Kategorija: EU

Grčka još nije dobila drugi paket pomoći od 130 milijardi eura koji je bio najavljen za ponedjeljak. Predsjednik eurozone Jean-Claude Juncker smatra da će radna grupa odluku donijeti u srijedu. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble pak spominje da još treba obaviti neke formalnosti te da će paket stići do kraja tjedna. Iscrpnije...

"Slobodno kretanje ljudi je među najkonkretnijim i najvažnijim postignućima europske integracije i predstavlja temeljnu slobodu“, komentirao je glasnogovornik njemačke vlade izjave francuskog predsjednika Sarkozyja. Podsjetimo, Sarkozy je na predizbornom skupu zaprijetio izlaskom iz schengenske zone ukoliko se ne riješi problem ilegalnih imigranata. Iscrpnije...

Italija je doživjela dva negativna kvartala uzastopce zbog čega je od danas i službeno u novoj recesiji. Premijer Mario Monti krajem prošle godine donio je mjere štednje, no situacija je daleko od očekivane. Italiji treba pomoć europskih partnera, stoga sutra u Rim dolazi njemačka kancelarka Angela Merkel. Iscrpnije...

Mirovinska politika nije pod nadzorom EU već je u potpunosti pod ingerencijom država članica. Tako Irci i Šveđani rade do svoje 64. godine, a Rumunji do 55. dok se u Hrvatskoj radi u prosjeku do 60. Kada uđemo u EU neće biti posebnih odredbi o visini mirovine ili dužini radnog vijeka, no treba uzeti u obzir starenje stanovništva i produživanje životnog vijeka, te manji broj djece. Iscrpnije...

Sarkozy je kampanju za drugi predsjednički mandat odlučio skrenuti desno, a jedna od glavnih tema je ilegalna imigracija. "Ukoliko se ne postigne napredak u zaštiti europskih granica od ilegalnih imigranata, spreman sam povući Francusku iz zone šengena", poručio je biračima. Izjava nanovo svjedoči i o poljuljanim temeljima Europske unije. Iscrpnije...

Najjača stranka vladajuće češke koalicije Građanska demokratska stranka najavila je uvođenje konkretne odgovornosti političara za državne dugove. Prije toga, kako je najavio premijer Petr Nečas, bit će donesen tzv. financijski ustav, u kojemu bi glavna točka trebalo biti limitiranje državnog duga na maksimalno 45 posto BDP-a. Ako dug države prijeđe tu granicu, plaće ministara i zastupnika u parlamentu, smanjile bi se za 20 posto. Iscrpnije...

Europa je postala kontinent patrona i prosjaka, piše u komentaru za Die Welt njemački analitičar Günther Lachmann. Mladi nemaju posla, ne poštuje se demokatska volja gađana, vlast su preuzeli bivši bankari Goldman Sachsa, europski socijalni model proglašen je mrtvim, a ne nudi se nikakva alternativa, piše Lachmann. Iscrpnije...

Njemačka vlada planira uvesti ograničenja za useljenike iz Grčke, Portugala i Španjolske. Ubuduće ne bi imali pravo na potporu za nezaposlene odmah nakon useljenja. Njemačka trenutno pati od manjka stručnjaka. U isto vrijeme nezaposlenost, pogotovo među mladima na jugu Europe, u vrtoglavnom je porastu. Njemačka ministrica rada Ursula von der Leyen kaže kako u Njemačkoj "ne postoji kultura dobrodošlice". Iscrpnije...

Što bi se dogodilo kada bi ljudi jednostavno odbili plaćati preskupi i špijunski sustav javnog prijevoza? Zamislite da grupa ljudi uđe u autobus i onesposobi sustav za naplatu prijevoza u javnom prijevozu i to javno, bez skrivanja, bez vandalizma i s jasnom porukom - mi nećemo platiti. Pokret "Ja ne plaćam" počeo je u Grčkoj kao "Den plinoro", a proširio se i na Španjolsku i Švedsku. Aktivisti i aktivistice ne staju samo na javnom prijevozu, već se bore za sva javna dobra. Iscrpnije...

Prosvjednici su se dan prije izvanrednih izbora u Slovačkoj okupili kako bi izrazili ogorčenje zbog korupcije u državi i pozvali sugrađane da ne glasuju za vladajuću stranku. Nakon prosvjeda u Bratislavi, 300-tinjak prosvjednika je na interventnu policiju počelo bacati kamenje, jaja i banane jer su ih spriječili da se približe parlamentu. Policija je, da bi ih rastjerala, koristila suzavac, granate za omamljivanje, palice i policijske pse. Iscrpnije...

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izjavio je jučer kako je pod hitno potrebno osnažiti sposobnost Europske unije za rješavanje financijskih pitanja. Njemačka želi pokrenuti raspravu o donošenju novog ustava Europske unije, kako bi se zemlje članice lakše nosile sa sve bržim gospodarskim rastom i utjecajem svjetskih gospodarstava. Izjavio je kako bi se rasprave o uvođenju novih struktura za donošenje financijskih odluka trebale odvijati u Berlinu. Iscrpnije...

Češka vanjska trgovina u siječnju je ostvarila rekordni suficit od 1,19 milijardi eura, što je najbolji rezultat od osamostaljenja Češke 1993. godine. Izvoz je na godišnjem nivou povećan za 11 posto, a uvoz za 6,3 posto, a posebno je povećan izvoz u EU s kojom je suficit u godini dana narastao za 7,1 milijardi kruna. Ipak, ovi rezultati ne znače da su bez problema. Nezaposlenost je visoka, 9,2 posto, a uz to je zadnjem kvartalu je nacionalna automobilska industrija upala u recesiju. Iscrpnije...

Zaposlene majke i očevi u EU imaju pravo na roditeljski dopust u trajanju najviše do djetetove osme godine, no većina zemalja ograničava uzimanje dopusta do 5 godine. Uobičajeno vrijeme trajanja porodiljnog dopusta je 14 do 18 mjeseci. Zamjenski prihod za vrijeme rodiljskog dopusta iznosi oko 70% prosjeka plaće, a u nekim zemljama i do 100%. Iscrpnije...

Hrvatska će šengenski režim na granicama uvesti 2015. kad će na jednom kilometru granice (prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori) biti po dva policajca, za razliku od danas kad je obrnuto - jedan policajac na dva kilometra, rekao je danas ministar policije Ranko Ostojić. Nakon ulaska u EU Hrvatska će imati na raspolaganju oko 130 milijuna eura iz EU fondova za jačanje nadzora granice, što će MUP potrošiti za nabavu helikoptera posebno opremljenih za nadzor granice. Iscrpnije...

Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding do ljeta će spremiti prijedlog zakona za uvođenje ženske kvote za sve firme unutar EU. Predlaže da se do 2015. europske firme obavežu broj žena na vodećim mjestima povećati na 30%, a do 2020. na 40%. Iscrpnije...

U projekciji proračuna za 2014. stoji da će Hrvatska članarinu za EU platiti 3,5 milijarde kuna, no ministar Linić nedavno je rekao da je ona 9 milijardi kuna. Ministarstvo financija na upit o čak 5,5 milijardi kuna razlike u iznosu navodi kako članarinu "nije moguće egzaktno odrediti s obzirom da se na razini EU tek raspravlja o financijskom okviru za 2014.-2020." Iscrpnije...

Vojislav Šešelj i njegovi sljedbenici ostavili su za sobom u Hrvatskoj i BiH trag zločina, kazala je danas u završnim riječima pred Haaškim sudom tužiteljica Lisa Biersay. Činjenica da je upućivao dobrovoljce, kojih je bilo ukupno 30 tisuća, u Hrvatsku i BiH poništava njegove tvrdnje da je bio tek politička figura, istaknula je, navodeći dokaze koji povezuju Šešeljeve dobrovoljce s nizom zločina. Iako nije operativno zapovijedao dobrovoljcima, Šešelj je kao "četnički vojvoda" nad njima imao velik utjecaj. Iscrpnije...

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić sastala se sa nizozemskim kolegom Urijem Rosenthalom koji je rekao da će krajem godine početi debati o ratifikaciji pristupnog ugovora Hrvatske s EU, ali samo ako rezultati monitoringa budu pozitivni. Posebno će se pratiti pravosuđe, tržišno natjecanje, sloboda i sigurnost. Iscrpnije...

Vodeći grčki zajmodavci okupljeni u Upravni odbor Instituta za međunarodne financije (IIF) poduprli su plan kojim će se vrijednost njihovih portfelja grčkih obveznica prepoloviti kako bi se Grčkoj omogućio održivi povrat ogromnog duga. Dogovoren je otpis 53,5% nominalne vrijednosti grčkog duga, čime će ulagači izgubiti 74% ulaganja ako se uračunaju buduće uplate kamata. Oko četvrtine duga u vlasništvu privatnog sektora drže hedge fondovi koje IIF-ov odbor ne predstavlja. Grčka i njezini vjerovnici vode završne pregovore o sporazumu kojim će se otpisati više od 100 milijardi grčkog duga. Privatni zajmodavci moraju objaviti svoj stav o sporazumu do četvrtka navečer. Iscrpnije...

Italija je prva u Europi po utaji poreza. Ukupni iznos neplaćenog poreza neusporediv je s podacima iz drugih europskih zemalja: Talijani su 2009. godine utajili čak 180 milijardi eura, što je 27 posto ukupnog poreznog prihoda. Agencija koja se bavi katastarskim uslugama je tijekom 2011. godine na terenu otkrila 1.081.698 tzv. nevidljivih kuća. Riječ je o raznim nekretninama kojima je pripisan prihod, stvarni ili navodni, od 817,39 milijuna eura. Iscrpnije...