Kategorija: EU

Škotska ne želi izaći iz EU-a

Škotska vlada jasno je poručila kako ne želi slijediti ostatak Ujedinjenog Kraljevstva u izlasku iz EU-a: naime, ovisno o modelu trgovine koji će London dogovoriti s Bruxellesom, Škotska će izgubiti 1,7 - 11,2 milijardi funti do 2030., pokazuju procjene, a očekuju i pad poreznih prihoda od 14%. K tome izvoz Škotske u EU čini 42% njihova ukupnog izvoza. Stoga prva ministrica Nicole Sturgeon traži poseban status Škotske u pregovorima o Brexitu, a spominje se i održavanje drugog referenda o ostanku u UK-u. Iscrpnije...

U pedofilskom lancu i hrvatski državljanin

MUP je priopćio da su u sklopu akcije suzbijanja distribuiranja materijala seksualnog zlostavljanja putem Interneta koja je provedena u nekoliko zemalja Europske unije - proveli kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom. Kod njega je pronađena velika količina sadržaja koji prikazuju seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece. Nadležnom državnom odvjetništvu podnesena je kaznena prijava. Operacija "Daylight" počela je nakon što su dobivene informacije iz Švicarske o velikoj mreži kriminalaca koji su distribuirali snimke seksualnog iskorištavanja maloljetnika. Uhićeni su mahom osobe iznad 50 godina. Iscrpnije...

Francuska: Policija piše kazne i tjera žene da skinu burkini

Francuska policija prisilila je ženu koja je ležala na plaži u Nici da skine burkini, a druga je kažnjena u Cannesu jer je na plaži nosila tajice, tuniku i maramu na glavi. Najmanje četvorica naoružanih policajaca suočili su se sa ženom i natjerali ju da skine odjeću (video ). Jedan od njih uslikan je kako joj piše kaznu na licu mjesta. Ovi slučajevi potaknuli su raspravu oko zabrane muslimanskih 'kupaćih kostima' diljem gradova u Francuskoj, što je rezultat brojnih terorističkih napada. Iscrpnije...

Najvažnije poruke za spas EU-a iz nove knjige Janisa Varufakisa

"U Hrvatskoj je u izdanju Sandorfa objavljena nova knjiga Janisa Varufakisa Trpite ono što morate? - Povijest Europske unije i njezina budućnost. Poznati grčki ekonomist i kratkotrajni ministar financija u prvoj vladi Aleksisa Ciprasa u ovoj knjizi minuciozno dekonstruira poslijeratni ekonomsko-politički sustav Europske unije te nudi progresivno-lijevu viziju njezine budućnosti. Iz 'Trpite ono to morate?' vidi se i kako Varufakis sebe vidi kao herojsku figuru koja je na povijesnoj misiji spašavanja Europe od neoliberalne politike i štednje, i to kroz primjenu ekonomske doktrine Johna Maynarda Keynesa, prilagođene globalnoj ekonomiji 21. stoljeća", piše Tportal. Iscrpnije...

Snažan potres pogodio Italiju, najmanje 11 mrtvih

Snažni potres srušio je rano jutros zgrade u brdovitom području središnje Italije, u kojima su stanovnici ostali zatočeni dok su drugi pobjegli na ulice a po zadnjim podacima 11 je osoba izgubilo život. Potres jakosti 6,2 izazvao je ozbiljne štete u većem broju gradova i sela no čini se da nije pogodio gusto naseljena područja središnje Italije. "Najteže su pogođeni gradovi i sela Accumoli, Amatrice, Posta i Arquata del Tronto", kazao je glasnogovornik talijanske vatrogasne službe Luca Cari za Reuters. Iscrpnije...

Češki premijer: Europska unija mora osnovati svoju vojsku

Češki premijer Bohuslav Sobotka na sastanku čeških diplomata u Pragu kazao je kako bi Europska unija trebala razviti vlastitu vojsku, piše EU Observer. Sobotka je naglasio kako bi takva vojska trebala postojati paralelno uz NATO savez. "Uvjeren sam kako se dugoročno ne može bez zajedničke europske vojske. Uniji će trebati vojna sila kako bi se suočila s rastućim prijetnjama terorizma, sve agresivnije Rusije i migracijskih pritisaka s Bliskog istoka. Nadam se da će jesenski europski summit biti mjesto na kojemu će se iznijeti konkretni prijedlozi", kazao je Sobotka. Iscrpnije...

Pariški turizam nakon napada na gubitku 750 milijun a eura

Teroristički napadi, štrajkovi i poplave odvratili su u prvoj polovini godine strane turiste od glavnog grada Francuske i koštali turističku industriju pariške regije gubitka prihoda od oko 750 milijuna eura, izvijestili su turistički dužnosnici. "Vrijeme je da se shvati da turistički sektor prolazi kroz industrijsku katastrofu. Više nije vrijeme za komunikacijske kampanje, već za donošenje plana oporavka", kazao je voditelj turističke zajednice pariške regije Frederic Valletoux u priopćenju. Iscrpnije...

Juncker: Granice su najgori izum političara

Granice su najgori izum ikada stvoren od strane političara, izjavio je šef Europske komisije Jean Claude Juncker. On traži veću solidarnost sa izbjeglicama, te poziva na otvaranje svih granica, bez obzira na kaos izazvan migracijskim valom i bez obzira na terorističke napade. Iscrpnije...

Renzijev apel: Europa treba investirati u obranu, obrazovanje i kulturu

"Moramo investirati u zajedničku obrambenu politiku, u digitalnu inovaciju, u škole i kulturu. Europa je privržena majka naših vrijednosti, a ne hladni čuvar birokratskih pravila koje je teško prihvatiti", izjavio je talijanski premijer Matteo Renzi uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom. Dok Italija nakon Brexita želi jaču europsku konsolidaciju, Merkel želi "bolju Europu" umjesto stvaranja "više Europe". Iscrpnije...

Hrvatskoj 9,9 milijardi kuna za prometnu infrastrukturu

Hrvatska do 2020. godine na raspologanju ima 9,9 milijardi kuna iz fondova Europske unije, a, za razliku od prijašnjih godina kad se trošilo na autoceste, sad će se ulagati u povećanje sigurnosti cesta, poboljšanje sustava upravljanja željezničkim, gradsko-prigradski i regionalni promet, poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka, povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima. Najvažniji i najskuplji projekti su pelješki most, 2,4 milijarde kuna, i Zračna luka Dubrovnik, milijarda. Iscrpnije...

Kovač nakon uhićenja hrvatskog državljanina: Srbija nikada neće u EU

Osječanina Zdravka Hlobika srpske su vlasti uhitile na graničnom prijelazu Bogojevo. 54-godišnjaka su zamijenili za imenjaka Zdravka Hlobika iz Jelisavca, kojeg u Srbiji terete za terorizam u vrijeme Domovinskog rata, piše Glas Slavonije. Hlobik je uhićen u četvrtak ujutro, a u petak ga je do granice kod prijelaza Batina dopratio hrvatski konzul u Srbiji. Na uhićenje Hlobika reagirao je Miro Kovač, ministar vanjskih i europskih poslova, koji je izjavio da na ovaj način Srbija nikad neće postati članica EU te da će joj Hrvatska uvesti protumjere zbog progona branitelja. Iscrpnije...

Rajko Grlić o gušenju Praškog proljeća: Tad sam dobio imunitet na svu politiku

Na današnji dan 1968. godine 200 tisuća vojnika Varšavskog pakta sa 5000 tenkova ušlo je u Čehoslovačku i okupiralo je s ciljem gušenja Praškog proljeća. "Tada sam prvi i zadnji put povjerovao u političku opciju i vidio kako se ona raspala. Time sam dobio imunitet na politiku za cijeli život", kaže filmski redatelj Rajko Grlić, tadašnji praški student i svjedok vremena. Iscrpnije...

Merkel: Ne ukidamo sankcije Rusiji

"Ne postoje razlozi za ukidanje sankcija Europske unije protiv Rusije jer Moskva nije ispunila svoje obaveze iz mirovnog dogovora iz Minska", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Dodala je kako ona i francuski predsjednik Francois Hollande rade punom snagom kako bi natjerali Rusiju i Ukrajinu da implementiraju dogovor iz Minska o primirju unatoč svim poteškoćama. Iscrpnije...

Turska uzvraća udarac: Švedska, zemlja silovanja

U zračnoj luci Istanbula u reklamnoj traci na ekranu piše 'Švedska, zemlja silovanja', što je očiti odgovor na kritike te zemlje upućene zakonodavstvu u području seksualnog zlostavljanja u Turskoj koje su izazvale diplomatsku polemiku. Na informativnoj traci putnici mogu pročitati na turskom i engleskom upozorenje "jeste li znali da Švedska ima najvišu stopu silovanja na svijetu?". Turska je prošlog tjedna prosvjedovala na temu identične trake u zračnoj luci Beča u kojoj je pisalo 'Turska dopušta seksualne odnose s djecom mlađom od 15 godina'. Ta je afera izazvala burne reakcije između Turske i Austrije. Iscrpnije...

Helsinki dobio autobuse bez vozača

Naseljem Hernesaari u glavnom gradu Finske možete se provozati jednim od dva autobusa bez vozača tijekom pilot projekta koji će trajati do sredine rujna. Prošle godine grad Vantaa je na ulice pripustio slična vozila tijekom sajma stanovanja. Ipak, ona su se kretala trasama na kojima nije bilo drugog prometa. Za razliku od toga, testna trasa u Hernesaariju smatra se izazovnim prometnim okruženjem zato što se stalno mijenja. Vozači će se morati naučiti strpljenju jer minibusevi bez vozača se u prosjeku ne kreću brže od deset kilometara na sat. Iscrpnije...

U Njemačkoj u posljednji tren zaustavljena deportacija 637 stranaca

Od početka prošle godine u Njemačkoj je zbog žestokog opiranja u posljednji trenutak zaustavljeno protjerivanje 637 stranaca zrakoplovima, javlja dnevnik Bild pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova. U 330 slučajeva deportacija je prekinuta zbog žestokog opiranja osoba koje su trebale biti protjerane. U 160 slučajeva su ili pilot zrakoplova ili zrakoplovna kompanija odbili prijevoz osoba zbog bojazni za sigurnost leta, pokazuju podaci ministarstva. Iscrpnije...

Turci: Njemačke tvrdnje da smo središte terorista pokazuju izopačeni mentalitet

Iz turskog Ministarstva vanjskih poslova oštro su kritizirali njemačku Vladu porukom da su njihove tvrdnje kako je Turska središte islamističkih grupa "novi znak njihova izopačenog mentaliteta, koji već dulje vrijeme pokušava slomiti našu državu". Tursko ministarstvo naglašava da se njihova država iskreno bori protiv terorizma svake vrste i to očekuje od svojih partnera i saveznika. Njemačka televizija ARD ovoga je tjedna objavila dio povjerljivog izvješća njemačke Vlade, u kojem se Erdogan i turska vlada povezuju s podrškom islamističkim i terorističkim grupama. Iscrpnije...

Vlasnici Volkswagena u SAD-u dobit će 20 tisuća dolara odštete. U Europi? Komad plastike

Vlasnici Volkswagena u Americi dobit će 20 tisuća dolara nadoknade po vozilu, nakon što je njemačka automobilska tvrtka lažirala emisiju ispušnih plinova, piše New York Times. Vlasnici Volkswagenovih vozila u Europi dobit će, u najboljem slučaju, poboljšani software, putem kojeg su se lažirali podaci 11 milijuna dizel vozila, i kratki komad tubularne plastike. Razlika u naknadi između Europe i Amerike rezultat je europskih zakona koji štite tvrtke od klasnih tužbi. Iscrpnije...

Švicarsko-talijanska granica postala žarište europske migrantske krize

Za mnoge izbjeglice Italija je postala prolaz u Europu nakon što je zatvorena balkanska ruta, a dogovor između Turske i EU zaustavio priljev u Grčku. Više od 140 tisuća tražitelja azila trenutno je smješteno u talijanskim skloništima. Više stotina migranata spava na ručnicima i plahtama u parku u blizini željezničke stanice u Comu otkad je Švicarska sredinom srpnja uvela restrikcije. Nevladine i humanitarne organizacije poput Amnesty Internationala pozivaju Švicarsku da objasni tvrdnje migranata da im je odbijena prilika razgovarati s graničnim službama, te da se njihovi zahtjevi za azilom nisu razmatrali. Iscrpnije...

Biciklisti četiri kile lakši od onih koji se voze automobilima

Umjesto ili osim teretane, veliku ćete uslugu svojem kardiovaskularnom sustavu napraviti i ako umjesto automobilom na posao odlazite biciklom. Osim zdravstvenih benefita, ali i uštede na gorivu te blagodati za okoliš, bit ćete i u prosjeku 4 kilograma lakši od onih koji voze automobil, pokazuje istraživanje EU-a na 11 tisuća ljudi iz sedam europskih gradova. Iscrpnije...

Britanski ministri: Brexit bi mogao biti odgođen do 2019.

Stvaran izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi biti odgođen zbog poteškoća s kojima se susreće britanska administracija te zbog izbora u Francuskoj i Njemačkoj. Vlada britanske premijerke Therese May izvijestila je da se kani pozvati na članak 50 Lisabonskog sporazuma početkom 2017. Primjena članka otvara razdoblje dvogodišnjih pregovora. No britanski ministri upozorili su visoke dužnosnike financijskog sektora londonskog Cityja da se primjena članka 50 može ostvariti tek krajem 2017., što bi realizaciju Brexita odgodilo za kraj 2019. Iscrpnije...

Merkel pozvala velike tvrtke da zaposle izbjeglice

U Njemačku je prošle godine stiglo više od milijun izbjeglica i vlada ih želi zaposliti u što je moguće većem broju kako bi se smanjila njihova ovisnost o proračunu i kompenzirao manjak radnika. U javnosti se kritiziraju velike tvrtke zbog toga što čine premalo na integraciji izbjeglica u tržište rada. Tvrtke pak navode da većini izbjeglica nedostaje znanje njemačkog jezika i potrebna razina obrazovanja. Na sastanku će tvrtke poput Siemensa, Evonika, Opel i VW prikazati rezultate probnih programa integracije radnika. Do lipnja je 30 najvećih njemačkih tvrtki zaposlilo tek 54 izbjeglice. Iscrpnije...

Ostavka švedske ministrice: Vozila s 0,2 promila alohola

Švedska ministrica (29) koju su predstavljali kao nadu socijaldemokratske stranke, Aida Hadžialić, najavila je da podnosi ostavku. Hadžialić, ministrica za srednjoškolsku i izobrazbu odraslih, objavila je da ju je policija u Malmeu zaustavila i nakon kontrole izmjerila 0,2 promila alkohola u krvi, što je upravo granica koja se u Švedskoj smatra prekršajem."Bila je to najveća pogreška u mom životu (...) Preuzimam odgovornost", rekla je na tiskovnoj konferenciji u zgradi vlade u Stockholmu. Iscrpnije...

Tri godine u EU-u donijele korist poduzetnicima

Pristupanja Hrvatske Europskoj uniji unaprijedilo je poslovanje većini hrvatskih tvrtki, a posebno su profitirali sektor poljoprivrede i ribarstva te prehrambeno-prerađivača industrija, koje su zabilježile rast izvoza od 64 odnosno 62 posto, pokazuju podaci HGK-a. Od 300-tinjak anketiranih tvrtki, 60% ih posluje na europskom tržištu, a još 20% namjerava se uključiti. Od toga 7% čine velike tvrtke, no one su tamo i najprisutnije, a koje su povećale izvoz za 64% i prihode za 59%. Najveće olakšanje poslovanja ulaskom u EU osjetila je IT industrija i telekomunikacije. Iscrpnije...

Italija želi slati u zatvor roditelje koji djecu prisiljavaju na veganstvo

Roditelji koji budu prisiljavali djecu na vegansku prehranu bit će izloženi zatvorskim kaznama ukoliko novi zakonski prijedlog bude izglasan u talijanskom parlamentu. U zakonskom prijedlogu stoji kako takvi roditelji djecu prisiljavaju na prehranu "bez osnovnih nutritivnih elemenata koji su nužni za uravnotežen i zdravi razvoj djeteta". Zakon je predložila Elvira Savino, pripadnica talijanske stranke desnog centra Forza Italia. U Italiji je zabilježen velik broj slučajeva pothranjene djece, koja su naknadno predana socijalnoj službi. Iscrpnije...

Hoćete ime tvrtke na stranom jeziku? Može, ali prvo kupite rječnik

Otkako je Hrvatska ušla u EU, dozvoljeni su nazivi tvrtki na svim službenim jezicima u EU (a prije se moglo imenovati tvrtku samo na hrvatskom i latinskom), ali morate pri ruci imati spreman odgovarajući rječnik. Zašto? Da uvjerite suce da izabrani naziv zaista nešto znači. Osim toga, prilikom rezervacije imena/naziva potrebno je dostaviti presliku prve stranice rječnika i presliku stranice na kojoj je riječ sa značenjem te riječi na hrvatskom jeziku, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Vijeće EU poštedilo Španjolsku i Portugal novčanih kazni

Zemlje EU odlučile su poštediti Španjolsku i Portugal novčanih kazni predviđenih za slučajeve kršenja europskih proračunskih propisa, objavilo je predstavničko tijelo u Bruxellesu. Time je prihvaćen srpanjski prijedlog Europske komisije da se odustane od kazni unatoč tome što su obje zemlje prošle godine prekoračile propisane razine proračunskog manjka. U slučaju Španjolske rok za svođenje proračunskog manjka ispod razine od tri posto produljen je do 2018. Portugal ga pak mora spustiti na 2,5 posto ove godine, umjesto 2015. kao što je dosada bilo propisano. Iscrpnije...

RH jedina u EU preventivno cijepi goveda protiv bolesti kvrgave kože

U pet istočnih hrvatskih županija počelo je preventivno cijepljenje goveda protiv bolesti kvrgave kože. Hrvatska je prva zemlja u Europskoj uniji u kojoj se ono provodi, a Ministarstvo poljoprivrede snosi troškove - oko 17 milijuna kuna. Za svako govedo, njih 422 tisuće, u Hrvatskoj - osigurano je cjepivo. Da je bolest ušla u zemlju, zaražena bi se goveda morala eutanazirati. A ostala - cijepiti, piše HRT. Iscrpnije...

U Hrvatskoj se godišnje baci 400 tisuća tona hrane

Na razini EU-a bespotrebno se baci 88 milijuna tona još uvijek jestive hrane, kako iz trgovačkih centara i ugostiteljskih objekata, tako i iz kućanstava. U Hrvatskoj se svake godine baci oko 400 tisuća tona hrane. Europska komisija sada je zacrtala prepoloviti tu brojku do 2030. godine. Iscrpnije...

Slavenka Drakulić: Treba li objaviti fotografiju terorista?

"Motiv koji osobu tjera da počini zločin daleko je zanimljiviji od sudbine žrtve koja se u krivo vrijeme našla na krivom mjestu. Tako mediji preko noći počinitelje pretvaraju u globalne zvijezde. Treba dodati da teroristi često sami snimaju filmove ili prisiljavaju druge da ih slikaju pa se stječe dojam da je tim mladićima upravo slava i bila glavni cilj. Kako onda informirati publiku a da se istovremeno, već i zbog prirode medija, izbjegne veličanje počinitelja? Tako da mediji budu ne samo informativni nego i odgovorni i edukativni i da nas štite od naših strahova i niskih strasti. Problem je, kao i uvijek, odrediti granicu", piše Slavenka Drakulić. Iscrpnije...

Srpska banda u Barceloni za 48 sekundi ukrala 400.000 eura nakita

Petorici srpskih članova bande Pink Panther koji su uhićeni u centru Barcelone prilikom pljačke draguljarnice trebale su samo 48 sekundi da iz objekta iznesu nakit vrijedan više od 400.000 eura, priopćila je španjolska policija iznoseći detalje slučaja.“Ova grupa se ističe po brzini napada.Ovo je prvi put da je uhićena jedna čitava grupa Pink Panthera”, izjavio je šef nadležne policijske jedinice Hector Moreno na novinskoj konferenciji u Barceloni. Iscrpnije...

Njemačka: Mirovine odlučuju izbore

Frank Bsirske, šef najvećeg njemačkog sindikata Verdi, traži da se razina mirovina najprije stabilizira, a da se onda podigne. On kaže da je zaista moguće da oko 12 milijuna građana u starosti postane siromašno i to u jednoj bogatoj Njemačkoj. Niske mirovine su, dodaje Bsirske, 'tempirana socijalna bomba'. Nema ni govora da je dovoljno podići samo najniže mirovine. I drugi sindikati najavili su da će pred izbore 2017. pozvati građane da stranke procjenjuju prema njihovoj mirovinskoj politici, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Kurz upozorava Tursku: Pripazite na rječnik

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz pozvao je Ankaru da ublaži svoj rječnik nakon što je njegov kolega, turski šef diplomacije Mevlut Cavusoglu, nazvao Austriju "prijestolnicom radikalnog rasizma". Turski ministar vanjskih poslova svoje je komentare uputio nakon što je austrijski kancelar Christian Kern najavio kako pokrenuti raspravu o tome da se zaustave razgovori EU i Turske. "Pozivamo Ankaru da prilagodi svoj izbor riječi, ali i svoj pravac djelovanja (kod kuće)", prenio je glasnogovornik riječi Sebastiana Kurza. Iscrpnije...

Steinmeier: Odnosi s Turskom kao da smo na dva različita planeta

"Turski i njemački odnosi, ključni za zaustavljanje masovne migracije u Europu, toliko su loši da dvije zemlje zapravo 'nemaju osnova' za razgovore", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. Steinmeier je rekao da je u zadnjem razgovoru sa svojim turskim kolegom potvrdio da Njemačka vidi pokušaj udara u Turskoj kao ozbiljnu stvar, ustrajući na pravu da postavi pitanje o tome je li odgovor turskih vlasti bio primjeren. "Nas dvojica razgovaramo kao izaslanici dvaju različitih planeta", zaključio je Steinmeier. Iscrpnije...

Juncker: Turska u ovom trenutku ne može u EU, ali pregovori nisu završeni

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je kako bi bilo kontraproduktivno zamrznuti pristupne pregovore EU-a s Turskom, odbacivši ideju Austrije da se zaustave pregovori o članstvu. "Turska, u stanju u kojem je trenutno, ne može postati članica Europske unije. A sigurno ne ako ponovno uvede smrtnu kaznu kao što neki zahtijevaju. Mislim kako ne bi bilo korisno ako bismo jednostrano rekli Turskoj da su pregovori završeni", rekao je Juncker. Iscrpnije...

Šveđani imaju najpozitivnije stajalište o useljenicima u Europi

Šveđani i dalje imaju najpozitivnije stajalište u Europi prema useljavanju pa tako njih 62 posto smatra da je imigracija ljudi koji u Švedsku dolaze iz zemalja izvan EU-a dobra stvar, dok je useljavanju ljudi iz zemalja članica naklonjeno njih čak 82 posto, pokazalo je najnovije ispitivanje. Švedska je prošle godine primila najveći broj migranata, nakon Njemačke, s Bliskog i Srednjeg istoka te sjeverne Afrike. Iscrpnije...

Turska prijeti puštanjem izbjeglica u Europu, Bruxelles ne popušta

Europska komisija ostaje pri svojem stajalištu da Turska mora provesti reforme prije nego što se njezinim građanima ukinu vize, unatoč turskim prijetnjama o propuštanju milijuna izbjeglica u Europu. "Turska mora ispuniti sva 72 kriterija prije nego što se ukinu vize. Što se tiče turskih antiterorističkih zakona, predsjednik Komisije Juncker je bio jasan - nećemo mijenjati kriterije", rekla je Mina Andreeva, glasnogovornica Komisije u Bruxellesu. Iscrpnije...

IKEA počela proizvoditi bicikle

Od ovog mjeseca IKEA će u svojim dućanima diljem Europe početi prodavati svoj novi bicikl. Bicikl nazvan SLADDA ('kliziti' na švedskom), bijele je boje, uni-sex, bez pravog lanca, lagan za održavanje i predviđen za korisnike od 12 godina na više, a već je osvojio nagradu Red Dot Design Award. Uz pomoć košare i male prikolice, Sladda se može nadograđivati ovisno o potrebama korisnika. Predviđena cijena ovog bicikla je 699 eura. Iscrpnije...

Erdogan se obrušio na Zapad: Scenarij za puč napisan je u inozemstvu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan napao je Zapad nakon propalog pokušaja državnog udara u Turskoj, optuživši zapadne zemlje da podupiru terorizam. „Oni koje smo smatrali prijateljima, staju na stranu pučista i terorista“, rekao je Erdogan, ustvrdivši da je scenarij za puč „napisan u inozemstvu“. Erdogan se nije zaustavio ovdje, već je nasrnuo i na Europsku Uniju, koja „nije ispunila obećanja“ što se tiče uplate 3 milijarde eura u okviru dogovora o migrantima te bezviznom režimu za Turke. „Oprostite, ali ova zemlja nije rob“, dodao je. Iscrpnije...

U Hrvatsku nakon ulaska u EU navalili financijaši, ali - samo na papiru

Prema statistici HANFA-e, u posljednje tri godine u Hrvatsku je ušlo 1.710 društava za upravljanje fondovima, osiguravatelja i ostalih financijskih posrednika, no dio (HANFA nema točan broj) njih nema fizičku prisutnost u zemlji. Najbolji su primjer internetski brokeri koji svoje usluge mogu nuditi bilo gdje, a mogu biti jako opasni za male ulagače. Poznat je podatak da oko 500 ljudi u Hrvatskoj ima otvorene račune kod brokera registriranih na Cipru. Iscrpnije...

Europska komisija upozorava Hrvatsku: Ne stavite li na cigarete šokantne fotografije, kaznit ćemo vas

Povjerenik Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis poslao je dopis ministru Miri Kovaču u kojem traži da dostavi podatke o provedbi "duhanskih direktiva" u hrvatsko zakonodavstvo jer je rok istekao 20. svibnja. EK smatra da Hrvatska nije ispunila svoje obveze, no iz ministarstava kažu da će to obaviti nakon konstituiranja novog Sabora, inače bi mogli platiti i globu. Hrvatska je dosad trebala zabraniti arome i aditive u cigaretama i duhanu, oznake "light", a kutije sa šokantnim fotografijama morat će zauzimati 65% ambalaže. Iscrpnije...

Njemački vicekancelar: Europa se ne smije dati ucjenjivati

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu zaprijetio je kako će se njegova zemlja povući iz sporazuma o zaustavljanju priljeva migranata ako EU ne ispuni obećanje o ukidanju viza za turske državljane. "Na Turskoj je da li će ili neće doći do liberalizacije viznog režima. Njemačku i Europu se ne smije ucjenjivati", odgovorio je njemački vicekancelar Sigmar Gabriel. Iscrpnije...

Ekološke udruge podržavaju ministrov plan gospodarenja otpadom

Ministar Dobrović u kratkom je roku predstavio novi Plan gospodarenja otpadom, koji udovoljava svim aktualnim EU direktivama i usmjeren je na uvođenje cirkularne ekonomije i ekoloških standarda za koje se EU zalaže, kažu hrvatske eko-udruge koje su podržale njegov plan. Jačanje sustava odvojenog prikupljanja otpada reciklažnim centrima sa sortirnicama pomaže domaćoj industriji i stvara preduvjete za otvaranje novih zelenih radnih mjesta što je i smisao kružnog gospodarstva, kažu udruge, te se pitaju zašto se najveće dvije hrvatske stranke protive ovom planu. Iscrpnije...

Bruxellesova ekonomija znanja - u korist bogatih zemalja

Znanstveno-istraživačku politiku Njemačke, prepakiranu u Briselu, nebrojeno su puta prepisale gotovo sve vlade na Balkanu. Pričaju o postindustrijskom društvu u regiji gdje ekonomija uslužnih djelatnosti primarno podrazumijeva konobare, kuhare i njegovateljice, a ne radnike u IT sektoru i visokotehnološke industrije. Neoliberalni diskurs ekonomije znanja izvrsna je ilustracija elitističkog, tehnokratskog i nedemokratskog karaktera Europske unije i procesa europskih integracija, analizira Bilten u vrlo zanimljivom članku o europskoj paradigmi ekonomije utemeljene na znanju. Iscrpnije...

Kako je hrvatska diplomacija pomažući Kini, zapravo pomogla sebi?

Hrvatska diplomacija uspjela je uz pomoć Grčke prisiliti 26 članica EU da prihvate njen prijedlog priopćenja o odnosu Europske unije spram presude Stalnog arbitražnog suda u Haagu u sporu između Kine i Filipina oko prava na Južnokineskom moru. Velika Britanija, Njemačka i Francuska željeli su uputiti strogo upozorenje Kini da mora prihvatiti, uvažavati i provesti odluku Arbitražnog suda u Haagu koji je presudio u korist Filipina. Hrvatska je, podržavajući kinesko stajalište spram suda u Haagu, unaprijed pokazala da ni ona nije spremna priznati jednostrane odluke Arbitražnog suda oko utvrđivanja pomorske granice sa Slovenijom, piše Telegram. Iscrpnije...

Turska se povlači iz dogovora s EU-om o migrantima ako ne bude bezviznog režima

Turska će morati istupiti iz svojeg sporazuma s Europskom unijom o zaustavljanju priljeva migranata u Uniju ako EU ne usvoji bezvizni režim za Turke, rekao je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. Bezvizni pristup EU-u predmet je odgađanja zbog spora oko turskog protuterorističkog zakona i Ankarine žestoke reakcije nakon propalog puča. Cavusoglu je rekao njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung da je sporazum o suzbijanju migrantskog priljeva funkcionirao zbog "veoma ozbiljnih mjera" koje je poduzela Ankara. Uvođenje bezviznog režima ne očekuju "nekad", nego ove jeseni. Iscrpnije...

Deutsche Welle: Erdoganova ruka ne smije sezati do Berlina

Ove nedjelje se brojni Turci koji žive u Njemačkoj, spremaju u Kölnu prosvjedovati u znak podrške Erdoganu. Njegovi protivnici se i u Njemačkoj još jedva usuđuju nešto reći. Kritičari turskog predsjednika, makar su u pravilu i sami bili protiv puča, jedva da se uopće usuđuju u javnosti nešto reći protiv turskog predsjednika, strahujući da će i oni biti cilj napada - kakvih je doista već bilo. To ne smijemo prihvatiti, komentira Deutsche Welle. Iscrpnije...

"Slom Bruxellesa, Londona i štednje"

Kad su Britanci odlučili izaći iz EU-a, talijanski premijer Matteo Renzi upalio je alarm. Zatražio je da Unija 'dokrajči okrutnu štednju' koja 'zamračuje horizont, a budućnost pretvara u opasnost'. Talijansku vladu nitko više neće natjerati da reže proračun, smanjuje plaće i mirovine, jer je oporbeni Pokret pet zvjezdica – koji želi referendum o odlasku Italije iz eurozone i EU-a – postao najpopularnija stranka u zemlji. Veće članice Unije napustile su proračunsku štednju. Provode je još samo manje države, koje nemaju vlastitu politiku i koje sebi dopuštaju da Bruxelles na njima jača mišiće, piše Novi list. Iscrpnije...

Internet pomaže u hvatanju najtraženijih europskih bjegunaca

Web-stranica Europe's Most Wanted Fugitives (najtraženiji bjegunci Europe), koju je prije 6 mjeseci pokrenula Europska mreža timova za aktivno traganje (ENFAST), već je dala rezultate: 8 od 14 bjegunaca za kojima su tragale članice EU-a smješteni su "iza rešetaka" zahvaljujući toj platformi i građanima koji su je koristili. 28 bjegunaca je i dalje u bijegu, pa čekirajte stranicu. Iscrpnije...

Odobrena GMO soja - pobjeda velikih kompanija?

Usprkos prigovorima Europskog parlamenta, Europska komisija donijela je tri provedbene odluke kojima se na 10 godina odobrava stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju GMO soju, sastoje se ili su proizvedeni od nje. Prigovor se odnosi na to da se prednost u uzgoju ostvaruje samo uz upotrebu herbicida s glifosatom, nad kojim monopol ima Monsanto, a koji je uvršten na popis potencijalno kancerogenih tvari. "Europa ima dovoljno potencijala da na svom području osigura proizvodnju dostatne količine hrane za životinje bez GMO-a koja je bogata proteinima, posebno na području srednje i istočne Europe", upozorila je Marijana Petir. Iscrpnije...

MMF priznao katastrofalnu politiku prema euru i ispričava se zbog žrtvovanja Grčke

Izvješće MMF-ova Nezavisnog ureda za evaluaciju otkriva zastrašujuću razinu neprofesionalnosti te organizacije i otkriva razmjer promašenosti njihovih poteza od nastanka krize 2007. "Dokumenti su pripremani van regularnih kanala, za dio osjetljive dokumentacije nije se znalo gdje je, kao ni tko je donio neke odluke", stoji u izvješću. Zbog MMF-ova umanjivanja alarmantnih pokazatelja i ignoriranja neodrživih balona koji su rasli na rubovima eurozone glavom je platila Grčka, kako bi spasila europske banke - a ovo izvješće to konačno otvoreno priznaje. Iscrpnije...

Italija pokrenula kampanju obeshrabrivanja izbjeglica

Talijanska vlada predstavila je medijsku kampanju u svrhu obeshrabrivanja stanovništva Afrike da migrira u Europu. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koja podržava tu kampanju, više od 3000 ljudi je izgubilo život ili je nestalo u moru od gotovo 250.000 ljudi koliko ih je došlo morskim putem u Europu ove godine. S druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla kako ne odustaje od politike otvorenih vrata za migrante unatoč nizu napada s islamističkom pozadinom u zadnje vrijeme koje su većinom počinili azilanti. Iscrpnije...

Njemački HUP upozorava: Radnici će možda morati raditi do 73. godine

Demografske promjene u Europskoj uniji do 2060. godine prepolovit će broj radnika koji financiraju umirovljenike, čime će mirovinski sustavi biti suočeni s velikim izazovom. Institut njemačkog gospodarstva upozorava da će Njemačka stoga morati dodatno pomaknuti granicu za odlazak u mirovinu – na 70 ili čak 73 godine. Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o osobnim mirovinama koje će potrajati do kraja listopada, a na temelju ovih razgovora Komisija će moći bolje procijeniti što se može učiniti po ovom pitanju. Iscrpnije...

Njemačka policija napada ilegalnu trgovinu oružja preko interneta

"Njemačka savezna policija vodi više od 80 istraga ilegalne trgovine oružjem preko tzv. Darkneta, dijela interneta nedostupnog standardnim internetskim tražilicama i gdje je i ubojica koji je u petak u Muenchenu počinio pokolj nabavio svoje oružje. Trenutno vodimo preko 80 istraga zbog ilegalne prodaje oružja i eksploziva u Darknetu“, rekao je direktor Ureda za borbu protiv kriminala (BKA) Holger Muench u sjedištu ureda u Wiesbadenu. Iscrpnije...

Novi protokol testiranja potrošnje - auti od iduće godine vjerojatno skuplji

U rujnu iduće godine u Europskoj će uniji na snagu stupiti novi protokol (WLTP) testiranja potrošnje auta, a po kojem će se vozila testirati u realnim uvjetima, za razliku od sadašnjeg NEDC protokola koji potrošnju testira u umjetnim uvjetima. Predviđa se da će novi protokol povisiti deklariranu potrošnju, deklarirana potrošnja će onda povećati ispuštanje ugljičnog dioksida, a ispuštanje CO2 svrstava automobile u porezne razrede... Iscrpnije...

EK predstavio raspodjelu 8,5 milijardi eura za 2017.

Europska komisija ažurirala je program rada za 2017. za Obzor 2020., EU-ov program za istraživanja i inovacije, u okviru kojega će se sljedeće godine u istraživanja i inovacije uložiti 8,5 milijardi eura. Među važnim je novostima uvrštavanje otvorenih istraživačkih podataka u sve nove pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020., navodi se u priopćenju Europske komisije.Programom se reagira i na aktualna događanja, pa se tako jača istraživanje migracija. Iscrpnije...

Juncker: Turska neće tako skoro u EU

"Smatram da Turska, u sadašnjem stanju, nije u poziciji da tako skoro, a niti dugoročno, postane članica EU, a pregovori oko njezina pridruživanja će se smjesta obustaviti ako odluči ponovo uvesti smrtnu kaznu", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Dodao je da zemlji koja u svoje zakonodavstvo uvede smrtnu kaznu nije mjesto u Europskoj uniji. Iscrpnije...

Dejan Jović: Europska unija dovela se u poziciju taoca Turske

"EU je samu sebe stavila u poziciju da bude talac volje Turske i Erdogana, zato što paničari oko izbjeglica, ali i zato što je prošla kroz financijsku krizu, terorističke napade, obnovu nacionalizma, a sada i Brexit. Oslabljena Unija je ojačala poziciju Turske i Rusije i jedno od ključnih pitanja nakon pokušaja udara je možemo li očekivati strategijski zaokret u te dvije zemlje, i to na način da se one približe i time stave Europu u kliješta", kaže Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti i predstojnik Odsjeka za međunarodnu politiku i diplomaciju Iscrpnije...

U Europi nikad nije bilo manje terorizma nego u 21. stoljeću

2016. godina bit će najkrvavija godina pa broju žrtava terorističkih napada u Europi u ovom stoljeću - mnogo gora od 2015., 2011., 2005. i 2004. godine. Ipak, broj žrtava terorističkih napada u 21. stoljeću teško se može uspoređivati s onim iz 1972., 1974., 1980. i 1988. godine. U svakoj od tih godina terorizam je uzeo preko 450 žrtava, ponajprije u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Prošla, 2015. godina, po broju žrtava (148) bila je najkrvavija u zapadnoj Europi od 2004. godine. Te godine u terorističkim napadima je ubijeno 196 osoba, piše Index. Iscrpnije...

EU odobrila Monsantovu i Bayerovu genetski modificiranu soju

Europska komisija odobrila je uvoz Monsantove genetski modificirane soje "Roundup Ready 2 Xtend", i to nakon mjeseci odgađanja koja su usporila izlazak ovog proizvoda na tržište planiranog za proljeće ove godine, javila je agencija Reuters. Ova odluka sada daje otvoren put za masovno sijanje ovog proizvoda sljedeće sezone. Najveći svjetski uvoznik - Kina, je ranije ove godine također odobrila uvoz ovog proizvoda. Europska komisija je također odobrila i "CropScience" sjeme soje njemačke tvrtke Bayer. Ipak, nije postignut potpuni sporazum oko ovog proizvoda, tako da će se ova GMO soja moći koristiti samo za ljudsku i životinjsku prehranu, ali ne i za sjetvu unutar EU. Iscrpnije...

Kako je poljska poljoprivreda uspjela zavladati EU-om?

"Poljska je jedina u vrijeme socijalizma zadržala malog seljaka, uz zemlje bivše Jugoslavije, u kojima je postojao zemljišni maksimum, i tu bi također trebalo tražiti razlog poljskog uspjeha. U Poljskoj se poljoprivredom bavi oko četiri milijuna ljudi koji imaju prosječno razmjerno male posjede, ali s dobrim rezultatima. Nije nebitno i to da bankarski sustav u Poljskoj nije toliko prepušten strancima, a zemlja ima rast gospodarstva i u krizi, što otvara mogućnost povoljnijeg kreditiranja", smatra dr. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar. Iscrpnije...

Josipović: Kovač svojim neznanjem radi na štetu branitelja i Hrvatske

"Plenkovićeva teza da neće dopustiti da Srbija bude mali Haag, za svaku je pohvalu. Sporazum koji predlažem jedini je racionalni mehanizam da se to spriječi. Nevjerojatno je da vanjske poslove drži Miro Kovač koji se potvrdio kao politikant i neznalica. Kaže da naša univerzalna jurisdikcija vrijedi za kazneno zakonodavstvo, a da je Srbija donijela poseban zakon o ratnim zločinima. Kazneno zakonodavstvo čine i posebni zakoni, a Kovač ne zna da i Hrvatska ima poseban zakon kojim se uređuje suđenje za ratne zločine. On svojim neznanjem radi na štetu branitelja i Hrvatske", poručuje bivši predsjednik Ivo Josipović. Iscrpnije...

Kako je glasnogovornik minhenske policije postao heroj njemačkih medija?

U kaosu i dezinformacijama koje su se širile društvenim mrežama oko situacije u Münchenu točka vjerodostojnosti te ispravnog i pravodobnog informiranja javnosti bio je glasnogovornik minhenske policije Marcus da Gloria Martins, čiji rad redom hvale svi njemački mediji. Süddeutsche Zeitung piše da je Martins nastupao vjerodostojno i suvereno te da je 'u kriznoj situaciji bio čovjek koji ostaje miran'. Četrdesettrogodišnji Martins stoga je dobio mnogo pohvala njemačkih medija za to kako je njegov ured funkcionirao u kriznoj situaciji, naročito kada je riječ o demantiranju glasina i dezinformacija koja su se počele širiti online i po medijima. Iscrpnije...

Tinejdžer koji je u Munchenu ubio 9 osoba liječio se od depresije

Napadač koji je u pucnjavi u shopping centru u Munchenu sinoć ubio devetero ljudi bio je opsjednut oružjem te nije bio povezan s ISIS-om, otkrila je njemačka policija. Napadač je primao psihijatrijsku pomoć. Njemački Bild je objavio kako je riječ o mladiću imena Ali Sonboly. Bio je naoružan pištoljem Glock-17 za kojeg nije imao dozvolu. Sonboly je bio sin taksista koji je radio u jednoj trgovini, a imao je dvojno državljanstvo, njemačko i iransko. Navodno je spomenuo da su ga sedam godina tukli u školi pa su se pojavile špekulacije da je osveta možda bio motiv sumanutog krvoprolića. Iscrpnije...

Zagorska tvornica za preradu plastike nema dovoljno domaćeg, uvozi strani otpad

Hrvatska na godinu uveze 180 tisuća tona reciklirane plastike jer ne postoji adekvatni sustav za odvojeno prikupljanje otpada. Primjer toga je tvrtka Straža-plastika iz Huma na Sutli koja godišnje uveze 1.200 tona plastike, dok iz Hrvatske nabavi tek 300 tona, i od toga pravi kante za smeće, 100.000 na godinu. Trenutno se u Hrvatskoj reciklira 17% komunalnog otpada, a do 2020. ta bi brojka morala doći do 50%, kako bi se udovoljilo Bruxellevim zahtjevima, koji kriju 475 milijuna eura. Hrvatska Bruxellesu još nije ni dostavila uvjerljivi plan gospodarenja otpadom, za što ima vremena do kraja rujna, a vlast jedva da postoji... Iscrpnije...

Eurostat: Hrvatska pri vrhu EU po smanjenju javnog duga

Hrvatska se našla među zemljama s najvećim padom javnog duga u prvom kvartalu ove godine, pokazuju najnoviji podaci koje je objavio Eurostat. U usporedbi s prvim kvartalom prošle godine najveći porast javnog duga imala je Grčka (5,8 postotnih bodova), Finska (3,7 pb), Latvija (2,9 pb) i Litva (2,1 pb). Istovremeno, najveći pad imala je Irska ( -16,7 pb), Nizozemska (-4,3 pb), Danska (-4,1 pb) te Njemačka, Hrvatska i Malta koje su imale pad javnog duga od 3,3 postotna boda. Iscrpnije...

Francuska policija traži da se unište sve snimke terorističkog napada u Nici

Gradske vlasti u Nici su od antiterorističke agencije SDAT dobile pismo u kojem se traži uništavanje snimki napada kamionom koji se zbio 14. srpnja. Grad je odlučio uložiti formalnu žalbu na taj zahtjev, smatrajući da bi sporne snimke mogle poslužiti kao dokaz u istrazi ovog slučaja, izjavio je neimenovani gradski dužnosnik. U pismu nije naveden razlog za brisanje snimki, ali francuski mediji špekuliraju kao policija strahuje od mogućnosti da materijali budu upotrijebljeni u propagandnim materijalima fundamentalističkih skupina. Iscrpnije...

Francuska prihvatila sporni zakon o radu

Reforma radnog prava u Francuskoj, koja je bila povod za višemjesečne prosvjede, službeno je prihvaćena, budući da u Narodnoj skupštini nije bilo nijednog prijedloga za glasovanje o povjerenju vladi - nije se glasalo izravno o zakonu, nego o povjerenju vladi, nije izglasano nepovjerenje pa je zakon prošao. Desna oporba i krajnja ljevica su najavile da će Ustavnom sudu podnijeti žalbu u vezi s valjanošću tog zakona. Sindikati su pak obećali nove prosvjede 15. rujna. Iscrpnije...

Pucnjava u trgovačkom centru u Muenchenu - najmanje osam mrtvih

Njemačka policija navodi da je osam ljudi ubijeno, a nekoliko ih je ozlijeđeno u trgovačkom centru Olympia u Muenchenu. Najmanje devet ljudi je ubijeno, prenosi CNN. Jedna mrtva osoba nađena je kilometar od mjesta događaja i ne zna se je li žrtva ili pak jedan od napadača, kazao je policajac. Policija je napad u Muenchenu nazvala terorističkim činom. Stotine policajaca tragaju za trojicom napadača koji su oko 18 sati pucali s oružjem s dugim cijevima, ispred jednog restorana brze hrane. Kasnije je došlo do još jedne pucnjave u metrou. MVEP RH apelira na državljane RH koji su u Münchenu da ostanu u svojim domovima ili u hotelima. Pristaše Islamske države slave na društvenim mrežama iako još nitko nije preuzeo odgovornost za napad. Iscrpnije...

Velika Britanija: Nakon Brexita prijavljeno 6.200 napada na strance

Britanska policija priopćila je da je prošli mjesec prijavljeno blizu 6200 napada na strance, nakon referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU, gdje je imigracija bila ključno pitanje. Otkad su rezultati objavljeni, muslimani i istočni Europljani kažu da su posebno napadani. Zadnje brojke pokazuju da je u prva tjedna srpnja bio 3001 napad, 6 posto manje u usporedbi s prijašnja dva tjedna ali ipak 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Iscrpnije...

Orban: Veliku Britaniju smo izgubili zbog migracijske politike

Poljska je u srpnju preuzela rotirajuće predsjedanje Višegradskom skupinom, koja uključuje i Češku, Slovačku te Mađarsku."Odlaskom Velike Britanije EU je izgubila svoju ulogu svjetskoga igrača. Za Brexit je kriva europska migracijska politika", rekao je mađarski premijer Viktor Orban. Četiri članice EU-a dosljedno se opiru planovima Bruxellesa o stalnoj raspodjeli tražitelja azila u Europi i žele drastično smanjiti broj migranata koji dolaze u Europu. Iscrpnije...

Turski zakon o izvanrednom stanju: Može se zabraniti okupljanje, tisak, promet...

Izvanredno stanje omogućit će turskom predsjedniku i kabinetu da zaobiđu parlament u donošenju novih zakona. Erdogan je rekao da će pokrajinski guverneri dobiti povećane ovlasti dok traje izvanredno stanje, dodajući da će oružane snage djelovati pod zapovjedništvom vlade. Po Zakonu o izvanrednom stanju, mogu se ograničiti ili zabraniti promet, okupljanja, može se narediti pretres osoba i vozila. Građanima se može narediti da stalno nose osobne dokumente. Može se zabraniti tiskanje i distribucija novina, uvesti kontrola svih oblika tiskanih i audiovizualnih medija. Iscrpnije...

Francuski turizam pao 20% nakon napada u Nici

Francuska bilježi prvi pad rezervacija u domaćem i međunarodnom turizmu - već je došlo do smanjenja od 20 do 30 posto u pojedinim sektorima, rekao je francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron. I prije napada u Nici je francuski turizam bio u silaznom trendu zbog niza terorističkih napada u toj zemlji. Turizam generira oko 7,4 posto francuskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iscrpnije...

Bruxelles daje 626 milijuna kuna za razvoj elektroničkih usluga

Ministarstvo fondova Europske unije pokrenulo je postupak dodjele nepovratnih sredstava, sve skupa 626 milijuna kuna, većinom iz europskih fondova, za razvoj elektroničkih sustava. Programom Razvoj e-usluga financirat će se razvoj elektroničkih aplikacija kao što su e-zdravlje, e-uprava za zemljišno i prostorno planiranje, e-kultura, e-turizam, e-pravosuđe i e-uključivanje. Minimalni je iznos 700 tisuća kuna, maksimalni 132 milijuna kuna. Iscrpnije...

Šeksu prijeti uhićenje u Srbiji: Skeptičan sam prema Kovačevim obećanjima

Nakon otvaranja ključnih poglavlja u pregovorima Srbije s EU, branitelji strahuju od prijetnje da svakoga trenutka mogu biti uhićeni, a jedna od osoba na srbijanskoj optužnici jest i Vladimir Šeks, optužen za kazneno djelo poticanja na genocid na području istočne Hrvatske. "Hrvatska je donijela Zakon o ništetnosti pravnih akata Srbije, JNA i bivše Jugoslavije. Ovo sada, gdje nas ministar Kovač uvjerava da su postignuti takvi aranžmani, pa i zeleno svjetlo ulasku Srbije u EU, koji će osigurati da se izbjegne taj sukob nadledležnosti - ja sam vrlo skeptičan prema tome, ali treba pričekati razvoj situacije", kaže Šeks. Iscrpnije...

Hrvatskoj 307 milijuna eura za 11 projekata, nijedan u Slavoniji i Dalmaciji

Iz instrumenta EU-a za povezivanje Europe (CEF) Hrvatskoj je odobreno 306,9 milijuna eura za 11 projekata iz područja prometa. Najveći sufinancirani projekt, s 241,3 milijuna eura, jest gradnja drugog kolosijeka pruge Križevci - Koprivnica - mađarska granica u duljini 43,2 kilometra, koja je prioritet jer je dio mediteranskog koridora u sklopu transeuropske prometne mreže (TEN). U sklopu te mreže je i drugi sufinancirani projekt s 26,8 milijuna eura - kontejnerski terminal Zagrebačkoj pristaništa u riječkoj luci. Iscrpnije...

Britanija neće aktivirati članak o izlasku iz EU-a ove godine

Vlada Therese May ne namjerava aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora do kraja 2016., izjavio je na Visokom sudu odvjetnik britanske vlade Jason Coopel. Od suda je zatraženo da donese odluku o tome ima li premijerka May ovlasti da pokrene proces razdruživanja od Unije bez glasovanja o parlamentu, a ročište za odluku zakazano je tek u listopadu. Novopečeni ministar vanjskih poslova Boris Johnoson pak tvrdi da će tek po izlasku iz Unije moći kontrolirati imigraciju. Iscrpnije...

Vladino Povjerenstvo pratit će ispunjava li Srbija obveze

Na današnjoj telefonskoj sjednici Vlada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije EU-u. Između ostalog, zadaća je povjerenstva praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države te praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu. Iscrpnije...

Europska komisija odobrila 135 milijuna eura za Zračnu luku Dubrovnik

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj stiže 134,6 milijuna eura od ukupno 214,9 milijuna za nadogradnju dubrovačke zračne luke, priopćila je Europska komisija. Sredstva će se utrošiti u povećanje kapaciteta luke, koja trenutno funkcionira na granici maksimuma, a time će se ubrzati i protok putnika, dok će zgrada novog terminala biti usklađena sa Zakonikom o schengenskim granicama. Iscrpnije...

EK kaznio kamionski kartel s 2,93 milijarde eura

Njemački proizvođači MAN, u vlasništvu Volkswagena i Daimlera, švedsko-francuski Volvo/Renault, nizozemski DAF i talijanski Iveco udružili su se tijekom 14 godina u kartel, objavila je Europska komisija i zbog toga ih kaznila s ukupno 2,93 milijardi eura. Bez kazne je prošao jedino MAN jer je razotkrio kartel te priznao da su dogovarali i međusobno usklađivali povećanje temeljnih cijena za male i srednje kamione, koje su važne jer se prema njima određuju tržišne cijene za kupce. Iscrpnije...

Kovač: Srpski zakon "de facto suspendiran"

Formulacija u kojoj se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti" u pregovorima Srbije i EU znači, kako to vidi hrvatski ministar Kovač "da Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine u Hrvatskoj, morat će taj zakon promijeniti, morat će zakon suspendirati". Ako u "kratkom roku" sporni zakon ne bude stavljen izvan snage, "poglavlje 23 bit će blokirano ako treba i 20, 30 godina", kaže ministar Medved. Iscrpnije...

Srbija otvorila pregovore u poglavljima 23 i 24

Srbija je u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Sloboda, pravda i sigurnost. "Nemojte da vas podsjećam da Hrvatska ima vrlo sličan zakon pri čemu ima još jednu lošiju odredbu koja se tiče mogućnosti ponovnog preispitivanja određenih sudova ako Hrvatska nije time zadovoljna, što Srbija nema, da ne govorim da i neke druge zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske, Belgije imaju gotovo istovjetne odredbe kao i Srbija o tzv. univerzalnoj jurisdikciji", rekao je srbijanski premjer Aleksandar Vučić. Iscrpnije...

U očekivanju Europe: tragikomedija u tri čina

"EU, u čitavoj svojoj stravi, stoji gola pred Hrvatskom dok Hrvatska žmireći još uvijek čeka neku 'Europu' čijim se, ah, 'predziđem' smatra. I ne samo da čeka 'Europu' sama za sebe, nego predvodi 'EUropeiziranje' drugih, s arogancijom visoko pozicioniranog lakeja", komentira Hrvoje Jurić za H-alter. Iscrpnije...

U Njemačku prošle godine uselilo 2,14 milijuna ljudi, 57.712 Hrvata

Rekordnih 2,14 milijuna ljudi doselilo se u Njemačku prošle godine, što je rast od 46% u odnosu na 2014. a među njima je i 57.712 hrvatskih državljana, objavio je njemački Savezni ured za statistiku. U isto vrijeme iz Njemačke je iselilo 20.685 državljana RH, a sve skupa državu je napustilo 998 tisuća ljudi. Od 2,14 milijuna useljenika u Njemačku prošle godine 45 posto otpada na stanovnike drugih država EU, 13 posto je iz europskih država nečlanica, 30 posto je iz Azije, većinom iz Sirije, Afganistana i Iraka, a 5 posto iz Afrike. Ministarstvo unutarnjih poslova ranije ove godine objavilo je da je prošle godine u Njemačku ušlo 1,1 milijuna migranata koji traže azil, no broj onih koji su ga službeno zatražili je puno manji, njih 476,649. Iscrpnije...

120 milijuna eura iz EU fondova za 6 hrvatskih ratom pogođenih gradova

Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar i općina Darda sudjelovat će u 120 milijuna eura vrijednom programu Europske unije, a čiji je cilj integrirana regeneracija malih gradova na ratom pogođenim područjima. S ovih, preračunato, 900 milijuna kuna ići će se na smanjenje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, poboljšanje infrastrukture, povećanje atraktivnosti za življenje i aktivno sudjelovanje stanovništva u gospodarskom životu. Iscrpnije...

Theresa May: Otac pastor, nema djece i dolazi iz puka

Theresa May odrasla je u skromnoj obitelji na selu, u pokrajinama Sussex i Oxfordshire, kao jedinica vikara koji je život izgubio u automobilskoj nesreći kada je imala 25 godina. Pohađala je državnu školu, no kasnije je studirala na Oxfordu gdje je upoznala supruga Philipa. May tvrdi kako neće dopustiti da njezin mandat obilježi isključivo Brexit, nego najavljuje i socijalnu reformu na temeljima vrijednosnog sustava torijevaca, a kako bi potaknula veću socijalnu mobilnost, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Njemačka izdala obveznice uz negativan prinos

Po prvi put u povijesti Njemačka je jučer na primarnom tržištu izdala 10-godišnje obveznice s negativnim prinosom, što jasno ukazuje koliko su tržišni sudionici spremni daleko otići kako bi držali europske benchmark obveznice s fiksnim prinosom, javlja RBA. Negativni prinos znači da će ulagači koji su kupili vrijednosne papire, a držat će ih do dospijeća, nazad dobiti manje nego što su uložili, no to je cijena koju su spremni platiti radi stabilnosti financijskog tržišta. Isti je potez bio povukao i Japan. Iscrpnije...

Gibonni, Belan i Hus Europskoj komisiji: Pretjerali ste

Kreativci iz 23 zemlje, među kojima su i brojni Hrvati iz Društva hrvatskih skladatelja, uputili su predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru pismo u kojem traže hitno rješavanje problema nepoštovanja autorskih prava i nedostatne naknade od velikih internetskih platformi poput Googlea i YouTubea koje zarađuju od tuđega rada. Time nisu ugrožene samo pop zvijezde i glazbenici, već cjelokupan kreativni ekosustav, upozoravaju iz inicijative GESAC-a i traže promjenu EU zakonodavstva. Iscrpnije...

Javne službe u Portugalu vraćaju se na 35-satni radni tjedan

Nakon široke kampanje protiv povećanja broja radnih sati na 40 tjedno, zaposlenici javnog sektora u Portugalu izborili su se za povratak na stari, 35-satni radni tjedan, koji je ukinut 2013. kao jedna od mjera štednje, no na snagu je stupio tek ovoga mjeseca. S druge strane, Vijeće za ekonomske i financijske poslove potvrdilo je prijedlog EK-a o sankcijama Portugalu zbog prekomjernog deficita: 4,4% BDP-a umjesto maksimalnih 3%. Iscrpnije...

Hrvatska prva u Europi u radu nedjeljom

Odbor za prava žena i jednakost spolova te Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja usvojili su izvješće u kojem pozivaju EU na stvaranje povoljnijih uvjeta na tržištu rada radi ostvarivanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života - kojom je 80% građana nezadovoljno. Eurozastupnica Mirjana Petir podnijela je amandmane o zaštiti žena koje se odlučuju na trudnoću i porodiljni, kao i regulaciju noćnog rada i rada vikendom, po kojem Hrvatska prednjači s brojkom od 35% Hrvata koji rade nedjeljom. Iscrpnije...

Nekretnine u Hrvatskoj poskupjele najsnažnije od ulaska u EU

U prvom tromjesečju ove godine cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle su 1,2% u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine, kad su porasle 0,1%, što je najsnažniji rast cijene nekretnina od ulaska Hrvatske u EU. Najviše su u prva tri mjeseca poskupjele nekretnine u Mađarskoj, 5,2%, dok je prosjek cijele Europske unije 0,7%. Iscrpnije...

Irski BDP lani je porastao 26,3 posto!

Irski statistički ured je više nego utrostručio procjenu prošlogodišnjeg rasta BDP-a, izdvajajući veći broj uvezenih zrakoplova radi međunarodnog leasinga i 'dramatično' povećanje kapitalne imovine povezano s promjenama u klasifikaciji sektora ali i s poreznim inženjeringom globalnih kompanija poput Applea koje prebacuju sjedište u zemlje s nižim stopama poreza na dobit. Procjena rasta podignuta je na 26,3 posto, čime je više nego utrostručena u odnosu na prvu procjenu prema kojoj je irsko gospodarstvo prošle godine poraslo 7,8 posto. Iscrpnije...

MMF: Italiji prijete 'dva izgubljena desetljeća'

MMF je smanjio procjene rasta talijanskog BDP-a u ovoj i idućoj godini, upozorivši kako trećem po veličini gospodarstvu eurozone prijete 'dva izgubljena desetljeća'. Italija će u ovoj godini ostvariti rast BDP-a manji od jedan posto, dok je prije očekivao rast od 1,1 posto. MMF je također snizio prognozu rasta za 2017. na oko 1 posto, u odnosu na ranijih 1,25 posto. Talijansko gospodarstvo već godinama stagnira, pa MMF ističe da neće dosegnuti predkrizne razine do 2025. Iscrpnije...

Sudac koji je kaznio banke: EU gazi hrvatski pravni poredak

Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić, koji je donio presudu u "slučaju franak" protiv osam banaka, smatra da Europska komisija zbog konverzije kredita u eure nije smjela pokrenuti postupak protiv Hrvatske i pritom zanemariti do sada donesene presude kao i ustavnosudski postupak, posebno ne u vrijeme smjene vlasti. "Institucija koja se poziva na vladavinu prava ne može zanemariti presude i postupak pred Ustavnim sudom jer u suprotnom negira hrvatski pravni poredak", smatra Dobronić čiji osvrt o nedavnoj odluci Europske komisije Tportal prenosi u cijelosti. Iscrpnije...

Hoćemo li (opet) mi morati spašavati banke?

Na sastanku ministara financija zone eura na dnevnom redu su bili prije svega uporna rasipnost Portugala i Španjolske i problem Italije gdje vlada želi novcem poreznih platiša spašavati tamošnje banke. Ovo nije prvi put da se EU mora baviti svojim nesposobnim bankama. Procjenjuje se da europske banke muči više od 900 milijardi eura u pozajmicama koje se najvjerojatnije neće vratiti. Iscrpnije...

Španjolskoj i Portugalu prijete kazne zbog fiskalne nediscipline

Ministri financija eurozone trebali bi u utorak podržati zaključke Europske komisije da Španjolska i Portugal nisu poduzele učinkovite mjere kako bi svoje proračunske deficite svele u dopuštene okvire, čime se otvara put mogućim sankcijama. Prijedloge Komisije moraju prihvatiti države članice da bi stupili na snagu. Kazna može najviše iznositi do 0,2 posto BDP-a. Španjolska je prošle godine imala proračunski deficit od 5 posto BDP-a, a Portugal of 4.4 posto što je daleko iznad dopuštenog limita od tri posto BDP-a. Iscrpnije...

Theresa May će biti nova britanska premijerka

Britanska ministrica unutarnjih poslova Theresa May naslijedit će Davida Camerona na mjestu premijerke Velike Britanije. To je postalo jasno nakon što se iz utrke za čelnu poziciju u Konzervativnoj stranci, a samim time i utrke za britansku premijerku, povukla njezina jedina protukandidatkinja Andrea Leadsom. Leadsom je posljednjih dana bila na udaru žestokih kritika zbog svoje izjave da bi bila bolja premijerka jer je majka, a May nije. Iscrpnije...

Boris Postnikov: Rekvijem za HRT

"Ve de vedete na HRT-u ne obaziru se na blisku perspektivu vlastitoga kraja, nego vrijedno kroje jesensku programsku shemu: najnovije promjene potpisuje Nevenka Dujmović, koja je ukinula Jutro na Trećem i nekoliko drugih smetnji u radijskom programu kako bi oslobodila eter za naslove poput ‘Duhovnih profila’ i ‘Popularne duhovne glazbe’. Urednicima novih emisija sugeriramo stoga da se pri izboru glazbenih priloga orijentiraju na mise za pokojnike: ionako čitava programska shema zvuči poput rekvijema", piše Boris Postnikov o raspadu na HRT-u, zahtjevima neprofitnih medija i novim prijetnjama neutralnosti interneta za Novosti. Iscrpnije...

U EU porastao ukupni broj stanovnika, Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Broj stanovnika EU u 2016. procjenjuje se na 510,1 milijun stanovnika, što je za dva milijuna više nego prethodne godine, objavio je Eurostat . Rast je zabilježen uglavnom zbog useljavanja izbjeglica. Najviše stanovnika imaju Njemačka (82,2 milijuna), Francuska (66,7 milijuna), Velika Britanija (65,3) i Italija (60,7 milijuna). Hrvatska ima 4,19 milijuna stanovnika i čini 0,8% populacije Unije. Do najvećeg pada stanovništva došlo je u Litvi (11,3 promila), Latviji (8,7), Hrvatskoj (8,2), Bugarskoj (6,7) i Grčkoj (6 promila). Iscrpnije...

Produktivnost resursa u Hrvatskoj upola niža od prosjeka EU

Hrvatska je po produktivnosti resursa u gospodarstvu prošle godine bila osjetno ispod prosjeka EU, ali bilježi skroman napredak u dugoročnom razdoblju, pokazuje izvješće europskog ureda za statistiku. Najviša je razina produktivnosti resursa u 2015., izražena u eurima po kilogramu, zabilježena u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je iznosila 3,44 eura po kilogramu, prosjek EU je 2 eura po kilogramu, a u Hrvatskoj je bila 1,1 euro po kilogramu. Iscrpnije...

Europska komisija pokrenula postupak protiv Hrvatske zbog švicaraca

Europska komisija, nakon učestalih upozorenja, pokrenula je postupak protiv hrvatske vlade o povredi prava EU zbog konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure, saznaje Jutarnji list. Izvor Jutarnjeg kaže da je 'već učinjen prvi korak i Hrvatskoj upućeno pismo formalne obavijesti', a čini se da komisija nije zadovoljna svim argumentima koje je do sada pružila Vlada u obrani te odluke. Iscrpnije...

'Viadukt' odgodio gradnju Pelješkoga mosta

Samo petnaest dana nakon što je objavljen natječaj za izgradnju Pelješkog mosta, Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) stigla je žalba na dokumentaciju zbog koje će, dok se žalba ne riješi, natječaj biti u mirovanju. Uložila ju je zagrebačka tvrtka Viadukt, navodno zato što želi kupiti vremena do tehničkoga pregleda mosta na Dravi, s čijom izgradnjom kasne, a koji bi trebao biti referencija za nešto kraći Pelješki most. Tehnički ministar Oleg Butković tvrdi da to neće ugroziti aktivnosti projekta, a najavljuje i studiju o brzoj cesti Split-Omiš, koja bi stajala 2,3 milijarde kuna, a možda bi se mogla izgraditi sredstvima iz EU fondova. Iscrpnije...

Ministar Dobrović: Još stignemo povući 475 mil. eura za otpad

HDZ je protiv plana gospodarenja otpadom jer ga predlaže Most, a SDP jer je ministar njihov plan zbrinjavanja otpada spaljivanjem nazvao zastarjelim, kaže ministar Dobrović i dodaje da plan kasni jer je - SDP kasnio 2 godine. Kaže on i da je prošla vlada potrošila nekoliko stotina milijuna kuna iz Bruxellesa za skupe centre za gospodarenje otpadom, koji se baziraju isključivo na uvezenoj tehnologiji, dok bi u sustavu sortiranja i recikliranja mogli ravnopravno sudjelovati i hrvatski poduzetnici te konkurirati inozemnim ponuđačima. Mi smo presiromašni da bismo otpad tretirali kao smeće umjesto kao korisnu sirovinu koja ima cijenu na tržištu, kaže Dobrović u informativnom i zanimljivom intervjuu Jutarnjem te dodaje da još nije isteklo vrijeme za povlačenje 475 milijuna eura iz Bruxellesa. Iscrpnije...

Europarlament: Zabranjene tvrdnje o koristi kofeina u energetskim pićima

Europski parlament izglasao je zabranu iznošenje pozitivnih tvrdnji o kofeinu na energetskim pićima, poput onih da „kofein pridonosi povećanju performansi“ i „kofein pridonosi budnosti“. Euro-parlament se pokrenuo na inicijativu skupine u kojoj je i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, a zbog činjenice da sve više mladih i djece konzumira energetske napitke. Iscrpnije...

EP podržao uspostavu Europske granične i obalne straže

Europski parlament podržao je prijedlog uspostave agencije za Europsku graničnu i obalnu stražu (EBGC), koja bi trebala povezati Frontex i tijela država članica nadležnima za upravljanje granicama. Time će u slučaju pritiska na vanjskim granicama država članica moći zatražiti pomoć od EBGC-a, koja će brzo razmjestiti timove granične straže na granice. EBCG ni u kojem slučaju neće biti prijetnja nacionalnoj suverenosti, smatra Artis Pabriks, izvjestitelj EP-a. Agencija će brojati 1500 ljudi, a Hrvatska će sudjelovati sa 65 pripadnika. Iscrpnije...

Kovač: Deblokada pregovora Srbije i EU uspjeh je hrvatske diplomacije

Hrvatska se izborila da svi hrvatski interesi budu zastupljeni u pregovaračkom procesu Srbije za članstvo u Europskoj uniji i time može biti zadovoljna, rekao je tehnički ministar Kovač. Rekao je kako je Hrvatska postigla da u pregovaračkom okviru bude suradnja Srbije s Haaškim sudom, zaštita hrvatske manjine u Srbiji te da srbijansko pravosuđe glede procesuiranja ratnih zločina neće biti nadležno za Hrvatsku. Iscrpnije...

Kinesko povezivanje Istoka i Zapada novim putevima stajat će 4 bilijuna dolara

Države koje se nalaze na koridoru kineskog projekta Jedan pojas, jedan put (One Belt, One Road - OBOR) ili novog Puta svile, a nemaju dovoljno sredstava za sudjelovanje u revitalizaciji drevnog trgovačkog puta, Kina sve snažnije potpomaže programima kreditiranja, a ukupna kineska ulaganja u zemlje OBOR-a će kumulativno dosegnuti 4 bilijuna dolara. Put svile je - najkraće rečeno - zamišljen kao projekt prometnog povezivanja Azije i Europe novim kopnenim i pomorskim pravcima. Srbija je dobrano uključena, a ima prostora i za Hrvatsku. Iscrpnije...

Hrvatska je najveća uvoznica mesa, mlijeka i voća u EU

"Ulaskom Hrvatske u EU prvo je stradalo svinjogojstvo i zbog nekontroliranog uvoza i zbog ukidanja potpora, a vrlo brzo je stradao mliječni sektor te voćarski. Jedan od razloga je i to što je Hrvatska postala najveća uvoznica poljoprivrednih proizvoda u okviru EU-a. Hrvatska poljoprivreda je trenutno nekonkurentna te da se naši poljoprivrednici sve teže nose s vrlo zahtjevnim i konkurentnim tržištem EU", navodi Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek. Iscrpnije...

Mađari izbjeglice dočekuju s borbenim vozilima, psima...

Mađarska od ponoći primjenjuje pojačanu i dubinsku kontrolu granice prema Srbiji. Migranti koji se zateknu u zoni od osam kilometara od granice vraćaju se iza zaštitne ograde i upućuju u tranzitne zone na mađarsko-srpskoj granici. Dronovi, borbena vozila, termovizijske kamere, konjičke jedinice, obučeni psi stavljeni su u službu obrane šengenskih granica, rečeno je na konferenciji za medije. Službena Mađarska to objašnjava željom da se smanji broj kaznenih postupaka protiv ilegalnih migranata i da im se pruži mogućnost da legalno steknu azil. Iscrpnije...

Naučite kako sami pripremiti dokumentaciju za E Impuls 2016. sa EUPR Tenderi d.o.o..

Približava se datum otvorenja nasljednika poduzetničkog impulsa, E Impuls 2016. Nemojte davati velike količine novaca tvrtkama za prijavljivanje na natječaj - iskoristite sredstva svojim znanjem. Tvrtka EUPR Tenderi d.o.o, ponovno priprema seminar na kojem će naučiti kako da sami pripremite projekt, popunite svu traženu dokumentaciju te saznajte kako sa najviše mogućnosti povući sredstava iz fondova kojima je svrha poticanje mikro i srednjeg poduzetništva. Seminar se održava 9. srpnja u Zagrebu u poslovnoj zgradi VMD. Iscrpnije...

Gdje se u EU najviše proizvodi voća i povrća?

Jabuke u Europi najviše proizvode Poljska, Italija i Francuska. Zanimljivo da se svaka četvrta europska jabuka proizvede u Poljskoj. Hrvatska je na 16. mjestu. Što se tiče breskvi - najviše ih proizvode Španjolci. Potom Talijani pa Grci. Šansa da naletite na hrvatsku breskvu su 1:11. Rajčice u trgovinama su najčešće su iz Italije, Španjolske i Portugala, a Hrvatska zauzela 16. mjesto. Španjolska je prva u Europi po proizvodnji krastavaca, Poljska druga, a Nizozemska treća. Hrvatska 20., piše Dnevnik.hr o europskoj proizvodnji voća i povrća i hrvatskoj ulozi u istoj. Iscrpnije...

Kovač: Pozicija EU je da Srbija zakon o zločinima ne može primjenjivati na RH

Danas je usuglašena zajednička pozicija EU-a za otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom, a jedno od prijelaznih mjerila potreba je izbjegavanja sukoba pravne nadležnosti u progonu ratnih zločina, odnosno, konkretno, da Srbija ne može na Hrvatsku primjenjivati svoj zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine, rekao je ministar Kovač. U prijelazna mjerila još ulazi puna suradnja Srbije s Haškim sudom, primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih kao i osiguravanje prava žrtava, uključujući pravo na odštetu za žrtve rata. Iscrpnije...

Kamate na hrvatski vanjski dug niže nego prije Brexita i nakon pada vlade

Desetak dana nakon zbrke izazvane Brexitom kamate (prinosi) na desetogodišnje hrvatske državne obveznice na financijskom tržištu danas su niže nego uoči Brexita - prinosi na obveznice u eurima pali su s 3,76% na 3,58%, a dolarskim obveznicama s 4,75% na 4,50%. To što je pala hrvatska vlada očito nije neki veliki faktor. Promatrači vjeruju da će se pad kamata nastaviti, jer je Fed odustao od povećavanja kamata, a ESB svaki mjesec tiska dodatnih 85 milijardi eura za poticanje gospodarstva. Iscrpnije...

Njemačka izvozi sve više oružja - Jemenu, Iraku, Saudijcima

Volumen izvoza njemačkog oružja je 2015. iznosio 7,86 milijardi eura, gotovo dvostruko više nego 2014. (3,97 milijardi). Rasprave je izazvala prodaja njemačkog oružja Kataru u vrijednosti od 1,6 milijardi eura. Ovaj emirat je umiješan u građanski rat u Jemenu, a optužen je i da podržava tzv. Islamsku državu. 2014. je među 10 najvećih uvoznika njemačkog oružja bilo 8 zemalja izvan NATO-a i EU-a (tzv. treće zemlje) u koje je odlazilo 77 posto pošiljaka. To oružje kupuju prije svega Saudijska Arabija, Egipat i Irak. Iscrpnije...

U Mađarskoj 2. listopada referendum o kvotama za migrante

U Mađarskoj će se 2. listopada održati referendum na kojem će se odlučivati o prihvaćanju bilo kakvih budućih sustava kvota Europske unije oko raspodjele migranata. Premijeru Orbanu, koji je od početka izbijanja migrantske krize zauzeo protuimigracijski stav, dodatni poticaj za održavanje referenduma dao je Brexit. Iscrpnije...

Merkel za smjenu Junckera; Schäuble: Rasprava o kadrovima ne vodi nikamo

"Situacija je toliko ozbiljna da moramo prestati igrati uobičajene europske i briselske igre. Rasprava o kadrovima ne vodi nas nikamo dalje. Odluka o Brexitu mora biti poziv na buđenje", izjavio je njemački ministar Wolfgang Schäuble o situaciji u EU nakon Brexita. I dalje smatra da je Jean-Claude Juncker prava osoba za funkciju predsjednika Europske komisije. S njim se ne slaže kancelarka Merkel koja Junckeru zamjera kako se nosio sa situacijom uoči referenduma kao i s planovima da preuzme kontrolu nad pregovorima o izlasku. Iscrpnije...

Nigel Farage podnio ostavku u UKIP-u

Nigel Farage povukao se s mjesta predsjednika antieuropske stranke UKIP-a jer je ostvario svoj cilj - izlazak Britanije iz EU. Farage je 17 godina u Europskom parlamentu bio najglasniji euroskeptik, sklon i ksenofobnim govorima. Guardian komentira kako je neozbiljno da oba čovjeka (Farage i Boris Johnson) koja su odgovorna za Brexit jednostavno odu. Iscrpnije...

Njemačka jača u EU nakon Brexita - startupovi sele u Berlin, banke u Frankfurt

Europska unija homogenizirala se i stabilizirala nakon Brexita dok se Velika Britanija duboko podijeljelila. U bankarskom sektoru Londona ugroženo je gotovo pola milijuna radnih mjesta jer se velike financijske institucije sele u Pariz, Frankfurt ili Milano. London gubi i status startup prijestolnice Europe koji seli u Berlin, a prati ih i cijeli niz visokotehnoloških tvrtki. Upravo ondje njemački je položaj vođe EU učvršćen, a sada čak 87% Nijemaca podržava EU, najviše u povijesti, piše Večernji. Iscrpnije...

Glavni pristaše Brexita bili su - radnici

Obični ljudi, radnici, vjeruju da su političke i financijske elite udružile snage kako bi zloupotrijebile vlast, izbjegle poreze i kako bi globalizaciju namjestile prema potrebama uskog kruga ljudi - kaže američki profesor Jeffrey Sachs i objašnjava zašto su radnici bili ti koji su glasali za Brexit. Neki to ocjenjuju kao početak kraja neoliberalizma, ideologije koja zagovara uklanjanje državne kontrole nad kapitalom i tržištem, a koja je i oblikovala svijet nakon pada komunizma, piše Novi list. Iscrpnije...

Funta do kraja godine - 1,25 dolara, najniže u 40 godina

Otkako je objavljen rezultat referenduma prema kojima Britanci žele izaći iz EU, funta sve više pada i u odnosu na dolar je u minusu 11%, dok je euro ojačao 9,5%. Analitičari predviđaju da će funta padati i dalje te da će se do kraja godine moći kupiti za 1,25 dolara. Ako se prognoze ostvare to će biti najniža vrijednost funte u posljednjih 40 godina. Iscrpnije...

Nobilo: Nisu ubijani hrvatski politički emigranti, nego teroristi

"Mitovi su da je Hrvatska ubijala političke oponente po Europi. Vidi se povijesno da nisu ubijani oponenti, nego teroristi. Možete li zamisliti što bi se dogodilo u Hrvatskoj da ovog ljeta pukne bomba? To je bio cilj terorista 80-ih godina samo što ih je naša moderna historiografija pretvorila u borce. Drugi mit je da je Đureković bio politički emigrant. On je prema priznanju BND-a (njemačke tajne službe) bio njihov špijun. Špijunirao je JNA i ekonomske potencijale Jugoslavije", kaže odvjetnik Josipa Perkovića, Anto Nobilo. Iscrpnije...

U Njemačku se samo u prošloj godini odselilo više od 50.000 Hrvata

Imigracija iz zemalja EU dosegla je prošle godine rekordnu razinu u Njemačkoj s više od 685.000 osoba, izvijestio je dnevni list Die Welt koji prenosi službene statistike.Tijekom 2015. u Njemačku je stiglo 685.485 državljana EU. Prva zemlja iz koje građani odlučuju doći živjeti u Njemačku je bila Rumunjska s 174.779 dolazaka, a slijede Poljska (147.910), Bugarska (71.709) i Hrvatska (50.646). Iscrpnije...

Na Sardiniji osmislili sustav povoljnih kredita bez banaka

Sardex je regionalni kreditni klub sa Sardinije malih i srednjih poduzeća. Članovi si međusobno pomažu da izađu iz krize - i to s uspjehom. Kao klub za mala i srednja poduzeća svojim članovima Sardex nudi mogućnost da si međusobno pomažu uzimajući jedni od drugih usluge bez kamata i bez novca. U zadnje dvije godine je poslovanje prošireno na još deset regija. U međuvremenu se za njihov model raspituju i iz Španjolske, Hrvatske, Engleske pa čak i Brazila, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Njemački vicekancelar: EU u kojoj se 27 povjerenika želi dokazati nema smisla

"Europa u kojoj se 27 povjerenika želi dokazati nema smisla", rekao je njemački ministar gospodarstva, socijaldemokrata Sigmar Gabriel i pozvao na smanjivanje broja europskih povjerenika (ekvivalenti ministrima). Predbacuje Bruxellesu i "sitničavost" glede uplitanja u stvari koje bi bolje riješile same države ili općine, preispitao treba li i dalje 40% sredstava trebalo ići za poljoprivredu, dok se puno manje izdvaja za istraživanje, inovacije i obrazovanje, želi zajedničku europsku vojsku, a očekuje da će se Britanci vratiti u EU, kad stasaju mladi koji su sada glasali za ostanak. Iscrpnije...

Banac: Zašto bi EU uopće trebalo braniti?

"Ako je Europa samo briselska birokracija, ako se europska ideja svodi na vrstu multikulturalnog, postnacionalnog kantovskog republikanizma, ako je Europa tek 'tolerancija' baš svakog stava, ako ona više ne vjeruje u svoju posebnost, ako su njezini korijeni proizvoljni, po čemu bi Europa bila zajednica i zašto bi je uopće bilo vrijedno braniti?", komentira Brexit Ivo Banac za Jutarnji. Iscrpnije...

Slovačka preuzela predsjedništvo EU: O budućnosti ne mogu utjecati samo zapadne članice

Nakon Nizozemske, Slovačka je preuzela predsjedništvo EU za sljedećih šest mjeseci. U tom će se vremenu, 16. rujna u Bratislavi, održati neformalni summit 27 zemalja članica, prvi summit održan izvan Bruxellesa od 2000. Tijekom predsjedavanja, Slovačka će pokrenuti pitanja ravnoteže moći između europskih institucija i država članica, pogotovo onih koje su u Uniju ušle nakon 2004. jer kažu o budućnosti ne mogu utjecati samo dvije ili tri zapadne članice. Iscrpnije...

EU sprema loša pravila internetske "neutralnosti" - ograničavanje torrenta i VPN-a

Europska unija preko regulatora elektroničkih komunikacija (BEREC) u završnoj je fazi odlučivanja o tkz. internetskoj neutralnosti, a koja zapravo predstavlja prijetnju otvorenosti Interneta u Europi. Nacrt, među ostalima, ISP-ovima pruža mogućnost trajnog usporavanja BitTorrenta ili VPN-a kao i davanje prioriteta svojim aplikacijama i uslugama, ili onima svojih partnera, pred konkurencijom. Kampanji za zadržavanje neutralnosti interneta priključilo 7000 europskih web stranica, a javna rasprava traje do 17. srpnja. Iscrpnije...

Od sutra u EU-u elektronički potpisi i pečati postaju jednako valjani kao i fizički

Od sutra se primjenjuju pravila EU-a o elektroničkim potpisima, pečatima, vremenskim žigovima, uslugama elektroničke dostave i autentifikaciji na internetskim stranicama te o elektroničkim dokumentima utvrđena u Uredbi o eIDAS-u u svim državama članicama, javlja Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. To znači da će se elektronički potpis diljem EU-a priznavati jednako kao i onaj napisan rukom i da će biti jednako pravno valjan. Iscrpnije...

Hrvatska ima male koristi od članstva u EU

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupnja EU, značajno zaostaje za stopama iskorištenja EU fondova, a razina stranih ulaganja bila je tek 127 milijuna eura, što je najniže od 1995., pokazala je HGK analiza trogodišnjeg članstva u EU. Također, Hrvatska je druga najlošija članica po stopi nezaposlenosti, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti. Iscrpnije...

1,2 milijardi kuna iz fondova EU malim i srednjim poduzetnicima

Gotovo 1,2 milijarde kuna osigurano je iz europskih fondova malim i srednjim hrvatskim poduzetnicima. Ministarstvo fondova EU vidi ovo kao najznačajniju reformu hrvatskog poduzetništva jer se nude povoljnija jamstva za poduzetničke projekte, najpovoljniji uvjeti na tržištu, iznimno niske kamatne stope, mikro i mali zajmovi, individualna i portfeljna jamstva te subvencija kamatnih stopa. Iscrpnije...

Što će polurazvijena država poput Srbije u Europskoj uniji?

Unija je prvenstveno raj za neizabrane birokrate i prilika za bankare i špekulante, jasno je da tu polurazvijena zemlja poput Srbije jedva da ima što tražiti, jer malotko danas više ima iluzija da je EU mjesto demokracije i prosperiteta, razvoja i bijega iz siromaštva, osvrću se Novosti na hrvatsko blokiranje otvaranja poglavlja 23 u pregovorima EU i Srbije. Iscrpnije...

Velika Britanija novim majkama poklanja "kutije za bebe"

Velika Britanija počela je slijediti primjer Finske i novim majkama besplatno poklanja "kutije za bebe". Kutije nisu obične i imaju madrac, nepropusni pokrivač, posteljinu od pamuka i osnovne stvari za bebu. Kutija je dizajnirana da bude prvi sigurni bebin krevet koji mogu koristiti do osam mjeseci. Za početak, kutije će se dijeliti u londonskim bolnicama. Kutije za bebe iz Finskoj su predstavljene 1930-ih. Kutija sprečava smrtnost svojom veličinom jer se beba ne može okretati na trbuh za što stručnjaci vjeruju da je najčešći uzrok smrti, a Britanija ima visoku stopu smrtnosti od 4.19 na 1000 novorođenčadi. Iscrpnije...

Velika većina migranata voli Njemačku

Stanovnici Njemačke migrantskog porijekla vole tu državu jednako kao i Nijemci-domoroci, pokazala su istraživanja u kojma je 82 posto ispitanih Nijemaca migrantskog porijekla na pitanje "Volite li Njemačku?", odgovorilo potvrdno. S druge strane, 86,5 posto ispitanih domorodaca je također navelo da voli tu zemlju. Istraživanja su pokazala da ljudi koji dobro znaju njemački jezik, imaju državljanstvo i stalno radno mjesto više vole Njemačku nego oni što ne govore njemački, nemaju državljanstvo ni posao. Iscrpnije...

Hrvatska će zbog Brexita morati hitno uvesti euro?

Osam zemalja članica Europske unije koje ne koriste euro kao službeno sredstvo plaćanja možda će zbog Brexita morati hitno uvesti zajedničku europsku valutu. Danska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska mogle bi se naći pred ultimatumom koji će im nametnuti šef Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji nakon Brexita želi što brže povezati ostale članice EU-a zajedničkom valutom ne bi li EU u cjelini postala monetarna unija. Iscrpnije...

Stotine Britanaca traže belgijsko državljanstvo

Belgija od Britanaca dnevno dobiva stotine zahtjeva za belgijskim državljanstvom nakon što je prošlog četvrtka Velika Britanija odlučila izaći iz EU. Dominique Dufourny, gradonačelnica briselskog okruga Ixelles, rekla je kako je u zadnjih par dana 40 ljudi došlo prikupiti potrebne dokumente, slično je i u drugim okruzima, a inače su ovakvi upiti vrlo rijetki. Za dobivanje belgijskog državljanstva potrebno je živjeti i raditi u toj državi više od 5 godina. Iscrpnije...

Bruxelles: Ne damo Britaniji pristup europskom tržištu

Velika će Britaniji morati poštovati četiri temeljne slobode - sloboda kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga - ako želi pristup jedinstvenom europskom tržištu, objavljeno je sa sastanka šefova država članica EU, njih 27, po prvi puta bez Britanije. Angela Merkel poručila je Britancima da tko izađe iz EU ne može očekivati da više neće imati obveza, a da će zadržati privilegije te je izrazila uvjerenje da je EU dovoljno čvrsta da izdrži ovaj test. Iscrpnije...

Hrvatska iz EU ove godine povukla 500 milijuna eura

Hrvatska je od 1. siječnja do 2. lipnja ove godine povukla 506 milijuna eura, a cilj je do kraja godine povući milijardu eura, rekao je ministar Tolušić. Na problem isplate poticaja za energetsku obnovu kuća rekao je kako su se potpore do sada isplaćivale iz nacionalnih fondova i iznosile su 80%, sada se koriste europski fondovi gdje su potpore oko 50 do 60 posto, a ministarstvo pregovara da se ovaj postotak poveća. Prošle je godine iz europskih fondova povučeno 545 milijuna eura. Iscrpnije...

Cameron: Održavanje Ujedinjenog Kraljevstva jedinstvenim - najvažnije

Nakon posljednjeg summita šefova država Europske unije na kojem je sudjelovao kao predstavnik članice EU na odlasku, David Cameron vratio se u London gdje ga je čekalo more pitanja zastupnika britanskog parlamenta. "Održavanje Ujedinjenog Kraljevstva jedinstvenim je od najveće važnosti u ovom trenutku. Ovo će biti teška vremena, ali vlada neće suspendirati aktualna fiskalna pravila. Moramo uvjeriti biznis da ne seli svoje poslovanje iz Velike Britanije. Posljedice izlaska iz EU bit će teške", rekao je Cameron zastupnicima i uputio poziv lideru opozicije Jeremyu Corbynu da postupi poput njega i odstupi u interesu nacije. Iscrpnije...

Što nam je pokazao Brexit?

Upozorenja o recesiji nakon Brexita nisu ih odvratila jer je radnička klasa, kao i provincija iz koje pretežno dolaze, već ekonomski upropaštena, što je posljedica 35 godina neoliberalne politike: od privatizacije i deindustrijalizacije Margaret Thatcher, preko Blairovog 'trećeg puta' do Cameronovih bailouta za bankarski City i mjera štednje za sve ostale. Ali prije svega, Brexit je epohalan srednji prst Blairovom multikulturnom projektu koji je transformirao zemlju do te mjere da se tradicionalni laburistički glasači u njoj osjećaju kao stranci. No Brexit neće učiniti Britaniju "ponovo velikom", samo slabijom, siromašnijom i izoliranijom, piše Lupiga. Iscrpnije...

Brexit: Što će biti sa Škotskom?

Škotska je na referendumu glasala za ostanak u Europskoj uniji i sad se nalazi u složenoj situaciji: jedna je opcija referendum o neovisnosti od Britanije uz hitan zahtjev za prijemom u EU; druga, složenija, jest uložiti veto na odluku o Brexitu. Naime, regionalni parlamenti u Britaniji imaju veliku težinu, i postoji tumačenje prema kojem Škotska ima pravo na veto, no to će biti slučaj za pravosuđe, moguće i Europski sud. S druge strane, torijevci smatraju da Škoti nemaju to pravo, no u svakom slučaju Škotska je sve bliže odcijepljenju. Iscrpnije...

Summit EU-a zbog Brexita: Tužna 'posljednja večera' u Bruxellesu

Sinoć je održan posljednji sastanak predsjednika država i vlada zemalja članica EU-a nakon britanskog referenduma. David Cameron izjavio je kako žali zbog rezultata, no pokretanje postupka izlaska (članak 50.) ostavlja svojem nasljedniku, iako europski čelnici žele da se to učini što prije kako bi se stanje stabiliziralo. "Mislio sam da oni koji žele izići imaju plan, ali ga nemaju ", izjavio je predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker. Danas se nastavljaju razgovori o budućnosti EU, ali bez britanskih predstavnika. Iscrpnije...

Fiatu 80 eura, a Volkswagenu 15 milijardi dolara kazne zbog varanja na ekotestu

Njemačke vlasti istražuju Fiat zbog varanja na ekotestovima, javlja EUobserver, a dokaže li im se krivnja u Italiji bi mogli platiti samo 80 eura kazne. Iako je sama istraga naišla na brojne prepreke zbog Fiatova otezanja, otkriveno je da se laboratorijsko testiranje ispuštanja štetnih plinova znatno razlikuje od onoga u korištenju na cestama. S druge strane Atlantika, Volkswagen će platiti više od 15 milijardi dolara zbog varanja na ekotestovima, piše Bloomberg. Iscrpnije...

400 najbogatijih izgubilo 127 milijardi dolara zbog Brexita

Kolaps na tržištu dionica uzrokovan referendumom o izlasku Velike Britanije iz EU značajno je “osiromašio” najbogatije ljude svijeta čiji ukupni gubici prema Bloombergovom indeksu milijardera iznose 3,9 bilijuna dolara ili 3,2 posto prijašnje vrijednosti. Dan nakon izlaska 400 najbogatijih je izgubilo 127 milijardi dolara. Britanski milijarder Richard Branson kaže da je njegova Virgin grupa nakon referenduma izgubila oko trećine vrijednosti. Branson tvrdi da UK korača u “katastrofu” te je pozvao na novi referendum jer su tvrdnje kampanje za izlazak bile “netočne". Iscrpnije...

Engleski možda više neće biti službeni jezik EU

Engleski jezik, koji je bio radni u institucijama EU, možda više neće biti službeni jezik EU nakon što Britanija izađe iz članstva europskog bloka, izjavila je predsjedavajuća Ureda za ustavna pitanja u Europskom parlamentu Danuta Hübner. Moguće je da će biti više od jednog službenog jezika. Iscrpnije...

Španjolska: Niti jedna stranka ne može okupiti većinu

Vladajuća Narodna stranka desnog centra osvojila je na španjolskim parlamentarnim izborima najviše glasova te će imati između 117 i 121 zastupnika u parlamentu od 350 mjesta. Ujedinjeni možemo, koalicija Podemosa i Ujedinjene ljevice, dobiva između 91 i 95 mjesta dok tradicionalna stranka lijevog centra Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) prvi put u povijesti pada na treće mjesto s 81 do 85 zastupnika, pokazuje izlazna anketa. Stranka centra Građani (Ciudadanos) mogla bi dobiti između 26 i 30 zastupnika čime se uz PSOE svrstala među velike gubitnike budući da je u prosincu osvojila 40 mjesta. Iscrpnije...

Odluka o napuštanju EU vjerojatno će rezultirati recesijom u Britaniji

Ulagači se plaše da će izlazak Britanije izazvati dugotrajnije poremećaje na financijskim tržištima i naštetiti ionako krhkom rastu globalnog gospodarstva. "Odluka Britanaca o napuštanju Unije vjerojatno će rezultirati recesijom u Britaniji", kazao je Richard Buxton, direktor u tvrtki Old Mutual Global Investors. Cijene nafte su u petak pale oko 5 posto. S druge strane, snažno je porasla, oko 5 posto, cijena zlata, jer su se ulagači povlačili iz rizičnijih investicija i utočište potražili u onima koje se smatraju sigurnijima. Iz istog razloga ojačale su i neke valute, primjerice, japanska i švicarska. Iscrpnije...

U 4 dana talijanska obalna straža od utapanja spasila 10.000 migranata

Ukupno 3324 migranta spašena su u vodama Libije u 36 operacija, objavile su talijanske obalne straže čime je od četvrtka spašeno više od 10.000 osoba. Migranti su bili natiskani u 25 gumenih čamaca i u jednoj drvenoj brodici, objavile su obalne straže i nisu navele broj žrtava. Time je broj migranta koji su uglavnom došli iz Afrike od početka godine premašio 66.000, prema podacima UNHCR-a. Iscrpnije...

Sličnosti i razlike političkih situacija diljem Europe

"Dok je snažno anti-establishment raspoloženje prisutno kod birača diljem Europe, on se češće oblikuje kroz ksenofobne, anti-imigrantske i druge desne platforme. Stranke ekstremne desnice u Austriji i Švicarskoj imaju oko 30 posto biračke potpore, u Danskoj i Mađarskoj oko 20 posto. Na jugu Europe pak vidimo političku artikulaciju na ljevici, koja razočaranje ekonomskim liberalizmom ne pretače u bijes prema imigrantima ili izbjeglicama, nego teži oblikovati ekonomske politike koje će rezultirati većom razinom društvene pravednosti i solidarnosti', zaključuje Danijela Dolenec s Fakulteta političkih znanosti. Iscrpnije...

Nakon Brexita: Mali vodič kroz ključne promjene za hrvatske građane

Ključno je pitanje kako će se u novim okolnostima urediti pitanje otvorenosti tržišta rada. Pitanje stranaca koji 'otimaju radna mjesta Britancima' presudilo je u odluci za izlazak. Podsjetimo, Britanija je bila jedna od članica EU koja još nije otvorila tržište rada za Hrvate. Otkako je Hrvatska ušla u EU, samo je oko 1000 hrvatskih građana dobilo radnu dozvolu u Velikoj Britaniji. Osim toga, Britanija nije članica Schengena te su njeni državljani pri ulasku u EU trebali prolaziti kroz pasošku kontrolu, tako da se tu neće ništa promijeniti, a malo je vjerojatno da će EU uvoditi vize za građane UK ili obratno, piše Jutarnji o tome što Brexit znači za Hrvatske građane Iscrpnije...

Britanija će zbog Brexita izgubiti više od 300 milijardi eura

Ekonomist Andreas Esser i autor prošlogodišnje studije o mogućim utjecajima Brexita na gospodarstvo smatra da će taj potez oštetiti gospodarstvo cijelog EU-a, no i Britanija bi mogla izgubiti više od 300 milijardi eura do 2030., dokad će se osjetiti dugoročne posljedice te odluke s obzirom na to da više od polovine proizvoda izvozi u EU. Među sektorima koji će biti najteže pogođeni Brexitom su strojogradnja i autoindustrija, farmaceutska i kemijska industrija, ali i bankovni sektor, ključan za britansko gospodarstvo. Iscrpnije...

Europski čelnici o Brexitu: Neće to biti prijateljski razvod

"Neće to biti prijateljski razvod, no konačno nije to bila ni neka velika ljubav", okarakterizirao je proces koji predstoji EU-u i Velikoj Britaniji Jean-Claude Juncker te apelirao na Britaniju da postupak pokrene što ranije, a ne tek najesen. "Sada Cameron ponovno čitav kontinent uzima za taoca zbog unutarnjih dogovora u britanskoj konzervativnoj stranci", smatra predsjednik EU parlamenta Martin Schultz. Predstavnici zemalja utemeljiteljica Unije sastali su se radi rješavanja gorućih pitanja. Iscrpnije...

Juncker Britancima: Papire za razvod što prije

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da planirani odlazak Britanije iz EU nije "prijateljski razvod" i zatražio da on bude što brži: "Nema smisla da čekamo do listopada pregovore o uvjetima odlaska. Želim odmah početi". Za 73 britanska poslanika u Europskom parlamentu Juncker je rekao da mogu otići i prije okončanja mandata 2019., pogotovo oni euroskeptični koji su "radili protiv institucije kojoj pripadaju". Za 1.000 Britanaca zaposlenih u EU birokraciji vrijedi drugo jer oni po Junckerovim riječima rade za Bruxelles, a ne za London. Iscrpnije...

Kad izađe iz EU Britanija će i dalje morati uplaćivati u zajedničku blagajnu

Da bi zadržala pristup zajedničkom tržištu Britanija će morati usvojiti sve europske zakone a neće imati pravo glasa u njihovu oblikovanju i morat će uplaćivati značajan iznos u europsku blagajnu kao i Norveška i Švicarska, piše HRT. Nije jasno što će biti s milijunima Britanaca koji žive drugdje u EU-u i imaju zdravstvenu skrb i druge pogodnosti. Problem su i dva milijuna europskih građana koji žive i rade u Britaniji. Proces razdruživanja potrajat će minimalno dvije godine, a britanska vlada spominje "do deset godina neizvjesnosti" koja bi opterećivala financijska tržišta ili vrijednost funte. HDZ-ov Andrej Plenković u sinoćnjem je Otvorenom podsjetio na tragični slučaj Davida Camerona koji je unutarstranačku debatu donio na referendum i izazvao globalnu krizu. Iscrpnije...

Još dosta zanimljivih članaka o britanskom napuštanju Europske unije i posljedicama toga:

Brexit je o klasama, nejednakosti i glasačima koji se osjećaju isključenima iz politike Odlazi treći najveći platiša u proračun Europske unije, Njemačku bi to moglo koštati tri milijarde eura godišnje U trenutku pobjede pobjednici su počeli napuštati svoja obećanja, daljnja razočaranja očekuju njihove sljedbenike Britanci očekuju stroža pravila o imigraciju, skuplje gorivo i hranu, mladi zamjeruju starima da su im odabrali budućnost umjesto njih Yanis Varufakis kaže da je raspad EU u punoj brzini i poziva demokratske snage da se udruže protiv padanja u ksenofobni ponor Moćni iskoristili strahove i potrebe marginaliziralih Iscrpnije...

Veliki engleski gradovi glasali za ostanak, ruralni krajevi za napuštanje

Glasači u Londonu, Manchesteru, Newcastleu i Liverpoolu glasali su za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji. S druge strane su stanovnici Birminghama, drugog najvećeg engleskog grada, sjeverna Engleska, manji gradovi i ruralni krajevi koji su glasali za napuštanje Europske unije. Zanimljivi su slučajevi Walesa i jugozapada Engleske, poljoprivrednih krajeva koji su glasali za napuštanje EU, a disproporcionalno su se puno okoristili o fondovima za razvoj Europske unije. Što se dobnih skupina tiče, mladi su glasali za ostanak EU, a stariji, pogotovo oni iznad 60, za napuštanje Unije. Iscrpnije...

Sinn Fein za napuštanje Britanije i ujedinjenje s Irskom

Martin McGuiness, član Sinn Feina i zamjenik prvog ministra Sjeverne Irske pozvao je na izglasavanje izlaska Sjeverne Irske iz Ujedinjenog Kraljevstva i ujedinjenje s Republikom Irskom. Njegov poziv upućen je nakon referenduma gdje je većina u Ujedinjenom Kraljevstvu glasala za napuštanje EU. 56% glasača u Sjevernoj Irskoj bilo je za ostanak, a 44% za izlazak iz EU. Declan Kearney, šef Sinn Feina, rekao je da su engleski glasači "preokrenuli demokratsku volju Sjeverne Irske". Sjeverna je Irska jedini dio Ujedinjenog Kraljevstva koji ima kopnenu granicu s Europskom unijom i njima bi napuštanje Unije moglo značiti promjenu jer će biti uvedene granične kontrole. Dosad nije bilo granice pa je Ircima bilo praktično svejedno gdje žive, ali sad će osjetiti tu razdvojenost. I ekonomija bi mogla patiti jer je Sjeverna Irska dobila milijarde eura pomoći od Bruxellesa. Iscrpnije...

Škotska premijerka: Za 2 godine na referendum o izlasku iz Britanije

Nicola Sturgeon, prva ministrica Škotske poručila je danas, nakon izglasanog Brexita, da će Škotska u iduće dvije do dvije i pol godine vrlo vjerojatno održati novi referendum o izlasku iz Ujedinjenog Kraljevstva i ostanku u Europskoj uniji. Kaže ona kako referendum pokazuje da Škoti vide svoju budućnost kao dio Europske unije - 62% ljudi u Škotskoj glasalo je za ostanak u EU, 38% je glasalo za napuštanje. Kaže Sturgeon da su se ljudi "izjasnili - i izjasnili odlučno... da se ostane u Europskoj uniji". Iscrpnije...

Tabor za izlazak Britanije iz EU-a priznao da je širio lažne informacije

Nakon što je tabor za izlazak Britanije iz Europske unije pobijedio na referendumu, jedan od čelnika kampanje, UKIP-ov Nigel Farage priznao je kako je tvrdnja njegovog tabora, o tome da će 350 milijuna britanskih funti koje se svakog tjedna šalju u EU umjesto toga biti uloženo u britanski zdravstveni sustav, laž. "Možete li jamčiti da će taj novac ići nacionalnom sustavu zdravstva?", upitala je Faragea novinarka. "Ne mogu. I to je greška, nismo to trebali reći", priznao je Farage. Iscrpnije...

Brexit će uzdrmati globalnu ekonomiju; Britaniji pada rejting

Agencija Standard & Poor's poručila je kako vrhunski 'AAA' rejting Britanije nije održiv nakon što su Britanci glasali za izlazak iz EU. Mnogi analitičari smatraju da će izlazak iz Unije naštetiti britanskom gospodarstvu, premda se očekuje da će Britanija i EU u idućem razdoblju postići trgovinski dogovor kakve Unija sada ima, primjerice, s Norveškom, Švicarskom ili Turskom. Britanija bi mogla ući u recesiju, a to znači manje poslova, niže porezne prihode, i možda - dodatne mjere štednje. Prema prognozama Economista, izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi uzdrmati i krhku globalnu ekonomiju. Iscrpnije...

Postoje još dva scenarija prema kojima Britanija ipak ostaje u EU

Tehnički, britanski parlament može odbiti rezultate referenduma o Brexitu, ali to bi značilo političku smrt za brojne zastupnike. Naime, rezultati referenduma o Brexitu nisu obvezujući. Osim toga, ukoliko bi parlament isprovocirao opće izbore dvotrećinskom većinom i ukoliko bi jedna stranka dobila veliku većinu zahvaljujući snažnoj i jasnoj kampanji za ostanak u EU, tada bi se moglo reći da ima podršku koja se može mjeriti sa snagom referenduma. Iscrpnije...

Tusk o Brexitu: Što te ne ubije, ojača te; Francuska i Njemačka u šoku

Današnji dan tužan je dan za Europu, vijesti koje stižu iz Velike Britanije zaista su žalosne, poručili su njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je žaljenje zbog ishoda referenduma, ali je dodao i kako mu je otac govorio "Što te ne ubije, ojača te". Iscrpnije...

Nizozemski i francuski desničari tkđ. žele referendume o napuštanju EU

Vođe desnice u Nizozemskoj i Francuskoj u petak ujutro, nakon što je postalo jasno da su Britanci glasovali za izlazak iz EU-a, pozvali su na referendume u svojim zemljama o napuštanju Unije. Nizozemski desničar Geert Wilders izjavio je da će ako bude izabran za premijera na općim izborima u ožujku sljedeće godine također sazvati referendum. Francuska Nacionalna fronta Marine Le Pen pozvala je također na referendum, rekavši da "sloboda na kraju uvijek pobjeđuje". Iscrpnije...

Britanci izabrali izlazak iz EU - 52% glasalo za odlazak

Velika Britanija izglasala je na referendumu napuštanje EU, 51,9% prema 48,1%. Ovo je prvi put u povijesti da neka država napušta Europsku uniju (foto). Sjeverna Irska i Škotska na referendumu su se izjasnile za ostanak, kao i London. Sada se usuđujem sanjati zoru koja se rađa nad neovisnim Ujedinjenim Kraljevstvom, izjavio je čelnik eurofobne stranke UKIP-a Nigel Farage. Odluka je izazvala šok u Europi i kaos na tržištima. Funta je po objavi rezultata oslabila 10% prema dolaru. Iscrpnije...

Euro: Bomba koja otkucava

Izgrađen na temeljima duga i prevare, gdje su ekonomski principi žrtvovani u korist romantičkih političkih vizija, Euro je postao jedna od najopasnijih svjetskih valuta. Longform prenosi članke o tome kako se utopijski san o zajedničkoj valuti pretvorio u tragediju. Iscrpnije...

Juncker Britancima: Ako izađete iz EU nema natrag

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker upozorio je Veliku Britaniju da bi glasanje za izlazak iz EU značilo nanošenje štete sebi, ali bi ugrozilo i sve što su Europljani zajedno postigli. Juncker je poručio Britancima da jednom ako izađu iz EU više ne mogu natrag. Također je naglasio da je premijer Cameron ispregovarao najbolje moguće uvjete za Britaniju. Britanski političari su pak poslali zadnje poruke dan prije referenduma o izlasku iz EU. Cameron i vođa Laburista Jeremy Corbyn poručili su da će Britanija biti sigurnija i uspješnija ako ostane u EU, a bivši londonski gradonačelnik Boris Johnson poručio da bi odlazak pokazao da ljudi vjeruju u svoju zemlju. Kampanja za izlazak ima jedan postotni bod prednosti pred suprotnim taborom, pokazuje ankete. Iscrpnije...

EU odlučio produljiti sankcije Rusiji za šest mjeseci

Veleposlanici 28 država članica EU-a odobrili su produljenje sankcija Rusiji za još šest mjeseci, kazalo je nekoliko europskih izvora. Odluka još mora biti formalno potvrđena. Očekivalo se da će se to dogoditi u petak, pred summit EU-a 28. i 29. lipnja u Bruxellesu, no Francuska i Velika Britanija moraju prije o tome obavijestiti svoje parlamente. Sankcije, uvedene u ljeto 2014., istječu krajem srpnja. Ukidanje sankcija uvjetuje se poštivanjem sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini. Iscrpnije...

Sve što treba znati o britanskom referendumu

Britanci u četvrtak 23. lipnja glasaju na referendumu o budućnosti svoje zemlje u EU. Premijer David Cameron rekao je da će rezultat biti obvezujući i da neće biti drugog referenduma. Neki su drugi političari, međutim, naznačili da bi mogli tražiti još jedan plebiscit nakon nekoliko godina ako rezultat bude tijesan. Oko 45 milijuna ljudi ima pravo glasa. Očekuje se da će odaziv biti između 60 i 80 posto, što znači da će između 27 i 36 milijuna ljudi izaći na birališta. Iscrpnije...

Grčkoj 7,5 milijardi eura za dugove

Nakon pozitivnog izvješća o napretku u provedbi gospodarskih reformi, Grčka je dobila više od sedam milijardi eura iz paketa međunarodne financijske pomoći. 5,6 milijardi eura iskoristit će za otplatu dugova, a 1,8 milijardi eura za dospjele neplaćene obveze države. Iscrpnije...

Kako bi Brexit utjecao na Hrvatsku?

Prema analizi RBA-a, izlazak Velike Britanije iz Europske unije ne bi trebao ostaviti značajnije izravne posljedice na hrvatsko gospodarstvo zbog skromnih dosadašnjih ekonomskih odnosa: od 2010. do 2015. prosječni udio Britanije u ukupnom hrvatskom izvozu kretao se do 1,7%, dok je i izravan pritok britanskih investicija bio nizak - ispod 100 milijuna eura godišnje. No negativne implikacije mogle bi proizići iz poljuljanosti šireg europskog gospodarstva, što bi ugrozilo nejak hrvatski oporavak. Iscrpnije...

U Hrvatskoj najviše slobodnih radnih mjesta od ulaska u EU

Stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj poskočila je u prvom tromjesečju na najvišu razinu od ulaska u EU, a rekordnu je razinu zabilježila i na razini Unije, pokazalo je izvješće Eurostata. U razdoblju od siječnja do ožujka sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj poskočila je na 1,9%, najvišu razinu od ulaska u EU. U prethodnom je tromjesečju iznosila 0,7%, a u istom razdoblju prošle godine 1,4%. Iscrpnije...

Hrvatska cijeli fond iz EU za cestogradnju želi utrošiti u Pelješki most

Hrvatska je u dokumentaciji koja je poslana Jaspersu (zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama), tijelu koje čine predstavnici Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, zatražila sufinaciranje cjelokupnog projekta Pelješkog mosta. Ukupna vrijednost projekta je 380 milijuna eura. a ministar Tolušić je uvjeren da će Europska komisija odobriti sufinanciranje u traženom iznosu, što znači da bi EU projekt financirala sa 285 milijuna eura. Cjelokupni projekt bit će financiran iz fonda EU namijenjenog gradnji cestovne infrastrukture u Hrvatskoj. U tom fondu je oko 330 milijuna eura do 2020. Iscrpnije...

Ako se sustav socijalne skrbi u EU-u ne redifinira, umrijet će europska ideja

“Bez obzira na ishod britanskog referenduma, Europa neće moći izbjeći hitnu raspravu o svojem sustavu socijalne skrbi”, kazao je novi kancelar Austrije Christian Kern za europske medije. Kaže i da će Brexit izazvati velike ekonomske turbulencije i izbaciti kontinent iz ravnoteže, posebno kad je u pitanju vanjska politika EU-a, no to će ubrzati razgovore o ključnim temama, smatra Kern, koji traži "jasniji odgovor" ljevice i po pitanju ekstremno desnih pokreta i stranaka te populista poput Donalda Trumpa. Iscrpnije...

Njemački ministar kritizirao 'huškačke' vježbe NATO-a

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier upozorio je NATO na njihove "huškačke vojne vježbe" koje provodi u istočnoj Europi, upozorivši da bi mogle imati negativan utjecaj na sigurnost u regiji te doprinijeti napetostima u odnosima s Rusijom. Ne treba stvarati izgovore za sukob, već poraditi na dijalogu i suradnji, kazao je Steinmeier. NATO je izveo desetodnevnu vježbu simulacije ruskog napada na Poljsku u kojoj je sudjelovalo 31.000 trupa te borbeni avioni, brodovi i vozila. Iscrpnije...

Euro 2016: Francuzi deportiraju ruske navijače

Francuske vlasti deportirati će skupinu od 20 najekstremnijih ruskih navijača zbog huliganizma na utakmici s Engleskom. Vođa ruskih navijača Aleksandar Šprigin, koji je također među deportiranima, tvrdi da im vize nisu oduzete, te je kazao kako će se već u ponedeljak vratiti u Francusku na utakmicu s Walesom. Ukupno je uhićeno 43 Rusa, a trojica najekstremnijih su dobili kazne od 12, 18 i 24 mjeseca zatvora. Iscrpnije...

Bruxelles daje 306 milijuna eura za pruge, ceste i luke u Hrvatskoj

12 hrvatskih projekata iz područja međudržavnog prometa vrijednih 306 milijuna eura odobreno je za financiranje iz EU. Najveći projekt je onaj modernizacije i izgradnje drugog kolosjeka željezničke pruge Križevci-Koprivnica-mađarska granica u duljini 43,2 kilometra, vrijedan 241 milijun eura. Na tom koridoru je i drugi najveći projekt vrijedan 26 milijuna eura - kontejnerski terminal Zagrebačkog pristaništa u riječkoj luci. Projekt za poboljšanje upravljanja u zračnom prometu dobio je 11 milijuna eura, a projekt za prekogranično informacijsko povezivanje na Mediteranskom koridoru između Hrvatske i susjednih zemalja dobio je 9 milijuna eura... Iscrpnije...

Kako je nepovjerenje prema javnosti učinilo od 'Mein Kampfa' bestseller

BBC donosi priču o povratku Hitlerovog Mein Kampfa na liste najprodavanjih knjiga u Njemačkoj i okolnostima koje su do toga dovele. Javni interes se samo povećavao dok su se odgađalo izdavanje proširene verzije Mein Kampfa s opaskama stručnjaka. Njemački intelektualac Nils Minkmar upozorava kako je "kulturna arogancija rezultirala oholim pristupom prema slabo obrazovanima i vodi otuđivanju nižih klasa od liberalnog društva". Iscrpnije...

Liječnici bez granica odbijaju donacije od EU zbog dogovora s Turskom

Liječnici bez granica objavili su kako više neće prihvaćati donacije EU i njezinih država članica kao dio prosvjeda protiv njihovih sve restriktivnijih zakona o migracijama. Iako europske vlade smatraju kako je njihov sporazum s Turskom vezano za izbjeglice uspješan, Liječnici bez granica tvrde kako je on na cjedilu u Grčkoj ostavio oko osam tisuća izbjeglica. Organizacija je prozvala EU i zbog najava da će slične sporazume potpisati s državama Bliskog istoka i Afrike. Iscrpnije...

Rusija zbog sankcija izgubila 25, EU 100 milijardi eura, SAD ništa

Od listopada 2014. kad su uvedene sankcije Rusiji pa sve do kraja 2015. godine Rusija je izgubila više od 25 milijardi eura, dok su države EU pretrpjele gubitak od više od 100 milijardi. Od toga iznosa na hrvatske poljoprivrednike odnosi se više od 50 milijuna eura. Samo SAD nije pretrpio gubitak. Iscrpnije...

Hrvati pali na 58 posto prosječne kupovne moći u EU

Kupovna moć i standard hrvatskih građana pali su na 58 posto prosječne kupovne moći u EU i samo je Bugarska lošija s 51 posto europske kupovne moći. Rumunjska je dostigla Hrvatsku po visini stvarne pojedinačne potrošnje njezinih građana, objavio je Eurostat koji iznosi podatak da je 2015. stvarna pojedinačna potrošnja po glavi u EU varirala između 51 i 137 posto prosjeka EU. Iscrpnije...

Grci i Mađari bi da se država bavi njihovim problemima, Nijemci i Šveđani za pomaganje drugima

Većina Mađara, Grka, Talijana, Poljaka, Francuza, Britanaca i Nizozemaca smatra da bi se njihove države trebale baviti njihovim unutarnjim problemima, a da bi se druge države trebalo pustiti da se same bave svojim problemima najbolje što znaju, pokazuje istraživanje Pew Research Centera u 10 europskih zemalja (ovdje). U Grčkoj je taj postotak čak 83 posto, Mađarskoj 77 posto, a Italiji 67 posto. Samo u Švedskoj, Njemačkoj i Španjolskoj natpolovična većina, ali tanka, drži kako treba pomoći drugim zemljama u rješavanju njihovih problema. Iscrpnije...

Brexitom bi britanska znanost ostala bez europskog novca i suradnje

Britanija mora ostati u Europskoj uniji, inače riskira gubitak vitalnog pristupa fondovima za znanstvena istraživanja, ustanovama i znanju, stav je Sarah Morgan, teoretičke fizičarke s Cambridgea, jedne od 150 vodećih britanskih znanstvenika koji su potpisali otvoreno pismo gdje kažu da bi napuštanje Unije bilo "katastrofa za britansku znanost i sveučilišta". Njima se pridružilo 13 Nobelovaca koji kažu da bi gubitak novac iz Bruxellesa bio ključni rizik za britansku znanost. Britanija je druga najveća primateljica europskog novca za istraživanja (Njemačka prva). Leszek Borysiewicz, prodekan Cambridgea kaže da bi Brexit izolirao britansku znanost jer ne bi mogli surađivati kao sada. Ovo sveučilište 17% novca za istraživanje prima od EU, a svaki šest student i svaki četvrti zaposleni u istraživanjima dolazi iz drugih država EU. Iscrpnije...

Što se događa s europskim fondovima ako padne vlada?

Situacija s fondovima EU-a nije blistava, a izbori će sigurno dovesti do toga da se započeti procesi dodatno uspore, opisuje konzultantica Ariana Vela što će se dogoditi s povlačenjem europskih fondova ako padne vlada. No, kaže ona da osnovni problem nisu mogući novi izbori, nego nedostatak sposobnih kadrova, a u praksi to što kasnimo s otvaranjem poziva i provedbom programa. Poseban je, kaže, problem Program ruralnoga razvoja gdje treba napraviti veće promjene i donijeti odluke, posebice o pozivima iz mjere 4. Točno je, kaže, da neke odluke u RH doslovno potpisuju ministri, a ako njih nema, nema ni dodjele sredstava... Iscrpnije...

Njemačka policija štiti turske zastupnike nakon Erdoganova napada

Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan napao zastupnike Bundestaga turskog porijekla zbog prihvaćanja tzv. Armenske rezolucije, policija je pojačala osobnu zaštitu za te članove njemačkog parlamenta. "Prijetnje uperene zastupnicima Bundestaga turskog porijekla su neprihvatljive", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. Posebna je pozornost uperena zaštiti zastupniku i predsjedniku stranke Zeleni Cemu Oezdemiru kao i zastupnici stranke Ljevica Sevin Dagdelen koji su na meti "pojačanih prijetnji smrću". Iscrpnije...

Kuljiš o ruskim ulaganjima u Hrvatskoj: Kremaljski kauboji osvajaju Balkan

"Rusi su najveći strani investitor u hrvatski turizam. MOL-Ina imaju sirijske koncesije koje ne mogu realizirati zbog rata, ali bi sad možda i mogli ako se za to založe Rusi koji imaju utjecaj na Asada. Prepuštanje petrokemijskog i energetskog tržišta ruskom monopolu, protivno je politici Europske unije, samo što se EU uvijek povine ruskim pritiscima ako je riječ o energiji. Jedino što u Hrvatskoj, zapravo, nije riječ o energiji nego o dominaciji, i ako se još i taj resurs prepusti dečkima iz Kremlja, preuzet će Balkan uspješnije nego što su ikad sanjali da bi to bilo moguće", piše Denis Kuljiš. Iscrpnije...

Strogo povjerljivo: Tajni računi hrvatske elite kod RBA Grupe

"Dokument kojeg su iz Raiffeisen Grupe u Austriji uputili austrijskoj Agenciji za nadzor financijskog tržišta (FMA) na njihovo izričito traženje, otkriva koje su fizičke osobe na štednim računima kod RBA Grupe, sa danom 30. lipnja 2011. godine, imale iznose veće od milijun eura. Među njima su brojni hrvatski državni dužnosnici, ali među imenovanima se nalaze i supruge Ive Sanadera, Ive Josipovića,Milana Bandića i Nadana Vidoševića te kćer Vesne Pusić. Mnogi dužnosnici s popisa u to vrijeme novac s tih računa nisu naveli kao štednju u imovinskim karticama koje su ispunjavali kao državni dužnosnici, čime su očito prikrivali trag tog novca", piše Domagoj Margetić za Seebiz. Iscrpnije...

Poljska: Na pomolu dramatičan ekonomski zaokret vladajućih radikala

Ekonomska politika trebala bi primarno služiti građanima, zaposlenima, poduzetnicima i poljskim obiteljima, a ne statistici, brojkama i postocima. Upali smo u zamku ovisnog razvoja. U velikoj mjeri mi ovisimo o strancima, izjavio je Mateusz Morawiecki, potpredsjednik poljske vlade za dnevne novine Rzeczpospolita. Takav je stav djeluje kao apsolutno identičan odjek stavova mađarskog premijera Viktora Orbana, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Marseille: Rusi i Francuzi na Engleze, nemoćna policija bacila suzavac

Francuski grad Marseille bio je poprište sukoba engleskih, ruskih i francuskih huligana s policijom uoči dvoboja Eura Engleska - Rusija. Oko 250 engleskih huligana sukobilo se s policijom, koja je morala upotrijebiti suzavac, a oko podneva su francuski i ruski huligani udruženi napali Engleze. Mediji javljaju i o sukobima ruskih i engleskih huligana u središtu grada, čija je uprava mobilizirala dodatnih tisuću policajaca. Deset je osoba ozlijeđeno, dvadesetak uhićeno, dok je jedan engleski navijač u bolnici bori za život nakon što je doživio srčani udar. Iscrpnije...

Bruxelles: 10 mjera za veću zaposlenost i konkurentnost

Europska komisija jučer je usvojila program Deset mjera za bolju osposobljenost Europljana koji bi trebao povećati zaposlenost i konkurentnost te gospodarski rast u Europi (o čemu, naravno, postoji program), a naglasak je stavljen na - vještine, njihovo razvijanje i bolje iskorištavanje (i o vještinama postoji cijela čitaba...). S druge se strane ponavljaju potrebe tržišta za radnicima s određenim kvalifikacijama. Među mjerama je omogućavanja niskoobrazovanim odraslima da dođu do razine srednjoškolskog obrazovanja, bolje iskorištavavanje postojećih vještina, probiranje boljih kandidata među migrantima i izbjeglicama, promicanje poduzetništva... Iscrpnije...

Francuska i Rumunjska igraju na startu Europskog prvenstva

Francuska je morala uložiti dodatna 24 milijuna eura u osiguranje, koje će prvi test imati u 21 sat, kad Francuska otvara Euro susretom protiv Rumunjske. Pored 90.000 policajaca, gradovima će šetati i 13.000 istražitelja u civilu , a zaštitari na stadionu detaljno pregledavaju ljude pa se preporuča dolazak tri sata prije utakmice. Nije samo terorizam problem, najavljen je i veliki prometni štrajk u Parizu. U svemu tome rastu izgledi Rumunjske da iznenadi Francuze. U posljednjih 28 godina od svih je domaćina samo Belgija uspjela pobijediti na otvaranju Eura, Švedsku prije točno 16 godina. Iscrpnije...

Erdoğan tuži turske zastupnike u Bundestagu i želi im testirati krv

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan priprema optužnice protiv 11 zastupnika turskog podrijetla iako neki od njih nisu ni bili u Bundestagu za glasanja o rezoluciji o turskom genocidu nad Armencima. Optužuje ih da su produžena ruka zabranjene Kurdske radničke stranke PKK, a čak bi ih podvrgnuo i testu krvi kako bi utvrdio jesu li zaista Turci. "Zastupnici u Bundestagu su, bez iznimke, slobodno izabrani zastupnici. Izjave koje dolaze iz Turske su neprihvatljive", izjavila je pak je pak kancelarka Merkel. Iscrpnije...

Zbog rasta cijena nekretnina Nijemci bogatiji - jug zaostaje

Jaz između sjevernih i južnih zemalja 19-eročlane eurozone produbljuje se umjesto da se smanjuje, što je bio jedan od ciljeva jedinstvene valute, pokazuje istraživanje njemačkog fonda Flossbach von Storch. Tako je bogatstvo u Njemačkoj i Austriji 2015. poraslo 7% u odnosu na 2014., dok se u Grčkoj smanjilo za više od 4%. Najveći pokretač bogaćenja Nijemaca bio je skok u cijenama nekretnina za više od 6%, dok se na jugu događa inflacija. Iscrpnije...

George Soros: Dođe li do Brexita, slijedi opći egzodus i kolaps EU-a

"Ako Britanija izađe, to bi moglo pokrenuti opći egzodus, a raspad Europske unije bio bi praktično neizbježan. No uvjeren sam da će s približavanjem referenduma snage za ostanak u EU-u biti sve jače. Tržišta nisu uvijek u pravu, no u ovom slučaju slažem se s njima", izjavio je ugledni investitor George Soros, koji se vraća u biznis jer je nanjušio probleme na tržištima, od čega namjerava profitirati, kao i na Crnu srijedu 1992., kad bio okladio da je funta precijenjena u odnosu na marku, što je kulminiralo panikom, a on je, procjenjuje se, zaradio milijardu dolara. Iscrpnije...

EU od 2019. priznaje vjenčani i rodni list iz svake države

Javne isprave poput rodnog ili vjenčanog lista ili potvrde o nekažnjavanju od 2019. vrijedit će na području cijelog EU i više se neće morati prevoditi i certificirati, odlučeno je jučer u Europskom parlamentu, gdje je prihvaćena uredba koja smanjuje troškove i formalnosti za one koji iz jedne članice EU sele u drugu. Više od 14 milijuna građana EU živi u državi članici različitoj od svoje matične države. Iscrpnije...

Smrtnost Hrvatica od raka dojke najveća je u EU

Unatoč Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, Hrvatska je još uvijek zemlja u kojoj od te bolesti umire najviši postotak žena u EU. Prema podacima Eurostata, europske agencije za statistiku, koja je klasificirala zemlje prema uzroku smrti njihovih građana, u Hrvatskoj od raka dojke umire 41,3 žene na 100.000 stanovnika. Hrvatska ima i jedan od najgorih postotaka smrtnosti od raka maternice - 9,5 žena na 100.000 stanovnika podlegne ovoj bolesti. Iscrpnije...

Američki veleposlanik: RH blizu ispunjenju kriterija za ukidanje viza

"Hrvatska i Cipar pozitivni su primjeri koji su vrlo blizu ispunjenja formalnih kriterija za ukidanje viza", rekao je američki veleposlanik pri EU Anthony L. Gardner hrvatskom eurozastupniku Toninu Piculi na pitanje o ukidanju viza za hrvatske državljane. 12. travnja istekao je dvogodišnji zakonodavni rok za primjenu viznog reciprociteta između SAD i EU, a za 5 država EU još vrijede vize za SAD (Hrvatska, Cipar, Poljska, Rumunjska, Bugarska) pa bi Bruxelles teoretski mogao uvesti vize za Amerikance. Iscrpnije...

Hrvatske tvrtke povećavaju ulaganja u istraživanje i razvoj

Većina hrvatskih tvrtki planira povećati razinu ulaganja u istraživanje i razvoj u budućem razdoblju, stoji u Deloitteovom izvještaju. Ondje stoji da 30 posto tvrtki troši više od 10 posto prihoda na istraživanje i razvoj, što je nešto više od prošlogodišnjeg ispitivanja kada je 21 posto tvrtki ulagalo više od 10 posto prihoda. Hrvatskoj je na raspolaganju 665 milijuna eura za jačanje gospodarstva primjenom I&R, no natječaji za bespovratna sredstva EU konstantno su bili odgađani kroz 2015. i prvu polovicu 2016. Iscrpnije...

Sud: Za ilegalni prelazak granice unutar Schengena - nema zatvora

Zemlje članice EU-a ne mogu oduzeti slobodu državljaninu treće zemlje prije nego što je nad njim proveden postupak vraćanja samo zato što je na područje države članice ušao nezakonito preko unutarnje granice schengenskog područja, proizlazi iz presude Suda EU-a u slučaju jedne državljanke Gane koja je uhićena u Francuskoj. Direktiva predviđa da vraćanju takve osobe treba prethoditi razdoblje u kojem joj se ostavlja mogućnost dobrovoljnog povratka, a nakon toga, ako je to potrebno, slijede mjere prisilnog udaljavanja. Iscrpnije...

'Ne ispunjavate kriterije', poručila nam Europska središnja banka

U novom konvergencijskom izvješću o sedam članica EU-a koje bi trebale u dogledno vrijeme uvesti euro, među kojima je i Hrvatska, poručuje se kako naše gospodarstvo ne ispunjava kriterije iz Maastrichta. Ti kriteriji konvergencije odnose se na proračunski deficit Hrvatske, koji je 2015. iznosio 3,2% BDP-a, dok kriteriji dopuštaju maksimalno 3%, te prekomjeran javni dug, veći od 60% BDP-a, koji u Hrvatskoj iznosi 86,7% BDP-a. ECB Hrvatskoj preporučuje konsolidacijsku strategiju koja će poduprijeti rast te provođenje reformi. Iscrpnije...

Među ex-Yu zemljama Hrvatska s najviše jedinica lokalne samouprave

Novo istraživanje Vijeća europskih općina i regija pokazuje da Hrvatska predvodi po broju jedinica lokalne samouprave: iako mnoge nisu održive, i dalje imamo 128 gradova i 428 općina, ukupno 556 lokalnih jedinica jer se njihov broj ušesterostručio nakon raspada Jugoslavije. Uz iznimku Slovenije, koja je također povećala njihov broj i sada ima 212 jedinica lokalne samouprave, ostale ex-Yu zemlje zadržale su jednak broj kao i prije raspada. Dok je EU krenula u reformu lokalne samouprave i smanjuje broj jedinica, naš je proces retrogradan. Iscrpnije...

Općina Darda iz fondova EU povukla čak 150 milijuna kuna

"Novac iz europskih fondova sustavno se povlači još od 2007., tim sredstvima dosad su sagrađene brojne ceste, kanalizacija i romsko naselje, a priprema se uređenje središta mjesta i biciklističkih staza, gradnja dječjeg vrtića i vatrogasnog doma", objašnjava Ante Vukoje, HDZ-ov načelnik općine Darda u trećem mandatu. Općina koja u četiri mjesta - Darda, Mece, Švajcarnica i Uglješ - ima oko 7000 stanovnika i kojoj izvorni proračun iznosi između 7,3 i 7,8 milijuna kuna godišnje do sada je iz fondova EU povukla čak 69,8 milijuna kuna. No, u sljedeće 4 godine bit će realizirani projekti vrijedni dodatnih 78,3 milijuna kuna. Iscrpnije...

Tomašić: Pozivam Karamarka i Petrova da odstupe ili gubimo 2 milijarde eura

Europarlamentarka Ruža Tomašić smatra da bi za hrvatske građane i nacionalne interese najbolje bilo da Božo Petrov i Tomislav Karamarko podnesu ostavke i stave nove ljude. Time bi se, smatra ona, izbjegli novi izbori, a u preslagivanje većine u Saboru - ne vjeruje. Tihomiru Oreškoviću čestitala je na državničkom potezu."Hrvatska ne smije izgubiti ovaj novac koji trebamo dobiti od EU fondova. Gubitak bi bio veći od 2 milijarde eura", smatra Tomašić. Iscrpnije...

Švicarci odbacili dohodak od 2500 franaka za sve građane

Prve projekcije referenduma održanog u Švicarskoj pokazale su da je 78 posto birača odbacilo inicijativu minimalnog dohodaka. Inicijativu je pokrenuo vlasnik kafića iz Basela zajedno sa svojim pristašama. Smatrali su da bi svakom građaninu trebalo osigurati 2500 švicarskih franaka mjesečno. Iscrpnije...

Erdogan kritizirao Merkel zbog rezolucije o Armencima

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan žestoko je kritizirao njemačku kancelarku Angelu Merkel jer nije spriječila izglasavanje rezolucije koja priznaje ubojstva Armenaca iz 1915. godine kao genocid i nije odbacila sankcije. "Pitam se hoće li njemački čelnici biti u stanju, nakon takve odluke, pogledati u lice mene i mog premijera", izjavio je Erdogan. Odbio je konkretizirati kakve će mjere Turska poduzeti u odgovoru na njemačku rezoluciju, ali nije ništa odbacio, rekavši da vlada još procjenjuje tijek akcije. Ankara je već opozvala svog ambasadora u Berlinu. Iscrpnije...

Europski pučani: Karamarko treba otići ako njegova afera opterećuje stranku

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko trebao bi otići ako afera koja se veže uz njegovo ime opterećuje stranku, smatraju europski pučani, politička obitelj u Europskoj uniji kojoj pripada i HDZ. Pučani s kojima je razgovarao Večernji također smatraju da nova Vlada nije pokazala da može donijeti stabilnost, odlučnost i jasnoću koja se očekivala. Ovo su pričali prije posljednjih događaja oko Oreškovićevog zahtjeva za ostavkama Karamarka i Petrova. Iscrpnije...

Zastupnik u Bundestagu Juratović: Borba za opstanak na vlasti donosi dugoročnu Hrvatskoj

"Veliki nered i kaos, uzrokovan političkim populizmom i grčevitom borbom za opstanak na vlasti, donosi dugoročnu štetu hrvatskom narodu, ma kakvim god scenarijem ta borba završila. Previše se energije i vremena troši na međusobno prepucavanje unutar koalicijskih partnera, dok sve reforme i novac iz fondova EU-a stoje, gubi se kreditni rejting, a investitori u takvu zemlju, u kojoj se vlada ne može dogovoriti između sebe, niti ne pomišljaju investirati", ocijenio je zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) i član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Josip Juratović. Iscrpnije...

Predsjednik Italije: Nemojte ostaviti Lampedusu da se sama bori s migracijama

Talijanski predsjednik Sergio Mattarella zatražio je od Europe da ne ostavi Italiju samu da se bori s dramom imigracije. "Italija i Europa su dužne odati priznanje Lampedusi za spašene živote, za prihvat onih koji su pobjegli od gladi i rata", rekao je Mattarella, lijevo orijentirani predsjednik koji se suprostavlja onima koji žele restriktivnu migrantsku politiku. Lampedusa je dugo bila prvo mjesto dolaska plovila s krijumčarima ljudima iz Libije, preko Sicilijanskog kanala. Iscrpnije...

EK predlaže osobne iskaznice za ulogiravanje na Facebook

Europska komisija predlaže da se građani na svoje profile na društvenim mrežama prijavljuju koristeći nacionalne osobne iskaznice. Razlog je sigurnosni rizik zbog mogućnosti više korisničkih imena. Većina građana EU protivi se tome jer bi iskaznice mogle ograničiti slobodu govora na internetu. Iscrpnije...

Vodostaj u Parizu opasno raste: Prijeti li francuskoj metropoli potop?

Porast razine voda spektakularan je u Parizu gdje bi Seine, u narančastoj uzbuni, trebala dosegnuti vrhunac u petak dok je u poplavama koje pogađaju Francusku i Njemačku poginulo najmanje deset osoba. U velikim pariškim muzejima smještenima s obje strane rijeke vodi se utrka s vremenom kako bi se sklonio dio umjetničkih zbirki. Seine bi trebala bi doseći "vrhunac" u petak s 5,90 metara. Ta razina ipak ostaje daleko od 8,62 metra tijekom poplave 1910. koja je referentna točka za Parižane. Iscrpnije...

Hrvatska treća u Europi po travanjskom rastu prodaje novih vozila

Hrvatska je izbila na treće mjesto država s najvećim tržišnim rastom prodaje novih auta, vide se ih podataka Jato Dynamics o travanjskoj registraciji automobilima diljem Europe. Prodaja novih automobila u Hrvatskoj je u travnju skočila 27 posto (u odnosu na travanj 2015., sa 3763 na 4788 automobila), u Srbiji 36, a u Cipru 55 posto. No, to za Cipar znači samo 873 travanjska automobila, a za Srbiju 2708. Iscrpnije...

Prijeti suspenzija novca iz EU jer kasni plan gospodarenja otpadom

Hrvatska se već nalazi u procesu prekršajnog postupka zbog značajnog kašnjenja u ispunjavanju i usvajanju Plana gospodarenja otpadom 2016.–2021., stoji u dokumentu kojeg je Europska komisija poslala Ministarstvu europskih fondova. Nadalje se upozorava da Hrvatskoj prijeti suspenzija sredstava iz 475 milijuna eura vrijednog projekta u okviru Kohezijskog programa. Iscrpnije...

Bundestag pokolj nad Armencima proglasio genocidom, Turci povukli ambasadora

Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag izglasao je, unatoč žestokom protivljenju Turske, rezoluciju kojom se ubijanje Armenaca koje su počinile turske snage tijekom Prvog svjetskog rata proglašava genocidom. "Ova rezolucija će ozbiljno naštetiti tursko-njemačkim odnosima", upozorio je turski predsjednik Erdogan. a premijer Yıldırım je povukao turskog veleposlanika iz Berlina. Iscrpnije...

Ministar: Zbog novih izbora izgubili bismo 2 milijarde eura iz EU

Kad bi se održali novi izbori izgubilo bi se do dvije milijarde eura zbog neprovođenja projekata iz EU fondova za projekte o željeznicama, kulturnoj baštini, izgradnja inkubatora, bolnica i slično. U slučaju novih izbora sve to stoji, nema tko to potpisati, a istječu rokovi i novac se nepovratno gubi - rekao je ministar EU fondova Tomislav Tolušić u emisiji 'Veto' Sanjina Spanovića na Jabuka TV-u. Tri scenarija za rasplet krize vlasti, kaže on, jesu: nastavak suradnje HDZ-a i Mosta u normalnim odnosima i komunikaciji, preslagivanje Vlade ili novi izbori. Iscrpnije...

Najviše novca iz Europske unije privukao - Senj, 18 milijuna kuna

Senj je u razdoblju od 2011. do 2014. privukao 18,4 milijuna europskih kuna i najuspješniji je hrvatski grad u privlačenju sredstava Europske unije (izvještaj ). Slijede Osijek i Križevci s po 11 milijuna, pa Zagreb i Koprivnica s desetak milijuna. Senj je prvak i ako se kao kriterij uzmu privučena sredstva po stanovniku sa 2.562 kune. 50% gradova i 85% općina nije privuklo ni jednu europsku kunu pa će sad iz ostatka države ići u Senj u "školu privlačenja sredstava EU". Gradonačelnik Darko Nekić kaže da je njihova tajna u ljudima, kao i to što novce privlače kroz posebnu agenciju, a ne kroz gradsku upravu, kao ostali. Iscrpnije...

Facebook i Google objavili rat govoru mržnje na internetu

Facebook, Twitter, Google i Microsoft dogovorili su s Europskom komisijom pokušaj smanjivanja razine govora mržnje na društvenim mrežama. Svaka od ovih kompanija pristala je na pregledavanje potencijalno kontroverznih objava i brisanje unutar 24 sata. Ova odluka rezultat je činjenice da terorističke skupine koriste internet kao sredstvo regrutacije, ali i ranije primjene sličnog načela u Njemačkoj gdje su brisane rasističke objave u jeku izbjegličke krize. Iscrpnije...

Znanstveni radovi morat će biti dostupni svima do 2020.

Svi znanstveni tekstovi moraju biti dostupni javnosti do 2020. godine, zaključak je sastanka Vijeća za konkurentnost u Bruxellesu. To znači da će svi rezultati znanstvenih istraživanja, financirani javnim novcem, morati biti dostupni svima, što sada nije slučaj, pa do njih ne mogu osobe izvan sveučilišta i obrazovnih institucija. Zbog toga nastavnici, doktori i poduzetnici nemaju pristup najnovijim znanstvenim otkrićima koja bi mogla biti značajna za njihov rad, a sveučilišta moraju plaćati izdavačima kako bi imala pristup istima. Iscrpnije...

Izlazak Velike Britanije iz EU izbija novac i Hrvatskoj

Budu li Britanci glasali za izlazak iz Unije, europski proračun izgubit će dio prihoda jer je Velika Britanija jedna od zemalja koje u EU blagajnu više uplaćuju, nego što iz nje dobivaju. Neto doprinos Britanije lani je bio oko osam i pol milijardi funti. Gubitak tog novca značio bi i manje novca u EU fondovima koje koristi i Hrvatska. Iscrpnije...

UN: 700 migranata poginulo u tjedan na Sredozemlju, 13.000 spašeno

Najmanje 700 migranata stradalo je u zadnjih tjedan dana na Sredozemlju na migrantskoj ruti od sjeverne Afrike do Italije, dok je 13.000 ljudi spašeno, priopćio je UNHCR. Broj žrtava odnosi se na tri nesreće u srijedu, četvrtak i petak i temelji se na podacima preživjelih. Nakon zatvaranja balkanske rute kroz Grčku i Tursku, Italija je postala glavni ulaz za migrante koji dolaze u Europu. Prema podacima IOM-a u Grčku su ušle samo 272 osobe između 19. i 26. svibnja, dok je u Italiju ušlo 5674 ljudi. Iscrpnije...

More najčišće na Cipru, najčišće kupanje u - Luksemburgu

Prema ispitivanjima kontrole Europske agencije za okoliš najčišće more u 2015. imao je - Cipar. Voda na čak 99,1% njegovih plaža zadovoljava najviše standarde čistoće. Nakon njega slijede Malta s 97,7%, Grčka s 97,2 i kao četvrta Hrvatska s 94,2%. Iza nje je Italija s 90,5%. Prvo mjesto na listi kakvoće vode za kupanje zauzima, doduše, zemlja koja nema morskih plaža - Luksemburg. Iscrpnije...

Zeleno plaćanje: Interes EU-a da ništa ne proizvodimo nego uvozimo?

Broj ugara - zemlje na kojoj se ništa ne proizvodi - u Hrvatskoj se prošle godine povećao 472%, s 5.900 hektara na nevjerojatnih 33.725 hektara, i danas imamo više "puste zemlje" nego voćnjaka, vinograda ili maslinika. No štos je u tome da nam za to EU - plaća, unutar rješenja koje se naziva Greening ili zeleno plaćanje, a zamišljeno je kao mjera kojom se poljoprivrednicima omogućuje da im se zemlja "odmori" od pesticida i uzgoja. No radi li se zapravo o tome da EU potiče našu neproizvodnju, a time i uvoz? Piše Agrobiz. Iscrpnije...

Priče i legende skrivene iza zastave Europske unije

Otkud 12 zvjezdica na plavoj podlozi jedne od dosadnijih zastava - one EU-a? Kad su Francuska i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata ujedinile svoje industrije ugljena i čelika, što je začetak današnje Unije, raspisan je i natječaj za dizajn zastave, na kojem je pobijedio Arsene Heitz. Zastava je službeno usvojena tek 1992. u Maastrichtu, a Heitz tvrdi da ju je osmislio inspiriran Biblijom i Djevicom Marijom. No postoje i druga tumačenja - da 12 zvjezdica predstavlja po 12 sati na analognom satu, mjesece u godini, znakove zodijaka, apostole... Iscrpnije...

Nijemci će uskoro u mirovinu ići sa 73 godine?

Po aktualnom zakonu Nijemce očekuje postupno povećanje životne dobi za odlazak u mirovinu koje do 2029. iznosi 67 godina, dok trenutačna dob umirovljenja iznosi oko 65 godina. No po studiji koju je proveo koelnski Institut za ekonomska istraživanja (IW) životna dob Nijemaca za odlazak u mirovinu do 2041. mogla bi se produljiti na 73 godine života ukoliko doprinosi za mirovine ostanu na sadašnjoj razini. Iscrpnije...

Francuska: Hollande će ustrajati na donošenju nacrta zakona o radu

Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je da će "ustrajati" na donošenju nacrta zakona o radu jer je "to dobra reforma", usprkos brojnim blokadama i valu prosvjeda od kojih je zadnji održan u četvrtak. "Nije vrijeme da se otežava položaj francuskog gospodarstva. Naša prva zadaća jest osigurali najvažnije javne usluge, omogućili prijevoz svima i osigurali dobro funkcioniranje gospodarstva. Iako je dijalog uvijek moguć, nikada se ne smije temeljiti na ucjenjivanju", rekao je Hollande. Iscrpnije...

EK staje na kraj diskriminaciji na online tržištu

Europska komisija predložila je paket mjera koje bi trebale stati na kraj geoblockingu, diskriminaciji online kupaca zbog mjesta prebivališta, među kojima je i Hrvatska. Naime, često im web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti, ne mogu ostvariti najbolje ponude ili nemaju ista prava povrata robe. Po novim pravilima nacionalna tijela (u našem slučaju Europski potrošački centar Hrvatska) dobila bi veće ovlasti za bolju provedbu prava kupaca, a mogla bi i zatvarati web mjesta koja varaju kupce. Iscrpnije...

Usvojena Rezolucija kojom će svi proizvodi u EU morati imati oznaku 'made in'

Europski parlament usvojio je Rezoluciju o strategiji za jedinstveno tržište EU u sklopu koje su usvojeni i amandmani o uvođenju oznaka porijekla u cilju borbe protiv krivotvorina i obmana potrošača. To znači da će ubuduće na svim proizvodima morati biti obavezna oznaka porijekla, tzv. 'made in'.Osim toga, usvojeni su amandmani o uvođenju oznake porijekla i za nepoljoprivredne proizvode. Dodatna vrijednost bila bi i u tome što bi se, prema Zelenoj knjizi EK iz 2014., tim sustavom stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Mađarskoj prvi put u povijesti pala na 5,8 posto

Stopa nezaposlenosti u Mađarskoj pala je na 5,8 posto, u razdoblju od veljače do travnja, pokazuju posljednji podaci Središnjeg statističkog ureda Mađarske. To je prvi puta u povijesti da je nezaposlenost pala ispod 6 posto. Broj zaposlenih u promatranom razdoblju iznosio je 4,294 milijuna, što je za 150 tisuća više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iscrpnije...

Odblokirani pregovori Srbije sa EU? MVEP: Nije istina; Hahn: Dogovor je postignut

Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn izjavio je da je postignut dogovor s Hrvatskom u vezi s otvaranjem poglavlja 23 u pregovorima EU i Srbije. "S ministrom Kovačem sam pronašao politički dogovor, koji uzima u obzir njegove primjedbe. Oko pitanja zakona o univerzalnoj nadležnosti pronašli smo rješenje koje bi trebalo biti prihvatljivo za sve", rekao je Hahn. Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova demantiralo je pak srbijanske medije koji su objavili da je Hrvatska dala pismenu suglasnost Srbiji za otvaranje poglavlja 23. Iscrpnije...

Švicarska do 2017. mora otvoriti tržište Hrvatima

Švicarska mora do 9. veljače 2017. ratificirati protokol kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i EU-a proširuje i na Hrvatsku. To će Hrvatima omogućiti da pod jednakim uvjetima kao i ostali građani EU-a rade u Švicarskoj. EK zaprijetila je Švicarskoj uskraćivanjem pristupa nekim europskim programima financiranja ako ne ratificira protokol. Iscrpnije...

U eurozoni se opet razmišlja o dijeljenju novca građanima

Kako bi se potaknula potrošnja i spasila ekonomija eurozone, ekonomisti kao jednu od opcija predlažu dijeljenje novca građanima. Svatko bi dobio na dar 500 do 2000 eura da ih potroši kako želi, bez obaveze vraćanja, a ekonomisti smatraju da bi to sigurno potaknulo kupovanje, a time i proizvodnju i zapošljavanje, barem u teoriji. Iscrpnije...

Grčkoj odobrena nova pozajmica od 10 milijardi dolara

Nakon uvođenja novih mjera rezova, poreza i privatizacije državne imovine, ministri eurozone donijeli su sinoć odluku u novom paketu pomoći Grčkoj, u iznosu od 10,3 milijardi eura. Sada se očekuje da će i MMF donijeti odluku o opraštanju dijela duga, koji je na 180% grčkog BDP-a postao neodrživ, no čeka se privola iz Washingtona. Od dosadašnjih oko 180 milijardi eura pomoći, Grčka je većinu utrošila na spašavanje banaka i otplaćivanje kamata, dok je tek malen dio uložen u zapošljavanje i rast. Iscrpnije...

Broj ateista premašio broj kršćana u Engleskoj i Walesu

Broj ljudi koji se izjašnjavaju da ne pripadaju nijednoj religiji rapidno raste i značajno nadmašuje kršćansku populaciju u Engleskoj i Walesu. Udio u populaciji onih koji se izjašnjavaju nereligioznima u 2014. godini dosegao je 48,5 posto što je gotovo dvostruko više nego 2011. godine, kada se tako izjašnjavalo 25 posto stanovnika Engleske i Walesa. Onih koji se izjašnjavaju kršćanima, a tu spadaju anglikanci, katolici i drugi, ima 43,8 posto. Iscrpnije...

Europski intelektualci traže smjenu ministra Hasanbegovića

Niz europskih intelektualaca potpisalo je otvoreno pismo objavljeno u francuskom listu Liberation, a kojim traže smjenu ministra Hansanbegovića. Pismo među ostalima, potpisuju talijanski marksistički teroretičar Antonio Negri, profesorica na kalifornijskom Berkeleyju Judith Butler, konzervativni francuski filozof Alain Finkielkraut, talijanski književni nobelovac Dario Fo itd. Opisuju ga kao povijesnog revizionista i simpatizera ustaškog režima koji u pitanje dovodi povijesne istine i osnovne vrijednosti Europske unije. Iscrpnije...

Erdogan: Ako EU ne ukine vize za Turke odbacit ćemo sporazum o migrantima

Uoči sastanka Merkel-Erdogan predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao je da su najnovija događanja u Turskoj zapravo "zapanjujuće okretanje od europskih vrijednosti". Turska se pod Erdoganom, kaže Schulz, kreće u smjeru "država za jednog čovjeka". Angeli Merkel Turska treba jer u ovom trenutku nema alternative dealu s Erdoganom u izbjegličkoj politici. Erdogan to zna i s užitkom celebrira svoju novu moć, piše Deutsche Welle. Baš je danas Erdogan najavio da će turski parlament odbaciti dogovor s EU-om o povratu migranata ako Unija ne ukine vize za turske građane. Iscrpnije...

Merkel: Nema ukidanja viza Turcima

Turski predsjednik Erdogan i dalje odbija promjenu antiterorističkih zakona koje Bruxelles i Berlin postavljaju kao jedan od uvjeta koje Turska treba zadovoljiti želi li bezvizni režim s EU. Stoga je kancelarka Merkel u posjetu Istanbulu izjavila da ukidanja viza nema. Također je kritizirala Tursku zbog izglasavanja kontroverznog zakona koji bi mogao dovesti do masovnih optužnica protiv oporbenih i kurdskih političara. Iscrpnije...

Poljska u sporu s EU

Europska komisija smatra da je u Poljskoj ugrožena pravna država zbog promjena i ograničavanja rada ustavnog suda i pokreće postupak protiv te zemlje. Ovo je prvi puta da se provodi taj instrument uveden u ožujku 2014. Za sada je sve na razini upozorenja. Poljska je ljuta i tvrdi da EK napada suverenost zemlje. U krajnjem slučaju sve može dovesti do oduzimanja prava glasa optuženoj državi, što nije učinjeno ni protiv Mađarske. Iscrpnije...

Hrvatskoj nedostaje 50 pedijatara, od EU tražimo novce za specijalizaciju

U Hrvatskoj je 280 pedijatrijskih timova, a nedostaje ih pedesetak, što znači da se jedan tim brine o 1.200 djece, a standard je najviše 950 djece pa jedan tim godišnje obavi oko 11.000 pregleda predškolaca. Država nedovoljno financira pedijatrijsku specijalizaciju pa se ide na Bruxelles od kojeg se očekuje da financira 200 specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti... Iscrpnije...

Eskalirala svađa EU-a i Poljske: Ozbiljna situacija podsjeća na Hrvatsku

Poljska vlada na čelu s konzervativnom stankom Pravo i Pravda odbila je ultimatum EU-a o poništenju nelegalnog izbora ustavnih sudaca, kojem je rok za izvršenje sutra, zbog čega državu možda očekuju sankcije. “Ograničavanje prava Ustavnom sudu nije prihvatljivo, to podsjeća na put kojim idu diktatorski režimi. Ako je najviše sudsko tijelo de facto izgubilo svoju moć i autoritet, tada i drugi sudovi mogu izgubiti neovisnost, a potom može uslijediti ograničavanje slobode mišljenja. To je put kojim je svojedobno krenuo i Sovjetski Savez”, upozorava predsjedatelj EU-a. Iscrpnije...

Pogon Jedinstvo - na bijenale u Veneciju pa po novce u Bruxelles

Bivša tvornicu Jedinstvo u zagrebačkom Trnju, gdje danas funkcioniraju Močvara i povremeno Pogon Jedinstvo, od iduće bi godine trebala početi postajati kulturni, kreativni i društveni centar na Savi. Projekt će biti predstavljen idući tjedan na ovogodišnjem nastupu Hrvatske na Venecijanskom bijenalu arhitekture, a uključuje prenamjenu, rekonstrukciju i dogradnju postojećeg objekta, uređenje triju dvorana, vanjske pozornice, ureda itd. Studija izvodljivosti dokazala je da su zadovoljeni preduvjeti za sufinanciranje projekta vrijednog gotovo 65 milijuna kuna kroz fond EU - Integrirana teritorijalna ulaganja. Iscrpnije...

Kritika Turskoj: EU ozbiljno zabrinuta zbog ukidanja imuniteta 138 zastupnika

Odluka turskog parlamenta da ukine imunitet od progona za 138 članova parlamenta, među kojima su gotovo polovica prokurdski zastupnici, "stvar je za ozbiljnu zabrinutost", priopćili su najviši dužnosnici EU. "U skladu s relevantnim međunarodnim preporukama, imunitet se mora primjenjivati na sve i to na nediskriminirajućoj osnovi", izjavili su visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn. Iscrpnije...

Turska upozorava da još nije dobila novac za izbjeglice

Turska nije dobila novac od EU za sirijske izbjeglice koji je predviđen sporazumom Turska-EU, a čija je svrha zaustaviti priljev izbjeglica i migranata u Europu, izjavio je Ibrahim Kalin, glasnogovornik turskog predsjednika Tayyipa Erdogana. Podsjetio je da je 120 milijuna eura obećano za izbjeglice, ali je rekao da dosad ništa nije primljeno. Podaci EU-a su pokazali da je Unija primila samo 177 sirijskih izbjeglica iz Turske u prošla dva mjeseca. Iscrpnije...

Hrvatska sljedeći mjesec počinje s naseljavanjem izbjeglica

Hrvatska će sljedeći mjesec početi s procesom preseljenja i naseljavanja izbjeglica iz Grčke i Italije te izravno iz Sirije. Iz Italije će u Hrvatsku biti premješteno 10 izbjeglica, iz Grčke također 10, a izravno iz Sirije 30 ljudi. Riječ je o programu premještanja izbjeglica iz rubnih članica u ostale zemlje. Također ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a dogovorili su i program preseljenja izbjeglica izravno iz trećih zemalja u EU. Hrvatska bi iz oba programa trebala primiti oko 1600 ljudi u dvije godine. Iscrpnije...

Britanci dovršavaju moderne nosače aviona vrijedne 8 milijardi eura

U škotskom brodogradilištu Rosyth dovršava se nosač aviona HMS Queen Elizabeth. U pitanju je najveći brod kojeg je Kraljevska ratna mornarica ikad sagradila, u redovnu bi službu trebao ući 2021. godine. U istom brodogradilištu gradi se i njegov sestrinski brod Prince of Wales koji će biti dovršen 18 mjeseci kasnije. Brodovi će imati po 69 500 tona svaki i bit će dugi 280 metara. Kad budu završeni, bit će dom za posadu od 700 osoba i dodatnim kapacitetima za još 900 vojnika. Sve to će Britance ukupno koštati ogromnih 8 milijardi eura. Iscrpnije...

ILO: U Europi raste siromaštvo, posebno zabrinjavajuće u EU

Relativno siromaštvo, koje se definira kao prihod kućanstva ispod 60% prosječnog nacionalnog dohotka, u porastu je u bogatim zemljama, posebice u EU i SAD-u, upozorava Međunarodna organizacija rada u novom izvješću. Siromaštvo je smanjeno u zemljama sa srednjim dohotkom, kao što su Kina i zemlje Latinske Amerike, no ostalo je problem u Africi i velikom dijelu Azije. Za stanje se krivi nedostatak radnih mjesta. Iscrpnije...

Na snagu stupila stroža pravila o duhanskim proizvodima

U EU danas na snagu stupa direktiva o duhanskim proizvodima koja predviđa veća upozorenja o opasnostima pušenja na kutijama cigareta. No većina zemalja članica, među njima i Hrvatska, nije još unijela nova pravila u svoje zakone. Isprika je da se želi uvesti još stroža pravila, a ona bi bila: upozorenje na 65% prednje i stražnje strane kutije (40% je direktiva) te zabrana duhanskih proizvoda s aromom, s mentolom u iduće 4 godine. Iscrpnije...

250 britanskih umjetnika za ostanak: Bez EU ne bi bilo filmova, izložbi...

250 britanskih glumaca, pisaca, glazbenika potpisalo je pismo podrške ostanku u Europskoj uniji. Mjesec dana prije referenduma u Britaniji o budućnosti unutar ili van EU, umjetnici Benedict Cumberbatch, Danny Boyle, Helena Bonham Carter i dr. u svom pismu kažu: Od najmanjih galerija do najvećih blockbustera, mnogi su od nas radili na projektima kojih ne bi bilo bez vitalnog financiranja iz Europske unije ili bez prekogranične suradnje. Iscrpnije...

Mađarski šef diplomacije: Važno nam je da MOL ima fer pristup

"Imali smo loš dojam u bilateralnim odnosima u mandatu vaše prethodne Vlade. S novom Vladom imamo znatno bolju suradnju... Nema smisla razgovarati kroz medije, a ne osobno", kaže mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto (član Europske pučne stranke, kao i HDZ). "MOL je strateška mađarska kompanija, jedna od najvećih, i za nas je vrlo važno da MOL u zemljama u kojima je aktivan ima korektan i fer pristup", izjavio je u intervjuu Večernjem. Iscrpnije...

Kad je kriza na pomolu, pametni kupuju zlato

Vlasnici investicijskog zlata profitirali su u protekloj krizi, značajno uvećavši svoju imovinu dok je većina ostalih građana izgubila. Sada kad George Soros i drugi stručnjaci upozoravaju na novu krizu, i hrvatski građani imaju priliku kupiti investicijsko zlato, u 170 trgovina tvrtke Auro Domus. Dukati, zlatne poluge i pločice i drugi predmeti od investicijskog zlata oslobođeni su poreznih davanja i PDV-a, a osobito su traženi u vrijeme krize kada im cijena značajno raste – tako je u ovoj godini porasla čak 20 posto! Iscrpnije...

Što transatlantsko partnerstvo donosi Hrvatskoj?

Banka piše o tome što TTIP donosi Hrvatskoj. Analiza utjecaja predviđa tri scenarija. Scenarij 1 pretpostavlja da će se ukinuti samo carinske prepreke, što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,01% i izvoza 0,04%. Scenarij 2 pretpostavlja da će se ukinuti carinske prepreke te sniziti necarinske prepreke (NTB) za 10%, što bi značilo izravno povećanje godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,02% i izvoza 0,09%. Scenarij 3 pretpostavljanje potpunu liberalizaciju – ukidanje carinskih i necarinskih prepreka (NTB), što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,11% i izvoza 0,56% Iscrpnije...

Njemačka: Mlijeko jeftinije od mineralne

Njemački supermarket Aldi spustio je cijenu mlijeka sa 59 centri za litru na 46 centi, te time učinio mlijeko manje vrijednim od mineralne vode. Ostali trgovački lanci učinili su isto, što je donijelo ogromne gubitke mljekarima. U zemlji je oko 75 tisuća mljekara, ali posljednjih mjeseci tisuće su ostavile posao zbog prijetnje bankrota. Za sve krive ukidanje kvota za mlijeko. Iscrpnije...

Bruxelles: Pohvala Oreškoviću za plan reformi, EK neće pojačati nadzor

Bruxelles je Oreškovićev plan reformi ocijenio kao “poprilično ambicioznu reformsku agendu” koja će, bude li ispunjena, popraviti makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj, a zahvaljujući tom planu Komisija neće pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti bilo kakve korektivne mjere, doznaje Večernjakov dopisnik iz Bruxellesa koji je imao uvid u posljednju verziju dokumenta prije današnjeg usvajanja. Ima Bruxelles i pet preporuka: porez na nekretnine, kažnjavanje odlaska u prijevremenu mirovinu i smanjenje broja mehanizama socijalne pomoći, poboljšanje učinkovitosti javne uprave, ukidanje parafiskalnih nameta, jačanje pravosuđa. Iscrpnije...

Europa će na izbjeglicama zaraditi duplo više nego što će na njih potrošiti

Milijun izbjeglica koji su prošle godine stigli u Europu vratit će novce potrošene na njih i to dvostruko više, u roku od pet godina, procjenjuje Philippe Legrain, bivši ekonomski savjetnik predsjednika Ekonomske komisije. Računa on da će izbjeglice stvoriti više poslova, povećati potražnju za robama i uslugama te popuniti rupe u europskoj radnog snazi, a njihove će plaće povećati uplate u mirovinske fondove i javne financije. Ne očekuje se da izbjeglice smanje plaće ili zaposlenost domicilnog stanovništva. U brojkama - Legrain očekuje da će javna potrošnja zbog izbjeglica biti povećana za 69 milijarde eura od 2015. do 2020., no u isto bi vrijeme zahvaljujući izbjeglicama BDP trebao porasti za 126,6 milijardi eura. Iscrpnije...

"U Irskoj radimo loše poslove, ali nam je bolje nego u Hrvatskoj"

"U Dublinu je jako puno Hrvata. Rade u kafiću za 3000 kuna ili su bez posla i onda dođu u Irsku i zarađuju mjesečno 10 tisuća kuna i mogu doma slati 300 eura", govori iseljenik Luka Antičević, koji je u Irskoj sa sadašnjom suprugom proveo osam mjeseci (radio u hotelu). "Zašto da se vratim u Hrvatsku, da radim za 4000 kuna?", kaže Goran Blagajac, diplomirani ekonomist, koji radi na hotelskoj recepciji. Iscrpnije...

Bivši obavještajac: EU će se naći u nemilosti narodnih ustanaka

Bivši prvi čovjek britanske obavještajne službe Richard Dearlove u intervjuu za BBC upozorio je da bi u sljedećih pet godina u Europu moglo ući više milijuna migranata. EU će se naći u nemilosti narodnih ustanaka koji već ključaju, dodaje Dearlove. Opasnim smatra i ukidanje viznog režima za 75 milijuna turskih državljana u zamjenu za kontrolu ulaska migranata. Iscrpnije...

Hrvatsko selo bi moglo ostati bez 332 milijuna eura iz EU za 2014. godinu

Hrvatska bi mogla izgubiti 332 milijuna eura iz Bruxellesa namijenjenog za ruralni razvoj - riječ je o novcima za 2014. godinu, a hrvatsko će selo bez novca ostati ako ga se ne ugovori do kraja ove godine. Bivši ministar Jakovina za kašnjenje optužuju aktualnog ministra Romića - "već 3,5 mjeseca novi ministar i njegova ekipa ne donose odluke". Iscrpnije...

Googleu još jednom prijeti kazna EU - od tri milijarde eura

Jedan od slučajeva oko kojih se Google i EU ne mogu već godinama dogovoriti jest favoriziranje vlastitih proizvoda i usluga elektroničke trgovine u rezultatima pretraživanja, što Europska komisija smatra antitrustovskim ponašanjem. Telegraph prenosi da bi EK u narednih nekoliko tjedana mogla objaviti rekordnu novčanu kaznu za monopolističko ponašanje Googlea. Visina te kazne mogla bi iznositi čak 3 milijarde eura. Iscrpnije...

Old Trafford evakuiran zbog bombe, kontrolirana eksplozija uspjela!

Utakmica 38. kola Premiershipa između Manchester Uniteda i Bournemoutha je otkazana zbog sumnje da je na stadionu postavljena bomba. Stadion je evakuiran, a eksplozivna naprava je naknadno pronađena u zahodu na sjeverozapadnom dijelu stadiona Old Trafford. Policija je potvrdila da je na stadionu izvedena kontrolirana eksplozija te da je protueksplozivni odjel uništio pronađenu bombu. Iscrpnije...

Hrvatska Srbiju počastila s maksimalnih 12 bodova na Eurosongu

Tzv. 'političko glasanje', odnosno međusobno podržavanje susjednih zemalja, obično funkcionira u tri bloka koji čine balkanske zemlje, bivše članice Sovjetskog saveza, te Skandinavske zemlje, a ove godine se prelilo i u sistem televotinga pa su tako hrvatski gledatelji maksimalan broj bodova dodjeli Srbiji, baš kao i gledatelji iz BiH, dok je Srbija 12 bodova dodijelila Rusiji, piše Jutarnji o nastavku trenda davanja bodova susjednim zemljama na Eurosongu unatoč novom sistemu glasovanja. Iscrpnije...

Turska i dalje ljuta zbog 100 godina starog sporazuma o podjeli Osmanskog carstva

Sporazum koji su u tajnosti 16. svibnja 1916. u jeku Prvog svjetskog rata potpisali britanski i francuski diplomati Mark Sykes i Francois Picot razgraničio je interesne zone na Bliskom istoku, tada još pod vlašću Osmanskog Carstva, i u velikoj mjeri pomogao oblikovanju današnjih granica modernih bliskoistočnih država Sirije, Libanona, Iraka i Izraela. Sadašnje tursko vodstvo koje kritičari optužuju za 'neoosmanizam' ne skriva prezir prema sporazumu kojim su, tvrde, stvorene umjetne barijere među muslimanskim zemljama, a Turska uskraćena za prirodnu zonu utjecaja. Iscrpnije...

Pobjednik Eurosonga Ukrajina, Hrvatska zauzela 23. mjesto

Iako je Australija bila vodeća većinu glasovanja, pobjednik Eurosonga je Ukrajina, zahvaljujući novouvedenom sistemu telefonskih glasovima, a koju je predstavljala pjevačica Jamala s pjesmom 1944. Pjesmu je posvetila svojoj baki. Australija je tako s pjevačicom Dami Im i pjesmom Sound Of Silence zauzela drugo mjesto, a Rus Sergej Lazarev našao se na trećem mjestu s You Are The Only One. Hrvatska predstavnica Nina Kraljić s pjesmom Lighthouse na kraju je zauzela 23. mjesto od 26 natjecatelja koliko ih je nastupilo u finalu. Procjenjuje se da je finale Eurosonga u Stockholmu putem TV prijenosa pratilo oko 200 milijuna gledatelja. Iscrpnije...

Njemačka u iduće 4 godine na izbjeglice troši 93 milijarde eura

Njemačka vlada do kraja 2020. planira potrošiti oko 93,6 milijardi eura na troškove povezane s izbjegličkom krizom, objavio je Der Spiegel citirajući nacrt ministarstva financija za pregovore sa 16 njemačkih saveznih država. Ta brojka će vrlo vjerojatno izazvati zabrinutost, posebice među sve širim antiimigracijskim pokretima. Izračun obuhvaća troškove smještaja i integracije izbjeglica, ali i nošenje s uzrocima bijega tih ljudi iz kriznih područja. Iscrpnije...

Tolušić: Pelješki most je završena priča, novac nije upitan

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić rekao je u petak u Dubrovniku da novac za Pelješki most nije upitan i kako bi do kraja godine mogao biti izabran izvođač radova na tom projektu."Pelješki most je potpuno završena priča, a pitanje je dana kada će krenuti prema Europskoj komisiji. Studije su gotove ili su pri kraju, ali to više nije pitanje godine nego mjeseca", rekao je Tolušić. Iscrpnije...

Broj migranata koji dolaze u Grčku pao 90 posto

Agencija EU-a za granice Frontex objavila je kako je broj migranata koji dolaze u Grčku u travnju pao za 90 posto, što znači da sporazum između EU i Turske funkcionira. Frontex navodi da je u travnju 2.700 ljudi, većinom iz Sirije, Pakistana, Afganistana i Iraka stiglo iz Turske u Grčku. Broj dolazaka migranata u Italiju, koji idu dužom i opasnijom rutom iz sjeverne Afrike, u travnju je pao za 13 posto, na 8.370. Iscrpnije...

Erdogan ljutit na EU: Razgovarate s teroristima umjesto s nama

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prozvao je EU zbog "sklapanja saveza s terorističkim organizacijama", misleći pritom na Kurde. Europski parlament zaustavio je proces ukidanja viza za ulazak građana Turske u zemlje EU, zbog traženih izmjena u antiterorističkom zakonu koji Turskoj daje odriješene ruke za brutalni obračun s zabranjenom Kurdistanskom radničkom strankom (PKK, Ankara ih smatra teroristima). "EU kaže ‘ublažite svoj pristup terorističkoj organizaciji’. Od kad vi vodite ovu državu? Tko vam je dao to pravo?" izjavio je Erdogan. Iscrpnije...

Hrvatska u ožujku imala najveći rast industrijske proizvodnje u EU

Hrvatska je u ožujku imala rast industrijske proizvodnje od 6,9% na godišnjoj razini, što je najveći rast među zemljama Europske unije (i daleko iznad očekivanja). Druga je Švedska s 4,9%, treća Slovenija s 4,4%. Pogotovo dobro zvuči ovaj rast kad se zna da je prosječni rast EU bio 0,2%. I na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču, Hrvatska je rekorder s 5%, druga je Latvija s 4,3%. Iscrpnije...

Investicijsko zlato – sigurna kupnja oslobođena poreza i PDV-a

Vrijednost zlata tijekom 20 godina utrostručila se – tko je 1995. godine uncu zlata platio oko 400, sada može zaraditi 1.280 dolara. Otpornost zlata na inflaciju razlog je zbog kojeg u zlatu "štede" gotovo sve zemlje u svijetu, ali i razlog zbog kojeg proizvodi od investicijskog zlata poput dukata, poluga, pločica i zlatnika imaju poseban porezni režim. Proizvode oslobođene PDV-a i poreza potražite u poslovnicama tvrtke Auro Domus, na 170 lokacija u čitavoj Hrvatskoj. Više informacija na besplatnom telefonu 0800 510 510. Iscrpnije...

Češka europsko čudo, imaju manju nezaposlenost od Njemačke

Češka ima najmanju stopu nezaposlenosti u EU - 4,1%, a tim je rezultatom pretekla čak i Njemačku. Usporedbe radi, Češka s 10 i pol milijuna stanovnika ima samo 94.612 nezaposlenih, a Hrvatska s 4,5 milijuna ima 276 tisuća nezaposlenih. U Češkoj su veće prosječne plaće (oko 5730 kuna), hrana i piće jeftiniji su 25, a režije 20 posto. Iscrpnije...

Nina Kraljić u finalu Eurosonga!

Nina Kraljić s pjesmom Lighthouse (live izvedba) odvela je Hrvatsku u finale Eurosonga. U finale se nisu plasirali kandidati iz BiH (za koju je nastupila i Ana Rucner) te Crne Gore (čiju pjesmu potpisuje hrvatski producent Srđan Sekulović Skansi). U prvoj polufinalnoj večeri nastupili su predstavnici 18 zemalja, a 10 ih je prošlo dalje. U daljnje natjecanje idu: Azerbajdžan, Rusija, Nizozemska, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Armenija, Češka, Cipar i Malta! "Presretna sam što smo konačno u finalu", napisala je Nina Kraljić na Facebooku. U četvrtak je druga polufinalna večer, u subotu finale. Iscrpnije...

Objavljena studija o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku

Studija ‘Utjecaj Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a (TTIP) na Republiku Hrvatsku’, dostupna je na internetskim stranicama ministarstva vanjskih i europskih poslova. Studija sadrži poglavlja o povijesti TTIP-a, pregovaračkim krugovima i stajalištima, analizira trgovinu između Hrvatske i SAD-a, daje makroekonomsku analizu učinaka TTIP-a te donosi zaključke o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, piše MVEP i dodaje da je do sada postignut dobar napredak u različitim poglavljima pregovora. Iscrpnije...

Varšava: 240.000 prosvjednika za demokraciju i Ustav

Više od 240.000 osoba prosvjedovalo je u središtu Varšave za "zaštitu mjesta Poljske u Europi" kojem, drže oni, prijeti politika konzervativaca na vlasti. Ispred sjedišta vlade kkupila se većina parlamentarnih oporbenih stranaka, okupljeni prosvjednici su nosili bijelocrvene državne zastave i europske zastave i proeuropske transparente. Prije početka mimohoda otpjevali su himnu i skandirali "Obranit ćemo demokraciju i ustav". Iscrpnije...

London dobio prvog muslimanskog gradonačelnika - laburista Sadiqa Kahna

Laburistička stranka objavila je u petak da je njihov kandidat Sadiq Khan pobijedio na izborima za gradonačelnika Londona čime postaje prvi musliman na čelu britanske prijestolnice. Sin pakistanskog useljenika, Khan je uvjerljivo pobijedio Zaca Goldsmitha, kandidata konzervativaca koji su Kahna u kampanji pokušali povezati s ekstremizmom. Iscrpnije...

Srpski mediji: Hrvatskoj se u blokadi Srbije pridružuju Bugarska i Rumunjska!

Bukurešt i Sofija najavljuju mogućnu blokadu Srbije na europskom putu i traže veća prava za svoje nacionalne manjine i veću zastupljenost u državnoj upravi, navode Večernje novosti. Pozivajući se na neimenovene diplomatske izvore beogradski list tvrdi kako su Rumunjska i Bugarska jedine članice EU koje su dale "tihu potporu" Zagrebu, čiji su "izaslanici tjednima lobirali u europskim prijestolnicama". Iscrpnije...

Smrti od srčanih udara u EU sve manje, u Hrvatskoj – sve više

EU bilježi pad broja srčanih udara i kapi, objavio je Eurostat . Dok je 2000. godine od srčanog udara umrlo 16,6% od svih umrlih, a od moždanog 11,5%, trinaest godina kasnije te su brojke pale na 12,9% i 8,7%. Hrvatska ide obrnutim smjerom kad je riječ o srčanom infarktu - sa 18,6% na 21,4% smrti. Iscrpnije...

Srpski mediji: Hrvatska danas ponovno blokirala Srbiju

Radio televizija Srbije objavila je da Hrvatska ponovno nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije i Europske unije. Njemačka je navodno opet podsjetila Hrvatsku na obećanje da neće blokirati susjede u europskim integracijama zbog bilateralnih pitanja koja nisu dio europskog zakonodavstva. Iscrpnije...

EK nadgleda, ocjenjuje i kažnjava ali kaže da se ne miješa u politiku

U intervjuu za Dnevnik HTV-a , povodom objave smanjenja procjene rasta hrvatskog gospodarstva, povjerenik EK za ekonomska pitanja Pierre Moscovici pokazao je tko određuje manevarski prostor onima izabranima na izborima i koliko je suverenost elastičan pojam. Naime, navodno suverena država nalazi se u proceduri kojom se nadgleda njena fiskalna politika, a za slučajeve nepoštivanja pravila čak su predviđeni i financijski penali, komentira Bilten. Iscrpnije...

Duhanskim kompanijama odzvonilo, europski sud potvrdio stroža pravila prodaje cigareta

Philip Morris International, Imperial Brands i British American Tobacco izgubili su bitku protiv EU zakona koji nalaže da upozorenja o štetnosti cigareta za zdravlje zauzimaju 65% površine kutije. Najviši europski sud odbacio je žalbu kompanija i presudio da je direktiva valjana, kao i zabrana reklamiranja e-cigareta. Iscrpnije...

Žižek: Ideološke razlike europskih naroda vide se u njihovim zahodima

Razlike u ideologiji zemalja vidljive su tamo gdje najmanje očekujete, npr. u zahodskim školjkama. Primjerice, u Francuskoj je rupa u zahodskoj školjci napravljena tako da izmet rješava kratko i efikasno, u Njemačkoj će on ostati u školjci za inspekciju, a u Engleskoj će plivati u vodi. Svoju zanimljivu teoriju u videu objašnjava Slavoj Žižek. Iscrpnije...

Junckerov plan: Za svakog odbijenog izbjeglicu - 250.000 eura kazne

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker uvest će kaznu od 250.000 eura za svakog izbjeglicu kojeg pojedina država članica Europske unije odbije primiti, a prema kvotama bi morala, piše Telegraph. Sustav kvota je Junckerov, a očekuje se i da će Juncker predložiti da njegov uzdrmani prijedlog sustava kvota ubuduće postane pravilo, za slučaj da se kontinent suoči s novim migracijskim valom. Junckerov plan predviđa razmještanje 160.000 izbjeglica po cijeloj EU - dosad prebačeno njih 1.441. Iscrpnije...

Bruxelles: Ukidanje Schengena koštalo bi 5 do 18 milijardi eura

Ponovno uvođenje stalnih graničnih kontrola u EU-u, kojim bi se ukinula šengenska zona slobodnog kretanja ljudi, moglo bi izazvati gospodarske štete od 5 do 18 milijardi eura, upozorila je Europska komisija. EK ističe da bi granične kontrole rezultirale kašnjenjem isporuka robe, duljim putovanjima unutar EU-a i zahtjevale bi nova zapošljavanja u javnoj upravi, uz dugoročno štetne posljedice za trgovinu i turizam. Iscrpnije...

Krađa hrane nije kriminal ako ste gladni, odlučio talijanski sud

Krađa manje količine hrane nije kazneno djelo ako vam ona stvarno treba, presudio je talijanski Vrhovni sud. Ukrajinac Roman Ostriakov živio je 2011. u Genovi u teškim uvjetima kad je uhvaćen u supermarketu dok je krao sir i kobasice vrijedne 4 eura. Proglašen je krivim za krađu, osuđen na šest mjeseci u zatvoru i morao je platiti stotinu eura kazne. No talijanski Vrhovni sud u potpunosti je poništio odluku."Stanje optuženoga pokazuje da je uzeo tu malu količinu hrane kako bi zadovoljio svoju trenutnu i bitnu potrebu za hranom", stoji u presudi. Iscrpnije...

Europska unija ukida vize za Turke

Europska komisija će podržati ukidanje viza za turske državljane na području šengenske zone (Hrvatska tu ne spada), javlja BBC. Liberalizacija viznog režina ponuđena je Turskoj za prihvaćanje migranata koji su prešli Egejsko more i došli do Grčke. Međutim, ovo je uvjetna dozvola - Turci će i dalje morati ispuniti sve uvjete za ukidanje viznog režima. Do sada su ispunili samo 19 od 72 uvjeta. Posljednje je Turska pristala ukinuti vizna ograničenja za građane EU-a, uključujući i ona koja se odnose na ciparske Grke, no odmah su poručili kako to ne znači i priznanje Cipra. Iscrpnije...

Europska komisija smanjila prognoze hrvatskog gospodarskog rasta na 1,8%

Europska komisija je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8% (procjena je bila 2,1%), a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine. "Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6% u 2015. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5% (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016.", navodi Komisija. Za 2017. godinu Komisija predviđa rast od 2,1%. Iscrpnije...

Utrostručen broj napada na muslimane u Francuskoj, u Austriji rastu zločini ekstremne desnice

Žalbe uložene zbog prijetnji ili djela rasističkog, antisemitskog i antimuslimanskog karaktera u 2015. u Francuskoj su dosegle "nezapamćen vrhunac", navodi Konzultativno nacionalno povjerenstvo za ljudska prava. Napadi na muslimane su se utrostručili, a delinkvencija rasističkog karaktera zabrinjavajuće raste, utvrdilo je povjerenstvo te upozorilo da je to tek registrirani dio nasilja. Istovremeno je i Austrija zabilježila rekordan porast incidenata povezanih s ksenofobijom, islamofobijom i antisemitizmom te porast incidenata povezanih s desnim ekstremizmom. Iscrpnije...

Stopa nezaposlenosti u EU-u na najnižoj razini od 2009.

Prema Eurostatovim podacima za ožujak, stopa nezaposlenosti u EU-u pala je na najnižu razinu u sedam godina. Nezaposlenost je blago pala i u Hrvatskoj, za 0,2 postotna boda u odnosu na veljaču (izračunato prema metodologiji ILO-a), dok je u odnosu na prošli ožujak radilo 30.000 ljudi više. Hrvatska je i dalje među zemljama EU-a s najvišom stopom opće nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, zajedno s Grčkom, Španjolskom i Italijom. Po zaposlenosti prednjače Njemačka i Češka. Iscrpnije...

Terrakom u prošloj godini ostvario trostruko povećanje prihoda

Domaći telekom operator Terrakom proteklu 2015. godinu zaključio je s ukupnim prihodom od 50,5 milijuna kuna i time ostvario rast od 213 posto u odnosu na godinu prije. Značajno povećanje prihoda prvenstveno je rezultat snažne optimizacije troškova kroz restrukturiranje i konsolidaciju procesa akvizicije privatnih i poslovnih korisnika, ali i osjetnog unapređenja kvalitete usluga na vlastitoj optičkoj infrastrukturi. Iscrpnije...

EK: TTIP ne ugrožava potrošače, dokumenti nisu konačni dogovor

Europska komisija odbacila je tvrdnje Greenpeacea da će TTIP sniziti europske standarde zaštite potrošača. Dokumenti koji su procurili su tek pregovaračka stajališta EU i SAD-a, a ne konačni dogovor i nije čudno da se javljaju različita mišljenja, objavila je na blogu povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström. Bijela kuća poručila je samo da objava dokumenata neće pregovore skrenuti sa zadanog pravca. Iscrpnije...

Alarmantno stanje na Mediteranu: Ugroženo čak 93% ribljeg fonda!

Čak 93 posto do sad znanstveno procijenjenih ribljih fondova i vrsta u različitim dijelovima Mediterana prekomjerno se iskorištava, što ugrožava i egzistenciju oko 300 tisuća ribara u mediteranskim zemljama EU-a, rekao je Karmenu Vella, povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo. Najavio je i novu strategiju ribarstva za Mediteran, s ciljem zaštite sve ugroženijih ribljih vrsta ali i radnih mjesta europskih ribara na Sredozemnom moru. Iscrpnije...

Protumigrantska stranka AfD: Muslimani nisu dobrodošli

Izaslanici njemačke protuimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) podržali su na stranačkom kongresu svoj prvi program u kojem stoji da islam nije spojiv s ustavom zemlje i poziva na zabranu minareta i burki."Islam nam je stran i zbog toga se ne može pozivati na načelo vjerske slobode u istom stupnju kao kršćanstvo", rekao je Hans-Thomas Tillschneider, AfD-ov zastupnik iz savezne države Saska-Anhal. Prema istraživanjima javnoga mišljenja AfD ima potporu 14 posto građana. Iscrpnije...

Romano Prodi: Europa nade postala je Europa straha

"To je bio dan prepun emocija i Europa je tada bila Europa nade", izjavio je nekadašnji predsjednik Europske komisije Romano Prodi prisjećajući se doba od prije 12 godina kad je Slovenija ulazila u EU. Prodi je ocijenio da je zbog migrantske krize i terorizma, ali i prethodne ekonomske krize, postala "Europa straha i nesigurnosti". Djelomično je za to okrivio i članice koje su se previše fokusirale na vlastite interese umjesto na zajedničke, a dodao je i da u budućim proširenjima vidi sve zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju. Iscrpnije...

Minimundus i Klagenfurt - cjelodnevni izlet s prijevozom za 145kn

Obiđite cijeli svijet u jednom danu uz jednodnevni izlet u organizaciji agencije Smart Travel - posjet parku Minimundus i Klagenfurtu. Svaku godinu Minimundus posjetitelje oduševljava novim građevinama i drugačijim izgledom, a od ove godine posjetitelji mogu uživati i u zatvorenoj izložbi od ukupno 20 aktivnih stanica za velike i male, kao što su 4D kino i nogometna stanica. Iscrpnije...

Britanski ministar pravosuđa: Trebamo izaći iz EU, stižu Srbi i Turci

Britanski ministar pravosuđa Michael Gove poručio je da bi EU trebala odustati od politike proširenja ili bi je Britanci trebali napustiti. Gove je rekao da bi proširenje za još pet članica - Tursku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju "donosi brojne probleme". "Velika Britanija će morati otvoriti svoja vrata za još 88 milijuna ljudi iz Turske i s Balkana, ako odlučimo ostati u EU. Možemo li sačuvati poslove i osigurati budućnost našim građanima ljudi iz siromašnih zemalja dobiju pravo živjeti i raditi ovdje", upitao je Gove. Iscrpnije...

Cijena roaminga danas pala na četvrtinu dosadašnje cijene

Cijene roaminga u državama EU danas su poprilično pale - dakle, na cijenu koju plaćamo u domaćoj mreži dodavat će se, za korištenje mobitela u europskom inozemstvu, 0,05 eura po minuti za odlazne pozive, 0,02 eura za SMS poruku (to bi bio pad na četvrtinu dojučerašnje cijene) i 0,05 eura bez PDV-a za jedan MB podatkovnog prometa (pad na trećinu). U lipnju sljedeće godine naknade za roaming potpuno se ukidaju, ali uz limit pravednog korištenja. Iscrpnije...

7 problema koji bi mogli dovesti do raspada EU

Izvješće organizacije Economist Intelligence Unit (EIU) pod nazivom Europa na granici pucanja navodi sedam problema koji ugrožavaju gospodarsku i političku stabilnost Europe i koji bi mogli dovesti do njezina raspada: od Brexita i Grexita, preko predugog razdoblja niske inflacije i pada produktivnosti, do zategnutih odnosa s Rusijom, nestabilnih demokratskih vlada i izbjegličke krize, opstanak Europe pod upitnikom je. Iscrpnije...

Politico objavio listu najutjecajnijih država Europe, prva - Njemačka

Njemačka je najutjecajnija zemlja Europe, kao i Angela Merkel među vođama, objavio je magazin Politico (ovdje grafika). Sljedeće su po utjecaju Velika Britanija, Francuska i Italija, visoko je i Mađarska (6.), a utjecajnija je od nas i Srbija (19. mjesto), dok je Hrvatska na 30. mjestu, pri dnu. Za Hrvatsku piše da će potencijalno blokiranje pristupa Srbije EU-u dovesti do posljedica, ali i rasta relevantnosti. Iscrpnije...

Regulacija kućanskog rada stvara nove nejednakosti u EU

Potražnja za migrantskim radom u Europi uglavnom se temelji na potrebi za nisko kvalificiranim radnicima, većinom su to žene koje dolaze s EU periferije i rade za nisku plaću, na crno, bez odmora i izložene diskriminaciji. Kao privid rješenja problema donesena je Rezolucija koja traži da nacionalne vlade riješe to pitanje, no problem je što EU stvar sagledava ekonomski, traži red u 'sivoj zoni', bez sagledavanja socijalne strane i prava radnika, piše Bilten. Iscrpnije...

Njemačka ukida socijalnu pomoć i državljanima EU-a

Njemačka priprema zakon koji bi državljanima EU znatno otežao pristup socijalnoj pomoći i pomoći za nezaposlene - pravo na socijalna primanja stranci, državljani neke od članica EU, imat će tek nakon pet godina boravka u Njemačkoj kada se utvrdi da im je Njemačka postala trajno mjesto prebivanja. Ovo pravilo je već na snazi za strance koji nisi državljani EU. Iscrpnije...

EU neće dozvoliti web stranicama uskraćivanje sadržaja korisnicima ad blockera

Kako bi spriječili dosadne reklame na web stranicama korisnici imaju mogućnost blokirati oglase. Oglašivači i izdavači imaju pak mogućnost onemogućiti čitanje sadržaja onima s uključenim ad blockerima. No kako bi uopće detektirale ad block moraju narušiti privatnost korisnika. EU bi uskoro tu praksu mogla proglasiti ilegalnom. Iscrpnije...

Auro Domus omogućuje štednju u zlatu bez uloga novca

Poznato je da je štednja u zlatu najsigurnija i najisplativija štednja, a tvrtka Auro Domus hrvatskim građanima nudi mogućnost stjecanja investicijskog zlata u fizičkom obliku – dukata, zlatnih poluga i pločica te zlatnika - i to bez novčanog učešća. U 170 poslovnica diljem Hrvatske nudi se procjena lom-zlata i zamjena, po posebno povoljnim uvjetima, za investicijsko zlato kojim se trguje na svjetskim burzama i može se u bilo kojem trenutku zamijeniti za novac. Više informacija na 0800 7372 ili na Iscrpnije...

Što je Europska konvencija o ljudskim pravima napravila za nas?

Za Britance. Guardianov video. Iscrpnije...

U EU stopa zaposlenosti 70%, u Hrvatskoj druga najniža - 60%

Stopa zaposlenosti dobne skupine od 20 do 64 godina u Europskoj uniji prošle je godine premašila 70%, dok je u Hrvatskoj ova stopa - druga najlošija u EU (grafikon), stoji u novom Eurostatovom izvještaju. Najviša zaposlenost je u Švedskoj (80,5%), Njemačkoj (78%), Velikoj Britaniji (76,9%), Danskoj i Estoniji (po 76,5%) te Nizozemskoj (76,4%). U Hrvatskoj je 60,5% (2014. bila 59,2%), a manja je samo u Grčkoj - 54,9%, ista u Italiji (60,5%) i malo viša u Španjolskoj 62%. U usporedbi s 2014. ova stopa porasla je u gotovo svakoj članici EU, i općenito raste još od 2002. Iscrpnije...

Na posao i s preko 70?

Njemački ministar financija Wolgang Schäuble (CDU) želi da se odlazak u mirovinu formulira “fleksibilnije”, odnosno poveže radnu sa životnom dobi, budući da su ljudi sve dugovječniji. Trenutno u Njemačkoj gotovo četvrtina građana prima mirovinu, što znači oko 20 milijuna potencijalnih birača. U Njemačkoj do godine 2030. životna bi dob za mirovinu trebala narasti na 67 godina. "Tko je siromašan, umire ranije, a tko radi težak posao, ne može raditi do 70 godina", kaže pak političarka Ljevice Sarah Wagenknecht. Iscrpnije...

Smanjenje bankarskih naknada za plaćanje karticama donosi i niže cijene?

Smanjenje naknada što ih trgovci plaćaju bankama u slučaju kad potrošači robu plaćaju karticama trebalo bi dovesti do smanjenja cijena u maloprodaji, reakcija je većine banaka na upit Novog lista o utjecaju Uredbe EU kojom se međubankarske naknade smanjuju u nacionalnom ali i prekograničnom poslovanju. No, uredba je na snazi od 9. prosinca, a potrošači još nisu osjetili te prednosti. "Ukupan promet u trgovini nije isključivo kartičarski, već se dio ostvaruje plaćanjem u gotovini", odgovaraju iz HGK no naglašavaju da vjeruju da će se trgovci voditi politikom usmjerenom prema potrošačima. Iscrpnije...

Azut Media d.o.o. - najbrži put do tvrtke

Azut Media d.o.o. izdaje već treće izdanje poslovnog imenika Moja djelatnost. Imenik sadrži korisne poslovne informacije poduzeća iz svih djelatnosti, a bit će distribuiran po cijeloj Hrvatskoj. Azut Media d.o.o. pruža usluge marketinga na suvremen način za poduzeća u Hrvatskoj. Nudi kompletne usluge u marketingu i time pomaže prilikom pronalaska tvrtki te pri unaprijeđenju njihovog poslovanja. Naručite svoje besplatno izdanje imenika već danas! Iscrpnije...

Vaša bi kuća trebala biti zelena!

Jer jedino kad je kuća zelena ona štedi vaš novac koristeći minimalnu količinu energije. Istovremeno skladna je sa čovjekom, prirodom i društvenim okolišem. Zelena kuća je energetski učinkovita kuća. Nemate zelenu kuću? Nije problem! Posavjetujte se, informirajte ovdje. Ako, pak, gradite – gradite pametno. Ytong kuće su zelene kuće. Sve odreda. Pogledajte! Iscrpnije...

Hrvatska zimus uvela likvidatora računa - EU će ga na ljeto ukinuti

Zakonom o računovodstvu koji je na snagu stupio početkom godine propisano je da tvrtke moraju imenovati likvidatora ulaznih računa koji će na njih staviti žig, skenirati, arhivirati digitalno i papirnato, a u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznici softvera izračunali su da bi jedan radnik jedan dan u mjesecu, kako bi se ispoštovalo pravilo za koje nikom nije jasno čemu služi, morao raditi samo to. Žalili su se državi, od čega zasad nema ništa, ali izgleda da će Bruxelles riješiti problem - od 1. srpnja stupa na snagu Uredba EU kojom će vrijediti elektronički žig na ulaznim računima. Iscrpnije...

Orban: Zbog Angele Merkel EU kapitulirala pred Turskom

Na dan kad su Angela Merkel i još nekoliko europskih čelnika u posjetu Turskoj zbog dogovora oko migranata, mađarski premijer Orban izjavio je kako je EU zbog kancelarke "kapitulirao pred Turskom". U dogovoru EU-a i Turske stajalo je da će Turska prihvatiti prihvatiti sve migrante koji su nakon 20. ožujka ilegalno ušli u Grčku za 3 milijarde eura od EU-a i otvaranje pristupnih pregovora, no Turska sada traži još dodatne 3 milijarde eura. "Nemoguće je predvidjeti dokle to može ići", upozorio je Orban. Iscrpnije...

Postnikov: Tajna i tržište

U Europskom parlamentu izglasana direktiva o zaštiti poslovnih tajni. Kada direktivu legislativno apsorbiraju države članice, sve će se evropske tvrtke zajedno naći u zaklonu od novinara i zviždača: podaci koje proglase svojom poslovnom tajnom smjet će se znati samo ako sud procijeni da je njihova objava u javnom interesu, upozorava Boris Postnikov. Iscrpnije...

Orban: Moramo zaustaviti plan Bruxellesa da Europu naseli migrantima

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je kako se mora zaustaviti plan Bruxellesa i mađarske ljevice da se u Europu „uvede više milijuna ljudi“, i usput se zauzeo za provedbu svog plana Schengen 2.0, jačanja Schengena. Orban smatra da članice Schengena moraju ispunjavati svoje obveze i zaštititi vanjske granice EU-a te da bi EU u dogovoru s Libijom trebala sagraditi izbjeglički kamp na libijskoj obali odakle bi izbjeglice u Europu stizale kontrolirano. Iscrpnije...

Zbog nestabilnih valuta sve se više štedi u zlatu

Vrijednost zlata tijekom 10 godina utrostručila se – tko je 2006. godine uncu zlata platio 400, sada može zaraditi više od 1.200 dolara. Kao zamjena za nesigurne oblike štednje u valutama podložnim iznenadnim promjenama tečaja i gubitku vrijednosti zbog inflacije, u Hrvatskoj je sve popularnije investicijsko zlato u fizičkom obliku, oslobođeno poreza i davanja. Najveću ponudu investicijskog zlata – dukata, zlatnika, poluga i pločica, nudi tvrtka Auro Domus Bullion Market u 170 poslovnica diljem Hrvatske. Više: Iscrpnije...

Petir poziva na uvođenje minimalne nacionalne mirovine

Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova usvajajući 'Izvješće o siromaštvu: rodna perspektiva' usvojio je amandmane hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, u kojima ponovno poziva na uvođenje minimalne nacionalne mirovine, budući da čak 555.000 hrvatskih umirovljenika živi ispod praga siromaštva. Petir je na ovo izvješće podnijela tri amandmana, a svi su usvojeni. Minimalna nacionalna mirovina ne bi smjela biti niža od praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj prema podacima DZS-a prag siromaštva iznosi 1980 kuna, dok ga Eurostat u svojim izračunima procjenjuje na 1850 kuna. Iscrpnije...

Viška Stiniva najljepša je europska plaža

Viška plaža Stiniva najljepša je europska plaža po izboru čitatelja portala European Best Destinations, izvijestili su u iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Stiniva je zauzela prvo mjesto i iza sebe ostavila najpoznatije španjolske, portugalske i grčke plaže, navodi se u priopćenju. Više od 10 tisuća turista svojim glasovima je biralo najbolje plaže, a za višku je plažu na prvo mjesto stavilo čak 66 posto čitatelja. Iscrpnije...

Djeca za doručak - popiju energetsko piće!

Sve više učenika doručak zamjenjuje limenkom energetskog napitka, pokazuje iskustvo iz Velike Britanije, a učitelji se sve više žale da ne mogu kontrolirati "nabrijane" učenike koji ometaju nastavu, kažu eurozastupnice, među njima i hrvatska Biljana Borzan, koja su se udružile kako bi suzbile korištenje energetskih pića među djecom i adolescentima u EU. Neke države pojedinačno su već krenule sa zabranama i porezima. Iscrpnije...

Njemački list o Hrvatskoj: Nacionalisti i katolici protiv ateista, ljevičara i Srba

"Otkako je u siječnju na vlast došla nova vlada pod vodstvom nacionalno-konzervativnog HDZ-a, stanje u zemlji vrlo je napeto. Propaganda protiv navodnih veleizdajnika koji su već više od godinu dana meta ekstremne desnice, u međuvremenu se proširila. Iz vlade za to dobivaju podršku. No iz tjedna u tjedna ima i sve više protivljenja takvoj politici", konstatira njemački list Frankfurter Rundschau (FR) i ističe da Hrvatska sve više sliči na Mađarsku. Iscrpnije...

Hrvatska najbolja u EU po pitanju ostanka mladih u obrazovnom sustavu

Najviša stopa mladih koji rano napuštaju obrazovni sustav zabilježena je u Španjolskoj, piše World Economic Forum. U 2014. godini, više od jedne petine (21,9 %) Španjolaca u rasponu od 18 do 24 godine imalo je završeno tek srednjoškolsko obrazovanje. Iznenađuje činjenica da je Hrvatska (2,7%) pokazala najbolje rezultate na razini cijele Europske unije. Slovenija pak bilježi stopu od 4,4% napuštanja obrazovnog sustava kod mladih, dok u Poljskoj ona iznosi 5,4%. Iscrpnije...

Jeftiniji roaming 30. travnja, potpuno ukidanje 2017.

Posebne naknade za roaming u EU ukidaju se 15. lipnja 2017. No već od 30. travnja telefoniranje i surfanje u roamingu pojeftinjuje. Postojeće maksimalne naknade iznose 0,19 eura po minuti za odlazne pozive, 0,05 eura po minuti za dolazne pozive, 0,20 eura po megabajtu za prijenos podataka i 0,06 eura za slanje SMS-a. Po novom, dolazni poziv koštat će 0,05 eura po minuti, odlazni 0,0114 eura, megabajt prometa 0,05 eura, a SMS poruka 0,02 eura. Iscrpnije...

Ako MOL dobije spor u Londonu, Hrvatska duguje milijarde

Jedno od posljednjih ročišta u arbitražnom postupku o Ini održava se u Londonu, a nakon bivšeg premijera Ive Sanadera na klupu za svjedoke trebao bi sjesti i konzultant MOL-a i bivši član Uprave Ine u vrijeme Sanadera Jozo Petrović. Cijeli se slučaj svodi na odluku je li sporni ugovor potpisan na temelju mita jer, ako sud u to ne povjeruje, Hrvatska će MOL-u morati isplatiti odštetu tešku nekoliko milijardi kuna. Iscrpnije...

Poljski ministar: Rusija predstavlja veću prijetnju od ISIS-a

"Rusija posjeduje potencijal da uništi druge zemlje i stoga predstavlja veću egzistencijalnu prijetnju nego skupine poput Islamske države", upozorio je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski na konferenciji o sigurnosti GLOBSEC. Šef poljske diplomacije je i pozvao na raspoređivanje snaga NATO-a na istočnom boku Saveza. Iscrpnije...

Njemačka upozorava Hrvatsku da ne blokira srpski ulazak

"Normalno je očekivati da države riješe probleme između sebe, a ne da EU bude zloupotrijebljena u te svrhe to jest da vlastito članstvo u EU-u bude šaka za provođenje bilateralnih zahtjeva koji postoje duže vrijeme", komentira hrvatsku blokadu srbijanskih pregovora s EU Gunther Krichbaum, član njemačke stranke CDU i šef Odbora za europske poslove u EP. U intervjuu za DW kaže kako postoji način da se taj problem tematizira u Europskom vijeću. Jutarnji piše da se prijeti oduzimanjem EU novca. Iscrpnije...

Grabar Kitarović: Za migrante smo potrošili 20, a Siriji dajemo milijun eura

"Ulaganje novca za prolazak migranata europskim zemljama lošija je varijanta od ulaganja u zemlje gdje se odvijaju sukobi i gdje bi mogao biti uložen u zaustavljanje rata i obnovu. Kada usporedite činjenicu da je Hrvatska potrošila oko 20 milijuna eura za migrantska kretanja, a da ćemo u četiri godine uložiti milijun eura u Siriju, vidite kolika je to diskrepancija", rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Bratislavi gdje sudjeluje na GLOBSEC-u 2016., forumu o globalnoj sigurnosti gdje će jedna od tema biti i izbjeglička kriza i stabiliziranje regije iz koje stižu migranti. Iscrpnije...

Europski parlament izglasao nova pravila o zaštiti podataka

Nova EU pravila o zaštiti podataka kojima je cilj pružiti kontrolu građanima nad njihovim osobnim podacima i stvoriti, u digitalno doba, visoku i ujednačenu razinu zaštite podataka u Europskoj Uniji, usvojena su jučer u Europskom parlamentu. Ovim glasovanjem završena je potpuna reforma pravila za zaštitu podataka na kojoj je EP radio 4 godine. Nova pravila između ostalog uključuju "jasan i pozitivan pristanak" na obradu osobnih podataka od strane ispitane osobe i pravo na prijenos podataka drugom voditelju obrade. Iscrpnije...

Češka mijenja englesko ime u Čehija

Frustrirani neupućenim strancima koji im kasape ime države (Čeho, Čehland) ili ih miješaju s Čehoslovačkom i Čečenijom, Česi su odlučili promijeniti ime i odsad bi se trebali zvati Čehija (Czechia na engleskom), kako je najavio ministar vanjskih poslova. O promjeni se usuglasio sav državni vrh, a nakon formalnog usvajanja na vladi zahtjev će poslati u UN-ovu bazu imena država. Priča se ustvari odnosi samo na kraću verziju imena: dosadašnji Czech, dok puno ime Republika Češka ostaje, piše CNN. Business Insider piše da to rade samo kako bi mogli prodavati pivo u inozemstvu. Iscrpnije...

Osigurajte si priliku sufinanciranja poslovanja s tvrtkom EUPR Tenderi

Europski poslovni registar tvrtke EUPR Tenderi d.o.o. osigurava tvrtkama da iskoriste priliku mogućnosti financiranja svojeg poslovanja, unaprijeđenja te proširenja istog koristeći bespovratna sredstva koje pruža Europska unija i Republika Hrvatska. Kroz nekoliko seminara koji će se održati na različitim lokacijama u Zagrebu, naučit će hrvatske poduzetnike kako da uštede novac prilikom priprema poslovnih planova za prijave na razne načine financiranja ili sufinanciranja. Prijavite se već danas. Iscrpnije...

Političari neće moći tražiti brisanje svojih starih izjava s weba

Političari u Europskoj uniji neće moći tražiti brisanje svojih starih izjava s weba, dok građani imaju šire „pravo na zaborav" - kad više ne budu htjeli da se njihovi podaci obrađuju i uz uvjet da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje, podaci će se brisati, stoji u novom zakonodavnom okviru za zaštitu podataka u Europskoj uniji koji će jamčiti temeljna prava europskih građana na zaštitu njihovih osobnih podataka, pridonijeti razvoju digitalnog gospodarstva i jačanju borbe protiv kriminala i terorizma. Građani općenito će lakše moći kontrolirati svoje osobne podatke, omogućit će im se lakši pristup podacima i imat će više informacija o tome kako se njihovi podaci obrađuju, a jamči se pravo na prenosivost podataka. Djeca će morati imati roditeljski pristanak za korištenje usluga koje im nude internetske tvrtke tražeći pritom njihove osobne podatke. Iscrpnije...

Bruxelles protiv Zagreba: Srpski zakon o jurisdikciji nije uvjet za pregovore

Zakon kojim se Srbija proglašava mjerodavnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, ne krši suverenost zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja te ne bi trebao biti uvjet za otvaranje poglavlja 23, poručio je Bruxelles o hrvatskom blokiranju pregovora Srbije s Europskom unijom, prvenstveno zbog tog zakona. "Taj zakon sasvim sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih zemalja EU i da su u pitanju njihovi državljani, zato i nama nije prihvatljiv i mi moramo objasniti da ga Srbija mora promijeniti", odgovorio je na ovo HDZ-ov Gordan Jandroković. Iscrpnije...

"Zašto Hrvatska podržava glifosat?"

Ministarstvo poljoprivrede priklonilo se mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane EFSA koja smatra kako glifosat ne uzrokuje rak. Hrvatska je podržala produženje autorizacije glifosata za prodaju na tržištu EU za sljedećih 15 godina. Kontroverzni sastojak brojnih herbicida je Svjetska zdravstvena organizacija stavila na listu tvari za koje je "moguće da uzrokuju rak". "Ako čak i vlasti Francuske ili Nizozemske sumnjaju u zaključke lobijima izložene EFSA-e, zašto bi joj vjerovali građani RH?", piše H-alter. Iscrpnije...

EU možda uvodi vize Amerikancima, potencijalna šteta ogromna

Ako Sjedinjene Države hitno ne ukinu vize za državljane Hrvatske, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Cipra, Europska Unija mogla bi odgovoriti uvođenjem viza za ulazak američkih građana u EU. 12. travnja, naime, istekao je rok SAD-u, Kanadi i Bruneju za reciprocitetno ukidanje viza (isti tretman svih državljana EU-a), pa je Europska komisija pozvala vijeće i parlament da hitno pokrene raspravu o „najprikladnijem odgovoru“. Ovaj „vizni rat“ EU bi mogao koštati nekoliko milijardi eura, što zbog narušenih političkih odnosa s SAD-om, što zbog poslovnih suradnji i turističke industrije. Brunej je u međuvremenu ukinuo vize za državljane RH. Iscrpnije...

Europski parlament pred usvajanjem zakona: Odavanje informacija = kriminal

Europski parlament raspravlja o novom zakonu kojim bi 'zviždači' mogli biti tretirani poput kriminalaca. Cilj predloženog Zakona o zaštiti poslovnih tajni je da spriječi industrijsku špijunažu, ali kritičari zakona upozoravaju da to znači da bi novinari i 'zviždači' mogli biti kriminalno gonjeni ako otkriju informacije koje njihova tvrtka proglasi povjerljivima. Tako bi i Panama Papers i slične objave mogle postati nezakonite. Iscrpnije...

Isplati se ulagati – zlatu cijena skočila za 20 posto i još raste

Cijena zlata od početka godine porasla je 20 posto, a analitičari predviđaju da će tijekom 2016. godine taj rast i dalje trajati. S trenutačnih razina od oko 1.250 dolara za uncu zlato bi, prema očekivanjima, u ovoj godini trebalo doseći i vrijednost od 1.350 dolara za uncu. Prednost zlata je u činjenici da je oslobođeno PDV-a i poreza, a najveću ponudu investicijskog zlata, poput zlatnika, dukata ili pločica, u Hrvatskoj ima Auro Domus, koji u 170 poslovnica nudi brzu dostavu i povoljne cijene. Iscrpnije...

Hrvatska među rijetkim zemljama EU s padom cijena nekretnina

U četvrtom tromjesečju 2015. cijene nekretnina u Hrvatskoj smanjene su za 2,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su u trećem tromjesečju pale 3,0%, pokazuje izvješće Eurostata. Među zemljama EU pad cijena nekretnina zabilježile su još Italija - 0,9% i Cipar - 0,6%. Najviše su u posljednjim mjesecima 2015. porasle cijene nekretnina u Švedskoj - 14,2%. Iscrpnije...

Hrvatska gubi do 300 milijuna iz EU fondova, ali "kvalitetno povlači novac"

Iako Hrvatska ima najlošije pokazatelje apsorpcije fondova EU od svih 28 država članica Europske unije i do kraja godine mogla bi izgubiti između 170 i 300 milijuna eura - 20 do 35 posto od 858 milijuna eura koje nam je EU stavila na raspolaganje, europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu smatra da "čaša nije poluprazna, nego i više nego polupuna" te da je "umjesto razmišljanja o tome što bi moglo biti izgubljeno važno fokusirati se na ono što može biti učinjeno". Cretu u intervjuu za Večernji dodaje da je najvažnije ulagati u administrativni kapacitet. Iscrpnije...

Nizozemci žele do 2025. zabraniti automobile na fosilna goriva

Nizozemski Laburisti žele donijeti zakon prema kojem će već 2025. godine u toj zemlji biti zabranjeno prodavati automobile pogonjene fosilnim gorivima. Prođe li ovaj prilično radikalni prijedlog zakona u Nizozemskoj će za manje od 10 godina biti nemoguće kupiti bilo koje vozilo koje bi stvaralo štetne emisije plinova, pa čak i hibridna vozila. Dozvoljeni bi bili samo 100% električni automobili, kojih bi do 2025. u Nizozemskoj, prema trenutačnoj situaciji, trebalo biti tek oko 15%. Iscrpnije...

Abrini: Planirao sam opet napasti Pariz, ali zbog policije sam izabrao Bruxelles

Mohamed Abrini,"čovjek sa šeširom", jedan od glavnih osumnjičenika za terorističke napade u Bruxellesu i Parizu, priznao je istražiteljima kako je planirao izvesti novi napad na Pariz, no kako je morao promijeniti metu i izabrati Bruxelles zbog policijskih pretraga. Vjeruje se kako se Abrini nalazio s britanskim militantima te kako je zajedno s njima fotografirao lokacije u Manchesteru, Birminghamu i Londonu, planirajući napasti i Veliku Britaniju. Iscrpnije...

Hrvatska blokirala pregovore Srbije i EU; Vučić odbija hrvatske uvjete

Hrvatska strana odbila je na jučerašnjem sastanku radne skupine Vijeća EU-a za proširenje dati suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Europske unije sa Srbijom. Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je da će Hrvatska dati dopuštenju kad Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom. Srpski premijer Aleksandar Vučić izrazio je "zaprepaštenje" hrvatskom odlukom te dodao da Srbija neće nikoga moliti niti će mijenjati svoje zakone samo zato što to Hrvatska traži. Iscrpnije...

Bruxelles odobrio Sloveniji 63 milijuna eura za autocestu prema Macelju

Europska komisija je odobrila je Sloveniji 63,5 milijuna eura za gradnju autocestovne trase na potezu od sela Draženci do međunarodnog graničnog prijelaza s Hrvatskom Gruškovje/Macelj, potvrdilo je veleposlanstvo Slovenije pri EU. Ukupna cijena 13 kilometara autoceste kroz zahtjevni teren biti će oko 250 milijuna eura, a njenom izgradnjom trebalo bi biti uklonjeno usko grlo na potezu između austrijsko-slovenskog graničnog prijelaza Spielfeld/Šentilj i Macelja koje je stvaralo velike zastoje u vrijeme turističke sezone. Iscrpnije...

Hrvati utaje svaku osmu kunu PDV-a

Na razini EU PDV je u 2014. donio bilijun eura (oko sedam posto BDP-a), a to znači da se u odnosu na potencijalne obveze izgubi tj. ne uspije naplatiti 13,9 posto. Ako je suditi prema računicama Državnog zavoda za statistiku, hrvatskim poreznicima pobjegne ipak manje PDV-a nego što je slučaj s prosjekom EU. U 2013. godini teoretske obveze po osnovi PDV-a iznosile su 45,7 milijardi kuna, a naplaćeno je 40,2 milijarde, pa jaz iznosi 12 posto. Premda svaka osma kuna nenaplaćene "teoretske" obveze nije malo Hrvatska je po tom pitanju puno bolja od Rumunjske gdje je jaz iznosio 40 posto, ali i lošija od susjedne Slovenije gdje ta "rupa" iznosi 6 posto. Iscrpnije...

Laburisti: Cameron je licemjer, zbog iste stvari druge nazivao nemoralnima

Cameron je ipak priznao da je do 2010. posjedovao udjele u fondu svog oca registriranom na Bahamima. Čelnik laburista Tom Watson podsjetio je da je ljude koji su investirali u iste sheme premijer ranije nazvao "nemoralnima" i ocijenio da Cameron ne može biti kriv za očeve postupke, "ali može zbog licemjerja". House of Cards (Democracy is so overrated) se na Twitteru genijalno, bez riječi, samo GIF-om osvrnuo na jednu izjavu Camerona. Iscrpnije...

Novi europski investicijski plan težak je 315 milijardi eura

Novi europski investicijski plan težak je 315 milijardi eura, a predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nada se da će ovaj donijeti presudne promjene koje će potaknuti povećanje radnih mjesta i gospodarski rast u Europi. Plan je tijekom devet mjeseci trajanja potaknuo oko 78 milijardi eura novih ulganja, privukao sudjelovanje 22 zemlje članice i omogućio lakši pristup financiranju za 125 tisuća malih i srednjih poduzeća. Iscrpnije...

Austrija upozorila Italiju: Ako dođe do izbjegličkog vala, zatvaramo granicu

Austrija će zatvoriti ključni granični prijelaz s Italijom u slučaju navale migranata te preporučuje Rimu da se pripremi za veliki migrantski val, rekla je austrijska ministrica unutarnjih poslova, konzervativka Johanna Mikl-Leitner. Ako se počnu provoditi takve kontrole, kamioni će na prijelazu Brenner čekati sat vremena što će značiti ekonomski gubitak od 172 milijuna eura na godinu, izračunao je simulacijom talijanski Savez kamionskih prijevoznika Conftrasporto. Iscrpnije...

Finska najbolja "dadilja" svojim građanima, RH na 14. mjestu

Finska je europska država s najviše zakonskih regulacija alkohola, hrane i pića, električnih cigareta i duhanskih proizvoda, a Hrvatska je u tom pogledu na 14. mjestu, pokazalo je istraživanje Indeks država dadilja, prenosi EurActiv. Hrvatska je pri vrhu ljestvice što se tiče regulacije duhanskih, a pri dnu što se tiče regulacije prehrambenih proizvoda. Iscrpnije...

Erdogan: Nećemo primati izbjeglice ako EU ne ispuni obećanja

"Turska neće provesti dogovor o migrantima ako Europska unija ne ispuni svoja obećanja", rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Dogovor, potpisan 18. ožujka, predviđa povratak u Tursku svih migranata koji su ilegalno ušli u Grčku od 20. ožujka, financijsku pomoć EU-a Ankari od 6 milijardi eura i ukidanje viza za turske građane u lipnju. Grčka je u ponedjeljak vratila u Tursku prvu skupinu od 202 migranata. Iscrpnije...

Karamarko: Hrvatska neće blokirati ulazak Srbije u EU

Hrvatska neće blokirati Srbiju na ulasku u EU jer želi razvijati dobre odnose sa susjedima i da se granice EU pomaknu još više na istok, što uključuje ulazak Srbije i BiH u EU, rekao je Karamarko. Odmah je potom dodao, međutim, da "Srbija mora zadovoljavati neke standarde koje nameće EU i koje bi morala usvajati kroz mukotrpne pregovore.... Srbija ne može figurirati kao mini Haag", misleći očito na zakon o jurisdikciji na kojeg je Hrvatska već imala primjedbe. Iscrpnije...

Zlato - popularan odabir u Hrvatskoj zbog sigurnosti i visokih prinosa

Sve niže kamate na depozite, oročena sredstva i dugotrajnu štednju u bankama jedan su od razloga jače potražnje za zlatom u Hrvatskoj. Cijena zlata u prvom kvartalu porasla je za 20 %, a vlasnici zlatnih poluga, pločica, dukata i ostalog investicijskog zlata povećali su imovinu za deset do petnaest puta veće iznose od štediša u bankama, gdje se prinos kreće oko 1,2 % godišnje. Najveću ponudu zlata u Hrvatskoj ima Auro Domus, koji u 170 poslovnica nudi brzu dostavu i povoljne cijene. Iscrpnije...

U Grčku jučer ušlo tek 68 migranata

Broj migranata koji iz Turske ulaze u Grčku pao je tek nekoliko dana pošto su vlasti počele vraćati migrante u Tursku na temelju dogovora s Europskom unijom. Samo 68 migranata ušlo je jučer u Grčku, daleko manje nego dan ranije kada ih je ušlo 225. Iscrpnije...

Večernji: Hrvatska zaustavila pregovore Srbije i EU

Radna skupina unutar Vijeća EU koja se bavi pitanjem proširenja trebala je na dnevnom redu jučerašnjeg sastanka imati i raspravu o otvaranju 23. poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u EU, no ta je točka skinuta s dnevnog reda. Večernji piše da je neslužbeni razlog prigovora Hrvatske. Također, tu je izjava ministra Kovača kako Srbija neće u EU dok ne ispuni neke uvjete. Srbijanska strana opovrgava da je došlo do blokade, kažu da točka još nije ni došla na red. Iscrpnije...

Jergović: Erdogan protiv Europe koja štiti manjine i novinare

"Potpisani ugovor velika je Erdoğanova pobjeda i njegov simbolički korak prema Zapadu. Jednim potezom pera, a bez ijednog vojnika, ne da je stigao do pod Beč, nego je došao sve do Berlina. Njegov cilj, naravno, nije da Europljani hapse svoje novinare i bombardiraju svoje Kurde. Cilj mu je, međutim, da nestane one Europe u čijoj je biti da štiti novinare i sve manjince, i da svoje odnose s ostatkom svijeta uvjetuje mantrom o ljudskim pravima", osvrće se Miljenko Jergović na sporazum EU i Turske, a nakon što je njemački veleposlanik u Ankari morao istrpjeti tiradu turskog ministra vanjskih poslova, sve zbog satiričnog TV-priloga s njemačkog ARD-a o Angeli Merkel i Recepu Erdoganu (ovdje). Iscrpnije...

Europski sud pravde: Uhidbeni nalog nije obvezujući u slučaju rizika od nehumanog postupanja

Članica Europske unije može donijeti odluku da neće provesti europski uhidbeni nalog ako ima "dokaze o stvarnom riziku od nehumanog ili ponižavajućeg postupanja" prema zatvorenicima u zemlji u kojoj je nalog izdan, odlučio je Europski sud pravde. Sud je tako odlučio u slučajevima dvojice muškaraca koji žive u Njemačkoj, a traže ih Mađarska i Rumunjska, zbog dvije provale i krađa, odnosno zbog vožnje bez vozačke dozvole. Njemački sud koji je razmatrao njihove slučajeve zaključio je da bi ti muškarci mogli biti suočeni s nehumanim ili ponižavajućim zatvorskim uvjetima u svojim domovinama, gdje su zatvori većinom prepuni. Iscrpnije...

Hrvatska čeka 476 Sirijaca

Jučer je počelo prebacivanje sirijskih izbjeglica izravno iz Turske u Njemačku. Danas su prve izbjeglice prebačene u Nizozemsku, a prve su izbjeglice upućene i u Finsku. S druge strane je Turska jučer počela prihvaćati izbjeglice iz Grčke. "Mi u Hrvatskoj stojimo iza svojega obećanja da ćemo ispuniti obveze i prihvatiti tih 476 izbjeglica iz Turske, no najveći će izazov biti te ljude u Hrvatskoj zadržati. Jer oni će htjeti dalje u Njemačku, Austriju, Švedsku, Nizozemsku", rekao je ministar vanjskih poslova Miro Kovač. S obzirom da ih je jesenas i zimus kroz RH prošlo više od 600 tisuća ta se brojka i ne čini velikom. Turski analitičari ističu kako je licemjerno primati Sirijce iz gradova gdje nema rata, a odbijati Iračane koji bježe iz kandži ISIL-a u Mosulu. Iscrpnije...

22 milijuna Europljana koristi kanabis, 1% svaki dan

Najmanje 24 milijarde eura godišnje potroše građani Europske unije na drogu, pokazuje izvješće. Na kanabis otpada 38% maloprodajnog tržišta droga, što donosi više od 9,3 milijarde eura godišnje. Oko 22 milijuna odraslih Europljana koristilo je kanabis prošle godine i oko 1% odraslih u EU-u konzumira ga svaki dan. Većina kanabisa na tržištu proizvede se u Europi, a raste uvoz iz Maroka. Na drugom mjestu je heroin koji donosi oko 6,8 milijarde eura godišnje, a glavni koridor za ulazak heroina je balkanska ruta. Iscrpnije...

Multinacionalke u EU moraju plaćati poreze tamo gdje ostvaruju dobit

Multinacionalne kompanije moraju plaćati poreze tamo gdje ostvaruju dobit i moraju prestati služiti se agresivnim mjerama optimizacije poreznih obveza, poručio je povjerenik EU za ekonomsku politiku Pierre Moscovici. Na račun neplaćenog poreza gubi se 70 milijardi eura godišnje. Prema novim propisima, koje će morati odobriti zemlje članice EU, multinacionalne kompanije morat će podatke o prihodima, dobiti i porezima dostavljati vlastima, a podaci će se razmjenjivati između članica. Također je u planu uvođenje ulaznog i izlaznog poreza na dobit u zemljama s niskim poreznim opterećenjima. Iscrpnije...

Prvi izbjeglice stigli u Njemačku izravno iz Turske, uskoro u ostatak EU

Prva skupina od 16 izbjeglica iz Turske stigla je zrakoplovom u njemačku zračnu luku u Hanoveru sukladno sporazumu između Europske unije i Ankare kako bi se zaustavio nekontrolirani priljev izbjeglica. Danas stiže još jedan avion s 18 izbjeglica, a Njemačka najavljuje da će danas početi dolazak izbjeglica i u druge države Europske unije. U skladu sa sporazumom danas je Grčka počela brodovima vraćati izbjeglice u Tursku. Iscrpnije...

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj 9,8 eura, u Danskoj 41 euro

Prosječni troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle su godine iznosili 9,6 eura, čime spadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka. Niže troškove imaju samo Bugarska sa 4,1 eurom, Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura. Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura, slijede Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu. EU-prosjek je 25 eura. Iscrpnije...

Ministar Kovač: Srbija ne može u EU dok ne zajamči prava hrvatskoj manjini

Hrvatska traži da Srbija ukine nadležnost za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije i osigura prava hrvatskoj manjini kako bi mogla zaključiti pristupne pregovore s EU, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u intervjuu za austrijsku novinsku agenciju APA-u. objavljenom u nedjelju. "Želimo da ove točke uđu u pregovaračka mjerila te da tijekom pregovora budu provedene. Inače pregovori neće moći biti zaključeni", rekao je Kovač. Iscrpnije...

Tomić: Kad sve zbrojite, taj bijednik Šešelj je imao izrazito neuspješan život

"Kad sve zbrojite, taj bijednik je imao jedan izrazito neuspješan život. Sva su njegova htijenja bila uzaludna. Kao srpski nacionalist je totalno zakazao. Procjenjujem da ovaj serijski luzer svome srpskom narodu i svojoj srpskoj domovini ne bi napravio veće štete ni da su ga Hrvati ili Albanci plaćali. Sloboda u Haagu dolazi mu kao mali simbolični trijumf nakon beskrajnog niza stravičnih profesionalnih poraza. Nakon što je on i njegovi najureni i iz Hrvatske i s Kosova, nakon što je izgubio i vojsku i stranku, bez ugleda i pristalica, izuzme li se ona šačica četničkih retarda i lunatika, predsjedniku Srpske radikalne stranke ostalo je samo da se na Twitteru seksualno uzbuđuje hrvatskom predsjednicom", piše Ante Tomić o Vojislavu Šešelju. Iscrpnije...

Zatvorena balkanska ruta - drastično pao dolazak migranata u Njemačku

Zbog zatvaranja balkanske rute broj migranata koji su iz Austrije ušli u Njemačku pao je u ožujku ispod 5000, sedam puta manje nego u veljači, objavio je dužnosnik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova. Njemačka kancelarka Angela Merkel pod pritiskom je da ispuni obećanje o usporavanju migrantskog vala, nakon što je u najmoćnije europsko gospodarstvo prošle godine stiglo milijun migranata i izbjeglica, izazvavši kritike zbog socijalnih troškova i integracije u njemačko društvo. Iscrpnije...

Grčka: Migranti na Kiosu probili ogradu i izašli iz kampa

Stotine migranata i izbjeglica na grčkom otoku Kiosu probili su bodljikavu žicu oko izbjegličkog centra i u znak prosvjeda krenuli prema luci, prenose agencije i javljaju da su stotine napustile kamp. Prema dogovoru Europske unije i Turske, migranti koji stignu u Grčku nakon 20. ožujka bit će zadržani u centrima na pet grčkih otoka, uključujući Kios i poslani natrag ako im zahtjev za azil bude odbijen. Iscrpnije...

66 milijuna eura za suradnju Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom

U tijeku su pozivi za dostavu projektnih prijedloga u sklopu prekograničnih programa Mađarska – Hrvatska, Hrvatska – Srbija i Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a za koje se sve skupa nudi 66 milijuna eura. Najviše se nudi za projekte članica EU - Hrvatske i Mađarske. Iscrpnije...

Bruxelles nudi 2,6 milijardi kuna za 7 hrvatskih gradova

Europska unija kroz svoje fondove najvećim hrvatskim gradovima na raspolaganje nudi 340 milijuna eura - Zagrebu 91,87 milijuna eura, Splitu 62,77 milijuna, Rijeci 50 milijuna, Osijeku 44 milijuna, Zadru 35 milijuna, Slavonskom Brodu 31 milijun, a Puli 30,6 milijuna eura. Novci se nude za aktivnostii poput stvaranja povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenje kulturne baštine, unaprjeđenje sustava obrazovanja za odrasle, modernizacije ponude strukovnog obrazovanja, poboljšanje usluga javnog prijevoza, povećanje energetske učinkovitosti i slično. Iscrpnije...

Škare-Ožbolt: Hrvatska nije učinila ništa da Šešelj bude osuđen

"Hrvatska nije učinila sve što je mogla i morala da presuda protiv Vojislava Šešelja bude drukčija i da on bude osuđen za ratne zločine na Haškom sudu", komentirala je Vesna Škare-Ožbolt oslobađajuću presudu Šešelju te dodala da je, nakon što je ona otišla s ministarske dužnosti, Hrvatska ukinula praćenje postupka protiv Šešelja i nikad ni na što nakon toga nije reagirala. "Šešelj je bio krvnik i hrvatskog, ali i srpskog naroda", kaže bivši hrvatski premijer Zoran Milanović. Svjetske novinske agencije izvješćuju o "šokatnoj" i "iznenađujućoj" oslobađajućoj presudi, navodeći da je ona zadala veliki udarac tužiteljstvu i žrtvama. Iscrpnije...

Hartmann šokirana oslobađajućom presudom Šešelju, predstavnik Srbije iznenađen

Bivša glasnogovornica Haškog suda Florence Hartmann šokirana je oslobađajućom presudom Vojislavu Šešelju: "Šokirana sam ne samo zbog oslobađanja Vojislava Šešelja, nego i zbog načina na koji je to napravljeno, kojim se poriču ratni događaji, poriče da se politički projekt izvršavao kroz zločine, poriče uloga Šešelja i da su njegovi govori mržnje poticali na zločine", izjavila je Hartmann, a presudom je iznenađen i glavni pravni savjetnik Srbije Saša Obradović. Iscrpnije...

Orešković: Presuda Šešelju je poraz tužiteljstva i sramota suda

Na oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju reagirao je i premijer Tihomir Orešković, poručivši iz Vukovara kako ona predstavlja poraz haškog tužiteljstva i sramotu haškog suda: "To je čovjek kojeg svi znamo i koji je činio zlo za koje nikada nije pokazao kajanje ni onda, niti sada", izjavio je Orešković te dodao da očekuje "prave odluke i ponašanje našeg susjeda" u vezi s pristupanjem Srbije EU-u te da "haška presuda tu ništa nije promijenila". Iscrpnije...

Šešelj: Ne osjećam se krivim ni za što

"Ne osjećam se krivim ni zašto. Ova presuda je pridonijela da se skine ljaga sa srpskog naroda za ratne zločine u ratovima na području bivše Jugoslavije", prva je reakcija Vojislava Šešelja na današnju oslobađajuću presudu ICTY-ja u Haagu za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Šešelj je odbio i otputovati u Haag na izricanje presude, koju je pratio videovezom iz Beograda. Na Twitteru je pak predsjednici Grabar-Kitarović poručio: "Draga moja Kolinda, spremi se, spremi. Uskoro ti dolazim u službeni posjet!" Iscrpnije...

14.000 zahtjeva Googleu iz Hrvatske za brisanje linkova, 3.000 odobreno

Otkad je Europski sud pravde 2014. omogućio pravo na zaborav na internetu, samo Hrvati su Googleu poslali 14 tisuća zahtjeva za uklanjanje rezultata pretrage u kojima se spominje njihovo ime ili podaci. Odobreno ih je tek 3784, a poveznice su uklanjane samo ako nisu od javnog interesa, ako sadržavaju podatke o nečijem zdravlju, seksualnoj orijentaciji, rasi, religiji ili političkoj pripadnosti, podatke o maloljetnicima ili zatvorskim kaznama. Odbijeno je 29 zahtjeva za uklanjanje novinskih tekstova s domaćih portala, 21 zahtjev javnih osoba te 14 zahtjeva za uklanjanje političkih izjava. Iscrpnije...

Zašto ljude nije briga za terorističke napade izvan europskih metropola?!

Otkako je teroristički napad pogodio Bruxelles, ljudi diljem Europe počeli su dijeliti poruke suosjećanja, baš kao što se to dogodilo i kada su teroristi prošle godine napali Pariz. No, pojavili su se i komentari iz zemalja kao što su Turska, Saudijska Arabija, Irak, Afganistan, Nigerija i Sirija, čiji se stanovnici pitaju gdje je bila empatija ljudi kada su se u njihovim zemljama događali stravični zločini i tragedije. Mapu tragedija ('Mapamundi Tragico') koja bilježi intenzitet kojim ljudi reagiraju na tragedije ovisno o geografskoj lokaciji kreirao je meksički dizajner Eduardo Salles koji ju je prvi put objavio još u travnju 2015. godine, nakon što je više od 140 ljudi ubijeno u kenijskom gradu Garissa - što nitko na Zapadu gotovo da nije ni doživio. Iscrpnije...

400 milijuna kuna iz EU fondova u četiri natječaja

Sveukupno 400 milijuna kuna iz europskih fondova spremno je za potpuno i djelomično financiranje: za provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini nudi se 135 milijuna kuna; za podršku projektima integracije izbjeglica i razvoju dijaloga spremno je 1,6 milijuna eura; za promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja spremno je 13 milijuna eura; za provedbu primjenjenih istraživanja prema potrebama gospodarstva 162 milijuna kuna. Iscrpnije...

Klimatske promjene mogle bi uništiti europsku proizvodnju vina

Globlani porast temperature zasad je čak imao pozitivan utjecaj na vinsku industriju u Europi te je rezultirao boljom kvalitetom grožđa, no to neće trajati zauvijek. Naime, ako se trend klimatskih promjena nastavi, proizvodnja bi se mogla preseliti u države koje se inače ne vezuju uz vino, poput Kanade i Kine. Iscrpnije...

Papa pozvao na okončanje ratova, osudio nepomaganje izbjeglicama

Papa Franjo podsjetio je na stradanja žrtava terorizma i migranata i pozvao na okončanje ratova u svijetu u tradicionalnoj uskrsnoj poruci gradu i svijetu (Urbi et orbi).Pozvao je katolike da ne zaborave 'one muškarce i žene koji tragaju za boljom budućnošću i još brojnije migrante i izbjeglice od kojih su mnogi djeca a koji bježe od rata, gladi, siromaštva i društvenih nepravdi' i osudio ne pomaganje imigrantima. Poglavar Katoličke Crkve pozvao je na globalni mir i podsjetio na ratom pogođene zemlje poput Sirije, Iraka, Ukrajine, Jemena, Izraela i Palestinskih područja, Južnog Sudana, Burundija, Mozambika i Venezuele. Iscrpnije...

Njemačka: Sankcije izbjeglicama ako odbiju učiti jezik i raditi

"Migranti u Njemačkoj, koji odbiju vladine ponude za učenje jezika i pronalazak posla radi bolje integracije, bit će suočeni sa sankcijama", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière. Istaknuo je da je cilj povezivanje "uspješnog okončanja integracije s dužinom vremena koje određena osoba može ostati u Njemačkoj". Berlin je već uveo striktne regulative za migrante, koji imaju dozvolu za rad i stalni boravak. De Maizière je naveo da će u pravne promjene spadati i ograničenje za mjesta boravka migranata kako bi se izbjegao "razvoj geta". Iscrpnije...

Direktor Krškog: Imamo mjere koje bi nas zaštitile od terorističkog napada

Stručnjaci tvrde da bi teroristi mogli napasti bilo koje od tisuću nuklearnih postrojenja u svijetu. Zbog toga je nužna bolja zaštita, upozorava prvi čovjek Međunarodne agencije za atomsku energiju Yuko Amano. Zaštitar, ubijen dva dana nakon napada u Bruxellesu, radio je u belgijskom nuklearnom institutu u Flerusu. Ured tužitelja opovrgnuo je povezanost tog ubojstva s militantima i medijske napise o krađi zaštitarove propusnice. "Zaštita od terorističkog napada je uključena u događaj kao plan naše zaštite i spašavanja te smo stoga mi uvijek spremni za djelovanje u tim uvjetima", kaže tehnički direktor Krškog Predrag Širola. Iscrpnije...

Europol: U Europi je oko 5.000 radikaliziranih osoba

U Europi je oko 5.000 radikaliziranih osoba koje predstavljaju potencijalnu opasnost, iznio je pretpostavku Rob Wainwright, direktor Europola, agencije koja funkcionira kao središnje mjesto za prikupljanje i razmjenu informacija, odnosno borbu protiv svih oblika ozbiljnog međunarodnog kriminala i terorizma. Nakon briselskog krvoprolića američka novinska agencija, pozivajući se na visokopozicionirane izvore u obavještajnoj zajednici, upozorila je da su teroristi tzv. Islamske države uvježbali najmanje 400 boraca spremnih za brutalne napade u Europi. Iscrpnije...

Može li se Europa obraniti od radikalnih islamista?

Na operativnom planu već se neko vrijeme traži veća suradnja među europskim policijama i tajnim službama, no već se govori kako svi žele informacije dobivati od drugih, ali ne žele dijeliti svoje obavještajne informacije. Ozren Žunec, profesor Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ističe kako je neodrživo da Belgija, kao država s najmanje sposobnim sigurnosnim službama, osigurava ključnu infrastrukturu EU. "Bit će nužno donijeti i neke mjere koje će dugoročno imati neugodne posljedice za ljude, primjerice, sigurnosne kontrole na ulazima u sve javne zgrade", kaže Žunec. Iscrpnije...

Puhovski: Teroristi žele natjerati Europu da se zatvori za migrante

Nakon onoga što se dogodilo u Bruxellesu, nismo spremni prihvatiti nijednog migranta u našu zemlju – izjavila je poljska premijerka Beata Szydlo, najavivši tako trend u kojem bi neke zemlje članice EU mogle iskoristiti terorističke napade u Bruxellesu kao argument da ne treba sudjelovati u zbrinjavanju izbjeglica iz Sirije. "To je dio izvorne strategije onih koji te napade izvode ili organiziraju. Oni žele natjerati drugu stranu na takvu reakciju, da čini ono što bi oni htjeli da učini. Da se zatvore i da pokažu da nisu ništa bolji od ostalih. Kao što su Crvene brigade tjerale liberalnu državu da se pokaže autoritarnom", kaže politički analitičar Žarko Puhovski. Iscrpnije...

Izvještaj Bruxellesa o 2015. - "Europska komisija bez ideje i moći"

Europska je unija u protekloj godini usvojila nevjerojatnu količinu strategija, akcijskih planova, dogovora od 17 točaka i pravila za poboljšanje i taj je birokratski stroj doista neke stvari pokrenuo u dobrom pravcu. Istovremeno, dvije najveće krize Unije - gospodarska stagnacija i eurozona te izbjeglice - otkrivaju da EK u sudbinskim pitanjima za opstanak EU-a nema mnogo ideja, a još manje političke moći da preuzme kontrolu nad situacijom, osvrće se T-Portal na upravo objavljeni izvještaj o aktivnostima Europske unije u 2015. godini. Hrvatska se u izvještaju spominje četiri puta - oko izbjegličke krize, nezaposlenosti mladih, Schengena i velikog udjela europskog novca u javnim investicijama. Iscrpnije...

Snažno porasle cijene nekretnina u EU i Hrvatskoj

Europska tržišta nekretnina zabilježila su pravi procvat na kraju prošle godine, pa je tako među 10 svjetskih tržišta s najsnažnijim rastom čak njih šest bilo iz Europe. Cijene nekretnina u većem dijelu Europe ponovo su snažno porasle u posljednjem tromjesečju 2015. a u oporavku je sudjelovala i Hrvatska dvostruko snažnijim rastom nego u prethodnom tromjesečju, pokazuje tromjesečno istraživanje specijalizirane agencije Global Property Guide. Iscrpnije...

Bombaš iz Bruxellesa u Turskoj je bio uhićen dvaput!

Turski predsjednik Tayyip Erdogan jučer je šokirao svijet informacijom da je bombaš iz Bruxellesa prošle godine uhićen u Turskoj i uredno deportiran u Nizozemsku. Turske vlasti su upozorili i Nizozemce i Belgijce da je Ibrahim El Bakraoui potencijalni terorist i da pripaze na njega. Nažalost, njegovi apeli nisu došli do tamošnjih vlasti koje su El Bakraouija pustili na slobodu. Međutim, čini se da Erdogan jučer nije bio upoznat s činjenicom da su turske vlasti uhitile El Bakrouija - dvaput! Prvi put u lipnju 2015., a drugi put u kolovozu 2015. Belgijski ministri unutarnjih poslova i pravosuđa Jan Jambon i Koen Geens zbog ovog su propusta ponudili ostavke koje, zasad, premijer Charles Michel nije prihvatio. Iscrpnije...

Rijeka će biti Europska prijestolnica kulture 2020.

U zagrebačkom Muzeju Mimara Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka odlučilo je da će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture 2020. U uži su izbor ušla četiri hrvatska grada - Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka, da bi titulu na kraju ponijela Rijeka programom Port of Diversity. Svaki je grad za predstavljanje pred dvanaesteročlanim Povjerenstvom imao 45 minuta, a nakon toga članovi Povjerenstva postavljali su pitanja predstavnicima gradova. Jučer su se predstavili Dubrovnik i Osijek, a danas Pula i Rijeka. Iscrpnije...

Džihadisti se vratili s obuke u Siriji i spremni su napasti Europu

Najmanje 400 radikalnih militanata Islamske države u Siriji je prošlo obuku za terorističke napade diljem Europe te uspostavilo terorističke ćelije koje će se proširiti kontinentom, ustvrdila je Nathalie Goulet, francuska senatorica na čelu komisije za praćenje džihadističkih mreža. Čini se da porazi ISIS-a i gubitak teritorija u Siriji i Iraku ne utječu na teroriste koji se već nalaze u Europi, a nije ih pokolebalo ni uhićenje Salaha Abdeslama. "Teroristi su izvršili napad i poslali nam jasnu poruku 'pa što ako ste ga uhitili? To ništa ne mijenja'", kaže Goulet. Iscrpnije...

Bešker: Teroristima smo EU servirali kao artičoku

"Atentati u Bruxellesu upiru prstom u bolno trule točke Unije, na kojima ona posrće: nemamo zajedničke sigurnosne strukture, dijelom zato što nemamo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku nego svaki svoju kozu dere. Takvom politikom dopuštamo teroristima da na članice Unije primjenjuju taktiku Cesarea Borgie: on je smatrao da Italiju može pojesti kao artičoku, list po list, a mi im tako serviramo Uniju u kojoj Francuska ne zna što se zbiva u Belgiji, a Belgija ne zna za se", piše Inoslav Bešker za Jutarnji i zalaže se za konfederativnu EU. Iscrpnije...

Zašto je Bruxelles bitan, a Istanbul ne?

Turska novinarka Suna Vidinli upozorava na dvostruke standarde svjetske javnosti i medija kada je u pitanju izvještavanje o terorizmu i napadima. Naime, kao što je to bilo i u slučaju Pariza, napadi u Bruxellesu izazvali su zgražanje javnosti i val suosjećanja, što je potpuno opravdano, piše novinarka, no pita zašto napadi kojih je u Turskoj bilo nekoliko nemaju isti značaj. Iscrpnije...

Hrvatska ima najkorumpiraniju javnu nabavu u EU

Korupcija košta EU gospodarstvo oko 900 milijardi eura godišnje, pokazuje istraživanje. Hrvatska, Rumunjska i Bugarska predvode skupinu od četrnaest zemalja EU-a koje imaju iznadprosječnu razinu korupcije, a po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska je na samom vrhu. Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15% BDP-a. Bolja kontrola uštedila bi nam 2,2 milijarde, a EU 70 milijardi eura. Iscrpnije...

Bloomberg: Hrvatska po proračunskom deficitu najgora u EU

Gornja granica dopuštenog postotka deficita u EU je 3% BDP-a, a čini se da će to pravilo probiti pet zemalja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska, Grčka i - Hrvatska, piše Bloomberg. Finska, Poljska i Rumunjska su pak na rubu praga. Probijanje praga Hrvatskoj se predviđa i za iduću godinu. Iscrpnije...

Okrupnjavanje: Spas za tiskane medije?

"Suočeni s padom naklade, fuziraju se nakladnici drugoga i petog talijanskoga dnevnika po nakladi. To su rimska la Repubblica i torinska La Stampa, obje liberalne orijentacije koja teži ulijevo. U Italiji su na snazi dvije tendencije u spašavanju novina i njihova tržišta: veliki se dalje okrupnjuju, dok se mali koncentriraju na teme za koje veliki nemaju prostora ni volje. Ako se na ukupno 750 milijuna prometa prihod vrti malo poviše ništice – jasno je da je novinska nakladna djelatnost skup sport koji se isplati jedino onima čiji su primarni interesi izvan poduzetničkih", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

Hashtag #JeSuisBruxelles u znak solidarnosti s Belgijom

Nakon terorističkih napada u Bruxellesu društvenim mrežama šire se poruke podrške, a mnogi koriste hashtag #JeSuisBruxelles kako bi iskazali solidarnost s glavnim belgijskim gradom (slično hashtagu JeSuisCharlie iz vremena napada na satirični pariški časopis). Ubrzo su se pojavili i crteži i poruke nade i prkosa, brzo su se proširili Twitterom i Instagramom, a belgijski kip Manneken Pis je postao simbol otpora. Brončani kip dječaka koji urinira u fontanu jedan je od simbola Bruxellesa, a u objavama podrške najčešće se nalazi upravo Manneken Pis koji urinira po oružju i teroristima. Iscrpnije...

"Sotonina majka"- bomba čija je izrada jednostavna "poput pečenja kolača"

Istraga je pokazala da je u napadu na Bruxelles korišten TATP eksploziv. Ključni je sastojak takvih eksploziva triacetni triperoskid, skraćenog naziva TATP, koji dolazi u obliku kristalnog praška. Sastojak je vrlo lako izraditi, teško ga je uočiti, a izrazito je nestabilan. Dovoljan je tek lakši udarac kako bi TATP eksplodirao snagom 80 posto jačom od prosječnog TNT eksploziva, zbog čega je među teroristima koji ga izrađuju dobio nadimak "Sotonina majka". Sastojci potrebni za izradu eksploziva mogu se kupiti u farmaceutskim prodavaonicama i ljekarnama. Iscrpnije...

"Perfidna strategija terorista"

"Teroristi žele posijati strah, žele da se ljudi osjećaju nesigurnima. Mi si moramo reći sljedeće: najbolje oružje u borbi protiv terorizma jest da se ne bojimo napada. Dakle da ne pokušavamo mijenjati u potpunosti naš život, da ne odustajemo od putovanja zrakoplovom ili od odlaska na nogometnu utakmicu. Tako se možemo bolje boriti protiv terorizma nego da se sad sakrijemo u mišjoj rupi", kaže u intervjuu za DW istraživač Borwin Bandelow. Iscrpnije...

Prošle godine u Njemačku otišlo 50.628 Hrvata

Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 Hrvata, od čega ih je te iste godine doselilo 50.628, a iselilo 12.918. Riječ je o rastućem trendu od ulaska Hrvatske u EU. 2014. je u Njemačku doselilo 44.260 Hrvata, a 2013. godine 18.503. Prošle godine u Njemačku je doselilo oko 2 milijuna stranaca, od čega preko milijun izbjeglica. Iscrpnije...

Hrvatska jedina u EU nije dala suglasnost Srbiji za otvaranje poglavlja 23

Hrvatska je jedina članica Europske unije koja nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije s Europskom unijom, javlja beogradski Danas. Srpsko ministarstvo vanjskih poslova smatra da su napravili sve potrebno za otvaranje poglavlja 23 i 24 o vladavini zakona i ljudskim pravima. Zagreb predbacuje Beogradu nedovoljno poštivanje manjinska prava i suradnju s Haagom te traži ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Problem je i što Srbija nije Haagu izručila Šešelja. Iscrpnije...

Merkel promijenila politiku prema izbjelicama, iako to nitko ne kaže

"Došlo je do puzajućeg povlačenja od kulture bezuvjetne dobrodošlice. Unatoč slika s grčko-makedonske granice nijedan njemački političar danas ne kaže: 'Granice su otvorene, neka svi dođu u Njemačku'", rekao je Horst Seehofer, čelnik CSU-a. Član oporbenih Zelenih Anton Hofreiter optužio je Angelu Merkel za promjenu stajališta rekavši da je kancelarka "odustala od njezina humanitarnog pristupa" podupiranjem dogovora između Europske unije i Turske. Zamjenik ministra financija i član CDU-a Jens Spahn rekao je kako je politika mahanja ljudima preko granice stvorila dojam kako sve što ljudi trebaju učiniti je sjesti u čamac za Europu i da će završiti u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj. Iscrpnije...

Primjena sporazuma: Turska obalna straža vraća čamce s izbjeglicama

Jučer je stupila na snagu primjena sporazuma Turske i Europske unije o zaustavljaju izbjeglica, no oni i dalje stižu na grčke otoke, ali u manjem broju jer ih turska obalna straža sve češće zaustavlja i vraća u Tursku. Migranti se pokušavaju probiti noću, kada su manje uočljivi, ali turska obalna straža djeluje danonoćno. Ima i sukoba jer migranti ne žele zaustaviti čamce, pa im Turci pokušavaju uništiti motore. Samo od petka na tursku su obalu vraćene 2000 migranata, a zaustavljaju ih i na cesti prema obali. Neki se i sami vraćaju u Istanbul. U Grčkoj je trenutačno 47.000 migranata, a u sabirnim centrima čekat će premještaj u zemlje Europske unije. Grčke vlasti se žale i kako oni nemaju snage za provedbu sporazuma. Iscrpnije...

Jednostavnija pravila za povlačenje novca iz europskih fondova

Država pojednostavljuje pravila za povlačenje novca iz fondova Europske unije: smanjuje se minimalni iznos koji mogu dobiti poduzetnici sa milijun i pol odnosno 500 tisuća kuna na tristo tisuća kuna; ukida se obvezujuće pismo namjere banke, ukida se obvezan depozit, ukida se postupak javne nabave za privatnike, smanjuje se broj dokumentacije, spajaju obrasci... Ministar Tolušić izrazio je nadu da će nova pravila skratiti rokove sa 180 dana na 90-a dana. Iscrpnije...

Može li svjetska financijska meka London preživjeti brexit?

Financijska industrija u Velikoj Britaniji zapošljava oko milijun ljudi, a o njoj ovise i poslovi u brojnim pratećim sektorima, od informatike i komunikacija do pravnih poslova, nekretnina i građevinarstva. Od tih milijun ljudi londonski City zapošljava njih više od 300.000. Neki procjenjuju da bi u slučaju izlaska Britanije iz članstva EU nestalo barem 100.000 od tih radnih mjesta. Iscrpnije...

Grčka će sve izbjeglice vraćati u Tursku!

Svi novi migranti koji pristignu na grčke otoke od nedjelje će 20. ožujka biti vraćani u Tursku, dogovor je Bruxellesa i Ankare. Europa će potom one koji imaju pravo na azil nastanjivati direktno iz Turske. Turska je objavila kako je u petak onemogućila tri tisuće migranata da se domognu grčke obale a objavila je i da će prvi izbjeglice iz Grčke biti vraćeni 4. travnja. Dogovor predviđa da se prema izbjeglicama mora postupati u skladu s međurodnim i europskim pravom, koje ne dopušta vraćanje izbjeglica u zemlje u kojima im je ugrožen život te kolektivno vraćanje izbjeglica. Hrvatski premijer Tihomir Orešković ocijenio je dogovor dobrim rješenje za Grčku, za migrante i za Europu. Iscrpnije...

Bruxelles daje 40 milijuna eura da se Hrvati i Srbi malo pomire

U Vukovaru je svečano obilježen početak implementacije Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije za financijsko razdoblje 2014. – 2020. godine. Ovaj projekt vrijedan je 40 milijuna eura, a namijenjen je „jačanju socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja“. „U EU znaju da se baš tu oko Vukovara vodio brutalan rat i da su rane još svježe, kako kažu oni koji su rat gledali samo na televiziji. I baš su zbog toga predložili dvjema državama koje su prije 20 godina međusobno ratovale projekt vrijedan 40 milijuna eura kako bi vidjeli jesu li u stanju učiniti nešto zajednički“, piše Seebiz. Iscrpnije...

Lani iz Hrvatske u Irsku otišlo 5.500 ljudi, vratilo ih se stotinjak

Prošle su godine u potrazi za boljim životom u Irsku iz Hrvatske otišle 4342 radno sposobne osobe, a u siječnju ove godine otišlo ih je još 396. Pokazuju to podatci o zatraženim i izdanim PPS brojevima (Personal Public Service Number) u Irskoj koje na svojim službenim stranicama objavljuje irski ured za socijalnu zaštitu.On je nešto poput OIB-a u Hrvatskoj. Mnogi od ta 4342 građanina Hrvatske sa sobom su poveli i djecu te se pretpostavlja da se samo 2015. iz Hrvatske u Irsku odselio oko 5500 osoba. Većina njih je iz ekonomski i gospodarski uništene Slavonije i Baranje. Rijetki su oni koji u Dublinu, Corku, Limericku ili Galwayu, gdje su najveće hrvatske “kolonije” radnika, nisu pronašli posao te su se vratili u Hrvatsku. Riječ je o samo stotinjak osoba. Iscrpnije...

"Dobro da smo princu Charlesu pokazali kobasice"

"E, pa tako smo mi dočekali princa Charlesa i Camillu, čiji je posjet Hrvatskoj u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana, kako ga je najavilo britansko veleposlanstvo, ovdje izazvao totalnu mobilizaciju. Upravo da te bude sram. Umjesto da im pokažemo ekipu Mate Rimca, za kojim je poludjelo pola svijeta, Teslu, tim za transplantacije, sveučilište, biblioteke, staru umjetnost i novi dizajn, mi smo im pokazali štandove s kobasicama i špekom i suvenirima od komušine, a u Osijeku su pred njih izletjele šokice u čipkastim suknjama i s dukatima na prsima", piše Novi List. Iscrpnije...

Bruxelles Zagrebu: Ostat ćete bez 300 milijuna eura iz fondova

Kompleksan sustav upravljanja, kontrole i procedure, birokratske prepreke, ograničen broj projekata spremnih za implementaciju, nedovršene strukturne reforme, pogotovo u sektoru upravljanja otpadom i vodama, te zemljišne knjige glavne su prepreke Hrvatskoj za korištenje EU-fondova, ocjenjuje Bruxelles koji se boji da ćemo ostati bez dobrog dijela fondovskih eura. Euro-vlastodršci upozoravaju da će RH vjerojatno ostati bez 20 do 35 posto novca iz kohezijskih fondova, što bi bilo 300-tinjak milijuna eura (jedan pelješki most), a ni iskorištavanje novog fonda, koji nosi 1,4 milijarde eura godišnje od 2014. do 2020. ne ide najbolje - dosad iskorišteno 2,9%, i to računajući predujam, bez predujma - 0,5 posto. Iscrpnije...

Tko je Frauke Petry, žena koje se užasava i Angela Merkel

Ksenofobna i protumigrantska Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland) postaje treća politička snaga u zemlji. Na izborima prošle nedjelje u Baden-Württembergu osvojili su 15,1 posto glasova, u Rheinland-Pfalzu 12,6 posto glasova, a u Sachsen-Anhaltu 24,2 posto glasova. Na općinskim izborima prošle nedjelje u Hessenu osvojili su 13,2 posto glasova, ostavivši iza sebe zelene i liberale. "Policija mora zaustaviti migrante od ilegalnog prelaska iz Austrije. I, ako je potrebno, neka koriste oružje. To je ono što zakon nalaže. Ni ja to ne želim, ali korištenje vatrenog oružja ovdje je posljednje sredstvo", najpoznatija je izjava čelnice AfD-a Frauke Petry, koja je odjeknula u Njemačkoj, ali i svijetu. Iscrpnije...

Ben Melzer je prvi transseksualac na naslovnici Men's Health magazina

Muški model Ben Melzer postao je prva transseksualna osoba koje se pojavila na naslovnici njemačkog izdanja Men's Health magazina. Na prvi pogled Ben izgleda kao i svaki drugi muškarac u odličnoj formi, no šest godina unatrag on je bio žena. Na naslovnici magazina pojavit će se u travanjskom izdanju zahvaljujući čitateljima koji su glasali za njega. "Mnogo je ljudi koji kriju pravog sebe i želio sam da transrodna zajednica bude vidljiva i da pokažemo da smo mi normalni ljudi", rekao je Ben. Iscrpnije...

Većina adolescenata i svako šesto dijete pije energetska pića

"Biste li dali svom osnovnoškolcu da popije veliku šalicu turske kave s četiri žličice šećera" pita hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja traži reakciju Bruxellesa na trend pijenja energetskih pića među djecom. Osim što sadrže gorenavedenu količinu kave i šećera, na limenkama energetskih pića, podsjeća Borzan, piše "Ne preporučuje se djeci, trudnicama i dojiljama" te iznosi WHO-ov podatak da 68 posto adolescenata i 18 posto djece redovito konzumira energetska pića. Iscrpnije...

Dan oduševljenja za ženomrsce ako Europska unija prigrli Tursku

Turski je predsjednik Recep Erdogan u nizu izjava bio žene proglasio ne jednakima, nego "ekvivalentima" muškarcima, izjednačio je pobačaj s genocidom, osudio kontracepciju kao i rađanje carskim rezom te naredio ženama da rađaju minimalno po troje djece. Njegova je žena Emine uskočila kako bi hareme iz vremena Otomanskog carstva proglasila "obrazovnim institucijama koje pripremaju žene za život". Guardian piše o tome kako bi se ženomrsci oduševili da takva Turska uđe u EU. Iscrpnije...

Rješavanje sporova nastalih online kupnjom - sad i na hrvatskom

Domaći kupci i trgovci od sredine veljače imaju mogućnost korištenja Europske platforme za rješavanje sporova nastalih online kupnjom, i to na hrvatskom jeziku. Uspostavila ga je Europska komisija na inicijativu hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan. Ona je srušila jezičnu barijeru i u tome dobila potporu Europske mreže za ravnopravnost jezika (ELEN) iz koje tvrde kako čak 290 milijuna građana ne može pristupiti servisima Europske komisije upravo zbog toga. Platforma je osmišljena kako bi se potrošači osjećali sigurnije prilikom internetske trgovine jer ne moraju poznavati zakone države članice u kojoj kupuju ili se suočiti s visokim troškovima dugotrajnog rješavanja sporova na sudu. Iscrpnije...

Lanjska prodaja pametne hrvatske klupe - dvostruko nadmašena

Idejni tvorac pametne klupe Ivan Mrvoš, prezentirao je svoj izvozni proizvod ispred zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu čime je najavio proboj tvrtke na tržište EU. Trenutno su na brojci od 60 prednarudžbi za novu verziju pametne klupe, čime su već sada nadmašili prošlogodišnju prodaju za dvostruko, a do kraja godine cilj im je prodati više od 800 pametnih klupa, od čega bi barem 40 posto trebalo biti izvoz. Nova verzija klupe ima solarne ploče snage 100W koje su proizvedene u Hrvatskoj, baterijski sustav od 100Ah, bežično punjenje uređaja, sustav pročišćavanja zraka, 19" IPS ekran, vodeno hlađenje sjedala, te superbrzi internet. Iscrpnije...

Hollande: Ne popuštamo oko ljudskih prava i kriterija za vize Turskoj

Francuski predsjednik Francois Hollande isključio je mogućnost i najmanjeg ustupka Turskoj glede ljudskih prava ili boravišnih viza za njezine građane u Europskoj uniji u zamjenu za jamstva o kontroli priljeva migranata. "Ne smije biti ustupaka u području ljudskih prava ili kriterija oko liberalizacije viza", izjavio je novinarima prije nego se 17. i 18. ožujka u Bruxellesu nastave teški pregovori na vrhu između Ankare i 28 zemalja EU-a. Turska zahtijeva udvostručavanje od tri do šest milijardi eura pomoći koju EU nudi za prihvat Sirijaca koji bježe od rata. Ankara također traži da se od kraja lipnja ukinu vize njezinim državljanima za ulazak u EU kao i otvaranje novih pet poglavlja u pregovorima oko njena primanja u EU, koji su otvoreni još 2005. godine. Iscrpnije...

Bez imigranata 600 tisuća Talijana ne bi imalo mirovine

Imigranti u zapadnoj Europi doprinose proračunu više nego što se na njih troši. Gotovo 600.000 talijanskih umirovljenika dobiva mirovinu zahvaljujući porezima i doprinosima koje plaćaju imigranti iz država izvan Europske unije. Taj i drugi podaci o strancima koji žive i rade u Italiji iznio je Roberto Garofoli, iz ministarstva gospodarstva, u knjizi “Knjiga godine prava” koju je objavila kuća Treccani. Iscrpnije...

60 posto zahtjeva za EU fondove odbije se zbog administrativnih zahtjeva

Između 2014. i 2020. godine poduzetnicima je na raspolaganju milijardu eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 150 milijuna nacionalnih sredstava, ali za povlačenje tog novca treba imati dvostruko više pripremljenih projekata. Procjenjuje se da se oko 60 posto zahtjeva odbije zbog administrativnih zahtjeva. Iscrpnije...

Idomeni se pretvara u bojno polje - krijumčari trljaju ruke

Zbog zatvaranja balkanske izbjegličke rute krijumčari, koji su već ugrozili tisuće ljudskih života - opet trljaju ruke. Izbjeglice koje u blatu i na kiši i dalje čekaju na grčko-makedonskoj granici ne misle odustati od krajnjeg cilja - sjevera Europe. U kampu Idomeni, zbog velikog broja ljudi i nedostatka šatora, hrane i vode - stanje je sve teže, a i zbog ono malo obroka koje dobivaju - sve je više incidenata i tučnjave. U Idomeniju je oko 14 tisuća ljudi - kiša je kamp pretvorila u blatno polje, nema hrane i vode za sve, narod je pothlađen i pothranjen. Tuče se za mrvicu kruha. Iscrpnije...

Birokratski apsurd iz EU-a ugrozio poslove izvoznicima

Poduzetnici su odnedavno suočeni s novim birokratskim apsurdom koji ovaj puta stiže iz Bruxellesa, piše Poslovni. Naime, izvozni poslovi na tržišta van EU-a, na koje otpada i do trećine ukupnog izvoza, došli su u pitanje jer kupci odbijaju garancije naših izvoznika u koje sve banke u EU-u moraju ugrađivati tzv. bail-in klauzulu kojom se od vjerovnika, tj. kupca u čije se ime izdaje jamstvo, traži suglasnost da njegovo potraživanje može biti umanjeno, pretvoreno u dionice banke ili poništeno u slučaju da banka zapadne u financijske teškoće. Iscrpnije...

ECB srezao kamatne stope i najavio dodatnu kupnju imovine

Europska središnja banka smanjuje sve kamatne stope i povećava za trećinu količinu vrijednosnih papira koje kupuje na mjesečnoj razini, odluka je održanog Vijeća. Kako bi pojačala pozajmljivanje, potrošnju i inflaciju ECB je ovaj put napravila veći od očekivanja koktel akcija. Predsjedavajući ECB-a Mario Draghi ovim za tržišta iznenađujućim potezom “nastoji otkloniti opasnost od prijetnji deflacije u eurozoni” Vijeće ECB-a smanjilo je kamate na depozite za 10 postotnih bodova sa minus 0.3 na minus 0.4 posto, a referentnu kamatnu stopu na nula posto. Količina vrijednosnih papira povećava se na 80 milijardi eura mjesečno, počevši od travnja. Iscrpnije...

600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo

Stanje u poljoprivredi toliko je katastrofalno da je 600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo, upozorio je francuski zastupnik pred Europskim parlamentom. Od povjerenika Hogana europarlamentarci su tražili konkretne mjere napominjući da nije prihvatljivo tražiti od poljoprivrednika da rade i da ne zarađuju. Najveći problem je sektor mlijeka. Iscrpnije...

Javni dug prešao limit, EK uputila Hrvatskoj rano upozorenje

Hrvatska, Belgija, Finska, Italija, Rumunjska i Španjolska dobile su rano upozorenje Europske komisije u kojima ih podsjeća na njihove obveze u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, da moraju održavati svoje javne financije zdravima i uskladiti fiskalne politike. Hrvatska, kao i druge zemlje članice, mora do kraja travnja poslati Komisiji svoj nacionalni program reformi i program konvergencije, dok članice eurozone umjesto programa konvergencije šalju programe stabilnosti. Pakt dopušta proračunski manjak do 3% BDP-a, a javni dug do 60% BDP-a. Hrvatska bi prema fiskalnim smjernicama za ovu godinu trebala imati deficit ispod 3%, ali je javni dug preko dopuštenog limita. Iscrpnije...

Morić: Balkanska ruta neće se uspjeti zatvoriti bez upotrebe sile

Stručnjak za sigurnost Joško Morić izrazio je sumnju da će se, bez upotrebe zapreka i ljudi, uspjeti zatvoriti balkanska ruta prolaska izbjeglica te je procijenio da će se u tom slučaju ruta preusmjeriti drugim pravcima. "Ova migrantska kriza uzrokovana je geopolitičkim razlozima, ali nije najveći politički problem. Ona je za Europsku uniju ponajprije ekonomski problem, a minoran sigurnosni", tvrdi Morić. Agencija UN-a za izbjeglice priopćila je da je "brzinsko rješenje" problema migranata dogovoreno dan ranije u Bruxellesu između europskih čelnika i Ankare, sukladno kojem će se migrante masovno vraćati u Tursku, suprotno njihovom pravu na zaštitu, kako prema europskom tako i prema međunarodnom zakonu. Iscrpnije...

Hrvatska: Pad gospodarskih aktivnosti, rast industrijske proizvodnje

Samo su Hrvatska i Latvija među zemljama EU zabilježile pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2015. u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuje izvješće Eurostata. Zabilježen je pad sezonski prilagođenog BDP-a za 0,5% u odnosu na prethodno tromjesečje kada su gospodarske aktivnosti porasle 1,4%. Istovremeno, podaci pokazuju rast industrijske proizvodnje u siječnju 2016. od 9,3% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Takav rast nije zabilježen od 2007. Iscrpnije...

Kemikalija koju jedemo svaki dan možda uzrokuje rak

Glifosat, najviše korištena poljoprivredna kemikalija koja se koristi u gotovo svim herbicidima za borbu protiv korova, vjerojatno ima kancerogen potencijal te je moguće da uzrokuje rak, upozoravaju stručnjaci. Jedno je njemačko istraživanje u 18 europskih zemalja pokazalo da 44% Europljana ima glifosat u urinu. Hrvatska je imala najgore rezultate kad je u pitanju AMPA - razgradni produkt glisofata. Iscrpnije...

Dogovor u Bruxellesu postignut, prolaz migranata balkanskom rutom je stao

Čelnici EU dogovorili su na sastanku u Bruxellesu načela zajedničkog dogovora za upravljanje migrantskom krizom. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk ima zadatak u sljedećih deset dana postići dogovor s Turskom. U zajedničkoj izjavi koju su prihvatili čelnici EU-a kaže se da je 'neregularni tok migranata duž zapadnobalkanske rute sada okončan' te da će pomoći Grčkoj da se nosi s velikim priljevom izbjeglica. Iscrpnije...

Hrvatska najviše u EU premašila svoj cilj za obnovljivu energiju

Prema podacima Eurostata za 2014., Hrvatska je među EU državama koje su već premašile svoj zadani cilj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (20% do 2020.), kao i europski prosjek te proizvodnje - proizvodimo čak 28% energije. Taj visoki prosjek ostvarili smo zahvaljujući velikim hidroelektranama, dok u malim obnovljivim postrojenjima ukupno proizvodimo tek oko 6% energije, čija se proizvodnja ohrabruje poticajnim otkupnim cijenama, znači i novcem potrošača. Kad bi se poticala i proizvodnja velikih hidroelektrana, kojih Hrvatska ima 26, naknade za 'obnovljivce' na računima građana bile bi i daleko veće, dok je legitimno postaviti i pitanje zbog čega će naknade na računima građana i dalje rasti ako smo već premašili ciljeve zadane EU pravilima. Iscrpnije...

Izbjeglička kriza: Zapadno-balkanska ruta pred zatvaranjem

Makedonija je uvela nova ograničenja za izbjeglice - puštaju samo Iračane i Sirijce koji dolaze iz mjesta koja su označena kao područja u kojima se vode borbe iako se crta bojišnice neprestano mijenja, tako da ne puštaju ni ljude iz Damaska iako u glavnom gradu ISIL drži kamp Jarmuk. Austrija je poručila da njihova zemlja neće sudjelovati u nikakvom sustavu kvota za raspodjelu izbjeglica. Prema tajnom planu Bruxellesa, balkanska bi se ruta zatvorila, Grci bi dobili novce za osiguranje 50 tisuća mjesta za tražitelje azila, a izbjeglice bi ostale u Turskoj, za što bi Turska dobila novce, ukidanje viza i ubrzavanje pregovora s EU. Iscrpnije...

Vraća li Orešković Hrvatsku u okrilje Njemačke?

"Njemačka je otpočetka smatrana najvažnijom hrvatskom saveznicom u Europskoj uniji, no prave, sadržajne odnose često je testirala neartikulirana i nerijetko anakrona hrvatska politika te Njemačka proteklih četvrt stoljeća nije mogla uvijek računati na Hrvatsku kao konzistentno političko središte u ovom dijelu Europe. Mijenja li posjet Tihomira Oreškovića Berlinu nešto po tom pitanju?" pita se politolog dr. sc. Boško Picula. Iscrpnije...

Priključenje Hrvatske na europske plinske pravce ovisi o raspletu u Siriji

Krajem ovog tjedna Europska je komisija odobrila sporazum između Grčke i Transjadranskog plinovoda (TAP-a), pravca dugog 870 kilometara (tursko-grčka granica – Italija) kojim bi oko deset milijardi kubika plina godišnje iz kaspijske regije, odnosno Azerbajdžana, preko Grčke i Albanije stizalo do južne Italije i dalje u Europu. "Dok god se ne riješe dva ključna politička pitanja – Sirija i problem izbjeglica u Europu – što se neće tako skoro dogoditi, neće biti ni gradnje svih ovih plinovoda. Da bi do gradnje plinovoda preko Turske uopće došlo, o čemu onda ovisi i gradnja IAP-a na koji bi se priključila i Hrvatska, potreban je energetski konsenzus Rusije, odnosno EU-a s Turskom", uvjeren je prof. dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Iscrpnije...

Merkel: Njemačka mora biti svjetska sila jer se SAD povlači

"Njemačka mora preuzeti važniju ulogu na svjetskoj političkoj sceni izvan granice Europe", poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Njemačka pod njenim vodstvom polako postaje vodeća europska sila: slabiji angažman SAD-a u nekim globalnim krizama ostavio je prazninu i to mjesto polako zauzima Njemačka. Velika Britanija se postupno distancira, ususret referendumu o članstvu u EU, a Francuska je zabavljena vlastitim problemima. Iscrpnije...

13.000 migranata blokirano na grčko-makedonskoj granici

Gotovo 13.000 migranata blokirano je na granici između Grčke i Makedonije u jako teškim uvjetima, rekao je u subotu jedan grčki dužnosnik, pred summit EU-a i Turske idući tjedan koji se smatra ključnim za rješavanje ove krize."Ovdje je 13.000 ljudi i gotovo 20.000 u ovoj prefekturi, što je više od 60 posto ukupnog broja migranata u zemlji", rekao je guverner grčke prefekture Makedonije, Apostolos Tzitzikostas, koji nadgleda podjelu hrane u Idomeniju. "Ne možemo više sami nositi ovaj teret", rekao je, pozivajući grčku vladu da proglasi izvanredno stanje. Iscrpnije...

"Utjerivači d(r)ugova"

"Politika se u Hrvatskoj odvija na dvije frekvencije: ostrašćene rasprave i snažni istupi u domaćem dvorištu, poniznost i prilagodba 'objektivnim' okolnostima na evropskoj pozornici. Upravo odigrana tročinka na toj pozornici – izvještaj Europske komisije, susret premijera s njemačkom kancelarkom i konzultacije s predsjednikom Europskog vijeća – vjerno je predočila odnose između frekvencija. Nitko se nije zapitao kako Europska komisija može u isti mah ukazivati na preniske mirovine i tražiti budžetska rezanja, zašto naglašava visoku stopu nezaposlenosti ako priželjkuje nova otpuštanja ni zbog čega ograničena ulaganja i potrošnju pripisuje 'uvjetima niske inflacije', a rast inflacije istodobno najstrože zabranjuje", piše Bilten. Iscrpnije...

Od idućeg petka u Švicarsku s - osobnom

Od 11. ožujka, odnosno idućeg petka, hrvatskim će državljanima za turističko putovanje u Švicarsku biti dovoljna samo osobna iskaznica, dogovoreno je, među ostalim, u pregovorima Zagreba, Bruxellesa i Berna. Ovim sporazumom Švicarska se obvezala da će postupno otvarati svoje tržište rada i radnicima iz Hrvatske. Iscrpnije...

Policija: Prestanite objavljivati fotografije djece na Facebooku!

Iako, naravno, nema ništa loše u tome da svojim prijateljima i rodbini pokažete fotografije svoje djece, stručnjaci uvijek pozivaju na oprez jer se na ovaj način može ugroziti sigurnost i privatnost djece (pogotovo kod korisnika/korisnica čije su objave na Facebooku javno vidljive), odnosno takve bi fotografije mogle privući i seksualne predatore. "Zaštitite svoju djecu! Možete biti ponosni roditelji vašoj predivnoj djeci, ali budite oprezni. Podsjećamo vas da objavljivanje fotografija djece na Facebooku nije bezopasno", stoji u prošlomjesečnoj objavi francuske policije. Iscrpnije...

Predsjednik europskog vijeća Tusk imigrantima: Nemojte doći u Europu

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk uputio je apel ekonomskim migrantima da ne dolaze u Europu, po završetku razgovora u Ateni s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom. “Ne dolazite u Europu. Ne vjerujte krijumčarima. Ne riskirajte živote i imovinu. Od toga nećete imati ništa”, izjavio je Tusk. Naglasio je da ni Grčka niti jedna druga zemlja neće biti tranzitna zemlja i da će šengenska pravila uskoro ponovno biti na snazi. Iscrpnije...

Ako Britanci napuste EU, Francuzi će propustiti izbjeglice prema njima

Ako Ujedinjeno Kraljevstvo na referendumu u lipnju odluči napustiti Europsku uniju, Francuska će ukidanjem graničnih kontrola početi propuštati migrante prema Britaniji, najavio je francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron, dodajući da će njegova zemlja “prostrti crveni tepih” bankarima koji napuštaju London. Iscrpnije...

Njemačka će biti novi veliki problem Europe?

Dok su dosad periferne europske države (Grčka, Španjolska, Portugal, Irska, Italija) bile razlog za zabrinutost u eurozoni, uskoro bi gospodarski problemi mogli dokačiti i Njemačku. To je strahovanje izrazio osnivač Geopolitičke budućnosti George Friedman, koji smatra da će se problemi talijanskog bankarskog sustava preliti u Nizozemsku i Njemačku, koja ovisi o izvozu, a čija se tržišta "isušuju". Iscrpnije...

"Europa je propala, solidarnost moramo graditi na drugim temeljima"

"Ono što zagovara Janis Varufakis je potpuno pogrešno: zagovarati Europu kao nekakav kulturni fenomen vrijedan spašavanja po svaku cijenu su argumenti iz osamdesetih i devedesetih. To je ono što zagovara Angela Merkel, da će kulturna kohezija spasiti Europu. Moj odgovor je da neće. Europa je gotova, ona je propala. Sada moramo graditi europsku solidarnost i bratstvo na drugim temeljima, jer su stari mehanizmi propali. Kada se eurozona i EU krenu raspadati, mogu postojati samo dvije nacionalne politike, desna, autoritarna i konzervativna, i lijeva progresivna. Naš je zadatak formulirati ovu potonju jer nema druge opcije. To je proces za koji ljevica mora biti spremna", kaže grčki ekonomist Kostas Lapavicas. Iscrpnije...

Orešković u Berlinu: Za uvođenje eura

Po prvi put jedan hrvatski premijer i to usred Berlina rekao je da Hrvatska želi što prije ispuniti kriterije iz Maastrichta. Premijer Tihomir Orešković objasnio je kako je o tome tijekom vikenda razgovarao s guvernerom Vujčićem, koji je inače poznati zagovaratelj što skorijeg uvođenja eura, te kako on smatra kako će Hrvatska u roku od dvije do četiri godine ispuniti sve kriterije, prije svega one koji se odnose na BDP i smanjenje deficita i javnoga duga i da bi u tom vremenu mogao započeti proces uvođenja eura. Kriteriji iz Maastrichta imaju cijeli niz uvijeta koji se moraju ispuniti za uvođenje eura, a to uvođenje za svaku zemlju članicu nije samo, recimo valutno pitanje, već je to prije svega i političko i strateško pitanje, piše Dnevnik.hr. Iscrpnije...

Francuska: Vlasti ruše izbjeglički kamp - poletjeli suzavac i kamenje

Francuska policija započela je rušenje južnog dijela izbjegličkog kampa u Calaisu, znanog kao ‘Džungla’ zbog čega su ondje izbili neredi, a dio skloništa je zapaljen. Dva buldožera i radnici privatne tvrtke koje je angažirala država počeli su rušiti dvadesetak privremenih skloništa. Izbjeglice iz tog dijela kampa premjestili su se u druge dijelove no došlo je i do sukoba s policijom te paleži. Policija je pritom koristila gumene metke, suzavac i vodene topove, piše The Independent. Iscrpnije...

Hrvati među najoptimističnijima glede budućnosti EU

Objavljeno je nacionalno izvješće Eurobarometra za Hrvatsku koje pokazuje da Hrvati u iznadpolovičnoj većini doživljavaju EU pozitivno, dok na prosjeku EU28 prevladava neutralan stav. Svega 12% ispitanika misli negativno o EU, dok je na prosjeku EU-a takvih 23% ispitanika. Također, hrvatski ispitanici su među najoptimističnijima glede budućnosti EU, a kao najveći problem vide useljavanje. Iscrpnije...

Grčka strahuje: Broj izbjeglica raste na 70.000

Grčka je u strahu da bi, zbog novih kvota koje su zemlje na tzv. „balkanskoj ruti“ nametnule izbjeglicama koje se žele skrasiti u Europi, broj migranata blokiranih na njezinu teritoriju mogao dosegnuti brojku od 70 tisuća. Ovo je predviđanje potvrdio grčki ministar za migracijsku politiku Janis Muzalas. Iscrpnije...

"TTIP će porezne obveznike koštati milijarde kuna"

Kontroverzni mehanizam rješavanja sporova između države i investitora, a koji dolazi u paketu s Transatlantskim partnerstvom za trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a, opasnost je za vladavinu prava i financijsku stabilnost Hrvatske, poručili su prosvjedom aktivisti iz inicijative Zaustavimo TTIP. Naveli su i primjer kako bi to izgledalo - nakon javnog objavljivanja Vladine odluke o slučaju franak pojavili su se medijski napisi o tome da banke razmišljaju o podizanju tužbe protiv RH pred arbitražnim sudom u SAD-u. Iscrpnije...

EK: Kvote za tražitelje azila i tranzit migranata su ilegalne

"Za zemlje Europske unije određivanje kvota tražitelja azila, kao i tranzit migranata po njihovom teritoriju ilegalna je mjera", ocijenila je Europska komisija osvrćući se na mjere filtriranja migranata koje su usuglasile Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i Makedonija. Svako brojčano ograničenje molbi azila na teritoriju neke države članice nepomirljiva je s europskim zakonodavstvom i sa Ženevskom konvencijom, stoji u pravnoj analizi Komisijine uprave za migracije objavljenoj 25. veljače. Iscrpnije...

Prošle godine u Hrvatsku uvezeno 10 tisuća tona gaude

Prekomjernim uvozom polutvrdog sira i ostalih mliječnih proizvoda, što čine trgovački lanci, ruskim embargom i ukidanjem mliječnih kvota u EU, ovih je dana, čini se, na vidiku novi rat farmera i mliječne industrije. Iz udruge OPG-a Život upozoravaju da je Dukat u sastavu francuskog Lactalisa otkupne cijene mlijeka upravo snizio 8-10 posto, u zadnjih pola godine i do 20 posto. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako je lanjski uvoz sireva u odnosu na 2012., prije ulaska u EU, skočio 88 posto, a kad su u pitanju polutvrdi sirevi – gauda, ementaler i edamer - i 119 posto . Samo smo gaude u odnosu na 4 milijuna kilograma u 2012., u 2015. uvezli 10 milijuna kilograma. Iscrpnije...

Izbjeglice traže nove rute prema zapadnoj Europi

Grčka vlada pokušava usporiti protok migranata. Zbog restrikcija koje su na svojim granicama uvele Austrija i zemlje balkanske rute, migrantima koji svakodnevno stižu u Grčku otežan je daljnji prolazak. No više stotina ogorčenih migranata na put je krenulo pješice. Migranti su krenuli u potragu za alternativnim putovima prema zapadu, pa tako i preko Albanije. No albanski je premijer poručio da njegova zemlja neće postati dio nove migrantske rute jer nemaju uvjeta, snage ni entuzijazma spašavati svijet dok drugi zatvaraju svoje granice. Iscrpnije...

UN uspostavlja zaštitne centre za djecu na balkanskim migrantskim rutama

Ujedinjeni narodi uspostavljaju niz zaštitnih centara za djecu bez pratnje i migrantske obitelji koje dolaze iz Grčke preko balkanskih zemalja, priopćile su agencija UN-a za izbjeglice i dječja fondacija. Dvadeset centara služit će kao sigurna mjesta za djecu i roditelje u kojima se mogu igrati, odmoriti i dobiti savjet. Osim toga, centri će služiti tomu da ponovno spoje djecu i njihove roditelje, rekao je glasnogovornik UNICEF-a u Ženevi. Četiri zaštitna centra već su počela s radom na grčkim otocima na obje strane grčko-makedonske granice. Iscrpnije...

Hrvatska i Slovenija primat će dnevno 500 izbjeglica

"Hrvatska policija službeno je izvijestila Srbiju da Slovenija i Hrvatska od danas pa ubuduće neće primati više od 500 migranata dnevno. Dobili smo obavijest od hrvatske policije, koje su oni dobili od slovenske policije, da se od danas primjenjuje novi režim i da Slovenija i Hrvatska neće primati više od 500 ljudi dnevno i to je najnovija izmjena", izjavio je srbijanski ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović. U Srbiji se trenutno nalazi manje od 2.000 ljudi, a u posljednjih nekoliko dana samo je 38 izbjeglica zatražilo azil. Iscrpnije...

Na vratima EU novih milijun migranata

Fabrice Leggeri, šef EU agencije Frontex za granice Unije, predviđa da će ove godine u Europu ući još barem milijun novih izbjeglica. "Iskustvo je pokazalo da ograde i morske patrole ne zaustavljaju priljev izbjeglica. Bit će uspjeh ako priljev migranata ove godine bude stabilan u odnosu na 2015.", rekao je Leggeri. Iscrpnije...

Magelli: Talijani danas jedan od najimbecilnijih naroda u Europi

"Proces imbecilizacije ciljan je u cijeloj zapadnoj Europi, iz toga izuzimam samo četiri zemlje: francusko-njemački dio Švicarske, talijanski dio ne. Znate, ja kao Talijan mogu mirne duše reći da su danas jedan od najimbecilnijih naroda u Europi upravo Talijani! Ne zaslužuju više gradove u kojima obitavaju i ne razumiju ih više. Dok se to sve stvaralo, Talijani su bili neki drugi ljudi. Kad postaneš imbecil, više niš’ ne napraviš! Preostale su, dakle, Austrija, Njemačka i djelomično Francuska, koja posustaje baš s dolaskom socijalista na vlast", priča kazališni redatelj Paolo Magelli o odnosu politike prema kulturi. Iscrpnije...

Cirkus oko Brexita ostavit će trajne posljedice na EU

David Cameron je na prošlotjednim pregovorima u Bruxellesu izborio brojne ustupke za Ujedinjeno Kraljevstvo ako u zamjenu podrži ostanak te zemlje u EU na referendumu koji će se održati u lipnju ove godine, no kako će se stvari dalje odvijati još uvijek nije jasno. "Ako odgovor referendumskog pitanja bude izlazak, to će pokrenuti dvogodišnji proces razvoda po članku 50. u kojem će i Unija i UK biti u polukriznoj situaciji. Nakon izlaska situacija s Unijom bit će neizvjesna, jer se u potpunosti mijenja unutarnji odnos snaga", smatra Zoran Kurelić, profesor s Fakulteta političkih znanosti. Iscrpnije...

Jović: Europa kao osigurač nad rasplamsalim nacionalizmom

"Hrvatska vanjska politika nikada dosad nije gledala na EU kao na instrument, već samo kao na cilj, i zato naša zemlja još uvijek ne zna kako kroz nju unaprijediti svoje nacionalne interese ili, primjerice, kako istaknuti svoj mediteranski identitet koji je izvor svih pozitivnih percepcija prema Hrvatskoj", izjavio je profesor Dejan Jović sa FPZG u Otvorenom. On smatra da Europa treba biti osigurač nad rasplamsalim nacionalizmom diljem članica EU jer da nas u protivnom čeka sigurnosna kriza velikih razmjera i možda novi svjetski rat. Iscrpnije...

Beč je najpoželjniji grad za život, Zagreb na 98. mjestu

Mercerovo 18. po redu istraživanje kvalitete života u gradovima ponovno je pokazalo da su europski gradovi najbolji za život. Najpoželjnijim gradom za život proglašen je Beč. Na drugom mjestu nalazi se Zürich, dok je drugi švicarski grad među prvih 10, Ženeva, na osmom mjestu. Danska prijestolnica Kopenhagen nalazi se na devetoj poziciji. Osim toga, u top 10 nalaze se i tri njemačka grada – München, Düsseldorf i Frankfurt, na četvrtom, šestom i sedmom mjestu. Prvih 10 dopunjuju Auckland, Vancouver i Sydney. Od ukupno 229 gradova obuhvaćenih istraživanjem, Zagreb se nalazi tek na 98. mjestu. Iscrpnije...

Talijansko odvjetništvo dokazuje da ugljen ubija

Slučaj termoelektrane na ugljen Vado Ligure, smještene usred naseljenog područja na rubu grada Savone na sjeverozapadu Italije, pokazuje kako ni u EU građani nisu zaštićeni od teškog zagađenja okoliša. Dok su stanovnici umirali od teških bolesti u postotku koji znatno odskače od ostalih dijelova Italije, institucije nadležne za nadzor desetljećima su tvrdile kako je sve u redu s radom te elektrane te kako ista posluje u okviru svojih dozvola. Tek nakon što su se pobunile obitelji oboljelih krenula je istraga, a državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv 86 ljudi, koje tereti za smrt 442 ljudi. Iscrpnije...

Europski fondovi mogli bi biti velika pljuska novoj vladi

"Najveća zamka u koju Hrvatska može upasti jest da forsira manji broj velikih infrastrukturnih projekata i da im umjetno poveća vrijednost kako bi prividno povećala postotak ugovorenih, a kasnije i isplaćenih sredstava. Takva logika može ubrzati neke projekte, što može biti dobar pristup, ali postoji opasnost financiranja projekata koji nisu održivi. Sjetimo se samo rukometnih arena, koje nisu financiranje EU sredstvima, ali su dobar pokazatelj što se događa kad se u studijama brojke pretjerano namještaju i kad se ne vodi računa o isplativosti i održivosti investicija", piše Ariana Vela. Iscrpnije...

Svaki peti hrvatski poslodac ne može pronaći zaposlenike

Svaki peti hrvatski poslodavac na postojećem tržištu radne snage ne može pronaći zaposlenike s odgovarajućim kvalifikacijama. Iako zvuči puno, hrvatski su se poslodavci, zajedno s ciparskima, smjestili na dno ljestvice država EU: u baltičkim državama i Austriji isti problem navodi više od 60 posto poslodavaca, a na razini EU radnike s potrebnim kompetencijama ne može pronaći čak 40 posto poslodavaca. Radi li se doista o kroničnom manjku kompetetnih radnika ili tvrdnje poslodavaca dijelom proizlaze iz činjenice da poslodavci za pojedina radna mjesta nude krajnje nekompetetivne plaće ili loše radne uvjete, bavi se, između ostalog, iznimno iscrpna publikacija Europske komisije “Zaposlenost i društveni razvoj u Europi 2015, a točan je odgovor vjerojatno negdje u sredini. Iscrpnije...

Svaka peta Britanka imala u školi neželjeni seksualni odnos

Najmanje jedna od pet Britanki doživjela je tijekom školovanja neželjeni seksualni odnos, a polovica žrtava kaže da su zlostavljanja bila česta, objavila je u humanitarna organizacija za zaštitu djece Plan UK. Nakon ankete, kojom je obuhvaćeno više od dvije tisuće britanskih žena, ta je organizacija ustanovila da je 22 posto ispitanica tijekom školovanja bilo izloženo diranju, hvatanju, pokazivanju ili silovanju. Oko 60 posto žena koje su se izjasnile da su u školskoj dobi bile uznemiravane to nikad nije prijavilo, upozorila je ta organizacija. Svaka treća Britanka u dobi od 18 do 24 godine rekla je da je doživjela neželjeni seksualni odnos tijekom školovanja, dok je jedna od deset žena starijih od 65 godina imala slična iskustva. Iscrpnije...

Europa 2020 i Hrvatska 1941

"U iščekivanju proračuna za ovu godinu nikako ne ohrabruje premijerovo usko poimanje društvenog razvoja i gledanje fiskalne konsolidacije u pozitivnom svjetlu. Uz antidemokratski nastrojenu Vladu koja pokušava uspostaviti državnu kontrolu nad medijima te ne čini ništa da bi se zaštitila ljudska i manjinska prava (uz svesrdnu pomoć predsjednice Republike) ne samo da ne možemo ići naprijed, nego se nekim distopijskim vremeplovom vraćamo tamo negdje u 1941. Ta je društvena realnost toliko zabrazdila u podijeljenost, netrpeljivost te građanski sukob da nam i ovakva Strategija Europa 2020 prolazi 'ispod radara'", piše H-alter. Iscrpnije...

Mađarska: Sve više imigranata reže ograde

Policija u Mađarskoj bilježi porast broja migranata koji režu i penju se preko bodljikave žice na granici s Srbijom. U siječnju 550 ljudi je uhvaćeno kako pokušava na taj način prijeći granicu u odnosu na 270 u prosincu. Više od 1.200 bilo je uhvaćeno u prvih 20 dana veljače. Većina ih je iz Pakistana, Irana i Maroka, zemalja čiji građani nisu na popisu zemalja ugroženima ratnim sukobima.Oko 150 izbjeglica krenulo je danas iz prihvatnog centra u Šidu prema autocesti, želeći nastaviti svoj put prema Hrvatskoj. Zaustavljeni su u selu Adaševci, piše Blic. Afganistanski migranti na putu prema sjeveru Europe u nedjelju ujutro nisu mogli ući u Makedoniju preko graničnog prijelaza Idomeni na sjeveru Grčke. Makedonci su argumenirali svoje stajalište odlukom Srbije da također zatvori rutu građanima Afganistana. Iscrpnije...

Analiza satelitskih snimki: Nepoznate mrlje na Jadranu veće od 108 km2

Središnji dio Jadranskog mora povremeno je ozbiljno onečišćen uljnim mrljama nepoznatog podrijetla za čije posljedice stručnjaci kažu da se ne istražuju, dok prema tvrdnjama nadležnog ministarstva Hrvatska uz pomoć europskog satelitskog sustava aktivno nadzire svoje more. Uljne mrlje veličine između sto metara i 108 četvornih kilometara nastale su na linijama gustog prometa plovila, a značajan dio njih zamijećen je i u samom ZERP-u, zapaža tim hrvatsko-ruskih stručnjaka analizom šezdesetak satelitskih snimaka Srednjeg i Južnog Jadrana snimljenih između 2003. i 2011. Iscrpnije...

Hrvatska zaštitila samo 9 proizvoda

"Dobiju li Slovenci prijelazni rok za kulen još 15 godina, tko brani bilo kome iz EU da u Sloveniji otvori tvornicu slavonskog kulena, dok mala slavonska proizvodnja zasad počiva tek na nekolicini entuzijasta i godišnjih 100 tona", objašnjava tajnik udruge Slavonski domaći kulen / kulin Andrija Matić, dok u udruzi Poljički soparnik ovih dana samo što nisu otvorili šampanjac i proslavili zaštitu zemljopisnog porijekla svoga proizvoda. Iz resornog Ministarstva poljoprivrede kažu da na njihov proizvod do isteka roka 30. siječnja nitko nije prigovorio, tako da će, nakon dalmatinskog pršuta, koji je ovih dana postao naš 9. zaštićeni proizvod, i poljički soparnik brzo dobiti markicu uz koju će mu narasti i ugled i cijena. Iscrpnije...

178 milijuna kuna iz Bruxellesa za kampus u Rijeci

Sveučilište u Rijeci dobilo je 178 milijuna kuna Europskog fonda za regionalni razvoj kojima će se financirati već započeta izgradnja tri studentska paviljona u Kampusu na Trsatu. Prije toga dobili su 180 milijuna kuna za znanstveno-istraživačku opremu za laboratorije Kampusa, što znači da je Sveučilište u Rijeci iz EU fondova uspjelo povući 358 milijuna kuna, što nije pošlo za rukom ni jednom hrvatskom sveučilištu, ali ni drugim ustanovama, piše Novi list. Iscrpnije...

IELTS - ubrzane pripreme za polaganje ispita za samo 329kn

Ako planirate studij ili rad u inozemstvu, jedan od preduvjeta je poznavanje engleskog jezika. IELTS (International English Language Testing System) je jedan od najznačajnijih međunarodnih ispita za provjeru znanja engleskog jezika. Na pripremnom tečaju za polaganje IELTS ispita u školi ABC Strani jezici polaznici će se u 20 školskih sati upoznati sa svakim dijelom ispita te uvježbati zadatke poput onih u ispitu. Posebna se pažnja poklanja pisanju i govoru kao najzahtjevnijim dijelovima ispita. Iscrpnije...

Cameron: Ispregovarao sam poseban status za Veliku Britaniju u EU

Sinoć je u Bruxellesu postignut dogovor o reformskom paketu koji je tražila Velika Britanija kao uvjet ostanka u EU. "Ispregovarao sam dogovor koji daje Ujedinjenom Kraljevstvu posebni status u EU-u", objavio je britanski premijer David Cameron na Twitteru. EU je dopustila ustupke u pogledu socijalnih prava nebritanskih radnika i jamstvo da odredbe o bankovnoj uniji neće ići na štetu londonskog Citya. Međutim postignuti dogovor ne omogućava Britaniji pravo veta na odluke eurozone. Iscrpnije...

Prema “orbanizaciji” Hrvatske?

Izbor nove hrvatske vlade izazvao je veliku buru u dijelu domaće javnosti unatoč tome što se zasad čini kako politička budućnost ostaje čvrsto zatvorena unutar okvira već odavno nametnutih dominantnim tranzicijskim diskursom. U nedostatku bilo kakvih ozbiljnih razvojnih alternativa, jedino oruđe distingviranja između glavnih političkih aktera ostaje zaoštravanje kulturnih ratova. Da bi izbjegavanje posttranzicijskog autoritarizma mađarskog tipa (liberalne nedemokracije prije nego neliberalne demokracije) uopće bilo moguće, nužno je dakle izgraditi novi većinski politički konsenzus oko zajedničkog dobra, odnosno razvojnog modela koji može ponuditi materijalni napredak većini stanovništva, piše Le Monde Diplomatique. Iscrpnije...

Dogovor šefova policija: Prijevoz migranata od Gevgelije do Šentilja

U zagrebačkom hotelu Internacional sastali su se šefovi policija Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije. Potpisali su deklaraciju prema kojoj će se profilacija migranata provoditi na grčko-makedonskoj granici, a potom će se organizirano prevoziti od Gevgelije do Šentilja. Tamo će se razdvojiti oni koji žele ostati u Austriji, a ostali će biti prevezeni do Njemačke. Oni migranti koji ne prođu profilaciju - ostat će u 'hot spotovima' Turske i Grčke. Iscrpnije...

Europska unija 1. ožujka zatvara granice za izbjeglice?

Europska unija zatvorit će granice za izbjeglice iz ratnih zona država Bliskog istoka 1. ožujka, a taj će proces biti provođen postupno, ponajprije za izbjeglice iz Iraka, potom Afganistana, te na kraju i iz Sirije, piše beogradski tisak pozivajući se na izvore bliske Europskoj komisiji u Bruxellesu. "Strogo profiliranje izbjeglica" već je neko vrijeme u tijeku. Srbija je pak pristala prihvatiti 6000 ljudi koji zapnu u tranzitnom procesu, ali više neće prihvaćati one koje Hrvatska bude vraćala, piše N1. Iscrpnije...

Merkel: 'Ograđivanje i zatvaranje ne može biti europsko rješenje'

Njemačka kancelarka Angela Merkel dan uoči sastanka Europskog vijeća pozvala je EU čelnike na jedinstvo u savladavanju izbjegličke krize. „EU se mora pobrinuti za to da se problemi uspješno riješe, a da Europa i sve članice EU ne budu oštećene tijekom tog procesa. Ograđivanje i hermetičko zatvaranje ne može i ne smije biti europsko rješenje. U to sam i dalje čvrsto uvjerena“, rekla je Merkel. Iscrpnije...

Četiri britanska uvjeta za ostanak u Europskoj uniji

Ekonomsko upravljanje, konkurentnost, suverenost i imigracija četiri su cjeline u koje je britanski premijer David Cameron grupirao uvjete za ostanak Britanije u Europskoj uniji. Prvi zahtjev je da se u dokumente upiše da euro nije jedina valuta Europske unije te da nikakva diskriminacija ne smije pogoditi zemlje izvan eurozone. Drugo je dodatno dereguliranje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, a naročito zakona o radu. Oko suverenosti Cameron traži da se iz sporazuma briše svako spominjanje cilja “sve tješnje unije europskih naroda”, mogućnost parlamentima da blokiraju svaki prijedlog europskog zakonodavnog akta koji procijene nepoželjnim te strogo primjenjivanje principa supsidijarnosti. Četvrto se odnosi na radnika iz druge zemlje EU-a koji mora dokazati četiri godine prisustva i doprinosa uplaćenih Velikoj Britaniji prije nego dobije jednak tretman kao i njegov britanski kolega, što bi bilo ograničavanje slobode kretanja ljudi. Iscrpnije...

EK optužila Ikeu za utaju milijardu eura poreza

Regulatorne vlasti u Europskoj uniji istražit će izvješće skupine EU parlamentaraca u kojem švedskog proizvođača namještaja IKEA optužuju da je u šestogodišnjem razdoblju izbjegao plaćanje najmanje milijardu eura poreza, poručili su iz Komisije. U studiji koju je izradila Zelena stranka u Europskom parlamentu navodi se da je najveći svjetski malotrgovac namještajem prebacivao prihode od prodaje preko jedne nizozemske tvrtke, moguće preko Luksemburga i Lihtenštajna. Iscrpnije...

Austrija idući tjedan zatvara granicu za sve koji nisu iz ugroženih država

Austrija će od idućeg tjedna primati samo migrante iz ugroženih država koji dolaze tzv. balkanskom rutom. Za ulazak migranata u Austriju preko Šentilja više neće biti dovoljna samo izjava da žele azil u Austriji ili Njemačkoj, ali ni potvrda da nisu ekonomski migranti. U postupku procjene odbijat će se i oni za koje se prosudi da u Austriju ili Njemačku žele iz nekih drugih motiva, poput studiranja, traženja posla ili posjeta rodbini koja već ondje boravi. Iz Srbije najavljuju da će oni u ovom slučaju zatvoriti svoju granicu. Iscrpnije...

EU dala ultimatum Grčkoj i prijeti joj isključenjem iz Schengena

Europska unija dala je Grčkoj tri mjeseca da počne bolje kontrolirati svoje granice ili će biti kažnjena isključenjem iz Schengenske zone na period do dvije godine, prenosi BBC. Ovakva odluka EU kulminacija je tjedna pritiska na Grčku koja je glavni prolaz za milijune izbjeglica i migranata koji ulaze u Europu, a što je europski kontinent dovelo u najveću izbjegličku krizu još od Drugog svjetskog rata. Austrija je pak poručila Makedoniji da bude spremna 'posve zaustaviti' prelaske migranata preko svoje južne granice s Grčkom. Iscrpnije...

Austrijski BKS prvi pretvara hrvatsku banku u poslovnicu

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, riječka BKS Bank, u vlasništvu istoimene iz Klagenfurta, prva kani iskoristiti pravilo Unije o tzv. jedinstvenom tržištu ili "single passportu". Ukratko, preregistrirat će se iz samostalnog d.d.-a, u poslovnicu matične banke i tako nastaviti nuditi svoje usluge (prikupljati depozite, nuditi kredite) na domaćem tržištu bez gnjavaža oko niza kapitalnih, organizacijskih i drugih zahtjeva Hrvatske narodne banke. Stopit će se s matičnom bankom, a time će se i komunikacija s bankovnim supervizorom preseliti u Austriju. Kako doznaju, iz BKS-a su se već obratili HNB-u s takvim zahtjevom. Iscrpnije...

Finska: Tisuće iračkih izbjeglica želi se dobrovoljno vratiti kući

Tisuće iračkih izbjeglica koji su prošle godine stigli u Finsku odlučili su odustati od svojih zahtjeva za azil i dobrovoljno se vratiti kući. Finska je 2015. primila 32.500 tražitelja azila, a godinu dana prije 3600. Od zahtjeva za azil do sada je odustalo 4100 tražitelja azila. "Neki kažu da im se ne sviđa hrana ovdje, da je prehladno ili se ne osjećaju dobrodošlima. Postoji puno razloga", rekao je Muhiadin Hasan, putnički agent koji prodaje 15 do 20 letova za Bagdad svaki dan. Iscrpnije...

EK upozorava: Od 160.000 relocirano samo 497 izbjeglica

Europska komisija pozvala je sve zemlje članice da ubrzaju provedbu dosad dogovorenih mjera za rješavanje izbjegličke krize, posebice relokaciju izbjeglica i uspostavu centara za prihvat izbjeglica. Naime, od 160.000 izbjeglica koje su pristigle u Grčku i Italiju, a koje obuhvaća dogovor o preseljenju u iduće dvije godine, do sada ih je relocirano 497. Iscrpnije...

Ravnatelj policije: Izbjeglice izravno vlakom od Makedonije do Austrije

Izbjeglice se u Hrvatskoj uskoro više ne bi trebale zadržavati - direktno iz Makedonije prevozit će se do Austrije, najavio je glavni ravnatelj policije Vlado Dominić. U Hrvatskoj više neće biti potrebno registrirati migrante jer će to biti obavljeno u Makedoniji. Iako je ministar Orepić najavio zatvaranja kampa za izbjeglice u Slavonskom Brodu on će i dalje će ostati u funkciji, ali će se 'snage' povećavati ili smanjivati u skladu s realnim potrebama, izvijestili su u ponedjeljak iz Ravnateljstva policije. Iz Srbije odgovaraju da se o ovome razgovaralo, ali da se ništa nije do kraja dogovorilo... Iscrpnije...

Prijeti li nova kriza banaka?

Indeks STOXX Europe 600, koji uključuje sve najveće europske banke, pada već šesti tjedan zaredom, što se nije dogodilo još od globalne financijske krize 2008. godine. Cijene dionica europskih banaka potonule su od početka godine 20%, a zbog pada cijena nafte i sirovina, loših kredita, rekordno niskih kamata i zabrinutosti ulagača u vezi tržišta u razvoju pod pritiskom su i bankarski sektori drugih zemalja. Analitičari zato upozoravaju da bi mogla izbiti nova dužnička kriza, ali ovoga puta ne europskih perifernih zemalja, nego zemalja izvoznica nafte i sirovina. Iscrpnije...

Kina (ne)će dobiti status tržišnog gospodarstva, Europa strahuje

Dok Kina zbog dogovora po ulasku u WTO od prije 15 godina očekuje da EU ove godine ispuni dogovor i dodijeli joj status tržišnog gospodarstva, što bi kineskim proizvodima olakšalo pristup na europsko tržište, EU je duboko podijeljena. Dok jedni strahuju da će to ugroziti stotine tisuća radnih mjesta, drugi upozoravaju da će u protivnom biti još gore. EU se već godinama bori protiv kineskih proizvodima antidampinškim mjerama, koje će ostati ključno pitanje neovisno o odluci. Iscrpnije...

Teroristi made in EU

Idejni očevi ujedinjene Europe imali su na umu kontinent bez rata, kontinent koji bi postao izvorištem mira za cijeli svijet. Danas ponovno počinje carevati rat. Najprije u ljudskim glavama, a onda stvarno. A da bi se ljude mobiliziralo za rat potrebno je imati neprijatelja. EU je na najboljem putu da zaista stvori takvoga neprijatelja među nesretnicima koji su ovamo došli željni mira i normalnog života, a od kojih će se neki, suočeni s odbijanjem, diskriminacijom i netolerancijom, pretvoriti u ‘teroriste made in EU’. Možda još nije prekasno da se takav razvoj spriječi. No malo je vjerojatno da će se to dogoditi, pišu Novosti. Iscrpnije...

Piketty: Novi europski dogovor

"Cilj eurozone bi trebalo biti smanjenje javnog duga u cjelini, počevši sa sustavom raspodjele plaćanja na temelju povećanja duga koje se dogodilo zbog krize. U ranoj fazi, možemo staviti sve javne dugove veće od 60 posto BDP-a u zajednički fond, uz moratorij na otplatu dok svaka zemlja ne ostvari snažan rast u usporedbi s 2007. Sva povijesna iskustva pokazuju u tom smjeru: iznad određenog praga, nema smisla da se vraćanje dugova oteže desetljećima, stoga je poželjnije smanjiti dugove kako bi se ulagalo u rast, čak i s gledišta vjerovnika", piše ekonomist Thomas Piketty. Iscrpnije...

Provedite idiličan zimski dan u Austriji, prepun snježnih radosti za velike i male

Samo 220 km od Zagreba nalazi se intimno seoce nedaleko Klagenfurta, gdje cesta za Bodental završava, a počinje pravi skijaški raj. Tu je mali pansion s dva baby lifta i četiri veće skijaške staze, a Papageno tours nudi jednodnevni izlet za samo 139kn. U blizini se nalazi farma životinja, u sklopu hotela nalazi se dućan i suvenirnica. Dodatni bonus je gratis korištenje baby lifta, a što je najvažnije, sve staze imaju vodene topove, tako da nema šanse da umjesto skijanja berete ljubičice! Iscrpnije...

Zagrepčani među sretnijim europskim građanima

Zagrepčani su među zadovoljnijim europskim stanovnicima svoga grada, utvrdilo je istraživanje Eurobarometra "Percepcija kvalitete života u europskim gradovima" objavljeno u siječnju, koje je pokazalo i da je Zagreb prvi na listi po percepciji uspješnosti integracije stranaca u društvo. Istraživanje je provedeno između svibnja i lipnja 2015. godine na uzorku od 40 tisuća ljudi u 79 europskih gradova (uključujući Island, Norvešku, Švicarsku i Tursku) s naglaskom na stanovnike glavnih gradova. Iscrpnije...

"Zbogom humanosti"

"Svi aktivisti slažu se u ocjeni da se migracije ne mogu zaustaviti preprekama i nasiljem te da će ljudi i po cijenu života nastaviti opasno putovanje. Segregacija je postala način postupanja prema ljudima na europskim granicama, čime se direktno i nedvojbeno krše ljudska prava. Neki od onih koji su uspjeli preskočiti žice, preplivati mora, prehodati šume i zaobići kontrole FRONTEX-a i policije na makedonsko-srpskoj granici izuzetno se teško probijaju dalje, prema željenim destinacijama u Europi. Hrvatska je pojačala nadzor svoje granice, kao i kontrolu na službenim prijelazima, a postoje i indicije o prekomjernoj uporabi sile i prekoračenju ovlasti hrvatske policije", pišu Novosti. Iscrpnije...

Razočarani Europom tisuće iračkih izbjeglica se vraća kući

Iz noći u noć, Mohammed al-Džabiri okretao se u svom krevetu u centru za izbjeglice u Finskoj, uspoređujući život u Europi sa životom u Bagdadu. Nakon mnogih neprospavanih noći, odlučio je vratiti se kući. "U Iraku mogu naći djevojku za ženidbu", zaključuje 23-godišnji Džabiri te dodaje: "I moja mama je tu. Tu su i male stvari kao što su visoke cijene cigareta i hladnije vrijeme". "Život u Europi nije bilo ono što sam očekivao", kaže Džabiri. On je jedan od tisuća Iračana koji odlaze kući. Mnogi kažu da su došli u Europu s nerealnim očekivanjima brzog uspjeha, piše New York Times. Iscrpnije...

Butković najavio vinjete: Bit će povoljne za građane RH

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da mu je prioritet riješiti nagomilane probleme za dugove u cestovnom prometu, a najavio je da će sljedeći tjedan imati prvi preliminarni nalaz o uvođenju vinjeta za naplatu prometa autocestama. Istaknuo je da Hrvatska mora povećati promet na autocestama te učiniti sve kako "bismo olakšali rješavanje tog problema". Vinjete će, rekao je ministar Butković, biti povoljnije za hrvatske građane, a još će neke dionice autocesta morati ući u sustav naplate. Iscrpnije...

Svjedočanstvo migranta koji ne uspijeva proći kroz Hrvatsku

Dnevnik.hr donosi svjedočanstvo 31-godišnjeg Marokanca koji je lažno se predstavljajući pokušao ući u Hrvatsku, ali je utvrđeno da ne spada u kategoriju ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita. Vraćen je u Srbiju, te nekoliko puta pokušao ponovno ući u Hrvatsku. Hrvatima zamjera što surađuju s policijom. Inicijativa "Dobrodošli!" upozorava da Zagreb ponovo postaje žarište humanitarne, izbjegličke krize. Na kolodvorima glavnog grada, naime, nakon dugo vremena ponovo se nalaze izbjeglice iz dalekih zemalja, kojima nije dopušten nastavak putovanja prema Zapadnoj Europi. U pitanju su uglavnom ljudi koje je Slovenija vratila u Hrvatsku jer ne potječu iz neke od zemalja zahvaćenih ratom (Sirija, Irak, Afganistan). Iscrpnije...

Bruxelles: Bolja prognoza Hrvatskoj, i dalje najveći problem dug

Prema ekonomskim procjenama Europske komisije, hrvatsko bi gospodarstvo ove i sljedeće godine trebalo rasti na 2,1% (prethodna predviđanja bila su 1,4%), no tempo oporavka bit će ograničen zbog visokih dugova javnog i privatnog sektora. Glavni pokretač rasta trebala bi biti domaća potražnja, a očekuje se i rast zaposlenosti. Deficit opće države projicira se u visini 4,2% BDP-a. Jednaku stopu rasta Komisija je prognozirala i Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, dok bi najviše trebala rasti Irska (4,5%). Iscrpnije...

Hrvatska plaća 5,9 milijuna eura za zaustavljanje izbjeglica u Turskoj

Vijeće EU-a odlučilo je kako će svih 28 država članica izdvojiti ukupno tri milijarde eura za zadržavanje izbjeglica u Turskoj. Hrvatska će u tome sudjelovati s gotovo šest milijuna eura, koje će morati izdvojiti iz proračuna. Najviše daje Njemačka, 427 milijuna eura. Iznosi su izračunati u skladu s bruto nacionalnim dohotkom. Iscrpnije...

Veliki uspon razbijača iz Pegide i Legide u Europi

S pojačanim dolaskom izbjeglica diljem Europe jača ekstremna desnica. U Njemačkoj aktivisti Pegide napadaju Arape i crnce, istočnonjemačka Legida prosvjeduje u Leipzigu uz moto "protiv islamizacije Zapada", u Nizozemskoj Stranka slobode traži zatvaranje svih muških imigranata u logore kako ne bi napastovali žene, u Danskoj se protuislamska stranka popela na drugo mjesto popularnosti... Iscrpnije...

Povratak graničnih kontrola nosi štetu od 100 milijardi eura

Ako se u šengenskom području ponovno uspostave granične kontrole zbog pritoka izbjeglica, gospodarstvo EU-a moglo bi primiti udarac od 100 milijardi eura, upozorava francuska vladina agencija France Stratégie. Šengen je uspostavljen 1995. i obuhvaća 26 zemalja, od čega 22 članice EU-a. Za njegovo ukidanje zalaže se Njemačka, no Francuska sada upozorava da će to imati teške posljedice, posebno na trgovinu, turizam, prijevoz i pogranične radnike. Iscrpnije...

Stravične slike upozorenja na cigaretama 20. svibnja

Prve kutije cigareta sa šokantnim fotografijama posljedica pušenja na hrvatskom bi tržištu trebale osvanuti 20. svibnja. Tada istječe zadnji rok državama članicama za prilagodbu novoj EU Direktivi o duhanskim proizvodima, na kojima kombinirana zdravstvena upozorenja na svim kutijicama proizvedenim nakon toga datuma moraju zauzimati 65% površine. Iscrpnije...

Depresivno stanje transparentnosti ISP-ova u Hrvatskoj i EU-u

Skupina istraživačkih novinara prozvala je niz internetskih provajdera u EU-u zbog netransparentnih poslovnih praksi. Najcrnje je stanje u Rumunjskoj, gdje su najveći pružatelji interneta pod kontrolom offshore kompanija, a povezani su s korupcijom političara. Prema novoj EU direktivi za sprečavanje pranja novca koja stupa na snagu u lipnju 2017. kompanije će morati otkrivati stvarne vlasnike udjela. U Hrvatskoj je kao problem naveden monopol HT-a, koji kontrolira više od tri četvrtine tržišta širokopojasnog interneta. Iscrpnije...

U Europi nestalo 10.000 izbjegle djece

Najmanje 10.000 izbjegle djece, koja nisu bila u pratnji roditelja, nestalo je nakon što su stigli u Europu, priopćila je europska policijska agencija Europol. Strahuje se da su mnogi od njih pali u ruke organiziranih kriminalnih grupa za trgovinu ljudima, piše Guardian. Šef Europola Brian Donald je rekao da su tisuće ranjivih maloljetnih izbjeglica nestale nakon što su ih registrirale državne vlasti. "Samo u Italiji je nestalo 5.000 djece, dok se u Švedskoj 1.000 djece vodi kao nestalo", naglasio je Donald i upozorio da je sofisticirana 'kriminalna infrastruktura' sada usmjerila pažnju na izbjeglice. Iscrpnije...

Italija: Policija pronašla šefove mafije u skloništu, "poput životinja"

Talijanska protumafijaška policija uhvatila je dvojicu odbjeglih mafijaša nakon što su otkrili da su živjeli 'poput životinja' u brdskom skrovištu opremljenom arsenalom oružja, prenosi Guardian. Giuseppe Ferraro (47) i Giuseppe Crea (37), obojica visoko rangirani članovi organizirane zločinačke skupine 'Ndrangheta', nalazili su se na popisu najopasniji bjegunaca od zakona u Italiji. Ferraro, koji je osuđen u odsutnosti za niz brutalnih ubojstava te je opisan kao iznimno opasan, bio je u bijegu 18 godina. "Živjeli su kao životinje u surovim uvjetima te odsječeni od društva, no s dovoljno kontakta s kriminalnim podzemljem kako bi mogli donositi važne odluke za svoju organizaciju", rekao je tužitelj Federico Cafiero de Raho. Iscrpnije...

"Pričamo o vrijednostima svaki dan, a nismo spremni pomoći izbjeglicama"

"Ne mogu razumjeti da Europska unija s 500 milijuna stanovnika ne može primiti primjerice milijun Sirijaca, a postoje zemlje s 5 milijuna stanovnika poput Libanona koje to mogu. Govorimo o našim vrijednostima svaki dan, a nismo spremni učiniti ono što bismo trebali", poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel o licemjerju Europe. Iscrpnije...

Merkel: Većina izbjeglica vratit će se kućama kada završi rat

Njemačka kancelarka Angela Merkel osvrnula se na sve glasnije kritike usmjerene na njezinu politiku otvorenih vrata prema izbjeglicama, kazavši kako očekuje da se većina izbjeglica iz Sirije i Iraka vrati kućama kada završi rat, piše Reuters. Merkel je dugo vremena odolijevala rastućim pritiscima nekih konzervativnih struja u CDU koje su tražile da se priljev izbjeglica u zemlju ograniči ili da Njemačka zatvori granice. Tek je krajem prošle godine najavila da želi drastično smanjiti broj izbjeglica koje pristižu u Njemačku, a mnogi su njezin istup protumačili kao kompromis s kritičarima unutar stranke. Iscrpnije...

Austrija do 2019. planira vratiti 50.000 tražitelja azila

Austrija vlada planira u iduće tri godine vratiti 50.000 tražitelja azila. Beč je ranije u siječnju objavio da će ove godine ograničiti broj izbjeglica na 37.500, puno manje od 90.000 u 2015. Austrijski plan uključuje financijske poticaje ljudima da napuste Austriju i proširenje liste sigurnih zemalja čiji državljani ne mogu tražiti azil. Brojne europske zemlje pokušavaju zaustaviti izbjegličku krizu usvajanjem strožih zakona, među njima i Švedska koja želi vratiti 80.000 tražitelja azila. Iscrpnije...

Od danas na internetu najtraženiji bjegunci u Europi

Od danas se najtraženiji bjegunci u Europi nalaze na internetskoj stranici www.eumostwanted.eu, putem koje građani mogu pomoći policiji u hvatanju osoba koje su odgovorne za najteža kaznena djela. Kako ističe Mario Rošić, voditelj službe za međunarodnu policijsku suradnju pri MUP-u RH, dosad je suradnjom policija Europske unije u okviru Europske mreže timova uhićeno 577 osoba dok je hrvatska policija zaslužna za uhićenja 187 osumnjičenika. Iscrpnije...

Švedska će deportirati 80.000 tražitelja azila. I to čarter letovima

"Švedska namjerava deportirati do 80.000 migranata koji su tijekom 2015. stigli u tu zemlju i čiji zahtjev za azilom je odbijen", izjavio je ministar unutarnjih poslova Anders Ygeman, dodavši da je vlada od policije i ureda za migracije zatražila organiziranje povratka najvjerojatnije čarter letovima. To bi bila polovina svih migranata. Predložena mjera je najavljena u vrijeme kada se Europa bori s krizom dolazaka desetaka tisuća izbjeglica na grčke plaže, piše Guardian. Iscrpnije...

Hrvatska u europskom vrhu po nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih iznosila je na kraju 2014. u EU 21,4% i dvostruko je veća od stope nezaposlenosti kada se promatra ukupno radno sposobno stanovništvo u EU (9,9%, 24 milijuna). S druge strane, dva milijuna radnih mjesta u EU nije popunjeno, a mnogi mladi nezaposleni prekvalificirani su ili posjeduju vještine koje ne odgovaraju potrebama tržišta. Hrvatska je u samom vrhu kad je u pitanju nezaposlenost mladih, lani je stopa nezaposlenosti među mladima do 25 godina iznosila čak 43,1%. Iscrpnije...

Posljedice suspenzije Šengena - nezaposlenost, gušenje tržišta...

Ponovna uspostava nacionalnih granica unutar šengenske zone ugušila bi unutrašnje tržište EU. Osim toga, bez slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala na unutrašnjem tržištu EU, i euro gubi smisao, upozorio je predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker. Gušenjem unutrašnjeg tržišta EU ekonomska kriza bi se ponovno rasplamsala te bi ponovno eskalirala nezaposlenost, i to do razina koje ne bi bilo moguće kontrolirati. Iscrpnije...

EU traži mogućnost suspenzije Schengena na dvije godine

Ministri unutarnjih poslova EU složili se oko zahtjeva EK da pripremi podlogu za korištenje članka 26 Zakonika o šengenskim granicama. Taj članak predviđa mogućnost uvođenja kontrole na unutarnjim granicama i do dvije godine u slučaju da postoje ozbiljnije manjkavosti na vanjskim granicama Schengena. Zbog masovnog priljeva migranata u EU do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole. Iscrpnije...

Snježne mećave u SAD-u; u Poljskoj se u siječnju smrzlo 75 ljudi

Snježno nevrijeme koje je paraliziralo većinu američke istočne obale u subotu, zaustavilo je život u Washingtonu i izazvalo zatvaranje prometnica, mostova i tunela u New Yorku do nedjelje. Sa 68 centimetara snijega koji je napadao u gradu New Yorku do ponoći to je drugo najteže snježno nevrijeme u povijesti grada od 20 milijuna stanovnika. U Poljskoj je za posljednja 24 sata od smrzavanja umrlo sedmero ljudi, najviše na jugu zemlje - troje u Malopoljskom vojvodstvu. Mrazeve od oko 20 stupnjeva ispod nule u posljednjih 10 dana nisu preživjele 22 osobe, ne samo beskućnici, već i stariji koji su precijenili svoje snage i izašli van u dužu šetnju. Od početka siječnja smrznulo se čak 75 Poljaka. Iscrpnije...

Žižek: Najveći licemjeri su oni koji se zauzimaju za otvorene granice

Filozof Slavoj Žižek ustvrdio je, gostujući u Filozofskome teatru HNK-a, kako je jedino rješenje aktualne izbjegličke krize rekonstrukcija globalnoga društva koja će riješiti uzroke krize, ocijenivši da obje danas prevladavajuće opcije - lijeva liberalna i ona 'orbanovska' - sprječavaju to rješenje. Postoje dvije inačice ideološke ucjene koje nas na zapadu čine nepopravljivo krivim, a to su lijevi liberali, koji u izrazu bijesa jer Europa dopušta da se u Mediteranu utope tisuće ljudi tvrde kako Europa treba pokazati solidarnost i široko otvoriti svoja vrata; s druge strane, antiemigrantski nastrojeni populisti tvrde kako trebamo štititi svoj način života i zatvoriti granice i pustiti Afrikance i Arape da sami riješe svoje probleme. Iscrpnije...

Tisuće Poljaka prosvjedovalo protiv prijedloga zakona o nadzoru

Tisuće poljaka izašle su večeras na ulice Varšave kako bi prosvjedovale protiv planova nove konzervativne vlade da poveća svoje nadzorne ovlasti, što će, po tvrdnjama kritičara, ugroziti prava građana na privatnost. Otkako je Stranka prava i pravde (PiS) u studenome došla na vlast, njezini su potezi u cilju stjecanja veće kontrole nad pravosuđem i medijima uzrokovali raskol među Poljacima i izazvali uzbunu u EU, koja je otvorila preliminarnu istragu oko toga da li poljska vlada podriva demokratska načela. Novi prijedlog zakona, koji još nije pretočen u zakon, proširuje vladin pristup digitalnim podacima i ublažuje zakonski okvir za policijski nadzora. Iscrpnije...

Austrija prijeti Grčkoj privremenim isključenjem iz schengenskog prostora

Austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner zaprijetila je u subotu Grčkoj "privremenim isključenjem" iz schengenskog prostora ako Atena ne pojača kontrole migranata na granicama, što je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier ocijenio "pseudo-rješenjem". "Pseudo-rješenja poput isključenja država iz schengenskog prostora ne donose napredak i ne smanjuju priljeve migranata, te dijele Europu. Ne postoji rješenje izbjegličke krize ukoliko nestane solidarnosti", rekao je Steinmeier. Iscrpnije...

Ministri unutarnjih poslova EU-a razmatraju suspenziju Schengena

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a u ponedjeljak će se okupiti na neformalnom sastanku u Amsterdamu, a jedna od tema razgovora bit će moguće produljenje privremenih kontrola na unutarnjim granicama unutar šengenskog prostora. Njemačka bi željela produžiti privremenu kontrolu na unutarnjim granicama na sljedeće dvije godine, ali da bi taj prijedlog prošao prvo će morati dokazati da postoje trajne manjkavosti na vanjskim granicama Schengena. Iscrpnije...

Kako se u uspješnu i liberalnu Poljsku vratila sovjetska diktatura

Poljska se našla kao tema rasprave u Europskom parlamentu nakon što je Europska komisija prošli tjedan pokrenula dijalog s tom zemljom kako bi se utvrdilo je li nova poljska konzervativna vlada izmjenama zakona o ustavnom sudu i javnim medijima prekršila europske demokratske standarde. O tome što se dogodilo posljednjih godina ekonomski uspješnoj i liberalnoj zemlji, s istaknutim poljskim novinarima razgovarao je Drago Hedl za Telegram. Iscrpnije...

Munchen, Salzburg i dvorci Bavarske - tri dana s prijevozom

Ne propustite bajkovito putovanje, uživajte u prekrasnim dvorcima Bavarske te upoznajte Munchen i Mozartov grad - Salzburg. Uz pomoć Ponude dana krenite na putovanje s kojeg ćete se vratiti prepuni dojmova. Ponuda agencije Smart Travel uključuje prijevoz autobusom i dva noćenja s buffet doručkom u hotelu*** te razgledavanja prema programu i pratitelja, a termin putovanja je 26. veljače. Možda ste ta mjesta vidjeli na turističkim stranicama, ali ništa ne može zamijeniti doživljaj uživo. Iscrpnije...

Njemačka vraća izbjeglice Austriji, Slovenija postavlja još žice

Sve pokazuje da će se uskoro postrožiti kontrola ulaska izbjeglica u Austriju i Njemačku, a oni stižu i dalje - ne spriječava ih ni snijeg ni hladnoća da krenu na put prema Njemačkoj i Švedskoj. Slovenija je dijelom postavila žicu i najavila da bi to mogla učiniti duž cijele granice s Hrvatskom. Austrija je prije četiri mjeseca uvela strože kontrole, a uskoro bi mogla propuštati samo one izbjeglice koje imaju pravo na azil. Njemačka migrante koji nemaju pravo na azil šalje natrag u Austriju, dvjestotinjak na dan, Austrija bi mogla Sloveniji, a Slovenija Hrvatskoj... Iscrpnije...

SAD i EU ukinuli sankcije Iranu

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) dala je zeleno svjetlo za stupanje na snagu povijesnog nuklearnog sporazuma između Irana i velikih sila, naglasivši da je Teheran ispunio svoje obveze za ukidanje međunarodnih sankcija."Provedba nuklearnog sporazuma Irana i SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Rusije i Kine ne znači samo ukidanje zapadnih sankcija Iranu, već i to da će zapadne zemlje surađivati s Teheranom u području civilne nuklearne tehnologije", rekla je visoka povjerenica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini. Iscrpnije...

Hrvatska ipak postaje izbjeglički hot-spot?

U tijeku su dogovori Slovenije, Austrije i Njemačke o uspostavi sustava zajedničke kontrole slovenske granice s Hrvatskom, kako bi se ograničio, a naposljetku i zaustavio izbjeglički val. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić u više je navrata odbijao pozive na takve sastanke, tvrdeći kako nemaju smisla ako na njih nisu pozvani predstavnici svih zemalja na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti. No Hrvatska će se morati uključiti u pregovore ako ne želi postati izbjegličko slijepo crijevo, piše Novi list. Iscrpnije...

Druga priča o njemačkoj imigraciji

Dok medije pune vijesti o milijun imigranata u Njemačku, po strani ostaje priča o drugoj ili drukčijoj njemačkoj imigraciji, koja je počela s ekonomskom krizom 2009. Otad je naime u Njemačku pristiglo nekoliko stotina tisuća ljudi iz južne Europe - Grčke, Italije i Španjolske. No radi se o obrazovanoj i dobrodošloj radnoj snazi - o medicinarima i inženjerima kakve Njemačka treba, ali koji se za razliku od starih gastarbajtera doma ne namjeravaju vratiti. Iscrpnije...

"Prevladajte razlike - organizirajte zajednički prihvat izbjeglica"

Nespremnost država EU da humano, dostojanstveno i solidarno ponude zaštitu ljudima koji je traže, označava pad Zajednice u egzistencijalnu krizu. Čini se da je "projekt Europa" osuđen na propast jer izdaje humanističke vrijednosti zbog kojih je izvorno nastao, poručio je Centar za mirovne studije nakon sastanka Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike koje je izrazilo duboku zabrinutost ukupnim neuspjehom EU i njezinih država članica, s obzirom na globalnu krizu izbjeglica. Iscrpnije...