjem i gradnjom obrambenih kapaciteta, na što bi se trošilo 1.5 milijardi eura godišnje. Članice EU imaju 3 mjeseca da donesu odluke o ovome. Inače, upada u oko da se službeno izbjegava upotrijebiti najtočniji izraz za ovo - "europska vojska". Iscrpnije...

Merkel: Dosta priče o Brexitu, idemo se baviti budućnošću

"Izgradnja budućnosti s 27 država članica prioritetna je u odnosu na pitanje pregovora s Velikom Britanijom o njezinu izlasku. Želimo voditi pregovore u dobrom duhu, ali moramo se prije svega usredotočiti na budućnost 27-orice" - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel na početku 2-dnevnog samita EU (i Plenković je ondje), javlja Reuters. Francuski predsjednik Emmanuel Macron slično razmišlja i gura projekte poput zajedničke obrane, zajedničkog proračuna za države koje koriste euro te tvrđi stav prema SAD-u i Kini oko trgovine (Washington Post). Britanska premijerka Theresa May predstavila je plan za državljane EU koji nemaju britansko državljanstvo koji će dobiti pravo ostati u Britaniji te će imati pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i ostalim beneficija. Puno je takvih ondje - 3 milijuna. Inače, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk zaobilazno je poručio Britaniji da bi mogla ostati u EU, kad bi htjela, citiravši pritom Johna Lennona (EU Observer). Iscrpnije...

Radikalan zaokret Macrona: Assad je podnošljiv, Rusi partneri

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je radikalan zaokret u politici prema Siriji, istaknuvši kao prioritete borbu protiv terorizma i približavanje Moskvi, a ne više odlazak sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Macron je u razgovoru za osam europskih listova u dvije rečenice sažeo svoj novi pristup: "Nisam kazao da je rušenje Bashara uvjet za sve. Jer nitko mi nije ponudio njegova legitimnog nasljednika". Telegram pak donosi detaljan pregled najavljenih Macronovih poteza. Iscrpnije...

Uber gubi pravo na rad diljem svijeta

Neformalni prosvjed taksista koji se održao u Zagrebu pritisak je na Vladu da Uberu zabrani rad na domaćem tržištu, što ne bi bio presedan jer su to učinile Belgija i Danska, ali bi bilo suprotno direktivi Europske komisije koja zabranu Ubera dozvoljava jedino kao posljednju opciju. U Poljskoj pak Uber radi potpuno legalno, kao uostalom i u Finskoj, ali je u obje zemlje ilegalno voziti automobil s Uberovom aplikacijom. Takvom su odredbom zemlje izbjegle prigovore o zabranama određene djelatnosti, ali i zaštitile domaće taksiste. Iscrpnije...

Novo istraživanje pokazalo da Hrvati piju ispod prosjeka

Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu provedeno u 19 zemalja u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom (JA RARHA) pokazalo je da Hrvati piju manje od ispitanika u ostalim zemljama. Istraživanjem je u 19 europskih zemalja obuhvaćeno 33.237 ispitanika, uključujući i uzorak od 1500 ljudi u Hrvatskoj. Pokazalo se da je alkohol pilo 84,6 posto ispitanika u posljednjih 12 mjeseci i Hrvatska se našla među zemljama u kojima se alkohol pije ispod prosjeka jer rezultati pokazuju da je u zadnjih 12 mjeseci alkoholna pića pilo 78,1 posto ispitanika. Iscrpnije...

Hrvatskoj dosad iz EU milijardu eura za željeznicu, ceste i mostove

Hrvatska je iz europskih fondova dobila miljardu eura za velike infrastrukturne projekte. Redom: 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, 297 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Križevci – državna granica, 170 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, 134 milijun eura za obnovu i dogradnju Zračne luke Dubrovnik. I kod malih stvari se skupi puno novaca: 22,1 milijun eura za most za Čiovo, 7 milijuna eura za most na Savi kod Svilaja, iz europskog proračuna novac stiže i za gradske obilaznice (oko Vodica npr.), no glavnina će i ubuduće stizati za željeznicu. Iscrpnije...

Euro bismo mogli uvesti 2022., oko 60% Hrvata želi u eurozonu

Kad bi se Hrvatska požurila s reformama i pridržavala svih rokova, već 2022. godine mogli bismo svoje račune plaćati u eurima. Stabilizacijom javnih financija u posljednjoj godini, uz rezanje prekomjernog deficita na povijesno niskih 0,8 posto BDP-a, Hrvatska je ispunila svih pet uvjeta za ulazak u eurozonu, ali ostali su još neki neformalni uvjeti, od kojih se većina odnosi na provođenje strukturnih reformi. Prema anketama, više od 60 posto građana podupire ulazak u eurozonu. Iscrpnije...

EU suzbija izbjegavanje plaćanja poreza: Banke će morati prijavljivati sve sheme

Banke, računovođe i odvjetnici koji posreduju u prebacivanju novca u porezne oaze morat će poreznicima automatski otkrivati sve svoje prekogranične porezne alaze, stoji u nacrtu zakona kojeg će Europska komisija predstaviti ovaj tjedan. Svi koji slažu i promoviraju modele izbjegavanja poreza imat će 5 radnih dana da poreznicima predoče detalje ovih alata. Bruxelles kaže da je cilj dizajnirati sistem koji bi obeshrabrio posrednike u slaganju i marketiranju tih mehanizama za izbjegavanje poreza. Iscrpnije...

Tko se boji Georgea Sorosa?

George Soros, po Forbesu je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde njegovi neprijatelji s desnice, za nametanje liberalne, multikulturalne agende u politici. U Poljskoj, koja ga je svojedobno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi zatrti poljski suverenitet. Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se financiraju iz inozemstva. Mnogi smatraju da je taj zakon izravno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu zakladu. "On je, kao netko tko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima", kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer. Iscrpnije...

Islamski terorizam uzrokovao smrt 135 Europljana u 2016.

Europska sigurnosna agencija Europol objavila je da je Europa u posljednje dvije godine suočena "s formom terorizma bez presedana" te da je u napadima islamističkog terorizma 2016. ubijeno 135 ljudi. U izvješću objavljenom u Den Haagu navodi se da su islamisti izveli 13 napada, od kojih je šest bilo izravno povezano s terorističkom skupinom Islamskom državom. Godine 2016. istodobno je uhićeno rekordnih 700 ljudi. Iscrpnije...

Europski sud operaterima: Blokirajte The Pirate Bay

Europski sud (ECJ), najviši sud unutar Europske unije, donio je presudu koja bi mogla označiti prekretnicu u borbi protiv distribucije piratskih sadržaja u Europskoj uniji. Naime, u procesu koji je pokrenula nizozemska organizacija za zaštitu autorskih prava BREIN protiv tamošnjih pružatelja internetskih usluga Ziggo i XS4ALL, ovaj je Sud donio pravorijek prema kojem i omogućavanje pristupa korisnicima do piratskih sadržaja također spada u kršenje autorskih prava. Ovaj presedan mogao bi dovesti do situacije u kojoj će sudovi u zemljama članicama EU početi naređivati pružateljima internetskih usluga da, na zahtjev nositelja autorskih prava, blokiraju stranice poput The Pirate Baya ne žele li biti sudionici u kršenju zakona. Iscrpnije...

Ukinut roaming u EU, ali ima (skupih) rupa u zakonu

Danas je na snagu stupilo pravilo o besplatnom roamingu u Europskoj uniji, no telekomunikacijski koncerni Njemačke i Španjolske, Deutsche Telekom i Telefonice, uspjeli su razvodniti ideju zajedničke, europske mreže mobilne telefonije pa postoje neka ograničenja. Prvi problem su zemlje Europe koje nisu članice EU-a, poput Švicarske, Monaka, Andore i San Marina koje nisu u EU pa kod njih nova pravila ne vrijede. Nadalje, pozivanje iz svoje države u druge države EU i dalje se računa kao poziv u inozemstvo pa će za nekog iz Hrvatske biti skuplje nazvati npr. nekog u Njemačku iz Hrvatske, nego tog istog iz Slovenije jer će tamo proraditi roaming, koji je besplatan. Postoje ograničenja i u korištenju interneta u roamingu - nudit će se tek određena količina povoljnih megabajta, nakon toga lako veza može postati ili spora ili skupa, najčešće i jedno i drugo. Iscrpnije...

Od danas besplatan roaming, ali pozivi iz Hrvatske u inozemstvo se naplaćuju

Od danas vrijedi besplatan roaming u cijeloj EU + Norveška, Lihtenštajn i Island, što znači netko sa SIM karticom iz neke od država Europske unije kad dođe u bilo koju drugu državu EU plaća isto koliko bi plaćao u svojoj državi. To znači da će turisti koji upravo dolaze na Jadran telefonirati ili surfati kao da su i dalje kod kuće. No, pozivi sa SIM karticom iz Hrvatske upućeni u inozemstvu će se naplaćivati jer to nije roaming, nego međunarodni poziv. Kad čovjek prijeđe granicu s istom tom karticom i uđe u roaming te nazove nekog s druge strane Europske unije cijena pada na onu koliko inače košta domaći poziv, što znači da bi bilo pametno imati rezervnu SIM karticu od bilo kuda u EU za sve pozive u EU. Večernji je to lijepo objasnio malom infografikom. Što se podatkovnog prometa tiče Europska komisija upozorava korisnike koji kod kuće imaju neograničene ili jeftine mobilne podatkovne tarife da operator može primijeniti ograničenje na podatke tijekom roaminga, o čemu korisnika mora unaprijed upozoriti. Ovdje najčešća pitanja i odgovori. Iscrpnije...

Hrvatska po potrošnji po stanovniku predzadnja u EU, skupa s Rumunjskom

Hrvatska se u 2016. godini po potrošnji po stanovniku našla na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41% niža od prosjeka EU, a nižu potrošnju od nas zabilježila je tek Bugarska, 47% ispod europskog prosjeka. Luksemburg je vodeći sa 132%. Iscrpnije...

Njemačka privremeno ukinula Schengen

Njemačka je mjesec dana uoči održavanja summita G20 u Hamburgu suspendirala schengenski režim i uvela kontrole na svim graničnim prijelazima, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova. "Za mene je sigurnost na prvom mjestu a sigurnost počinje na našim granicama", rekao je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere na rubu konferencije ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina u Dresdenu. Iscrpnije...

Gospodarstvo EU raslo 0,6%, kao i hrvatski BDP

Gospodarstvo EU i eurozone u prvom je tromjesečju 2017. raslo nepromijenjenom dinamikom na kvartalnoj i godišnjoj razini, a isti je trend zabilježila i Hrvatska, pokazale su najnovije procjene Eurostata . BDP EU je u prvom tromjesečju porastao 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, a isti rast bilježi i BDP u Hrvatskoj. Najizrazitiji rast na kvartalnoj razini zabilježen je u Rumunjskoj, za 1,7%, a najslabiji u Velikoj Britaniji, za 0,2%. Iscrpnije...