Kategorija: EU

Hrvatska po potrošnji po stanovniku predzadnja u EU, skupa s Rumunjskom

Hrvatska se u 2016. godini po potrošnji po stanovniku našla na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41% niža od prosjeka EU, a nižu potrošnju od nas zabilježila je tek Bugarska, 47% ispod europskog prosjeka. Luksemburg je vodeći sa 132%. Iscrpnije...

Njemačka privremeno ukinula Schengen

Njemačka je mjesec dana uoči održavanja summita G20 u Hamburgu suspendirala schengenski režim i uvela kontrole na svim graničnim prijelazima, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova. "Za mene je sigurnost na prvom mjestu a sigurnost počinje na našim granicama", rekao je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere na rubu konferencije ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina u Dresdenu. Iscrpnije...

Gospodarstvo EU raslo 0,6%, kao i hrvatski BDP

Gospodarstvo EU i eurozone u prvom je tromjesečju 2017. raslo nepromijenjenom dinamikom na kvartalnoj i godišnjoj razini, a isti je trend zabilježila i Hrvatska, pokazale su najnovije procjene Eurostata . BDP EU je u prvom tromjesečju porastao 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, a isti rast bilježi i BDP u Hrvatskoj. Najizrazitiji rast na kvartalnoj razini zabilježen je u Rumunjskoj, za 1,7%, a najslabiji u Velikoj Britaniji, za 0,2%. Iscrpnije...

Bruxelles odobrio Hrvatskoj 357 milijuna eura za pelješki most

Europska komisija danas je potpisala odluku o dodjeli 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta Komarna-Pelješac kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. Bit će visok 55 m i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. Bruxelles će pokriti 85% troška gradnje, a očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022. godine. Ovaj projekt obuhvaća i gradnju pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona, što će sve skupa koštati 526 milijuna eura, odnosno 3,9 milijardi kuna, od čega, dakle, iz europskog fonda 2,6 milijardi. Iscrpnije...

Njemačka bilježi rast lažnih očinstva kako bi trudne imigrantice mogle ostati

Njemački dužnosnici kažu kako sve veći broj trudnih imigrantica plaća njemačkim muškarcima da se predstavljaju kao očevi njihove djece kako bi se kvalificirali za prebivalište. Njemačka televizijska kuća RBB pronašla je do 700 slučajeva samo u Berlinu. Došlo je do povećanja zahtjeva za azil od trudnica iz Vijetnama, Afrike i Istočne Europe. Neke trudne imigrantice su izvijestile da su platili lažnim očevima i odvjetnicima oko 5.000 eura da bi dobili registrirano očinstvo. Jednom kada se to učini, beba automatski postaje njemačkim državljaninom i majka ima pravo na ostanak. Iscrpnije...

Četvrtina Europljana konzumirala drogu: Najviše marihuanu i kokain

Više od 93 milijuna Europljana probalo je nedopušteno sredstvo, te su smrti od predoziranja u porastu treću godinu zaredom. Naime, procjena je da se u Europi u 2015. dogodio ukupno 8441 smrtni slučaj. Iz analize tragova droge u zagrebačkom otpadnim vodama proizlazi da je konzumacija kokaina u glavnom gradu RH porasla tijekom prošle godine, te dosegla oko 170 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Potrošnja ecstasyja skočila je pak u posljednjih godinu dana s oko 37 miligrama na 50 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Iscrpnije...

Bešker: Znade li država što joj znači IUC?

Odabravši trendove i izazove međunarodnih migracija kao temu svoje reprezentativne konferencije u sklopu obilježavanja 45-godišnjice djelovanja, dubrovački Interuniverzitetski centar (IUC) pokazao je još jednom da svoj poziv ne vidi kao neku akademsku kulu bjelokosnu, nego kao obavezu angažmana akademske javnosti u prijelomnim pitanjima sadašnjice. Republika Hrvatska obnovila je zgradu koja je bila minuciozno uništavana i do golih zidova razorena i spaljena za srbijansko-crnogorske agresije. S internoga hrvatskog stanovišta gledano, koliko je IUC dobio, daleko više je dao, jer je omogućio domaćim studentima da stupe u izravan kontakt s koncentriranim svjetskim znanjem, piše Inoslav Bešker Iscrpnije...

Barcelona: Eksperiment temeljnog dohotka - 500 eura za 1.000 kućanstava

Europska unija financira još jedan eksperiment univerzalnog osobnog dohotka u Barceloni, pored postojećih eksperimenata u Helsinkiju i Utrechtu. U Barceloni će nasumično biti izabrano 1.000 kućanstava iz jednog od najsiromašnijih gradskih naselja, a koja će primati između 400 i 525 eura mjesečno na dvije godine. Sve skupa, ova tri programa (u Španjolskoj, Finskoj i Nizozemskoj) koštat će Europsku uniju ne prevelikih 13 milijuna eura. Osim ovdje, slične projekte se provodi u Ontariju, Oaklandu i Ugandi. Iscrpnije...

Europski parlament mogao bi donijeti užasan zakon o autorskom pravu

Zagovaratelji maksimalno strogog pristupa autorskim pravima vode prljavu kampanju kako bi u europarlamentu progurali svoj plan. Europarlamentarac Pascal Arimont pokušava progurati tekst zakona koji bi originalni, ionako loš, prijedlog europske Komisije totalno posramio. Njegovim prijedlogom bi se u online prostoru kontinuirano nadgledalo sve materijale objavljene od strane korisnika i cenzuriralo sve što algoritam smatra kršenjem autorskog prava i omogućava tvrtkama da odluče tko se povezuje s njihovim web stranicama, upozorava europarlamentarka Julia Reda. Iscrpnije...

EU: Omogućen niži PDV na elektroničke knjige

Europski parlament danas je usvojio izvješće koje omogućuje državama članicama smanjenje PDV-a na e-knjige i primjenu iste stope PDV-a na elektroničke publikacije (na primjer na e-knjige, e-novine i e-časopise) i tiskane publikacije, što je 5%. Dosad su elektroničke knjige u Europskoj uniji morale biti oporezovane po minimalnoj stopi od 15%, dok je Hrvatska na e-knjige udarala porez od 25 posto. Iscrpnije...

Jeftiniji paketi: Europarlament izglasao uredbu o prekograničnoj dostavi

Nadležni odbor Euro-parlamenta izglasao je uredbu o prekograničnoj dostavi paketa čiji je cilj niža cijena dostave za krajnje korisnike. Neprimjereno visoke cijene prijavljivat će se Europskoj komisiji, kako i uvjeti po kojima se dogovara suradnja između poštanskih operatera. Učinci Uredbe će se evaluirati svake tri godine, u slučaju izostanka smanjenja cijena dostave bit će poduzete dodatne mjere. Iscrpnije...

Bruxelles bi ukinuo naplatne kućice i vinjete

Europska komisija predstavila je prometni paket koji predviđa niz inicijativa za lakše putovanje. Između ostalog, predlaže se da se naplata cestarina temelji na prijeđenoj udaljenosti, a ne na temelju vremenskog razdoblja (vinjete). Predlaže se i digitalizacija naplate, čime bi se ukinule naplatne kućice i kolone ispred njih. Također, cijena cestarina bi ovisila o ispuštanju stakleničkih plinova. Iscrpnije...

Trumpovo putovanje u Europu bilo je prekretnica, na lošije

Europski vođe nadali su se resetiranju odnosa s SAD-a, ali u Trumpu sad vide probleme iz vremena Georgea Busha, samo jačeg intenziteta. S Trumpovom "radi-po-svom" vanjskom politikom, kombiniranom s novim dobom trgovačkog protekcionizma i klimatskog negiranja, SAD izgleda više kao supermoćni hulja nego kao odgovoran međunarodni vođa. Nakon Busha, Europa je s Obamom dala Americi drugu šansu. Ali nakon Trumpa, SAD bi bile lude da se nadaju trećoj prilici. Jedina odgovorna opcija Europe je ona koju je Merkel zacrtala - preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom odvojeno od Amerike, piše New Republic u odličnoj analizi nove faze američko-europskih odnosa. Iscrpnije...

EU uvodi besplatni internet na tisućama lokacija

Europska tijela dogovorila su se da će uvesti tisuće lokacija za besplatni internet u središtima gradova diljem EU-a do 2020. godine. Za novi plan o hotspotovima, koji su dogovorili Europski parlament, Europsko vijeće i Komisija, bit će izdvojeno 120 milijuna eura kako bi se omogućio besplatan javni wi-fi u 6000 do 8000 općina u svim zemljama članicama. Iscrpnije...

Kreće energetska obnova zgrada - 1.000 gradilišta u 18 mjeseci

560 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano je za energetsku obnovu višestambenih zgrada, za 600 projekata, čija će obnova sve skupa biti u vrijednosti 940 milijuna kuna. Za energetsku obnovu vrtića, škola, fakulteta i domova osigurano je 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava, za sve skupa 223 projekta, a obnova će biti u sveukupnoj vrijednosti 781 milijun kuna. Svi projekti bit će sufinancirani iz EU fondova, otvorit će se preko tisuću gradilišta, što je oko 1,7 milijardi kuna ukupnih investicija, pri čemu projekti moraju biti završeni u narednih 18 mjeseci. Iscrpnije...

Ružne slike osim na cigaretama i na slatkim pićima

Nakon cigareta na udaru stroge regulative mogli bi se naći proizvodi i pića koji sadrže šećer te naravno alkoholna pića. Naime, na ambalažu bi se morale tiskati slike posljedica konzumiranja šećera, poput pokvarenih zuba i mlohavih trbuha. No pitanje je koliko slike mogu odbiti konzumaciju, s cigaretama se već pokazalo da imaju vrlo mali učinak. Iscrpnije...

Bruxelles dopustio prodaju istarskog terana

Europska komisija usvojila je delegirani akt kojim se hrvatskim vinarima u Istri omogućava korištenje imena teran, ali uz poštivanje određenih pravila. Na naljepnicama i oznakama Hrvatska Istra – teran oba će dijela naziva za hrvatsko vino što ga je predložila Europska komisija morati biti u istom vidnom polju, s time da će riječ 'teran' biti ispisana manjim slovima nego prvi dio naziva (Hrvatska Istra). Geografska zaštita ostaje za porijeklo vina Slovenija. Iscrpnije...

Predsjednik bijenala: Umjetnost je otpor, oslobođenje i velikodušnost

Umjetnički čin je suvremeni čin otpora, oslobođenja i velikodušnosti - rekao je Paolo Baratta, predsjednik venecijanskog bijenala. Christine Macel, glavna kustosica, kaže da u današnjem svijetu punom konflikata i stresa umjetnost nosi svjedoke k dragocjenom djelu koje nas čini ljudima te da je umjetnost polje refleksije, individualne ekspresije, slobode i fundamentalnih pitanja. I vrlo nefilozofske informacije: bijenale traje od 13. svibnja do 26. studenog, a ulaznica za 48h košta 30 eura. Iscrpnije...

Plaćamo li skupo plin i struju?

Najniže cijene struje u EU u drugoj polovici 2016. bile su u Bugarskoj - 9,4 eura po 100 kWh, dok najviše plaćaju Danci - 30,8 eura. Hrvatska je na 13 eura za struju, a cijena plina je pak iznosila 3,1 eura po 100kWh. Najjeftiniji plin je bio u Bugarskoj (3,1 eura po 100 kWh), a najskuplji u Švedskoj - 11,4 eura, pokazuju podaci Eurostata. Prema njima, Hrvati plaćaju dosta niske cijene u odnosu na prosjek EU. Iscrpnije...

Najviše novca iz EU povukao Senj - 600 kuna po stanovniku godišnje

Grad Senj hrvatski je rekorder po korištenju sredstava iz EU fondova - u razdoblju od 2013. do 2015. realizirao je prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, odnosno 628 kuna po stanovniku. Slijede Skradin s 402 kune, Križevci s 305 kuna, Vodice s 274 kune, pa Trilj, Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica, svi iznad 100 kuna. Iscrpnije...