Kategorija: EU

Varufakis: To što Europa radi grčkoj je terorizam

"To što čine Grčkoj ima svoje ime: terorizam. Zbog čega su nas prisilili da zatvorimo banke? Da zastraše ljude. A kada se radi o sijanju straha, ta pojava naziva se terorizam. No uvjeren sam da strah neće pobijediti”. Ako pobijedi ‘ne', grčki premijer Aleksis Cipras otputovat će u ponedjeljak u Bruxelles i postići bolji sporazum s europskim vjerovnicima, a grčke će se banke opet otvoriti. Zato što je previše uloga u igri, kako za Grčku tako i za Europu, u to sam uvjeren. Propadne li Grčka, bilijuni eura bit će izgubljeni. To je previše novca i ne vjerujem da bi to Europa mogla dopustiti", rekao je grčki ministar financija Janis Varufakis dan uoči referenduma. Iscrpnije...

Atena: Kaos, nervoza, napetost, narkomani beživotno leže po cesti

"OXI (Ne) je tako, tek nekoliko dana nakon što je Cipras sazvao referendum, postalo mnogo više nego puko “Protiv”. Ne radi se više samo o MMF-u, radi se ni manje ni više nego o referendumu o Europi", piše iz Atene za Jutarnji Srećko Horvat. Analitičari se slažu da bi glas 'za' zasigurno značio Ciprasov kraj. Njegova vlada bi najvjerojatnije odmah odstupila, a grčki predsjednik dobio zadaću da sastavi vladu nacionalnog jedinstva od ostalih stranaka, piše Tportal. "Situacija u Ateni je kaotična i napeta. Ljudi pred bankomatima čekaju svojih 60 eura, napeti su i nervozni, snimaju ih turisti i novinari, a u sjevernom dijelu, Omoniji, narkomani beživotno leže po cesti, neki prevaljeni preko zaštitnih ograda uz pločnike", piše Bisera Fabrio za Jutarnji. Iscrpnije...

Bjelorusija kao ruski vojni 'mostobran na Zapad'

"Rusko ministarstvo obrane je u već više puta Bjelorusiju označilo kao njihov "mostobran" prema zapadnom obrambenom savezu. Tako je, nakon planova NATO-a da stacionira dodatno teško naoružanje na istoku Europe i u Baltičkim državama i ruski general Jurij Jakubov najavio "bitne promjene među ruskim postrojbama u Bjelorusiji". Ako NATO pojača svoje snage na istoku Europe, onda bi i Rusija mogla proširiti svoje vojno prisustvo u Bjelorusiji. Ali u slučaju sukoba bi zapravo upravo Bjelorusija bila glavni gubitnik", piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

U Grčku ove godine stiglo više izbjeglica nego u Italiju

"Grčka je prestigla Italiju. Samo je ove godine u ovu zemlju pristiglo 69.000 izbjeglica. Kao ni druge stvari u ovoj zemlji, ni prihvat izbjeglica ne funkcionira. Većina je prepuštena sebi i ulici. Situacija u Grčkoj je za izbjeglice takva da im zapravo i ne preostaje ništa drugo nego daljnji put na sjever, što većina njih planira od samog polaska", piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

"Grčka masovna psihologija revolta će preživjeti financijsko bombardiranje"

"Nedjeljni referendum se događa u sjeni neke vrste financijskog ratovanja. Anketari će saznati ono što politolozi već znaju: društvo je duboko podijeljeno između ljevice i desnice. Poslije ovog tjedna, narativ o EU kao o 'imperijalistima' će procvjetati u Grčkoj- no pravi imperijalizam je nametnuti red, no ovdje će ishod biti značajno drugačiji", piše Guardian. Iscrpnije...

Grčki slučaj kao kapitalističko samoubojstvo

"Grčka dužničko-vjerovnička erupcija, koja upravo baca u očaj čelnike EU-a zbog referenduma čiji im ishod neće biti po volji, ostavit će posljedice nad kojima bi se trebali zamisliti svi koji izvlače debelu korist od kapitalizma neljudskog lica i lažu općinstvu da nema boljeg društvenog sustava", piše Marijan Vogrinec za H-Alter. "Syriza je ipak samo stranka koja je unutar kapitalističke EU došla na vlast u pokušaju da smanji ili ukine mjere štednje, ali zadrži Grčku u istom monetarnom sustavu, europskom tržištu te istom političkom okviru", piše pak Marko Strpić za H-Alter. "Grčka je u dugovima prema Njemačkoj i Francuskoj ne samo zato što su pozajmljivali novac za smiješne projekte, nego i zbog toga što su bankari vršili pritisak na njih da uzmu novac, na što nikad ne bi ni pomislili pod normalnim okolnostima", piše Pratap Chatterjee. Iscrpnije...

Grčka: Prijeti nestašica lijekova i hrane, mirovine ograničene na 120 eura

Situacija u Grčkoj sve više izmiče kontroli, kako piše Telegraph. Zemlji ponestaje osnovnih namirnica i lijekova, a i banke su pri kraju sa zalihama. Naime, prema posljednjim informacijama u grčkim bankama ostalo je samo 500 milijuna eura rezervi. Isplata na bankomatima je od četvrtka dodatno smanjena na 50 eura. Panika vlada i među umirovljenicima kojima se isplaćuje tek 120 eura mirovine. Cipras pak i dalje sugerira kako će Grčka imati bolje mogućnosti pregovaranja ukoliko narod na uvjete kreditora odgovori s "ne". Samo deset posto dosadašnjih kredita je potrošeno na gospodarski oporavak i socijalna davanja dok je ostatak otišao bankama koje su posudile novac grčkim fondovima prije recesije, piše Guardian. U New Yorku pak najveća zajednica Grka izvan domovine sa strepnjom prati zbivanja. Iscrpnije...

Njemačka isključuje restrukturiranje grčkog duga

Njemačka je isključila restrukturiranje grčkog duga, unatoč tome što je Međunarodni monetarni fond pozvao na pomoć Grčkoj i upozorio da Grčka treba dodatnih 50 milijardi eura do kraja 2018. godine. "Izvješće MMF-a o grčkim financijskim potrebama nipošto ne znači da je potreban rez u dugovima. Grčka je vlada znatno pogoršala stanje u zemlji nakon što je izabrana u siječnju", izjavio je glasnogovornik njemačkog ministarstva financija Martin Jaeger. Upozorio je i da ne bi trebalo prebrzo očekivati paket pomoći za Grčku, dodavši da to "nije jednostavna procedura". Iscrpnije...

Grčka tragedija u režiji Trojke: Gdje su nestale europske vrijednosti?

"Ako tražimo uzroke i probleme u eurozoni, to je akumulacija privatnog duga u dobu iluzornog prosperiteta. Rast javnog duga je posljedica eskalacije privatnog duga što je vidljivo u svim zemljama periferije. To predstavlja ključni trenutak u razumijevanju dinamike krize eurozone jer taj privatni dug je u najvećoj mjeri bio vezan za bankarski sektor zemalja centra, Njemačke i Francuske", rekao je Mislav Žitko iz Centra za radničke studije na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su predstavnici organizacija civilnog društva izrazili solidarnost s narodom Grčke. Iscrpnije...

Grčka i globalno tržište: Opustiti se ili poludjeti?

U slučaju Grčke veliko pitanje za sve investitore je razina nesigurnosti koja se diže kad je u pitanju budućnost eura. "Ono što se događa u Grčkoj vrlo lako se može dogoditi i u drugim zaduženim zemljama Europe poput Španjolske, Portugala, Irske. Ne isplati li Grčka dug, neki investitori bi se mogli obrušiti na druge zemlje, a pad eura bi potpuno promijenio način poslovanja u Europi", kaže Joe Brusuelas, glavni ekonomist računovodstvene tvrtke McGladrey. Iscrpnije...

MMF: Grčkoj treba još barem 50 milijardi eura kako bi se stabilizirala

Grčkoj je potrebno dodatnih 50 milijardi eura u iduće tri godine kako bi stabilizirala svoju financijsku situaciju, proučio je u četvrtak Međunarodni monetarni fond (MMF) i oštro smanjio procjenu rasta grčkog gospodarstva u ovoj godini s 2,5 na nula posto. MMF je u izvješću ponovio svoju raniju preporuku kako su Grčkoj potrebne daljnje dužničke olakšice u vidu produženja roka otplate kredita i smanjenja kamatnih stopa. Procjenu rasta gospodarstva su smanjili jer smatraju da su promjene u grčkoj politici i financijski pokazatelji od početka 2015. "rezultirali znatno većim potrebama za financiranjem". Iscrpnije...

Nova anketa u Grčkoj: Bit će gusto, sada je većina Grka ipak "za"?

Čini se da su na predstojećem nedjeljnom referendumu o prihvaćanju mjera "Trojke" u Grčkoj kreditori u malenoj prednosti (44,8 za; 43,4 protiv), odnosno da bi Grci mogli izglasati njihovo prihvaćanje. Istraživanje javnog mijenja pokazalo je tako nagli preokret u raspoloženju glasača, koji su se još donedavno izrazito protivili ponudi kreditora, a podržavali Aleksisa Ciprasa. Analitičari smatraju da su za preokret zaslužne prijetnje MMF-a da će se Grčka u slučaju da ne podupre njihove mjere naći u financijskom bezdanu. Iscrpnije...

Hrvatska će predsjedavati EU-om 2020.

Ako se nešto ne promijeni u ustroju EU-ovih institucija, Hrvatska bi prema rasporedu 2020. trebala prvi put predsjedavati Europskom unijom. Trenutno tu šestomjesečnu funkciju obavlja Luksemburg, a trenutačni su mu prioriteti grčka kriza, pitanje migracije, odnosi s Rusijom i nastavak pregovora o prijedlozima EK-a o digitalnoj agendi, energetici i drugim pitanjima- Predsjedavajuća članica obično ima neutralan stav o pitanjima, a predsjedništvo služi i kao promocija države. Iscrpnije...

Kako su Grčka i Španjolska pomogle oporavak poslijeratne Njemačke?

Prije 62 godine, u Londonu je sklopljen sporazum kojim je poslijeratnoj Njemačkoj oprošteno pola duga. To opraštanje duga, i način na koji je urađeno, bilo je od presudnog značenja za oporavak Europe nakon rata. Ono stoji u vidljivom kontrastu s patnjama koje se Europljanima danas nameću u ime dugova. Do 1953. Njemačka je također imala dugove zasnovane na pozajmicama za obnovu koje je napravila odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata. Kreditori Njemačke su bili Grčka, Španjolska, Pakistan, Egipat, kao i SAD, UK i Francuska. Iscrpnije...

2009. vani studiralo 200, a 2013. čak 1.400 hrvatskih studenata

2009. godine, kada je mladima otvorena mogućnost školovanja u EU u sklopu programa Erasmus, dio školske godine na nekom od sveučilišta EU provelo je 235 studenata. Brojka je iz godine u godinu rasla pa je 2013. godine broj odlaznih studentskih mobilnosti iznosio 1.403, a njihov ukupan broj u ovih pet godina popeo se na 4.189, pokazuju podaci Agencije za mobilnost i programe EU. Iscrpnije...

"U Bruxellesu radno vrijeme završi kad se završi posao, u Hrvatskoj obrnuto"

Zagrepčani Kristina Grgas-Brus i Leon Leskovac, te Šibenčanka Ana Laća, troje su od više od 500 Hrvata koje je članstvo RH u EU dovelo u Bruxelles. Jutarnji prenosi njihova, uglavnom dobra, iskustva rada u inozemstvu, gdje je konkurencija jaka, ali također ima mjesta za napredak i pohvale kolega. "Ovdje se radno vrijeme završi kad se završi posao, a u Hrvatskoj posao prestane kad se završi radno vrijeme", kažu. Iscrpnije...

Tisuće protiv Ciprasa: Ne želimo postati zadnja sovjetska država

Tisuće Grka zabrinutih izgledima za izlazak iz europske monetarne unije izašlo je na atenske ulice u utorak zalažući se da se glasuje "za" na referendumu o tome treba li prihvatiti teške uvjete koje traže kreditori kako bi nastavili financijski spašavati Grčku. Na jednom je transparentu pisalo: "Nećemo postati posljednja sovjetska država". Bez pomoći eurozone Grčka više nema pristup milijardama eura u fondovima te nije mogla pokriti ratu dugovanja prema MMF-u. Također, Europska središnja banka (ECB) zamrznula je sve prihode grčkim bankama, a agencije su dodatno srušile grčki kreditni rejting. Ukoliko ne plati dug ECB-u do 20. srpnja, za Grčku je vrlo vjerojatno kraj priče. Iscrpnije...

Tajni dokument MMF-a govori da Grcima ni štednja ne može pomoći

Tajni dokument MMF-a pokazuje procjenu da bi Grčka, usprkos svim mjerama štednje, bila na neodrživoj razini duga od 118 posto BDP do 2030. godine, piše Guardian pozivajući se na otkriće njemačkog Süddeutsche Zeitunga koji je došao u posjed dokumenta koji pokazuje da Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija znaju da Grčka čak i ako pristane na sve zahtjeve Trojke neće riješiti svoje probleme već će samo odgoditi bankrot. List navodi kako zapravo tajni dokument podržava argument grčkih vlasti da je jedino rešenje za izlazak te zemlje iz krize i oporavak gospodarstva značajan otpis duga. Iscrpnije...

Rekordnih 137.000 migranata na Mediteranu od početka 2015.

Rekordan broj od 137.000 migranata prešlo je Mediteran u opasnim okolnostima tijekom prvih šest mjeseci 2015., većinom bježeći od sukoba, što predstavlja povećanje od 83 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2014., objavio je UN. Stanje bi trebalo biti još gore ljeti kad krijumčari ljudima udvostručuju aktivnost. Broj migranata na Mediteranu popeo se 2014. sa 75.000 u prvom semestru na 219.000 krajem godine, po agenciji UN-a za izbjeglice. Većina migranata prelazi na sklepanim plovilima. Iscrpnije...

Kaos u Grčkoj: Umirovljenici se tukli pred bankama

Banke u Grčkoj jutros su se konačno otvorile, ali samo za umirovljenike. Odlučeno je da će banke otvoriti svoja vrata kako bi se penzionerima omogućilo da unovče svoje mirovine. Pred poslovnicama banaka jutros se tako naguravalo stotine, mjestimično i tisuće starijih ljudi kako bi podigli svoje mirovine, ali maksimalno do 120 eura. Scene koje stižu iz Grčke redom su kaotične; u redovima pred bankama dominiraju naguravanje, a ponegdje su izbile i tučnjave. Njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je da se nikakvi pregovori s Grcima neće voditi sve dok ne stignu rezultati referenduma koji se održava u nedjelju. Iscrpnije...

Portal Indiegogo prikupio gotovo milijun eura za spas Grčke

Spašavanje Grčke možda uopće nije problem - kada bi joj svaki od 500 milijuna stanovnika EU-a donirao tri eura, Grčka bi imala dovoljno da plati zadnju ratu MMF-u. To je logika s kojom je Thom Feeney iz Londona pokrenuo internetsko skupljanje pomoći za Grčku. I preko portala Indiegogo već prikupio 800 tisuća eura.Taj mu je novac uplatilo 45 tisuća ljudi u samo tri dana. Da privuče donatore, Feeney nudi i grčke proizvode onima koji žele pridonijeti. Novac će biti vraćen ako se ne dosegne suma od 1,5 milijarde eura. Iscrpnije...

Hrvatska u euroligi na samom začelju: Dvije godine članstva

Prije dvije godine Hrvatska je postala 28. članica EU i mnogi su očekivali da je hrvatskim problemima došao kraj. Stvarnost je ipak ispala nešto gora, a analitičari su složni da nismo uspjeli iskoristiti sve potencijale ulaska u Europsku uniju. "Gotovo svim tranzicijskim zemljama su u već prvoj godini članstva rasle strane investicije, BDP, zaposlenost, plaće. Provodile su reforme prema napucima Europske komisije. Osim u Hrvatskoj koja se počela oporavljati tek sad i reforme idu sporije nego EU očekuje", ističu u HGK. "Nogometnim rječnikom rečeno, ušli smo u euroligu koja je teža nego naše prvenstvo. Imali smo potencijala biti negdje oko sredine zbog turizma, položaja, otvaranja tržišta, ali nismo uspjeli", kaže analitičar Damir Novotny. Iscrpnije...

Cipras pristao na gotovo sve uvjete međunarodnih kreditora

Grčki premijer Aleksis Cipras navodno je odlučio pristati na većinu zahtjeva koje su predložili međunarodni kreditori. U pismu na dvije stranice koje je poslao Europskoj centralnoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu traži tek nekoliko izuzetaka - niži PDV za grčke otoke, da se odgodi povećanje starosne dobi za odlazak u mirovinu te da se uspori ukidanje dodataka na mirovinu. Ipak, njemački ministar financija Wolfgang Schauble je skeptičan, kaže kako pismo stiže prekasno, te da Cipras nije jasno napisao što točno želi. Iscrpnije...

Kusić: Razmišljamo socijalistički, svi traže nešto u ovoj državi

"Mi kao društvo nismo ni ranije postavili kult rada u našem sustavu vrijednosti - a kamoli kult kompeticije. Mi još uvijek razmišljamo socijalistički, svi traže nešto u ovoj državi. Teško je biti socijalna država, ako niste bogata država", komentira dvije godine članstva u EU akademik Zvonko Kusić. "Ima dosta plakanja od strane poslovne zajednice i premalo aktivnosti od strane politike. Svi bi mogli malo više radit", kaže Paško Vela iz Dalekovoda. Iscrpnije...

HDZ: Hrvatska najlošije iskorištava fondove EU-a

Međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač ustvrdio je uoči druge obljetnice ulaska Hrvatske u EU da sadašnja Vlada ne zna iskoristiti financijske mogućnosti koje članstvo u Uniji pruža. „Prisiljeni smo zaključiti da smo slaba karika u Uniji. Mi smo slaba država sa slabim ugledom i to vidimo iz dana u dan odlaskom mladih ljudi. Milijarde kuna leže u Bruxellesu, a ova ih vlada ne zna iskoristiti“, rekao je Kovač. Iscrpnije...

Siromašni u EU-a protiv Grčke: Siromašniji smo, ali plaćamo dugove

Najsiromašnije članice Europske unije, poput Bugarske i baltičkih država, najveći su protivnici grčke politike u ovom trenutku. „Mi smo daleko siromašniji od Grčke, ali plaćamo naše dugove“, kaže predsjednik Bugarske Rosen Plevneliev. Bugarska na mirovinski sustav troši 257 eura po stanovniku, dok je Grčka 2012. trošila vrtoglavih 1.625 eura. U međuvremenu su mirovine smanjene, ali su i danas daleko veće od onih u Bugarskoj, Litvi, Latviji, Hrvatskoj i većini zemalja istočne i srednje Europe. Iscrpnije...

Švicarska Hrvatskoj dala 45 milijuna franaka

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić te veleposlanik Švicarske Konfederacije Stefan Estermann danas su potpisali Okvirni sporazum između Švicarskog saveznog vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Unije. Hrvatskoj se na raspolaganje stavlja 45 milijuna švicarskih franaka, a ova će sredstva biti potrošena na programe koje je hrvatska Vlada pripremila u suradnji sa švicarskim partnerima u područjima sigurnosti, stabilnosti i potpori reformama, okolišu i infrastrukturi, društvenom te ljudskom razvoju. Iscrpnije...

Cipras poslao potpuno novi prijedlog za rješenje krize

U namjeri da se u posljednji čas postigne sporazum o grčkom dugu, grčki premijer Alexis Cipras uputio je Bruxellesu potpuno novi prijedlog za rješenje dužničke krize. U kratkom priopćenju iz Tsiprasova ureda navodi se kako se radi o „dvogodišnjem sporazumu s Europskim stabilizacijskim mehanizmom“, kojem je cilj pokrivanje grčkih financijskih potreba paralelno s restrukturiranjem duga. Iscrpnije...

Nijemac: Najbolje da Grčka izađe iz eurozone; Grk: Nećemo

Aleksis Cipras poigrava se s Europom i svojim narodom; najbolje za sve je da Grčka izađe iz eurozone, izjavio je bavarski ministar financija Markus Soeder, jedan od vodećih ljudi u konzervativnoj sestrinskoj stranci njemačke kancelarke Angele Merkel. Grčka neće napustiti eurozonu, kazao je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias, na sastanku s kineskim veleposlanikom u Grčkoj, najavljujući suradnju s Kinom. Iscrpnije...

EU od lipnja 2017. ukida roaming

Dodatni troškovi roaminga, odnosno dosadašnje naknade u EU bit će ukinuti od 15. lipnja 2017. godine, dogovorili su predsjedavajuća Latvija i Europski parlament. Ipak, provajderi će i dalje moći primjenjivati "pravednu politiku korištenja", kako bi spriječili zlouporabu korištenja roaminga. To bi uključivalo korištenje roaming usluga za bilo koje druge svrhe osim periodičnog putovanja. Cijene roaminga spustit će se već 30. travnja 2016., kada će trenutne cijene poziva stajati maksimalno 0.05 eura po pozivu, 0.02 eura po poslanom SMS-u te 0.05 eura po megabajtu podataka. Iscrpnije...

Juncker Ciprasu nudi odgodu do studenog i 15 milijardi eura

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker poslao je još jednu ponudu Ateni u pokušaju da se postigne sporazum s vjerovnicima o novom paketu reformi. Aleksis Cipras trebao bi, prema ponudi, još danas poslati pisani pristanak na najnovije uvjete, na vrijeme da se sazove hitan sastanak ministara financija eurozone. Isto tako Tsipras bi se trebao obvezati da će u javnosti voditi kampanju da se taj novi prijedlog usvoji na referendumu u nedjelju. No nema naznaka da je Cipras spreman to učiniti. Ako prihvati, program pomoći će se produljiti do kraja studenoga ove godine, a tijekom toga razdoblja Atena bi dobila 15,5 milijardi eura pomoći. Iscrpnije...

Bruxelles ulaže 13 milijardi eura u promet, Hrvatskoj 47 milijuna

Kontejnerski terminal u Luci Rijeka, FAIRway Croatia i gradnja druge trake željeničke pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdan projekti su koje je Hrvatska predložila Bruxellesu za sufinanciranje u sklopu velikog plana ulaganja u prometni sektor, za što će Europska komisija izdvojiti rekordnih 13,1 milijardu eura. Iscrpnije...

Grčka - radikalizacijom demokracije protiv tehnokratizacije ekonomije

Oznaka "političke radikalnosti" koja se u javnom diskursu počesto uzima za sinonim neumjerenosti, neodgovornosti i agresivnosti u ovom slučaju može biti vezana samo uz praksu EU, MMF-a i ECB-a. Pritom je važno napomenuti kako je 'moralna osuda' neplaćanja dugova koja u funkciji ideološkog oslonca stoji u pozadini dosadašnjih pregovaračkih prijedloga spomenutih institucija posve bespredmetna. Grčka je zaduženost samo simptom neuređenih i asimetričnih odnosa unutar Europske Unije, znak institucionalne nedomišljenosti i nedovršenosti projekta europskih integracija. Iscrpnije...

Zlato se nalazi pred eksplozijom cijena

Pravi je trenutak za ulaganje u zlato, smatraju analitičari i ističu da je plemeniti metal podcijenjen na svjetskom tržištu. Stručnjaci austrijske Erste Group kažu da će vrijednost zlata podići sve veći interes rastućih gospodarstava Kine i Indije, a sve viši troškovi eksploatacije i manjak ponude dovest će do nove eksplozije cijena. Tvrtka Auro Domus Bullion Market stoga je pripremila široke mogućnosti ulaganja u investicijsko zlato u fizičkom obliku, uz proizvode s cijenom već od 200 kuna. Više: Iscrpnije...

'To su blefiranja i prijetnje, a ne razgovori. Potez je na Njemačkoj'

"Da i ja parafraziram kancelarku Merkel: s propasti eura i eurozone propada koncept Europske unije. Čisti domino efekt. Kad je riječ o ovom problemu Grčke, mislim da prije svega Njemačka mora napraviti potez i promijeniti politiku. Treba drugačije preraspodijeliti svoj suficit, treba pokrenuti mjere javnih investicija u infrastrukturu, recimo, povećanje plaća i tako i istodobno odustajanja od rigoroznih mjera štednje. Bez tih dvaju poteza oporavak u eurozoni, pa onda i Grčke, teško je zamisliv", prokomentirao je situaciju u Grčkoj ekonomski analitičar Luka Brkić u Dnevniku Nove TV. Iscrpnije...

Krugman: Grčka se prelila preko ruba

"Već je neko vrijeme očito da je stvaranje eurozone bila pogreška jer Europa nikada nije ispunjavala uvjete za jedinstvenu valutu. No napuštanje eura mnogo je teži korak od njegova uvođenja i svaki takav pokušaj uspješno je bio zaustavljen - dosad. Grčka je sada došla do točke iz koje nema povratka. I trebala bi na referendumu izglasati 'ne' i napustiti euro. No da biste razumjeli zašto to tvrdim, morate znati da je većina onog što ste čuli o grčkoj neodgovornosti pogrešno", piše ekonomist Paul Krugman za New York Times. Iscrpnije...

Grčka dužnička kriza: Glasajte za euro, poručuje Juncker

"Kakvo god bilo pitanje koje će se postaviti na referendumu, pozivam grčki narod da glasuje za naš paket. 'Ne' na referendumu značilo bi 'ne' Europi", poručio je Grcima vidno uzrujan predsjednik Europske komisije u Bruxellesu Jean-Clause Juncker, iako će Grci zapravo glasovati prihvaćaju li najnovije mjere koje je predložila "Trojka", a koje je grčki premijer nazvao "krajnjim poniženjem". "Ako propadne euro, propada i Europa", prokomentirala je Angela Merkel, dok premijer Cipras takve izjave smatra "opstrukcijom grčke demokracije" i "pokušajem ucjene". Guardian pak smatra da bi ovakav razvoj situacije mogao "Grčku pretvoriti u Sarajevo", odnosno pokrenuti novi svjetski rat. Grčke su banke zatvorene do referenduma kako bi se spriječio odljev novca - kako nema gotovine, ulaz se na primjerice Akropolu može platiti karticama. Nema ni goriva, a javni je prijevoz besplatan. Iscrpnije...

"Grčka pokazuje da je svijet nakon 1990. neprijateljsko područje za radikalnu ljevicu"

"I najmanje odstupanje od jasne prokapitalističke politike se oštro i nemilosrdno kažnjava. Sirizi će u takvoj situaciji, i uz puno sreće i uz najbolje moguće poteze, biti jako teško. Dosad su već učinili jednu krupnu grešku - umjesto da se od početka pripremaju na 'plan B', tj. na izlazak iz eurozone (pa i EU), vrh je Sirize naivno vjerovao da će se dogovor moći ostvariti. Globalni zaključak svega može biti da situacija u Grčkoj zorno prikazuje da je svijet nakon 1990. jako neprijateljsko područje za radikalnu ljevicu na vlasti", komentira Mate Kapović u intervjuu za Politiku Plus. Iscrpnije...

"Europa je luda što pušta da Grčka implodira, ali Cipras radi pravu stvar"

Grčki premijer Aleksis Cipras je raspisivanjem referenduma učinio pravu stvar, analizira Paul Krugman, iz dva razloga: Prvo, ako pobijedi na referendumu, grčka vlada će ojačati svoj demokratski legitimitet, koji je još uvijek važan u Europi. Drugo, do sada je Siriza bila u neugodnoj političkoj situaciji, jer su njeni birači bili nezadovoljni sve većim zahtjevima vjerovnika i programima štednje, a istovremeno nespremni da napuste eurozonu. To su sve teže pomirljivi zahtjevi. Na referendumu će glasači reći koji od ovih zahtjeva im je važniji i dati mandat Ciprasu da učini sve što mora da učini, ako Troika ne popusti. Malim državama je, zasad u Europi, bolje nasamo, kaže Nobelovac. Iscrpnije...

Milanović podupire Camerona: Dosta širenja ovlasti Europske komisije!

Hrvatski premijer Zoran Milanović podržao je svog britanskog kolegu Davida Camerona u njegovom nastojanju da potakne Europsku uniju na reforme. „Za njegova stajališta ja imam dosta razumijevanja. Daljnje širenje ovlasti Europske komisije – dosta. Ovo što sad imamo treba utvrditi i učvrstiti, a daljnje predavanje ovlasti po bilo kojem principu europskoj birokraciji, uz svo dužno poštovanje, ja nisam za to. Mi imamo državu i ta država mora imati srce i pluća“, kaže Milanović. Iscrpnije...

Grci mirni do sutra: ECB zasad ne zatvara dotok novca

Europska središnja banka (ECB) objavila je da će hitne pozajmice grčkim bankama zadržati na aktualnoj razini, čime je ostavljena otvorena mogućnost političkog rješenja kojim bi se izbjegla kriza grčke ekonomije. ECB je, međutim, dodao da je u bilo kojem trenutku „spreman ponovno razmotriti svoju odluku“. Iscrpnije...

Terorist s odrubljenom glavom pozirao za selfieje

Terorist koji je u petak odrubio glavu svom šefu u tvornici u okolici Lyona, nakon čega je postrojenje pokušao dignuti u zrak, navodno je nedugo nakon brutalne likvidacije pozirao s odsječenom šefovom glavom te je uslikao selfie. Kako tvrde neimenovani izvori iz francuskog sigurnosnog aparata, napadač Yassin Salhi (35) selfie je navodno putem WhatsAppa poslao zasad neidentificiranom korisniku mobitela u Kanadi. Iscrpnije...

Grčki parlament odobrio referendum 5. srpnja

Grčki parlament odobrio je prijedlog grčkog premijera Alexisa Tsiprasa da se referendum o uvjetima međunarodnih kreditora za novi program pomoći održi 5. srpnja, javlja BBC. "Dan istine dolazi za kreditore, vrijeme kad će vidjeti da se Grčka neće predati, da Grčka nije igra koja je završila", poručio je Tsipras u parlamentu, javlja International Business Times. Šefica MMF-a Christine Lagarde kazala je da će referendum nakon utorka kada program pomoći Grčkoj istječe biti nevažeći jer će narod glasati o prijedlozima koji više neće vrijediti. Iscrpnije...

G.M. Tamaš: U Europi će vjerovatno biti novih zidova

"U Europi će vjerojatno biti novih zidova", rekao je u intervju za RSE poznati mađarski filozof, disident i pisac Gašpar Miklós Tamás, s kojim su razgovarali o ogradi koju Mađarska namjerava podići na granici sa Srbijom, odnosu prema izbjeglicama. "Levica je propala – i umerena socijaldemokratska i radikalna... Zato javnost napušta levicu. Drugi razlog čine dva faktora – ekonomski pad, pogotovu masovna nezaposlenost koja čini smešnim moderno društvo zasnovano na radu i kapitalizmu", objašnjava skretanje udesno. Iscrpnije...

Ministri financija Eurozone ignoriraju grčki referendum

Ministri financija eurozone odbili su produljenje za nekoliko tjedana programa financijske pomoći Grčkoj, koji istječe u utorak i nakon toga odlučili nastaviti sastanak bez grčkog ministra financija Janisa Varufakisa kako bi raspravljali o mogućim posljedicama po eurozonu ako Grčka bankrotira. Grčka treba 30. lipnja uplatiti MMF-u 1,6 milijardi eura. Ako ne plati taj dug prijeti joj opasnost od kaosa i izlaska iz eurozone. Bild u tekstu pod naslovom "Grčka ucjenjuje Europu", piše o dramatičnoj situaciju u Grčkoj. Tvrde kako su sigurnosne snage već na ulicama Grčke kako bi održavale red i mir. Iscrpnije...

Krizni sastanak euroskupine o Grčkoj, ministri kažu: Vrijeme je za 'plan B'

Ministri financija eurozone ocijenili su da je najavom održavanja referenduma Grčka jednostrano prekinula pregovore s međunarodnim kreditorima i da je sada vrijeme za razgovore o planu B, odnosno posljedicama izostanka dogovora. "Moramo raspravljati o alternativi, to je realističan scenarij", rekao je austrijski ministar financija Hans Jeorg Schelling. Iscrpnije...

Eurozona: Grčka je 'zatvorila vrata' nastavku pregovora

"Grčka vlada je odbacila posljednje prijedloge svojih vjerovnika", izjavio je čelnik euroskupine Jeroen Dijsselbloem upozorivši da je Atena "zatvorila vrata nastavku pregovora"."Jako sam negativno iznenađen današnjom odlukom grčke vlade", rekao je Dijsselbloem. Grčki ministar unutarnjih poslova Nikos Vucis pozvao je sve političke stranke da podupru odluku vlade o održavanju referenduma na kojemu bi se Grci izjasnili treba li njihova zemlja prihvatiti paket ekonomskih reformi. Iscrpnije...

"Hoćemo postati čuvari logora ili stati na stranu otpora?"

"Ne bi bilo loše sada, dok Unija polako poprima prve konture koncentracijskog kampa, pomno sagledati krajnosti koje nam europska periferija nudi. Jer negdje između mađarske žice i grčkoga bunta – uz primjesu smislenog pesimizma – kao da ponovno naziremo ne tako davnu povijesnu dilemu. Bila je, sjetimo se, jednostavna. Prije sedamdeset i pet godina, bila je nedvosmislena: hoćemo li postati čuvari logora ili ćemo stati na stranu otpora?", pitaju se Novosti. Iscrpnije...

Grčka odbacila prijedlog kreditora, Cipras pozvao na referendum

I nakon dva sastanka ministara financija eurozone sporazum za spas Grčke od bankrota nije postignut. Grčki premijer Alexis Cipras grčke je kreditore optužio za ucjenu te je pozvao na referendum 5. srpnja te preporučio Grcima da glasaju protiv prijedloga Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim ako EU nešto drastično ne poduzme, ovo znači da Grčka neće do utorka platiti ratu od 1,5 milijardi eura MMF-u, što bi značilo bankrot pred međunarodnom organizacijom. Već danas ujutro Grci su stvorili repove pred bankomatima, a Europska središnja banka sazvala je hitan sastanak za sutra ujutro. Iscrpnije...

​Novi zidovi: kapitulacija Europe

Ograde su kapitulacija Europe. One su dokaz nemoći pronalaženja ljudskih rješenja za rijeke migranata. Kad bi se moglo doći do konsenzusa o raspodjeli izbjeglica, do jedne zajedničke europske formule, moglo bi se unutar najbogatije zajednice svijeta pronaći humano rješenje, koje bi preokrenulo vjetar koji trenutno puše u jedra desničarskih populista i nacionalista u EU. Umjesto toga EU se sklupčava, okružuje se realnim ili duhovnim zidovima, željela bi biti pošteđena i izolirana od okolne nepravde, što u globaliziranom svijetu kakav je naš predstavlja utopiju, piše Prometej. Iscrpnije...

Bruxelles poduzetnicima: Prijavite rizične projekte

Bruxelles je pokrenuo projekt strateških investicija koji bi u iduće tri godine trebao aktivirati 315 milijardi eura ulaganja. Svrha Fonda je investiranje u rizičnije projekte u području istraživanja, inovacija, energetike, prometne i društvene infrastrukture, obrazovanja i znanosti. Iscrpnije...

Dogovor EU o imigrantima: U Britaniju ništa, istok Europe kako hoće

Vodeći ljudi Europske unije u kasnonoćnom razgovoru u Bruxellesu dogovorili su se da će deseci tisuća migranata koji su stigli u Italiju i Grčku biti premješteni tijekom naredne dvije godine. Nije još sigurno koliko će koja zemlja primiti izbjeglica, no kako god bilo, neće postojati obavezne kvote. Brojke koje je objavio UNHCR pokazuju da je 63 tisuće migranata stiglo u Grčku, dok je u Italiju pristalo njih 62 tisuće. Velika Britanija isključena je iz sheme, dok su nacije istočne Europe poput Bugarske i Mađarske odbile prihvatiti dogovorene kvote, zbog čega će primanje imigranata u tim zemljama biti stavljeno njima na odluku. Upravo je to razljutilo talijanskog premijera Mattea Renzija, koji je rekao “ako je ovo Europa, ne želim imati nikakve veze s tim". Iscrpnije...

Radnici iz Hrvatske su potplaćeni i nemaju ista radna prava

S obzirom na odluku njemačke vlade o ukidanju ograničenja zapošljavanja radnika iz Hrvatske, ali i zbog procjena da će oko stotinu tisuća građana RH uskoro krenuti putem Njemačku u potrazi za poslom, tportal se obratio Njemačkom savezu sindikata s upitom o tome kakva je situacija na njemačkom tržištu rada za radnike iz drugih država. "Radnice i radnici iz Hrvatske – kao i zaposleni drugih državljanstava od njemačkog – imaju mnogo lošije uvjete rade i primanja. To vrijedi i za radnike koji su socijalno osigurani kao i za one koji nisu", kažu iz njemačkog krovnog sindikata. Iscrpnije...

Europski lideri odlučili u potpunosti zatvoriti granice Europske unije

Sutrašnji summit čelnika EU bit će posvećen hvatanju u koštac s mediteranskom izbjegličkom krizom, a Guardian je došao u posjed dokumenata koji pokazuju da su europski čelnici odlučili stvoriti novi sustav zatvaranja migranata u Italiji i Grčkoj kako bi omogućili prisilnu i brzu registraciju, uzimanje otisaka prstiju, deportaciju, i ukoliko procijene da je potrebno, pritvor u trajanju od 18 mjeseci za one koji se smatraju ilegalnim imigrantima. Daleko od otvaranja granica, Europa ih zatvara. Iscrpnije...

Umirovljenik u Grčkoj ima veća primanja od radnika u Hrvatskoj

Grčka danas prolazi teške dane, no u usporedbi s Hrvatskom dolazi se do poraznih podataka. Naime, nezaposlenost u Grčkoj nešto je veća od nezaposlenosti u Hrvatskoj, no oni koji rade dobivaju veće plaće. Prosječna primanja u Grčkoj iznose 7600 kuna, gotovo 2 tisuće kuna više nego što su prosječna primanja u Hrvatskoj. Prosječna mirovina u Grčkoj je 6 tisuća kuna, više nego hrvatska prosječna plaća. Cijene u trgovinama približno su iste kao u RH, dok su režije i cijene stanova nešto niže. Iscrpnije...

Povjerenik EK najavio ukidanje naplate roaminga do 2017.

Povjerenik Europske komisije Guenther Oettinger očekuje da će se do 2017. godine ukinuti naplata roaminga i mobilnog prijenosa podataka. Iako je planirano da se napalata ovih naknada ukine još 2015., no na pritisak telekomunikacijskih kompanija, rok je produžen za kraj 2018. Ipak, sudeći prema Oettingerovim najavama, ukidanje naplate moguće je početkom 2017. Iscrpnije...

Kreće novi ciklus velikog rasta cijena zlata

Vrijednost zlata uskoro će značajno narasti, poručili su iz financijske institucije Morgan Stanley, uz procjenu da će se do 2017. zatvoriti 50 rudnika i izazvati deficit na tržištu. Prema povijesnim trendovima, cijena zlata u 20 godina je povećana za 400 posto, i budućnost nosi mogućnost ozbiljne zarade na zlatu. Da svi mogu sudjelovati u ovoj investicijskoj prilici, Auro Domus Bullion Market osmislio je proizvode čije cijene kreću već od 200 kn, dostupne u 160 poslovnica diljem Hrvatske. Više: Iscrpnije...

Mađarska više ne prima natrag migrante

Mađarska je jednostrano suspendirala propise Europske unije o azilu koji je obvezuju da primi natrag izbjeglice koji su prvo ušli na mađarski teritorij, a zatim otputovali u druge zemlje, izjavio je glasnogovornik vlade u pripremljenoj izjavi. Vlada je priopćila da je ove godine više od 60.000 imigranata ušlo ilegalno u Mađarsku. Suspenzija ove uredbe posebice pogađa susjedne zemlje poput Austrije. Iscrpnije...

Austrijanci istražuju Pašalića zbog izvlačenja 30 milijuna eura iz Hypo banke

Državno odvjetništvo iz Klagenfurta i službeno je Hrvatskoj poslalo zahtjev za ispitivanjem kao okrivljenika Ivića Pašalića, nekadašnjeg savjetnika predsjednika RH za unutarnju politiku, te dvojice poduzetnika Igora Mlinara i Milana Lučića u sklopu istrage što se u Austriji već vodi protiv bivših čelnika Hypo Alpe Adria Banke Wolfganga Kulterera i Güntera Striedingera. U pitanju malverzacije iz 2003. i 2004. godine teške 30-ak milijuna eura. Iscrpnije...

"Zašto je Cipras diletant koji je ozbiljno naštetio Grčkoj?"

EU, MMF, Europska središnja banka i Grčka postigle su prijelazni dogovor kojim EU može financijski pomoći Grčkoj da izbjegne bankrot 30. lipnja. Nakon što je dogovoreno da se Grčkoj za listu reformi odobri 11 milijardi dolara pomoći, Bloomberg je analizirao stvarnu vrijednost dogovora za grčke građane. Grci su "pokazali jedinstven politički nerv", ali veliko je pitanje "je li nategnuti dogovor koji su na kraju postigli s EU zaista dobar za zemlju". Iscrpnije...

"Transstranački trgovinski sporazum"

"U cilju jačanja hrvatske konkurentnosti, dvije su najveće političke snage u zemlji spremne odustati od toga da u vezi TTIP-a jedna drugoj predstavljaju bilo kakvu konkurenciju. Pa je i korist utoliko obostrana: promatramo, ukratko, nešto poput slobodnog kretanja ljudi, roba i ideala, svakodnevnu kupoprodaju muda pod bubrege, neku vrstu transstranačkog trgovinskog sporazuma. Izvan stranačke scene situacija izgleda značajno drukčije. Građanska inicijativa ‘Stop TTIP’ do sada je u EU-u skupila dvostruko više od potrebnog broja potpisa: 2,2 milijuna. A Hrvatska je nedavno postala petnaestom evropskom zemljom koja je ispunila svoju nacionalnu kvotu", pišu Novosti. Iscrpnije...

Amerikanci će postaviti tenkove u istočnu i srednju Europu

Sjedinjene Države postavit će tenkove, topništvo i drugu vojnu opremu u istočnu i srednju Europu, objavio je američki ministar obrane Ash Carter, ne bi li smirio saveznike iz NATO-a uznemirene ruskom intervencijom u Ukrajini. Carter je u posjetu glavnome estonskome gradu Tallinnu rekao da su tri baltičke države, Estonija, Latvija i Litva, kao i Bugarska, Rumunjska i Poljska pristale prihvatiti elemente te opreme, a neki će dijelovi biti postavljeni i u Njemačkoj. "Ne želimo hladni, a kamoli pravi rat s Rusijom. Ne želimo od Rusije učiniti neprijatelja", rekao je Carter. "Ali budite uvjereni da ćemo braniti svoje saveznike, međunarodni poredak utemeljen na pravilima i pozitivnu budućnost koju nam on svima omogućuje". Iscrpnije...

"Iz Atene nismo dobili nikakav koristan prijedlog, danas je dogovor nemoguć"

"Do sada nismo primili bitne prijedloge iz Atene. Stoga, ministri financija eurozone neće moći adekvatno pripremiti večerašnji summit šefova država ili vlada eurozone", izjavio je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble po dolasku na sastanak euroskupine. Nekoliko europskih dužnosnika je u ponedjeljak pozitivno komentiralo grčke prijedloge, ali Schauble ih je po dolasku u Bruxelles ocijenio nebitnima. Novi Dan D se najavljuje za četvrtak, kada počinje redoviti summit svih zemalja članica EU-a. Finacial Times pak javlja da Washington strahuje od mogućeg približavanja Atene i Moskve. Iscrpnije...

EU produžila sankcije Rusiji, Moskva negoduje

U srpnju prošle godine EU je uvela sankcije protiv Rusije na rok od godinu dana, a u rujnu ih dodatno pojačala. Uperene su protiv energetskog, obrambenog i financijskog sektora, kao odgovor na aneksiju Krima i rusku potporu proruskim separatistima u Ukrajini. Sada su te sankcije produljene za još šest mjeseci, tijekom kojih će EU moći procijeniti koliko Rusija poštuje sporazum iz Minska o prekidu vatre u Ukrajini. Rusija vjeruje da su sankcije neutemeljene i zato će najvjerojatnije produljiti zabranu uvoza hrane sa Zapada. Iscrpnije...

Talijanski programi 'tutta forza' tuku po hrvatskim frekvencijama

Upadanje talijanskih na frekvencijsku skalu hrvatskih radiopostaja jedna je od zajamčenih ljetnih 'radosti' i ove godine. Pokušajte s namještenom frekvencijom bilo koje domaće postaje odvoziti starom cestom preko Klisa prema čvorištu autoceste ili obrnuto, i usred vremenske prognoze ili premijerove najave boljeg života već jednog dana 'upast' će vam talijanske reklame, dobro isproducirani jingleovi i najnoviji hitovi talijanske glazbene scene. Ulazak Hrvatske u Uniju, očito, ništa nije promijenio po tom pitanju, piše Slobodna. Iscrpnije...

Tisuće prosvjednika u Ateni: 'Zemlja nije na prodaju'

Više od 7 tisuća ljudi okupilo se u nedjelju navečer u centru Atene na prosvjedu protiv politike štednje dan uoči europskog susreta na vrhu na kojemu će se odlučivati o sudbini Grčke unutar eurozone. Trg su preplavili transparenti poput “ne možete ucjenjivati narod, zemlja nije na prodaju”. Iscrpnije...

Graz: Pomahnitali Bosanac imao je austrijsko državljanstvo

Muškarac koji je u subotu u Grazu u napadu automobilom usmrtio tri osobe i ranio njih 34 je 26-godišnji Alen Rizvanović, porijeklom iz Bosanske krajine, prenose mediji u BiH. On je u međuvremenu uzeo austrijsko državljanstvo i odrekao se državljanstva BiH. Kako prenosi Federalna televizija Rizvanović je rođen 1989. godine, a živi u mjestu Kalsdorf kod Graza. BHT1 prenosi i da je među poginulima i Adis Dolić, porijeklom iz Bosne i Hercegovine te da je njegova supruga Adisa teško ozlijeđena i nalazi se u komi. Brojni stanovnici Graza na mjestu nesreće pale svijeće i odaju počast žrtvama. Iscrpnije...

Hrvatska 'podigla ogradu' za 747 Sirijaca i Eritrejaca

Ovaj se tjedan obilježava tjedan izbjeglica, a glavna je vijest najava podizanja četiri metara visoke ograde duž 175 kilometara mađarsko-srpske granice, koja bi trebala onemogućiti ulazak ilegalnih imigranata koji preko poteza Grčka - Makedonija - Srbija pješačeći stižu do Mađarske. Hrvatska je zemlja u kojoj je azil dosad zatražilo najmanje ljudi - 40 - no podizanjem mađarskoga zida, pritisak će biti veći. Istovremeno Hrvatska nije podržala migracijski plan EU-a, prema kojem smo trebali prihvatiti 747 državljana Sirije i Eritreje, što je licemjerje, piše Tportal. Iscrpnije...

'Grexit znači kolaps grčkih banaka i političku napetost među zemljama EU-a'

"Sve vjerojatniji bankrot i izlazak Grčke iz eurozone donijet će nesagledive posljedice za Grčku, a za gospodarstvo Europske unije ostvarenje takvog scenarija ne donosi velike opasnosti", smatra analitičar Velimir Šonje, koji procjenjuje da će u tome najgore proći banke, a ne isključuje ni crni scenarij s dodatnim gubitkom kontrole nad javnim financijama i buđenjem inflacije koja će smanjiti realne vrijednosti plaća i mirovina više od onoga što bi se dogodilo da je došlo do sporazuma s kreditorima. Iscrpnije...

Gazprom dogovorio plinovode prema Njemačkoj i Grčkoj

Ruski plinski gigant Gazprom navodno je s britansko-nizozemskim Shellom, njemačkim E.ON-om i austrijskim OMV-om iskovao plan o gradnji novog plinovoda prema Njemačkoj. Analitičari vjeruju da je do sporazuma došlo usprkos sklonosti EU-a da Rusiji sankcije produži za još 6 mjeseci zato što možda njemačka kancelarka Angela Merkel ne može nametnuti političku volju njemačkim kompanijama. Gazprom je navodno dogovorio i plinovod prema Grčkoj, koja je u novim planovima postala ključna karika jer bi se preko nje mogao širiti dalje prema zemljama EU-a. Iscrpnije...

Britanija u višerazinskoj identitetskoj krizi

"Britanska kriza, dakle, ima višerazinske dimenzije, jer uključuje pitanje škotske nezavisnosti (a time i eventualno formiranje engleske, velške i sjevernoirske države: iako to nije nužno, budući da je moguće da te nacije odluče ostati ujedinjene i nakon eventualnog škotskog odlaska), pitanje pozicije UK u EU, te pitanje opstanka i razvoja EU, kao i odnosa u Commonwealthu. Njen rasplet - ako i kad do toga dođe - imat će golemi potencijal za restrukturiranje političke mape Europe, a možda i svijet", piše Dejan Jović. Iscrpnije...

Upravo je donesena odluka koja bi mogla spasiti grčke banke od sloma

Europska središnja banka (ECB) na hitnom je sastanku odlučila dodijeliti dodatna novčana sredstva grčkim bankama kako bi se izbjegla potpuna bankarska kriza. Ovaj je sastanak ugovoren nakon što sinoć nije uspio razgovor između ministara financija zemalja članica EU-a, povećavši mogućnost izlaska Grčke iz Eurozone. Inače, Grci su iz banaka od ponedjeljka povukli više od 3,2 milijarde eura. Iscrpnije...

Komentar: Europa diže zidove

Mnoge zemlje EU pokušavaju zaustaviti izbjegličke valove (Španjolska, Bugarska, Grčka), a sada i Mađarska. Negodovanje je veliko, ali trebali bi se čuvati licemjerja, piše DW. Proces proširenja EU na jug i jugoistok kontinenta bio je od početka praćen mjerama za osiguravanje vanjskih granica EU-a. Zemlje-kandidati su mogle postati punopravne članice samo ako su već zajamčile buduće vanjske granice. Veliki koncerni kao što je EADS dobili su milijarde eura teške poslove elektronskog osiguravanja istočne granice EU-a. A agencija Frontex odavno je i usred Mediterana podigla nevidljivi zid. Iscrpnije...

Bolesna Finska je spremna za liječenje mjerama štednje

Donedavno jedni od najžešćih zagovaratelja strogih mjera štednje za Grčku, Finci su danas na sastanku euroskupine morali progutati vlastite riječi: finski ministar financija Alexander Stubb pred europskim kolegama izjavio je da će Finska sada morati "sebi dati lijek koji je prepisivala drugima", odnosno primijeniti oštre rezove. Sve veći broj analitičara međutim upozorava na neučinkovitost mjera štednje i promašene prognoze MMF-a za Grčku. Iscrpnije...

Što zapravo EU hoće s Grčkom, a što predlaže Varoufakis?

Nakon izbijanja grčke krize koja je nastala zbog loma na financijskim tržištima 2008., eurozona je dala nove kredite grčkoj državi iz Europskog fonda za spašavanje, ali preko 90% tog novca nije išlo u grčke državne financije ili grčke banke, nego direktno europskim bankama. Znači Europski fond za spašavanje je slao financijska sredstva direktno svojim velikim europskim bankama, a kredite sada treba otplaćivati grčki narod, piše Advance o situaciji s Grčkom. Iscrpnije...

Utvrde na bugarskoj granici svratište za migrante

Jedna od točaka bugarsko-turske granice, Elhovo, nekad je bila prašnjava cesta s kućicom. Danas je okružuje žičana ograda, koja služi odvraćanju migranata, no problem je to da je uspijevaju probiti samo najbogatiji, tj. oni koji mogu platiti krijumčare. U 2014. od Bugarske je tražilo azil 11 081 ljudi, od čega ga je 5162 i dobilo. Čak oko trećina migranata biva uhvaćeno na granici s Turskom i zato je od EU-a dosad dobila 300 milijuna eura za njezino jačanje, a još sto milijuna dobit će do 2020. S druge strane, država s jednim od najvećih priljeva migranata u Europi, za njihovu integraciju dobiva tek dva milijuna eura, piše BBC. Iscrpnije...

Beč: Nezaposlenost nam je skočila i ne možemo zapošljavati Hrvate

Zbog ekonomske situacije Austrija se suočava s velikim rastom stope nezaposlenosti i ne očekujemo da će se stanje iole poboljšati u sljedećih šest mjeseci. Stoga je austrijska vlada odlučila produljiti ograničavanje zapošljavanja za hrvatske radnike do 30. lipnja 2018. Iscrpnije...

Štednja u zlatu sve više zamjenjuje financijske derivate

Zlato kao sigurno ulaganje u vrijeme gospodarske krize i nestabilnosti na financijskim tržištima, sve je popularnije i u našoj zemlji. Ulaskom Hrvatske u EU ukinuti su i PDV, carina i porez na uvoz kod kupovine zlata, što je prije ulaganje činilo neisplativim. Stoga je danas zlato postalo zanimljiv oblik štednje prilagođen svakom budžetu, budući da Auro Domus Bullion Market u svojoj ponudi ima proizvode od zlata po cijeni već od 200 kuna. Više informacija na http://zlatna-stednja.hr/. Iscrpnije...

Amerikanci šalju tenkove, Rusi prijete, a EU nitko ništa ne pita

Kako bi spriječio “moguću rusku agresiju u Europi”, Pentagon je spreman postaviti tenkove, borbena vozila i drugo teško naoružanje te oko 5000 američkih vojnika na Baltiku i u zemljama istočne Europe, kazali su visoki američki i saveznički dužnosnici, navodi New York Times. Moskva u priopćenju ističe kako SAD koristi “mit o ruskoj prijetnji” kako bi opravdao planove o postavljanju teškog naoružanja u Europi. "Ovo je još uvijek zapravo pokazivanje mišića i psihološka igra Amerike i Rusije koja ide do krajnjih granica dok nešto ne pukne, što na svojoj koži najviše može osjetiti Europa, koju se ništa ne pita", kaže Ivan Perišić, član Instituta za europske i globalizacijske studije. Iscrpnije...

Papa Franjo pozvao na prihvat izbjeglica

Papa Franjo zatražio je poštovanje prema migrantima i sugerirao da oni koji im zatvaraju vrata moraju tražiti oprost od Boga. Papin poziv s opće audijencije srijedom došao je usred sve veće rasprave u Europi o tome kako riješiti imigrantsku krizu i sukoba na francusko-talijanskoj granici između policije i ilegalnih useljenika. "Pozivam sve vas da zatražite oprost za osobe i institucije koji zatvaraju vrata tim ljudima koji traže obitelj, koji traže zaštitu", rekao je Papa. Papi je odmah uzvratio Matteo Salvini, lider krajnje desne Sjeverne lige. "Čisto iz znatiželje, koliko ima imigranata u Državi Vatikanu", pitao je ironično. Iscrpnije...

Grčka središnja banka: Ne postigne li se dogovor ispast ćemo iz EU!

Grčka bi mogla ispasti iz eurozone ali i iz Europske unije ako ne postigle sporazum s međunarodnim zajmodavcima o isplati posljednje rate kredita, upozorila je tamošnja središnja banka. "Nepostizanje sporazuma... označilo bi početak bolnog puta čiji bi početak činila nesposobnost Grčke da plaća dugove a kraj izlazak zemlje iz eurozone i – najvjerojatnije – iz Europske unije", stoji u najozbiljnijem u nizu upozorenja koje su dosad uputile grčke institucije. Iz banke ujedno upozoravaju da bi izlazak Grčke iz eurozone prouzročio duboku recesiju, dramatičan pad osobnih dohodaka i nagli skok nezaposlenosti. Iscrpnije...

Imigranti: Jednostavno nemamo izbora jer bježimo iz pakla

Od siječnja do kraja svibnja više od 100.000 imigranata je prešlo Sredozemlje, a 1.865 ih se utopilo. Tahir, Sulejman i Abit putnici su bez prtljage, a jedino što im je ostalo dok izgubljeni koračaju velikim željezničkim kolodvorom u Rimu su nada, ožiljci i skriveni svežanj novčanica. Mladići sa sjevera Sudana, afričke zemlje izmučene ratom i siromaštvom, samo su trojica od više od 50.000 ilegalnih useljenika koji su se ove godine dokopali talijanske obale. "Neki zazivaju Boga, neki se mole u sebi, neki razgovorom pokušavaju nadvladati strah, a neki samo šute.Jednostavno nemamo izbora jer bježimo iz pakla", rekao je Hini tridesetogodišnji Abit. Iscrpnije...

Mađarska će graditi 175 kilometara dugu ogradu duž granice sa Srbijom

"Mađarska će izgraditi četiri metra visoku ogradu duž granice sa Srbijom kako bi zaustavila ilegalne imigrante", izjavio je u srijedu mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. “Imigracija je jedan od najvećih problema s kojima se suočava Europska unija danas. EU traži rješenje, ali Mađarska si više ne može priuštiti čekanje. Govorimo o 175 kilometara dugoj granici čije se fizičko zatvaranje može izvesti četiri metra visokom ogradom. Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo je upute da to pripremi”, rekao je Szijjarto na konferenciji za novinare. Samo ove godine je u Mađarsku ušlo 50.000 imigranata, većinom iz Srbije Iscrpnije...

Njemačka ukinula ograničenje zapošljavanja hrvatskih radnika, stiže 10.000 godišnje

Njemačka od 1. srpnja ukida sva ograničenja pristupu njemačkom tržištu rada za hrvatske državljane, a hrvatske tvrtke mogu isto tako bez ograničenja slati svoje radnike na rad u Njemačku, priopćila je njemačka vlada. Izuzetak ograničenja vrijedio je za visokoobrazovane, a ukidanjem ograničenja njemačko tržište rada će postati otvoreno i za radnike bez stručne naobrazbe. Njemačka vlada računa da će iz Hrvatske godišnje u Njemačku na rad odlaziti 10.000 ljudi. Iscrpnije...

Renzijev 'Plan B' za problem izbjeglica - privremene vize za Schengen

Talijanski premijer Matteo Renzi objasnio je svoj “plan B” kojim će Italija samostalno početi rješavati problem velikog broja izbjeglica koje dočekuje na svojim obalama ukoliko se EU i dalje nastavi oglušivati. Plan B premijera Renzija je izdati izbjeglicama privremene vize za šengensku zonu u slučaju da se na razini EU ne postigne dogovor o prihvatu izbjeglica koje iz Afričkih zemalja morem dolaze do talijanske obale. Iscrpnije...

"Čak 500 gradova i općina smatra da su središta regije"

"Nositelji vlasti na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave moraju prionuti poslu, shvatiti da u Hrvatskoj ne možemo imati 500-tinjak turističkih i gospodarskih središta regije (kao što većina lokalnih strategija navodi), već da pametno osmišljen razvoj utemeljen na realnim procjenama i projektima koje je moguće realizirati, može polako jačati njihovu krvnu sliku. Ukoliko i jedna i druga strane ne pronađu kompromisno rješenje i ne otvore sadržajnu komunikaciju o konkretnim projektima, i 'Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini' će ostati neiskorišten kao i mnogo drugih instrumenata financiranja prije njega", piše Ariana Vela za Tportal. Iscrpnije...

Hrvati, Bugari i Rumunji najsiromašniji u EU

Hrvatski građani su među najsiromašnijima u Europi, pokazuju podaci Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji kojom se mjeri blagostanje kućanstava. Prema prvoj procjeni za prošlu godinu, stvarna individualna potrošnja po zemljama članicama EU kreće se u rasponu od 49 do 140 posto prosjeka Unije, izraženo standardom kupovne moći. Najsiromašnija članica je Bugarska koja je na 49 posto prosjeka Europske unije, a slijede Rumunjska s 55 posto te Hrvatska s 59 posto prosjeka individualne potrošnje. Najveći standard ima Luksemburg, gdje je potrošnja 40 posto iznad prosjeka. Iscrpnije...

Smanjenje emisije stakleničkih plinova u EU 5%, u Hrvatskoj 6,3%

Prema procjeni Eurostata, tijekom protekle godine emisija ugljičnog dioksida pala je u gotovo svim zemljama, osim Bugarske, gdje je zabilježeno povećenja od 7,1%, a najveće smanjenje od 14,1% imala je Slovačka, U Hrvatskoj se smanjenje procjenjuje na 6,3%, što je više od prosjeka u EU. Iscrpnije...

'HDZ-ov savjetnik Sinn ne shvaća: ekonomiji treba stimulans'

"Europska kriza nije zbog grčke krize, u tome je nesporazum, nego je zbog razlike u konkurentnosti Njemačke i Francuske, Italije, Grčke, Španjolske i Portugala. U eurozoni postoji jaz u konkurentnosti koji se mora otkloniti. Grčka je to pokušala režući plaće, no to se pokazalo kao katastrofa jer rezanje plaća smanjuje domaću potražnju i proizvelo je rezultat upravo suprotan željenom", izjavio je njemački ekonomist Heiner Flassbeck za Jutarnji, a osvrnuo se i na stavove svog kolege Hans-Wernera Sinna koji je savjetnik HDZ-a. Iscrpnije...

Gastarbajteri u Hrvatsku lani poslali milijardu i pol dolara

Radnici migranti u Europi poslali su prošle godine kući gotovo 110 milijarda američkih dolara, a glavna odredišta bile su druge europske zemlje, koje su dobile više od trećine tog iznosa, dok su Hrvati iz Europe u Hrvatsku poslali više od 1,5 milijarda dolara, tvrdi se novom UN-ovom izvješću.Većina novca slana je iz bogatijih europskih zemalja u siromašnije, unatoč velikom priljevu afričkih i bliskoistočnih migranata u Europu, otkriva izvješće Međunarodnog fonda za poljoprivredu i razvoj (IFAD) pod naslovom "Slanje novca kući: europski tijekovi i tržišta". Iscrpnije...

Belgija tuži Facebook

Belgijska Komisija za zaštitu privatnosti podigla je tužbu protiv Facebooka, nakon što je utvrđeno da Facebook prati ponašanje korisnika bez njihovog pristanka, što je protivno belgijskim i europskim zakonima. Ovo je prva tužba koju je neka europska nacija pokrenula protiv popularne društvene mreže. Iscrpnije...

Propali pregovori Grčke i kreditora: Atena odbila rezove i reforme

Novi krug pregovora između Grčke i njezinih vjerovnika u Bruxellesu prekinut je danas bez postizanja dogovora. „Grčki su prijedlozi i dalje nepotpuni“, rekao je glasnogovornik Europske komisije. Razgovori su navodno propali jer i dalje postoji „veliki jaz između grčke vlade i zajedničkih zahtjeva vjerovnika Komisije, Europske središnje banke i MMF-a“. Iscrpnije...

"Gotov je san eurozone o jedinstvu. Europa se okrenula protiv sebe"

Pridruživanje europskom klubu je nekoć bilo simbolom političkog i ekonomskog napretka. No, danas bi ako Atena bude izbačena iz eurozone ostali lako mogli slijediti. Čak ako Grčka i izbjegne bankrot, solidarnost među zemljama eurozone je odavno zaboravljena. Ne bi stoga bilo čudno da građani Grčke i s vremenom ostalih zemalja eurozone opterećenih gospodarskim problemima odluče da će se s globalnim tržištem lakše suočiti sami, piše Guardian. Iscrpnije...

Rusija i Kina domogle se Snowdenovih dokumenata, London povukao obavještajce

Velika Britanija bila je primorana evakuirati obavještajne agente iz nekih zemalja nakon što su se Rusija i Kina domogle mase vrlo povjerljivih američkih dokumenata koje je odnio nekadašnji američki konzultant Edward Snowden, izvješćuje Sunday Times. Visoki dužnosnici vlade i obavještajnih službi kazali su da su agenti morali biti povučeni iz neprijateljskih zemalja nakon što je Rusija bila u stanju dešifrirati više od milijun dosjea. Drugi vladini izvori potvrdili su da i Kina ima pristup dokumentima koji otkrivaju tehnike Velike Britanije i SAD-a za prikupljanje obavještajnih podataka što izaziva bojazan da su njihovi špijuni mogli biti identificirani. Iscrpnije...

Kako siromašni jačaju vojnu industriju bogatih?

Hrvatska je zajedno sa svim zemljama južne Europe žrtva glasova koji se najjače čuju u Bruxellesu, a to su glasovi vojnih lobista koji uporno upozoravaju na 'katastrofu' u slučaju rezova u vojnoj potrošnji, mada se Europa, sa samo 7 posto svjetskog stanovništva i 20 posto vojne potrošnje, nalazi na drugom mjestu u tom segmentu, odmah iza SAD-a. Glasovi koji se ne čuju a trebali bi se čuti su, na primjer, oni koji bi upozoravali na istraživanje Sveučilišta u Massachusettsu koji kaže da potrošnja na obranu po milijardi dolara otvara najmanje radnih mjesta. Stoga kad SDP-ova vlada troši na vojsku novac kojeg nema a HDZ-ova oporba to brani i podržava, vidljivo je da se navodna ljevica i navodna desnica kriju u centru vlastite koristi i servilnosti stranim moćnicima, piše Večernji. Iscrpnije...

'Neugodna istina je da se Zapad mora restrukturirati da ostane konkuretan'

Najjednostavnije rečeno, Zapad se mora restrukturirati da bi bio globalno konkurentan. A pregovori o TTIP-u i TiSA-i teško napreduju jer oba igrača, i SAD i Europa, znaju da to restrukturiranje – da bi uspjelo – znači smanjivanje radnih i socijalnih prava. Dominantni igrači koji su dosad zemljama Trećeg svijeta nametali propozicije o zaštiti ulaganja nastoje takva pravila nametnuti svojim matičnim državama da bi zadržali profitne stope kakve su ostvarivali na tržištima Trećega svijeta, piše Telegram. Iscrpnije...

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje među zemljama EU-a

Hrvatska je u travnju zabilježila najveći pad sezonski prilagođene industrijske proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec (4,1%) među zemljama Europske unije, dok je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja prilagođena za broj radnih dana u Hrvatskoj uvećana u visini prosjeka Unije (1,2%), pokazuje u petak objavljeno izvješće Eurostata. U EU-u je u travnju na godišnjoj razini najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,4%. Iscrpnije...

51% Nijemaca želi izlazak Grčke iz eurozone, 70% ne želi više ustupaka Ateni

U ovome trenutku nešto više od polovine Nijemaca žele izbacivanje Grčke iz eurozone, do čak 70% njih smatra da Grčkoj više ne treba dati nijedan ustupak kako bi ostala u zoni, pokazuje novo istraživanje mišljenja. Tek 48% njemačkih glasača ljevičarske stranke Die Linke podržava daljnje ustupke, dok je u stranci Angele Merkel - CDU, taj broj na tek 21%: Usto sve više Nijemaca vjeruje da izlazak Grčke iz eurozone neće ostaviti negativne posljedice na njih. Iscrpnije...

MMF: Nema napretka u pregovorima s Grčkom

Predstavnici grčke vlade i MMF-a, EK-a i ECB-a već tjednima vode pregovore o reformama koje bi Grčka trebala poduzeti kako bi se deblokirala zadnja rata pomoći od 7,2 milijarde eura. Bez toga Grčka teško može izbjeći bankrot jer već do kraja mjeseca mora vratiti MMF-u 1,6 milijardi eura. No izaslanstvo MMF-a napustilo je pregovore, tvrdi da nema napretka te da je Grčka na potezu. Iscrpnije...

Franak tuži banke i guvernere, a državu prijavljuje Bruxellesu

Udruga Franak podnijela je kaznene prijave DORH-u i USKOK-u protiv pravomoćno osuđenih banaka, odgovornih osoba u tim bankama te bivšeg i sadašnjeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog i Borisa Vujčića jer u slučaju Franak nisu ni na koji način zaštitili građane od višestrukih prijevara. Također su podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti odluke Vrhovnog suda objavljene u svibnju ove godine kojom su izrazito nezadovoljni. Udruga će prijaviti hrvatsko pravosuđe Europskom parlamentu i Komisiji. Iscrpnije...

U Bruxellesu 500 hrvatskih radnika

U dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji broj hrvatskih državljana koji su dobili posao u institucijama EU, prema raznim vrstama ugovora, prešao je 500. Najveći broj njih radi poslove vezane uz prevođenje, bilo da je riječ o prevoditeljima, lektorima ili pravnicima lingvistima, jer njih EU počne zapošljavati i prije nego što neka nova članica pristupi Uniji. Od 197 Hrvata koji rade kao službenici u Europskoj komisiji, njih čak 134 su žene. Najveći broj zaposlenih je u početnom rangu administratora AD-5 za stalno zaposlene ili privremene agente te funkcionalnoj grupi IV za ugovorne agente. Iako se za izračun plaće koriste razni elementi, iz ovih skupina uglavnom dobiju oko 4500 eura mjesečno. Iscrpnije...

8 najvažnijih činjenica o TTIP-u

Diljem Europe već se nako vrijeme održavaju prosvjedni skupovi protiv TTIP-a, a putem online peticije prikupljeno je više od dva milijuna potpisa. Prigovor je netransparentno vođenje pregovora, o kojima javnost vrlo malo zna, kao i o samom ugovoru. Strahuje se da će se na europskom tržištu naći i proizvodi koji su dosad bili zabranjeni, poput piletine tretirane klorom ili govedine s GM hormonom rasta, te azbesta. Iscrpnije...

Socijalisti odgodili glasanje o TTIP-u - ne daju da korporacije tuže države

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz odgodio je glasovanje o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Država nakon što su socijalistički zastupnici zatražili da se u tekstu rezolucije o TTIP-u ne spominje mehanizam za rješavanje sporova između privatnih investitora i država. Rasprava je održana danas, ali je glasovanje odgođeno jer je na tekst podneseno previše amandmana, pri čemu je rasprava bila naelektrizirana, pljuštale su međusobne optužbe, a inače pristojna razina komunikacije pretvorila se u nadvikivanje. Iscrpnije...

Sex Pistols stavljeni na kreditne kartice

Prije četrdesetak godina Sex Pistolsi su se borili protiv konzumerizma, a 2015. godine njihova prepoznatljiva zastava s albuma ‘Never Mind the Bollocks, Here’s the Sex Pistols’ naći će se na kreditnim karticama banke Virgin Money iza koje stoji Sir Richard Branson. Točnije, Vrigin Money imat će dvije ilustracije vezane uz kultni album iz 1977. godine, a osim omota albuma, na nekim karticama nalazit će se i slika vezana uz singl ‘Anarchy in U.K.’. Iz Virgin Moneyja su komentirali kako je vrijeme da potrošači stave i malo anarhije u svoje džepove. Iscrpnije...

Mađarska središnja banka osigurala novac za konverziju svih kredita u forinte

Mađarska središnja banka osigurala je iznos od 1,1 milijarde eura kojim će se svi preostali krediti vezani uz strane valute konvertirati u forinte. Nakon što je prošle godine Mađarska omogućila konverziju stambenih kredita, od kojih je većina bila vezana uz švicarski franak, sada idu korak dalje, te će i sve ostale vrste kredita, poput potrošačkih ili onih za kupnju automobila, prebaciti u lokalnu valutu. "Nenamjenski i auto krediti vezani uz strane valute izlažu valutnom riziku 250 tisuća kućanstava. Program koji je usvojilo Vijeće trebao bi osigurati nesmetanu konverziju kredita, bez značajnijeg utjecaja na tečaj i financijsku stabilnost", navodi se u priopćenju Mađarske središnje banke. Iscrpnije...

Ministarstvo: Ruski izvještaj o rastu neonacizma u Hrvatskoj je neutemeljen

Izvješće ruskog ministarstva vanjskih poslova o rastu neonacizma, u kojem jedno poglavlje posvećeno i Hrvatskoj, neutemeljeno je i selektivno. Kada je riječ o podacima koji se odnose na Hrvatsku, osim što je dio tih podataka u potpunosti neutemeljen, očito je da su birani i korišteni selektivno, da bi ih se prilagodilo unaprijed određenim zaključcima, rečeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Iscrpnije...

Hrvatska na pragu legalizacije poroda kod kuće?

U sljedećih mjesec dana hrvatska Vlada mora sastaviti odgovor na tužbu Ivane Pojatina, koja je prije tri godine Hrvatsku tužila Europskom sudu za ljudska prava jer u Hrvatskoj nije mogla legalno roditi kod kuće uz stručnu pomoć. "U sljedećih godinu do godinu i pol dana Europski će sud donijeti presudu te će hrvatske vlasti konačno dobiti stav o tome moraju li osigurati ovakvu mogućnost hrvatskim državljankama ili pravo na izbor mjesta poroda nije jedno od prava koje se mora omogućiti", predviđa Daniela Drandić iz udruge Roda. Iscrpnije...

Od siječnja više od 50.000 migranata stiglo u Italiju

Broj migranata koji su se od početka godine iskrcali u Italiju premašio je 50.000, uključivo čak 6000 osoba koje je međunarodna flota tijekom proteklog vikenda spasila iz unesrećenih plovila. Tri velike regije sjeverne Italije upozorile su u nedjelju da neće prihvatiti nove ilegalne imigrante. Regija je poput “bombe koja će eksplodirati”. Predsjednik Lombardije Roberto Maroni je rekao da će pisati čelnicima regije i tražiti od njih da više ne prihvaćaju ilegalne imigrante. Novoizabrani predsjednik Ligurije Giovanni Toti podržao je to stajalište, a predsjednik regije Veneto Luca Zaia je rekao da je ta regija poput “bombe koje će eksplodirati”. Iscrpnije...

Aktivistica na čelu Barcelone: Ovdje počinje globalna demokratska revolucija

"Ovo što se događa u Španjolskoj i Barceloni nisu izolirani slučajevi. Korumpirana politička elita postala je saveznik financijskog sektora čiji je jedini cilj da preko špekulacija izvuče što više novca, čak i na račun rastuće nejednakosti i siromaštva. Upravo je vladavina na lokalnim i gradskim razinama ključ za borbu protiv ovakvih politika. Tamo se može provoditi inkluzivnija politika, gdje će građani biti uključeni znatno više od pukog glasovanja svake četiri godine. Demokratska revolucija se, međutim, mora dešavati na globalnoj razini da bi uspjela, jer ekonomija i kapital nemaju granice", kaže Ada Colau, aktivistkinja i novoizabrana gradonačelnica Barcelone. Iscrpnije...

"Ako ne uspije Ciprasov blef Grčkoj će ostati samo komunisti i fašisti"

Niti EU želi izlazak Grčke iz eurozone, niti Cipras želi izlazak iz eurozone. Nikome se ne ulazi u neprovjerene i nepredvidljive vode, drugim riječima - nitko u ovoj partiji nije pretjerano radikalan. Ipak, pitanje više nije samo tko će pobijediti u toj detekciji blefova, već koliko će ova dramatična partija trajati? Naime, kako vrijeme prolazi Syriza se sve više i više predstavlja kao Vlada koja će "uspjeti ili propasti", odnosno probat će se izboriti za dobru stvar, ali ako ne uspiju spremni su na vlastiti pad. Tada bi se desili turbulentni prijevremeni izbori. I kome da grčki narod onda da svoj glas? Kao još neprovjerene opcije ostati će im, koliko god to sirovo zvučalo, samo komunisti (KKE) i fašisti (Zlatna Zora), piše Advance.hr. Iscrpnije...

Syriza nema izbora: Grčka se mora pripremiti na napuštanje eurozone

U posljednjih pet mjeseci, otkad je Syriza došla na vlast u Grčkoj, malo se toga promijenilo - čelnici uglavnom provode vrijeme odgađajući rokove otplate vjerovnicima, ali ne ispunjavaju predizborna obećanja. A to se neće promijeniti tako dugo dok Cipras ne povuče radikalan potez - raskid s eurozonom. Iako će to biti velika ekonomska, politička i društvena trauma za zemlju, čini se da drugog izbora nema, piše In These Times. Iscrpnije...

U EU smo uplatili 225 milijuna kuna više nego smo dobili

Otkad je 1. srpnja 2013. godine ušla u EU, Hrvatska je od Europske komisije primila 50,3 posto sredstava iz fondova za financijsko razdoblje 2007. do 2013., čime se nalazi na 24. mjestu od sveukupno 28 država u Uniji. Manje od nas izvukli su samo Rumunjska, Italija i Bugarska, a jednako kao mi izvukla je Malta. Štoviše, dosad smo Europskoj uniji uplatili gotovo 225 milijuna kuna više nego što smo od nje dobili. Iscrpnije...

Rusija, SAD i EU okrivljuju jedni druge oko Ukrajine

Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin u UN-u je jučer za posljednje sukobe u Ukrajini okrivio Kijev izjavivši da on krši sporazume iz Minska i dovodi u opasnost civile: "Ako dopustimo Kijevu da nastavi... situacija bi mogla izmaknuti kontroli". Britanija je za novo nasilje izravno okrivila Moskvu. "To je bio napad separatista na ukrajinske vojne postrojbe", rekao je britanski veleposlanik Matthew Rycroft dodajući da je to očito bilo "s predumišljajem". Istaknuo je da su separatističke snage "ruska tvorevina". Zamjenik čelnika promatračke misije OESS-a Alexander Hug rekao je da obje sukobljene strane dovode civile u opasnost budući da se pogoršava stanje sigurnosti. Iscrpnije...

WikiLeaks objavio 17 tajnih dokumenata TISA sporazuma

WikiLeaks je na svojim stranicama objavio 17 tajnih dokumenata povezanih s kontroverznim Općim sporazumom o javnim uslugama (TiSA) na čijem potpisivanju iza zatvorenih vrata rade SAD, EU i još 23 države članice Svjetske trgovinske organizacije, uključujući Tursku, Meksiko, Kanadu, Australiju, Pakistan, Tajvan i Izrael koje zajedno "nose" dvije trećine svjetskog BDP-a. Pod jurisdikciju ovog sporazuma pale bi usluge, vodoopskrba, energetika, promet, bankarski sektor, telekomunikacije. Ovakav sporazum mogao bi biti loša vijest i za pristalice open source softvera, jer jedan članak zabranjuje državama da traže pristup kodovima 'masovnog' softvera ako žele nuditi usluge koje taj softver omogućuje. Iscrpnije...

68 imigranata otkriveno u kontejneru u luci u Engleskoj

Britanske službe za izvanredne situacije priopćile su da su u luci Harwich, na jugoistoku Engleske, u kontejneru pronašle 68 osoba, uključujući dvije trudnice. U priopćenju se navodi da je sedam osoba, uključujući žene, prebačeno u bolnicu, ali nitko nije u težem stanju. Preostale ljude preuzeli su dužnosnici britanske Pogranične agencija. Dužnosnik ambulantne službe rekao je da se smatra da je kontejner stigao iz Nizozemske i da su osobe, koje su pronađene, raznih nacionalnosti. Iscrpnije...

Zašto euro odjednom naglo jača?

Posljednjih nekoliko dana euro naglo jača u odnosu na gotovo sve ostale najvažnije svjetske valute. U posljednja tri dana u odnosu na švicarski franak ojačao je više od 2 posto, u odnosu na britansku funtu približno 3 posto, a u odnosu na američki dolar 3,5 posto. Dva su razloga za jačanje eura. Prvi je sastanak čelnih ljudi Europske centralne banke, nakon kojeg je predsjednik ECB-a, Mario Draghi, izjavio da je ECB zadovoljna učinkom ubrizgavanja 60 milijardi eura mjesečno u financijski sustav eurozone. Drugi razlog jačanja eura je zatvaranje dijela velike količine prodajnih naloga na euru koje su špekulanti masovno otvarali zadnjih godinu dana, piše Poslovni. Iscrpnije...

Merkel spremna na izmjenu ugovora o EU-u da zadrži Veliku Britaniju

Čelnici EU-a možda će morati razmotriti izmjene Sporazuma kako bi se provele reforme koje traži Velika Britanija prije održavanja referenduma o njezinu ostanku ili izlasku iz Unije, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Britanski premijer David Cameron obećao je da će ponovno raspravljati o odnosu između Londona i Bruxellesa prije održavanja referenduma krajem 2017. Kamen spoticanja za Camerona predstavljaju novi zakoni o imigraciji, a želi i veći utjecaj zakona pojedinačnih zakona nad zajedničkim. Iscrpnije...

Kanabis najkorištenija droga u Europi, potražnja za heroinom stagnira

Prema godišnjem izvješću Europske agencije za borbu protiv droga, kanabis je najpopularnija droga u Europi - u prošloj godini koristilo ju je 19,3 odraslih. No samo u prošloj godini otkriveno je 450 novih droga, koje je sve teže definirati jer sve više oponašaju kontrolirane droge, a jača i krijumčarenje heroina "južnom rutom" od Irana i Pakistana preko Arapskoga poluotoka i Afrike do Europe, gdje se sada odvijaju i ključne faze njegove proizvodnje. Iscrpnije...

7,5% morskih vrsta u Europi na rubu izumiranja

Oko 40% europskih morskih pasa i raža prijeti izumiranje, stoji u izvješću IUCN-a, dok na cijelome kontinentu 7,5% vrsta čeka izumiranje. Kad se tomu pribroje i "gotovo izumiruće" vrste, brojka se penje na 10%. Istovremeno Svjetska banka upozorava na ekonomsku neodrživost pretjeranog izlova, zbog čega stručnjaci pozivaju na uvođenje kvota na izlov. Prema procjeni Europske komisije, čak polovina vrsta u Atlantiku te vrtoglavih 93% u Sredozemnome moru pogađa neodrživ izlov. Iscrpnije...

Građani Hrvatske među najnezadovoljnijima u Europi

Danci, Finci, Šveđani, Islanđani i Švicarci najzadovoljniji su (ocjene 8,0), a Bugari i Srbi najnezadovoljniji (ocjene 4,8 i 4,9) u Europi, pokazuju najnoviji Eurostatovi podaci o kvaliteti života u 32 europske države. Hrvatska na toj ljestvici zauzima - 26. mjesto (s ocjenom 6,3). Naši su građani nezadovoljni zbog financijske situacije, ali im zadovoljstvo donose osobni odnosi. Iscrpnije...

Zbog nestabilnih valuta sve se više štedi u zlatu

Vrijednost zlata tijekom 20 godina utrostručila se – tko je 1995. godine uncu zlata platio 400, sada može zaraditi 1.200 dolara. Kao zamjena za nesigurne oblike štednje u valutama podložnim iznenadnim promjenama tečaja i gubitku vrijednosti zbog inflacije, u Hrvatskoj je sve popularnije investicijsko zlato u fizičkom obliku, oslobođeno poreza i davanja. Najveću ponudu investicijskog zlata nudi tvrtka Auro Domus Bullion Market u 160 poslovnica diljem Hrvatske, uz cijene već od 200 kuna. Iscrpnije...

London je najposjećeniji grad na svijetu

London se nakon dvije godine stanke vratio na čelo najposjećenijih gradova svijeta. Po projekciji MasterCardova globalnog indeksa posjećenosti gradova za 2015., ove će godine britansku prijestolnicu posjetiti 18,8 milijuna turista koji će prenoćiti najmanje jednu noć. Prethodne dvije godine na vrhu je bio Bangkok koje će ove godine posjetiti 18,2 milijuna turista, a njegov pad na ljestvici tumači se nestabilnijom političkom situacijom na Tajlandu. Na trećem mjestu je Pariz, a u prvih deset najposjećenijih gradova još su Dubai, Istanbul, New York, Singapur, Kuala Lumpur, Seul i Hong Kong. London je prvi i po potrošnji, u gradu će turisti ove godine ostaviti 20,2 milijarde dolara. Iscrpnije...

"Moj život (ni)je Švicarska"

"Dok su se u europskom centru stogodišnjim sindikalnim i aktivističkim borbama izborili za održiv sustav stanovanja, kod nas se, nakon privatizacije društvenih stanova, samo prepisuju bankarski EU recepti. Borba za stvarno i zajedničko pravo na stan neće početi smjenama vlada ili guvernera, jer svi oni bez izuzetka guraju iste politike kojima su prioriteti europske banke, a ne europska socijalna država. Sve navedene dobre prakse zajedničkog stanovanja i kod nas i u Europi nastale su po univerzalnom principu – udruživanjem i dugoročnim društvenim pritiskom za promjenom neodrživog sustava kakvog imamo danas. Nadamo se da su travanjski prosvjedi tek početak ovakve borbe", piše Vizikultura. Iscrpnije...

Radnici iz novih članica Unije žrtve 'teške eksploatacije'

Agencija EU za temeljna prava objavila je izvještaj o 'ozbiljnim oblicima iskorištavanja radnika', većinom iz novih, istočnih članica Unije u zapadnoj Europi. Radi se uglavnom o sezonskim radnicima u ugostiteljstvu, poljoprivredi ili građevini koji su pritisnuti visokom nezaposlenošću u svojim zemljama prihvatili ponude za privremeni rad na Zapadu. Osim niskih plaća koje, mnogima nisu bile ni isplaćene, velik broj radnika susreće se i neprimjerenim zahtjevima poslodavaca koji uz iscrpljujuć rad od radnika očekuju da sami plaćaju smještaj, prijevoz ili hranu, a kako nisu prijavljeni nisu u mogućnosti zahtijevati čak ni osnovna prava. Iscrpnije...

"Jadna Europa. I jadni mi u takvoj Europi"

Da se Hitlera i Mussolinija svojedobno pozdravljalo sa ‘Zdravo, diktatore’, kao Orbana, da ih se tapšalo rukom po obrazu, bila bi to drugačija Europa. Tom bi Europom zaista vladao mrak, za koji nas žele uvjeriti da je vladao u vrijeme realnoga socijalizma. Pada li to na pamet onima koji danas tako bezočno, drsko i činjenicama usprkos izjednačavaju komunizam i nacifašizam? 'Hitleri iz našeg sokaka' razmiljeli su se širom Europe. A stara Europa uporno se pravi kao da ih ne vidi. Jadna Europa. I jadni mi u takvoj Europi, pišu Novosti. Iscrpnije...

"Europski tutori – sramota ili ne?"

"Prije nekoliko dana u svim medijima osvanula je senzacionalna vijest da Vlada Republike Hrvatske ima europske tutore koji joj pomažu izvlačiti novac iz fondova EU jer je postotak iskorištenosti ispod europskog prosjeka od 60 posto. Kad bi ministar Grčić samo jednom rekao kakva je stvarna slika i kad bi pokazao da u sustavu zaista postoji cijeli niz pametnih ljudi koji naporno rade da bi cijela priča funkcionirala, mislim da bismo ga svi ozbiljnije shvaćali, a ni mediji mu ne bi zamjerili europsko tutorstvo nad povlačenjem sredstava iz EU fondova", piše Ariana Vela za Tportal. Iscrpnije...

"Dajte Syrizi šansu!"

"Ludilo, bijes, put u pakao, shizofrenija, laž", samo su neki od pojmova koji se povezuju s grčkim ministrom financija Janisom Varoufakisom i njegovim potezima, koji redovito od kraja siječnja iskaču s naslovnica portala i dnevnih novina. Zašto je toliko teško prihvatiti novi put kao logičan, nakon što je stari evidentno zakazao? Medijski linč sasvim sigurno ne ide na ruku grčkoj vladi i dodatno joj otežava ionako iznimno zahtjevan posao.Notorna je činjenica, koju moraju pojmiti svi oponenti nekonvencionalnih mjera Syrize, da se uspješnost njezine ekonomske politike sasvim sigurno ne može ozbiljno i decidirano ocjenjivati nakon nepuna četiri mjeseca mandata, piše H-Alter. Iscrpnije...

'Američka i europska vojska trebaju zajedničku silu protiv Rusije'

"Trebamo imati europsku vojsku pod NATO-om i EU-om, s glavnim zadatkom da štiti svoje članice. SAD može biti podrška, ali ne i jedini jamac. Moj praktični plan je prijedlog reorganizacije NATO-a u sljedećih deset godina i onda ćemo 2025. godine imati europsku i američku vojsku koje zajedno surađuju. Rusija nije Sovjetski Savez. Rusija je zemlja od 140 milijuna ljudi s populacijom koja stari i ako imamo jaku obranu, oni neće napasti. Ovako se Europljani uzdaju u Amerikance da će oni obaviti sav posao, a Amerikance kriza odvede negdje drugdje i nastaju problemi", kaže ugledni američki profesor Bruce Ackerman, koji gostuje na konferenciji u Cavtatu. Iscrpnije...

TTIP: Najsporniji dio su tužbe kompanija protiv država

"Odbor za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta dao je zeleno svjetlo Komisiji da u nastavku pregovora sa SAD-om o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) uključi i kontroverzni mehanizam za rješavanje sporova između investitora i država, ali da taj mehanizam, poznatiji po engleskoj kratici ISDS, reformira i poboljša. Osim toga, EP je pozvao pregovarače da se sastavi 'iscrpan popis' osjetljivih poljoprivrednih i industrijskih proizvoda koji bi mogli biti isključeni iz liberalizacije trgovine", piše Večernji. Iscrpnije...

Drakulić: Život je postao gotovo nezamisliv bez kreditne kartice

"Prevladavanje kartice nad gotovinom najviše veseli poreznu upravu, a to je ujedno i najozbiljniji argument u prilog ovog načina plaćanja. Jer svaka transakcija karticom ostavlja za sobom trag koji je lako kontrolirati. Naime u Švedskoj porezna uprava gubi godišnje 65 milijardi kruna zbog prometa na crnom tržištu. Kontrola toka novca preko kartičnog poslovanja je naravno puno bolja - ali i kontrola osoba. Jedan od najjačih argumenata protiv potpunog prelaska na bezgotovinsko društvo je da bi na taj način banke zadobile previše moći, kao da je već nemaju", piše Slavenka Drakulić. Iscrpnije...

Dubrovnik odbio platiti osiguranje za predstavu 'Elementarne čestice'

Dubrovački gradski vijećnici jednoglasno su odbili financiranje osiguranja predstave 'Elementarne čestice' koja je odlukom Festivalskog vijeća, usprkos činjenici da predstavlja sigurnosni rizik, nedavno vraćena na programa Dubrovačkih ljetnih igara. Na zahtjev vijećnika HDZ-a, dnevni red sjednice Gradskog vijeća je nadopunjen Zaključkom o neprihvaćanju financiranja dodatnih troškova osiguranja predstave 'Elementarne čestice' koja je s programa Igara maknuta jer njezino izvođenje predstavlja sigurnosni rizik. Vijećnica HDZ-a Sanja Putica istaknula je kako su stavovi Michela Houellebecqa, autora djela prema kojem se radi predstava, prema islamu neprihvatljivi. Iscrpnije...

89 europskih političara i oficira na ruskoj crnoj listi

Europski dužnosnici reagirali su na rusku “crnu listu” s imenima 89 političara i vojnih dužnosnika. Ruske vlasti u zadnjih su nekoliko mjeseci spriječili ulazak u zemlju nekolicini europskih političara, pozivajući se na povjerljivu listu o koju nikad nisu objavljeni detalji. No, informacije o listi počele su curiti u javnost u petak, nekoliko dana nakon što je Rusija onemogućila ulazak konzervativnom njemačkom zastupniku Karlu-Georgu Wellmanu, predsjedniku njemačko-ukrajinske skupine prijateljstva u Bundestagu. Lista uključuje i zamjenika britanskog premijera Nicka Clegga, bivšeg europskog povjerenika za proširenje Stefana Fulea i francuskog intelektualca Bernarda–Henryja Levya. Iscrpnije...

Bruxelles: Iz Hrvatske će do 2019. emigrirati 200.000 ljudi

U razdoblju do 2019. godine migracija iz Hrvatske u države EU bila bi 166 tisuća ljudi u slučaju da europska tržišta rada ostanu zatvorena za hrvatske radnike, a ako bi sve države EU-a 1. srpnja ukinule ograničenja, popela bi se na 217 tisuća, prognoza je na koju se pozvala Europska komisija u svojoj preporuci državama članicama EU da otvore svoje granice radnicima iz Hrvatske. 13 članica EU ima ograničenja za hrvatske radnike, uključujući ovdje Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku i Sloveniju. Od 1. srpnja 2013., kad je RH ušla u EU, u Uniji se zaposlilo 14.000 radnika iz Hrvatske. Iscrpnije...

Pariz skida s Mosta umjetnosti lokote ljubavi teške 45 tona

Pariška gradska uprava počinje u ponedjeljak skidati stotine tisuća lokota ljubavi obješenih o poznati Most umjetnosti (Pont des arts), koji je lani popustio pod teretom. S Mosta umjetnosti na rijeci Seini pruža se prelijep pogled na francusku prijestolnicu, a u svijetu je poznat po svojim lokotima ljubavi koje zaljubljeni vješaju na ogradu nakon čega bacaju ključić u rijeku. "Skinut ćemo gotovo milijun lokota, ukupno teških 45 tona", rekao je Bruno Julliard, prvi zamjenik pariške gradonačelnice Anne Hidalgo. Iscrpnije...

EU predlaže nove mjere kako bi multinacionalke plaćale više poreza

Europska komisija izložila je plan novih poreznih mjera kojima želi ograničiti prostor multinacionalnim kompanijama za smanjenje poreznih obveza kroz "kreativno računovodstvo", odnosno spriječiti umjetno prebacivanje dobiti u zemlje s nižim porezima, kao što je bio slučaj s LuxLeaksom. Prema tom prijedlogu kompanije bi kod izračuna poreznih obveza morale postupati u skladu sa samo jednim sustavom u EU-u, a ne se rukovoditi različitim pravilima u pojedinačnim zemljama članicama. Iscrpnije...

Hrvatska prima 747 izbjeglica; po osobi dobiva 6.000 eura

Hrvatska bi trebala primiti 747 izbjeglica iz Sirije i Eritreje od ukupno 40.000 onih koji su od sredine travnja došli u Italiju i Grčku. Za to će iz proračuna EU, iz fonda za migracije i integracije, dobiti 6000 eura za svaku osobu. Njemačka bi prema istom programu trebala primiti najveći broj izbjeglica, više od 8000. Iscrpnije...

Kraj bankarske tajne: EU i Švicarska razmjenjivat će podatke o računima

Europska unija i Švicarska danas su potpisale sporazum koji se naziva povijesnim – obje će strane od 2018. godine automatski razmjenjivati informacije o bankovnim računima svojih građana, čime će se povećati transparentnost novčanih tokova i smanjiti mogućnost poreznih utaja. „Ovo je početak nove ere u poreznoj transparentnosti, još jedan udarac utajivačima poreza i korak ka poštenijem oporezivanja“, rekao je Pierre Moscovici, povjerenik Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja. Iscrpnije...

U EU-u isto zapošljavaju preko veze - samo što uhvaćeni podnose ostavke

T-portal je istražio kako bi ministar Miljenić prošao da je uhvaćen u sređivanju posla preko veze u nekoj od zemalja EU. Primjerice, u Bavarskoj je lider kluba CSU Georg Schmid otkriven jer je zaposlio vlastitu suprugu kao asistenticu, zbog čega je dao ostavke u stranci i parlamentu. U Sloveniji je bez sankcija prošlo zapošljavanje kćeri Janeza Janše, a pomoć prijatelju nije mnogo naštetila ni poljskom Donaldu Tusku, koji je nekad bio premijer, a danas je predsjednik Europskog vijeća. Iscrpnije...

U strahu za vlastitu ušteđevinu Hrvati se okreću zlatu

Zabrinutost zbog pada vrijednosti novca i uvođenja poreza na štednju preusmjerila je značajan dio ušteđevina hrvatskih građana u opipljive sirovine poput zlata. Fizičko investicijsko zlato tražen je proizvod jer mu cijena raste u uvjetima krize i gospodarske nesigurnosti, a istovremeno je oslobođeno PDV-a i poreza na dohodak. Najveću ponudu proizvoda od zlata - dukata, pločica, poluga i posebnih darovnih kartica s cijenom već od 200 kuna, nudi tvrtka Auro Domus u svojih 160 poslovnica. Iscrpnije...

Rezolucija o Srebrenici i čovjek koji je prvi opisao genocid

"Na prijedlog Ivana Jakovčića Asocijacija liberalnih stranaka, treća skupina po snazi u Europskom parlamentu, prihvatila je Rezoluciju o Srebrenici. Povod joj je dvadeseta godišnjica zločina, koja će biti obilježena 11. srpnja. Jakovčićeva inicijativa ima simboličku vrijednost, jer dolazi iz Istre, jedne od onih ranjenih europskih regija u kojima se razvija kultura sjećanja - i lijepo bi bilo vjerovati da će jednoga dana Srebrenica i cijelo Podrinje biti nalik Istri", piše Miljenko Jergović za Jutarnji o pojmu genocida i njegovu tvorcu Raphaelu Lemkinu. Iscrpnije...

TTIP: Spas ili propast za EU?

"Nije točno da su pregovori potpuno transparentni. Vrše se na razini lobista koji su povezani s multinacionalnim kompanijama. Tu se pregovara s pozicije interesa multinacionalnih kompanija. I prije je bilo pokušaja da se taj proces ubrza te se nije htjelo da ide u Europski parlament, što izaziva veliku sumnju. Ne radi se ovdje samo o trgovinskom sporazumu. Ovdje se pregovara o radničkim pravima, sigurnosti hrane itd“, iznijela je svoje mišljenje o spornom Transatlantskom sporazumu Mirela Holy. Iscrpnije...

Cameron: useljenike iz EU izbaciti ako su 6 mjeseci nezaposleni

Velika Britanija želi novi dogovor o Europi, rekao je britanski premijer David Cameron predsjedniku EK Jean-Claudeu Junckeru na sastanku uoči razgovora s čelnicima vodećih članica EU. Prema njegovim riječima, izmjene pravila o socijalnoj pomoći predstavljaju apsolutni preduvjet u novim pregovorima, želi postići da useljenici iz drugih članica EU čekaju četiri godine prije nego što steknu pravo na socijalnu pomoć u Velikoj Britaniji. Osim toga, namjerava omogućiti izgon nezaposlenih građana EU nakon šest mjeseci bezuspješnog traženja posla. Iscrpnije...

EK odobrila pesticide s kemikalijama koje utječu na endokrini sustav

Europska unija je odustala od regulacije kemikalija koje poremećuju endokrini sustav kako bi udovoljila američkim zahtjevima u pregovorima oko Transatlantskog partnerstva o trgovini i investicijama, otkrivaju dokumenti. Unija je u pregovore ušla s listom 31 štetnog pesticida, a od mjera se odustalo nakon što su Amerikanci zatražili da se zabrana zamijeni stavkom o potrebi za "dodatnim istraživanjima". Iscrpnije...

"Venecijanski biennale - umjetnost pokazuje svoju impotenciju"

Umjetnički radovi u Veneciji oslikavaju, čini se, apokalipsu suvremenoga neoliberalnog svijeta. Usprkos ili upravo zbog toga, tržište umjetnina doima se stabilnijim nego ikada. Dok migranti u Veneciji prodaju lažne Gucci torbice i selfie-štapove, posve isključeni iz ‘realnosti’ Bijenala, umjetnost uglavnom pokazuje svoju trulu impotenciju, posebice kad se zna da je namijenjena uglavnom eliti koja je sporadično spremna i ovakvim načinom upozoriti preostalih 99 posto čovječanstva na svjetsku bol, pišu Novosti. Iscrpnije...

60. Eurosong ili Dobro jutro Australijo, laku noć Europo!

"Ne mogu reći da je gledanje Eurovizije čisti gubitak vremena jer je uvijek zanimljivo vidjeti što će se svake godine promijeniti, koliko god samo glasanje bilo predvidljivo. Austrijski je Eurosong, na primjer, bio pretežno crn, predratni i poratni. Dueti su bili in i svaki je drugi nastup bio hetero par koji se intenzivno gleda u oči i voli. Možemo nagađati zašto je duet dominirao, ali mislim da to ima veze s pokušajem 'normalizacije' Eurosonga nakon prošlogodišnje 'devijacije' po imenu Conchita Wurst. Jasno je da to nije prošlo jer su svi gejevi i žene koje Eurosong vole i prate glasali za najzgodnijeg tipa večeri", piše Muf. Iscrpnije...

Švicarska objavljuje popis mogućih inozemnih utajivača poreza

Švicarska porezna uprava počela je objavljivati imena mogućih utajivača poreza iz inozemstva, čime reagira na brojne zamolbe za pravnu pomoć. Francuska, Njemačka, Rusija, Indija i još nekolicina zemalja traže od Švicarske informacije o mogućim utajivačima poreza, koja je na te upite reagirala objavom imena tih osoba u službenom listu, koji je na internetu dostupan svim zainteresiranima. Među osobama čija su imena objavljena nalaze se i poznate osobe. Jedan od njih je i Francisco Jose Ortiz von Bismarck, praunuk prvog njemačkog kancelara, u čijem je slučaju Njemačka zatražila od Švicarske pravnu pomoć. Iscrpnije...

Šveđani s pjesmom 'Heroes' osvojili 60. Eurosong

U velikom finalu ovogodišnjeg Eurosonga najviše glasova dobio je Mans Zelmerlow iz Švedske. Njegova elektro-pop balada Heroes dobila je ukupno 365 bodova od žirija i publike. Publiku je osvojio originalnim vizualnim efektima uključenim u scenski nastup tako je uz njega plesao i animirani lik. Švedski predstavnici posljednji su put osvojili Eurosong 2012. godine, kada je njihova pjevačica Loreen s pjesmom Euphoria oduševila Europu. Drugo mjesto pripalo je ruskoj pjevačici Polini Gagarin, za baladu A million voices. Iscrpnije...

Norveška postala glavni europski opskrbljivač plinom

Norveška je i službeno postala glavni europski opskrbljivač plinom i time potisnula Rusiju. U prvom tromjesečju 2015. godine, Norveška je u zapadnu Europu izvezla 29,2 milijardi kubičnih metara plina, dok se kod Rusije radi o 20,29 milijardi kubičnih metara plina. Nekoliko je faktora utjecalo na pokušaje Unije da se čim prije i čim više odvoji od ruske opskrbe plinom. Jedan od njih uključuje sklonost Rusije da svoje plinovode koristi kao sredstva prisile, a u novije vrijeme pojavili su se i sukobi u Ukrajini, koja je najveća tranzitna ruta za ruski izvoz plina u EU. Iscrpnije...

Ivan Jakovčić u sukobu interesa?

Na internetskoj stranici Europskog parlamenta objavljeno je da je europarlamentarac Ivan Jakovčić prijavio dodatno mjesečno primanje od 1.000 do 5.000 eura, koje dobiva kao član upravnog odbora tvrtke Afarak. Riječ je o multinacionalnoj kompaniji koja se primarno bavi eksploatacijom i izvozom kroma iz Južnoafričke Republike. Jedan od dioničara i direktora Afaraka je Danko Končar, najveći ulagač u Istri. Naravno, postavlja se pitanje - je li Jakovčić u sukobu interesa?, piše HRT. Iscrpnije...

"Međunarodni sporazum protiv logike"

"Tvrdnja premijera Milanovića da će TTIP biti dobar za Hrvatsku ako je dobar i za Europsku uniju u cjelini, predstavlja pogrešku u zaključivanju. Nepotpisivanje lošeg sporazuma - a TTIP je vrlo jaki kandidat za taj epitet - ne znači bježanje u autarkiju, već vrlo jasnu kritiku i apel za nečim boljim. Stoga kakve god inicijative mala i srednja poduzeća kroz TTIP mogu poduzeti, toliko se i mnogima takva šansa može oduzeti. Liberalizam za nejednake znači veće šanse za jače, nije li tako oduvijek i u bilo kojem segmentu života? Javnim politikama bismo trebali upravljati razvojem, jer on ne dolazi s neba", piše H-Alter. Iscrpnije...

MMF: Nema "brzog i prljavog dogovora" s Grčkom

Međunarodni monetarni fond odbacio je tvrdnje o sklapanju privremenog dogovora s Grčkom. S obzirom da je MMF jedan od glavnih vjerovnika te zemlje, neki su smatrali da bi Grčkoj mogao dati djelomičnu isplatu financijskog paketa koja bi zemlji omogućila da ostane solventna do jeseni. „Pristup tome mora biti sveobuhvatan, a ne brzi i prljavi posao“, rekla je šefica MMF-a Christine Lagarde. Iscrpnije...

'Tito je, kao i Staljin, bio komunistički diktator'

„Ako mlada osoba ne može ući na tržište rada i ne može naći odgovarajući posao, to može prouzročiti nepovjerenje u vrijednosti društva i institucija. Može udaljiti mlade osobe od političkih institucija. A sve to onda može voditi u oblik ekstremizma“, ustvrdio je povjerenik Europske komisije za kulturu, obrazovanje i mlade Tibor Navracsics, nešto kasnije u razgovoru izjednačivši Staljina i Tita kao slične komunističke diktatore. Iscrpnije...

Hrvatima još tri godine ograničen pristup slovenskom tržištu rada

Slovenska vlada potvrdila je prijedlog zakona kojim se hrvatskim državljanima još tri godine ograničava pristup slovenskom tržištu rada. To znači da će hrvatski građani do sredine 2018. biti tretirani kao tražitelji zaposlenja iz trećih država izvan EU-a te da će se moći zaposliti samo uz radnu dozvolu poslodavca i odobrenje države koja za strane radnike ima kvote. Takva odluka donesena je zbog zaštite slovenskog tržišta rada na kojem je gotovo 120.000 nezaposlenih slovenskih građana. Iscrpnije...

Njemačka ukida radne dozvole za Hrvate?

Njemačka će 1. srpnja ove godine ukinuti radne dozvole za građane Hrvatske, otkrio je zastupnik njemačkog Bundestaga Klaus-Peter Wilsch u neslužbenom razgovoru. Prema njegovim riječima, politička odluka je donesena i čeka se da prođe parlamentarnu proceduru, što znači da će biti donesena u lipnju. Iscrpnije...

Francuski supermarketi moraju pokloniti neprodanu hranu

Zastupnici u francuskom parlamentu usvojili su zakon koji će dokinuti "nacionalnu epidemiju bacanja hrane" i supermarketima zabranili uništavanje neprodanih prehrambenih proizvoda, javlja Guardian.Zakon kojeg je na izglasavanje uputio socijalist Guillaume Garot usvojen je jednoglasno. "Skandalozno je da se bjelilo izlijeva na jestivu hranu u kontejnerima supermarketa," rekao je Garot ususret glasanju. Trgovački centri veći od 400 kvadratnih metara imaju obavezu sklopiti formalne ugovore o darivanju s dobrotvornim društvima pod prijetnjom novčane kazne u iznosu do 75.000 eura ili zatvorske kazne u trajanju do dvije godine. Iscrpnije...

Skoplje se ruši, a Bruxelles okreće glavu

Novi građanski rat bio bi vrlo skup za Europu u svakom pogledu, razbucao bi briselski blok u ovim mjesecima kad će Britanija pregovarati o svojoj poziciji, a Grčka će se ljuljati, ponovno bi se svi uspaničili, trčkarali okolo i čekali da Obama nešto napravi. Sve – samo da ne naprave ono što je ispravno, a to je da toj zemlji daju pregovore kako bi mogla prodisati i imati normalan politički razvoj, piše Globus. "Neki od tih ljudi koji su u Kumanovu sudjelovali u – očito – vrlo profesionalnoj terorističkoj akciji borili su se u Siriji i Iraku. Oni znaju s kojom su idejom došli u Kumanovo. A to je džihad i širenje na europsko tlo radikalnog islama", kaže slovenski eurozastupnik, izvjestitelj Europskog parlamenta Ivo Vajgl. Iscrpnije...

200.000 ljudi se liječilo van Hrvatske, uglavnom u hitnim slučajevima

Oko 5% hrvatskih državljana koristilo je u proteklih 12 mjeseci zdravstvene usluge u drugim državama EU, uglavnom u hitnim slučajevima, pokazuje izvješće Eurobarometra. Hrvatska se tako našla u europskom prosjeku. Pravo na prekogranično liječenje u većoj su mjeri iskoristili pacijenti iz Luxemburga (16%), Italije (12%) i Mađarske (10%), dok Bugari, Britanci i Estonci gotovo uopće nisu koristili usluge inozemnih klinika. Iscrpnije...

Bizarne ovlasti kraljice Elizabete II.

Uloga britanske kraljice Elizabete II. uglavnom je ceremonijalna i sve njene političke ovlasti su s vremenom potpale pod nadležnost britanske vlade, piše Business Insider. No postoji još niz isključivih ovlasti koje ona uživa, a neke od njih su u najmanju ruku bizarne poput činjenica da je ona vlasnik svih labudova na Temzi, dupina u britanskim vodama kao i da smije voziti bez dozvole. Iscrpnije...

Hrvatska rekorder po broju prekvalificiranih za svoje radno mjesto

Postotak prekvalificiranih radnika u Europi kontinuirano raste od 2010. godine i to ne samo zbog ekonomske krize već i zato što su radnici danas sve skloniji prihvatiti poslove ispod svoje kvalifikacije. Takva je praksa najčešća u državama u kojima je stopa nezaposlenosti mladih s diplomom visoka, poput Hrvatske u kojoj ih samo 30% nađe posao u roku 3 godine. Po broju visokoobrazovanih mladih ljudi prekvalificiranih za posao Hrvatska je u samom vrhu. Iscrpnije...

U Njemačkoj evakuacija 31.000 ljudi zbog bombe iz II. svjetskog rata

Otkriće bombe od 250 kilograma zaostale iz Drugoga svjetskog rata u Hannoveru prouzročilo je evakuaciju 31.000 stanovnika toga grada. Bomba je ležala neotkrivena 70 godina u zemlji, u dvorištu bivše gimnazije i večernje škole, a otkrivena je tijekom građevinskih radova. Iscrpnije...

Europski kralj brze mode postao je treći najbogatiji čovjek na svijetu

Najbogatiji čovjek u Europi Amancio Ortega postao je prošlog tjedna treći najbogatiji čovjek svijeta. Tako je s trećeg mjesta smijenjen Meksikanac Carlos Slim i to drugi put ove godine. Osnivač Inditexa, najveći modni trgovac svijeta, povećao je svoje bogatstvo na 68 milijardi dolara. Inditex ima više od 6.600 trgovina koje rade pod brendovima Zara, Massimo Dutti i Paul&Bear. Prodaja u ovoj španjolskoj kompaniji porasla je 31 posto od 2012. na 24 milijarde dolara godišnje. Iscrpnije...

Granična politika smrti zemalja EU

Tijekom travnja neutvrđen broj brodova i improviziranih plovila potonuo je prenoseći više od 1500 izbjeglica preko Mediterana u zemlje EU. Razmjeri tragedije nakratko su temu migracija istaknuli u medijima i naizgled prisilili institucije Unije na reviziju svojih stajališta. No ovaj fenomen ipak i dalje ostaje bez adekvatnog razumijevanja, osobito u balkanskoj regiji u kojoj se nalazi jedna od glavnih migracijskih ruta. Hrvatska je početkom godine izradila nove nacrte Zakona o strancima i Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji uvode represivnija rješenja i potiču daljnju kriminalizaciju migranata. Iscrpnije...

Europska unija planira vojnom akcijom zaustaviti ilegalnu migraciju

Ministri Europske unije, i to ne samo vanjskih poslova nego i obrane, jučer su na zajedničkom sastanku u Bruxellesu raspravljali o jačanju napora za sprečavanje ilegalne migracije iz sjeverne Afrike te podržali plan za angažiranje vojnih snaga u borbi protiv krijumčara ljudi. Europska unija preko država članica koje su u Vijeću sigurnosti UN-a pokušava progurati rezoluciju koja bi takvoj operaciji dala međunarodnopravni legalitet i legitimitet. Iscrpnije...

EU danas pokreće operaciju protiv krijumčara u Sredozemlju

Mjesec dana nakon strašne nesreće EU danas počinje pomorsku operaciju protiv krijumčara koji zlorabe nesreću izbjeglica koji se preko Sredozemnog mora pokušavaju domoći Europe, a o njoj će odlučivati 28 ministara vanjskih poslova. U operaciji će sudjelovati ratni brodovi i izviđački zrakoplovi europskih vojska u moru ispred obale Libije koja je postala jedna od najvećih tranzitnih točaka za imigrante. Misija zahtijeva pristanak UN-a i zapravo će biti operativna tek u lipnju. Iscrpnije...

Horvat: Borba protiv terorizma donosi samo još terorizma

"U slučaju Hrvatske, upravo će otkazivanje predstave 'Elementarne čestice' predstavljati samoispunjujuće proročanstvo i inspirirati terorističke napade u budućnosti. Borba protiv terorizma rezultira sa samo još više terorizma. Jedan od načina izlaska iz europskog pokoravanja bi bio i vraćanje predstave u repertoar Dubrovačkih ljetnih igara", piše Srećko Horvat za Guardian. Iscrpnije...

Cipras: Nećemo odustati niti odstupiti od crvene linije u pregovorima

Grčki premijer Aleksis Cipras je izjavio da njegova vlada neće odstupiti od crvene linije u pregovorima sa svojim stranim zajmodavcima, no kazao je i da se nakon višemjesečnih pregovora dogovor mora postići. Cipras je kazao da su se dvije strane složile u pogledu fiskalnih ciljeva i poreza na dodanu vrijednost, no da se ne slažu oko pitanja o tržištu rada i o reformi mirovinskog sustava. Kazao je i da bi sporazum trebao sadržavati nizak primarni proračunski višak za 2015. i 2016. te restrukturiranje duga. "Dug se mora zatvoriti, u to nema sumnje. No bez obzira na to, neki ne mogu imati u primisli ideju da će se, s vremenom otpornost grčke strane smanjivati", rekao je grčki premijer. Iscrpnije...

Moscovici: Vjerujemo u Hrvatsku vladu

"S Hrvatskom vladom imali smo vrlo važnu i konstruktivnu raspravu na kojoj su bili njezin predsjednik, potpredsjednik te ministar financija Očito je da je u Hrvatskoj postignut napredak. Smatramo da Vlada provodi ambiciozne reforme", kaže Pierre Moscovici, europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove. Naglasio je kako su svjesni da su deficit i dug i dalje previsoki, ali isto tako vjeruju da se poduzima sve kako bi se to smanjilo. "Želimo učvrstiti hrvatsko gospodarstvo, ali se mora znati da tu priči nije kraj jer Hrvatska očito još ne ispunjava postavljene joj kriterije", dodao je Moscovici. Iscrpnije...

"Kako se obračunati s tom prošlošću?"

Europski politički projekt, a zajedno s njim i europska desetljeća mira, sazdana su, i još uvijek opstaju, na debelom sloju povijesnog zaborava. Zaborav sam od sebe nije moguć. Ipak, moguće je nametnuti ga odozgo. Valjalo je zaboraviti stoljeća vjerskih, etničkih, građanskih ratova, istrebljenja, genocida. Njemačka i Francuska morale su, da bi uzmogle jedna drugoj pružiti povijesnu ruku pomirnicu, zaboraviti stoljetne ratove, kavge i sporove. Ne, nisu ih riješile, jednostavno su ih ostavile iza sebe. To je omogućilo pravi 'mir za naše vrijeme', barem za europski Zapad. S druge strane, Balkan je zaslužan za razbijanje tog mita o nikad jačem i stabilnijem europskom sustavu sigurnosti. Mita koji je razbijen, između ostalog, i zbog dugog pamćenja, piše H-alter. Iscrpnije...

"The Sun je pobijedio i na ovim britanskim izborima"

“Sun je pobijedio” legendarna je naslovnica najčitanijeg britanskog tabloida The Sun objavljena 11. travnja 1992. s porukom da je upravo Sunova podrška torijevcima pridonijela njihovoj neočekivanoj pobjedi u tijesnoj utakmici Johna Majora protiv naoko popularnijeg laburista Neila Kinnocka. Moglo bi se reći da je The Sun još jednom pobijedio, u danima prije izbora preklinjući Britance da glasaju za torijevce. Za njima su se poveli svi tradicionalno desni naslovi uključujući Daily Mail, The Times i The Daily Telegraph, koji u Britaniji čine većinu. Očito je da su bili vođeni iskrenom panikom da će Britanci odlučiti u korist laburista koji bi bili primorani koalirati sa škotskim nacionalistima SNP, piše Jutarnji. Iscrpnije...

EK: Hrvatska će 2060. imati 600 tisuća stanovnika manje

Hrvatska će do 2060. godine izgubiti 600 tisuća stanovnika i prema projekcijama za 45 godina u njoj će živjeti 3,7 milijuna stanovnika, objavila je Europska komisija. Procjenjuje se da će Hrvatska izgubiti 757 tisuća radno sposobnih stanovnika. Kao i u ostatku Europe, istodobno će rasti udio starijeg stanovništva. Iscrpnije...

Bruxelles: Hrvatska mora primiti 315 izbjeglica iz Sirije

Od 20 tisuća izbjeglica iz Sirije, koje EU planira preseliti iz izbjegličkih kampova u Turskoj i Libanonu i zbrinuti u svojim državama članicama, Hrvatska će morati primiti njih 315, pokazuje izračun koji je EK objavila nakon usvajanja Europskog migracijskog programa. Hrvatska bi time ubuduće trebala preuzimati i 1,73% tražitelja azila koji doplove do obala Italije, Malte ili Grčke. U programu se iznose hitne mjere koje će se poduzeti u cilju rješavanja krizne situacije u Sredozemlju, kao i koraci koji će se poduzeti idućih godina radi boljeg upravljanja svim aspektima migracija. Telegram ima statistiku dolazaka... Iscrpnije...

Velika Britanija će do 2060. imati najveći broj stanovnika u EU-u

U izvješću Europske komisije predviđa se da će do 2060. Velika Britanija prestići trenutačno najmnogoljudniju državu EU-a, Njemačku, i postati najnapučenijom europskom državom s 80,1 milijuna stanovnika. Njemačku pogađa negativni prirast pa se očekuje da će sa sadašnjih 81,3 milijuna stanovnika spasti na 70,8 milijuna. Europsko stanovništvo u cjelini narast će na 523 milijuna ljudi (sada ima 507 milijuna), ali i ostarjeti (bit će 28% stare populacije naspram sadašnjih 18%). Iscrpnije...

Na suđenju u Münchenu svjedoči Mostarac, u Mostaru terorističke prijetnje

Na suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Münchenu svjedočio je bivši visoki djelatnik jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS) Ivan Lasić videovezom iz Mostara. "Savezna služba usklađivala je rad republičkih službi. Druga uprava SDS-a skupljala je i analizirala podatke, republičke službe provodile su smjernice iz Beograda, republičke službe radile su samostalno, a kad su radile akcije u inozemstvu, trebalo im je koordiniranje iz Beograda", rekao je svjedok. Policijske snage s dugim cijevima raspoređene su pak na više lokacija u Mostaru, posebno kod sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije. Prema službenom priopćenju pojačana je zaštita službenih objekata, dok mediji navode kako je policija primila obavijest o terorističkim prijetnjama. Iscrpnije...

Prihvat imigranata - u Hrvatsku 200 Sirijaca

Europska komisija sutra će usvojiti i objaviti dugonajavljivani Migracijski program, a nacrt čiji je sadržaj procurio u javnost već je izazvao žestoke reakcije pojedinih država članica. Najveće protivljenje moglo bi doći od strane Velike Britanije, a program snažno podupire Njemačka. Iako Hrvatska nije prioritetno odredište izbjeglica i za većinu azilanata ona je samo tranzitna zemlja, najava o mogućem prihvatu dvjestotinjak Sirijaca opet je otvorila pitanje kako će Hrvatska pridonijeti rješenju i prijedlogu EK o raspodjeli izbjeglica, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Venecija: 'Domaća' obitelj plati 12, a turisti 138 eura za potpuno iste usluge

Belgijski turist podnio je službenu pritužbu Europskoj komisiji zbog razlika u cijenama koje se u Veneciji naplaćuju turistima i lokalcima. Primjerice, vožnju brodićem, karte za Duždevu palaču, dva odlaska na toalet i surfanje internetom "domaća" obitelj platila bi 12 eura, dok bi to obitelj turista stajalo - 138 eura. EK istražuje pritužbu, koju Venecija opovrgava. Iscrpnije...

Grčka platila MMF-u 750 milijuna eura, sada su upitne plaće i mirovine

Grčka je danas, dan prije roka, platila MMF-u ratu duga od gotovo 750 milijuna eura i izbjegla bankrot. Ipak, sada vlada nema za plaće i mirovine koje moraju isplatiti kasnije u svibnju. Atena očekuje da joj ministri financija eurozone na sastanku u Bruxellesu potvrde napredak u pregovorima o reformama kako bi mogla dobiti novu financijsku pomoć, 7,2 milijarda eura. Iscrpnije...

EU namjerava uništavati krijumčarske brodove prije ukrcaja imigranata

Zbog sve većeg broja nezakonitih migranata koji stižu u Europsku Uniju iz sjeverne Afrike EU će zatražiti od UN-a dozvolu za uništavanje krijumčarskih brodova. Plan navodi da bi ratni brodovi bili stacionirani u libijskim teritorijalnim vodama, a s njih bi uzlijetali naoružani helikopteri koji bi potom 'neutralizirali' krijumčarske brodove. Italija bi preuzela operativno zapovjedništvo misije koju je već podržalo desetak država, uključujući Španjolsku, Francusku i Britaniju. Protiv ideje je libijski veleposlanik, ali i generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Iscrpnije...

Schulz nas ne može izliječiti od mržnje

"Neuobičajeno je da se predsjednik parlamentalnog odbora za vanjsku politiku žali predsjedniku Europskog parlamenta da u njegovoj vlastitoj zemlji 'narastaju politička i etnička netolerancija, a time i antimanjinska atmosfera i antimanjinsko djelovanje'. A vjerojatno je presedan ako je taj šef još i praktično dio vladajuće strukture, kao što je to Milorad Pupovac, koji je u pismu Martinu Schulzu vrlo sumornim bojama opisao društvenu situaciju u Hrvatskoj. No ni današnja vlast ni Schulz ne mogu nas, nažalost, izliječiti od mržnje", komentira Novi list. Iscrpnije...

EK će svim članicama EU odrediti kvote za prihvat migranata

Europska komisija u srijedu će iznijeti prijedlog koji bi trebao riješiti dio migrantske krize na Mediteranu, a prema kojem bi se sve zemlje EU-a, pa tako i Hrvatska, trebale obvezati na kvote za primanje migranata kako bi se opterećenje "pošteno" raspodijelilo po svim članicama. No velik je problem to da odluka mora biti jednoglasna, a Velika Britanija već sad se žestoko protivi ideji. EK će zatražiti i dozvolu od UN-a za uporabu sile protiv krijumčara, početka problema, no s time se pak ne slažu Libija i Amnesty International. Iscrpnije...

10 najbogatijih Europljana za koje niste nikad čuli

Među najbogatijim Europljanima ima onih koji su svoje bogatstvo naslijedili, no mnogo rijeđi su oni koji su sami zaradili milijarde dolara. Tako je primjerice Poljak Jan Kulczyk bogatstvo zgrnuo nakon raspada SSSR-a. Tada je bio jedini zastupnik za prodaju pojedinih modela njemačkih automobila. Dodatno se obogatio ulaganjima u telekomunikacije. Neto vrijednost njegovog bogatstva je oko 4 milijarde dolara. Americo Amorim je pak najbogatiji čovjek Portugala. Bogatstvu koje ima može ponajprije zahvaliti svojem djedu koji je osnovao najveću tvornicu plutenih čepova na svijetu 'Cortiseira Amorim'. Iscrpnije...

Dva dana nakon izborne pobjede prosvjedi protiv premijera Camerona

Policija je u subotu navečer u Londonu uhitila 17 osoba na prosvjedima protiv najavljenih novih mjera štednje održanih ispred rezidencije premijera Camerona. Prosvjednici su bacali boce, limenke i dimne bombe na specijalnu policiju u središtu Londona prosvjedujući protiv izborne pobjede konzervativnog premijera Davida Camerona. Pet pripadnika policijskih snaga je ozlijeđeno, objavio je Scotland Yard opisujući prosvjede kao spontano okupljanje protiv mjera štednje. Dvoje ozlijeđenih zadržano je na liječenju u bolnici. Prema procjenama medija u prosvjedima je sudjelovalo nekoliko stotina ljudi. Iscrpnije...

Rusija vojnom paradom proslavila pobjedu 1945.

Rusija je uz veliku pompu, ali bez europskih i američkih saveznika, velikom vojnom paradom na Crvenom trgu u Moskvi proslavila 70. obljetnicu pobjede nad nacističkom Njemačkom. Predsjednik Vladimir Putin uoči proslave ispričao je kako mu je majka preživjela strašnih 900 dana opsade Lenjingrada, jedan mu je brat umro od difterije tijekom opsade, a otac teško ranjen od granate koju je bacio njemački vojnik. "Još prije dvije godine Hrvatska nije bila punopravna članica, a danas se osjećamo kao da smo oduvijek u Europi", rekla je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na proslavi Dana Europe u Zagrebu. Istaknula je kako svi zajedno trebamo uživati u činjenici da si je pobjedom nad fašizmom Europa zajamčila mir, da je radom na svojim društvima i institucijama zajamčila stabilnost. Iscrpnije...

Pariz uveo kazne za bacanje opušaka po cesti

U francuskom glavnom gradu pokrenuta je velika kampanja s ciljem da se stanovništvu skrene pažnja na problem opušaka od cigareta na javnim mjestima, ali i da se javnost upozori na uvođenje kazne za bacanje opušaka. Kako prenose francuski mediji, svake godine se sa ulica Pariza počisti 350 tona opušaka. U Parizu će biti postavljeno 30.000 kanti za otpatke, po jedna na svakih 100 metara, opremljenih metalnom pločicom za gašenje cigareta. Parižani imaju priliku priviknuti se na novi režim do rujna kada će na snagu stupiti novi zakon po kojem će svako bacanje opušaka na ulicu biti kažnjeno sa 68 eura. Iscrpnije...

Treba li Hrvatska učiti od Einarsa Repšea ili Thomasa Pikettyja?

Na skorom New Europe Business Forumu jedan od gostiju predavača bit će i Einars Repše, bivši latvijski premijer, guverner i ministar financija, kreator bolnih poteza koji su 'probudili' Latviju i uveli je u red najbrže rastućih ekonomija EU-a. Mato Njavro, prodekan Zagrebačke škole ekonomije i managmenta te jedan od organizatora skupa, u aktualnom komentaru analizira nedavno gostovanje Thomasa Pikettyja i njegov osvrt u svibanjskom broju časopisa American Economic Review te pokušava odvagati od koga bismo mi u Hrvatskoj danas mogli više naučiti: Od Pikettyja ili Repšea? Iscrpnije...

Konjina trojanski

Mi smo pasivni primatelji svjetskih zbivanja i nema baš ničeg što možemo učiniti u tom velikom žrvnju. Zato ćemo TTIP ignorirati ili se ulizivački postaviti da nas ne bi stigla jedna vruća iza uha, a s veseljem ćemo se posvetiti gaženju tamo gdje još predstavljamo neku silu. Iz istog ćemo razloga žene izvrgnuti maltretiranju i ponižavanju u ljekarnama dok kupuju pilule za dan poslije, piše Radoslav Dejanović. Iscrpnije...

Cameron ostaje britanski premijer; škotski nacionalisti ostvarili trijumf

Sudeći prema izlaznim anketama - britanski premijer David Cameron - dobit će još jedan mandat na čelu vlade. Njegovi konzervativci osvojit će najviše zastupničkih mjesta, no ipak neće imati većinu u novom sazivu parlamenta. Laburisti bi prema izlaznim anketama mogli osvojiti tek 239 mandata i to bi bio njihov najgori izborni rezultat u posljednjih 30 godina. Spekulira se da bi vođa oporbenih laburista Ed Miliband mogao zbog poraza podnijeti ostavku. Škotska nacionalna stranka (SNP) je uvjerljivo pobijedila u Škotskoj, tradicionalno laburističkoj izbornoj bazi, prema izlaznim anketama ta bi stranka trebala dobiti 58 od ukupno 59 škotskih mandata. Posebno se ističe pobjeda njihove kandidatkinje 20-godišnje studentice politologije Mhairi Black nad jednim od vodećih laburista Douglasom Alexanderom sa gotovo 6000 glasova više. Black je tako postala najmlađi član britanskog parlamenta od 17. stoljeća. Iscrpnije...

Najbogatiji milijarderi u 18 zemalja Europe

Business Insider je sastavio listu najbogatijih Europljana u osamnaest europskih država. Suosnivač Red Bulla Dietrich Mateschitz i dalje je najbogatiji čovjek Austrije, s bogatstvom procijenjenim na 9,5 milijardi eura. Taj 69-godišnjak hrvatskog porijekla godišnje proda četiri milijarde limenki Red Bulla. Iscrpnije...

56. Bijenale u Veneciji: Radovi Damira Očka na smotri o socijalnim pitanjima

Bijenale u Veneciji, 56. po redu, na čijem je čelu ove godine nigerijsko-američki kustos, pjesnik i pisac Okwui Enwesor otvoren je jučer za novinare, dok je svečano otvaranje u subotu. Na Bijenalu ne nedostaje globalno poznatih imena, izlagat će i Andreas Gursky, široj publici poznat kao fotograf čije djelo obara rekorde na aukcijama, Chris Ofili, najpoznatiji po slici tamnopute Bogorodice, Carsten Holler, autor tobogana u zagrebačkom MSU...Hrvatski predstavnik ove je godine Damir Očko, umjetnik rođen 1977. godine. Kustos je Marc Bembekoff iz Pariza, a izložba “Studije drhtanja: treći stupanj” otvorit će se danas u Palazzo Pisani Veneciji. Izlažu se dva njegova rada - “TK” te novi rad “Treći stupanj”. Iscrpnije...

'TTIP je trojanski konj!'

Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića jutros je postavljen trojanski konj u znak prosvjeda protiv TTIP-a: "TTIP se predstavlja kao nešto što će imati pozitivnih učinaka na gospodarstvo te će nas izvući iz ekonomske krize, međutim on skriva mnoge opasnosti za naše zdravlje, okoliš, radnička prava pa i samu demokraciju te u tom smislu predstavlja modernog trojanskog konja. Da ti strahovi nisu neosnovani govori nam činjenica da se o njemu raspravlja iza zatvorenih vrata uz minimalno uključivanje javnosti, iako se radi o najvećem trgovinskom sporazumu“, upozorio je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije. Iscrpnije...

Syriza je na vlasti skoro 100 dana. Jesu li ostvarili išta od obećanog?

Približava se stoti dan Syrize na vlasti u Grčkoj, a premijer Aleksis Cipras hoda tankom linijom između kompromisa u eurozoni i optužbi da se podčinjava Njemačkoj, piše Guardian. Nakon tri mjeseca neuspješnih pregovora da postignu novac-za-reformu dogovor s kreditorima, javne financije nikad nisu bile u gorem stanju. Cipras će morati odlučiti hoće li umiriti strane vjerovnike tako da prihvati uvjete još jednog programa spašavanja – uvjeti koji bi bili teški, ali koji bi zadržali Grčku u eurozoni – ili se prikloniti tvrdolinijašima u svojoj stranci, koji misle da je i izlazak iz eurozone bolji od potpisivanja paketa pomoći, koji bi išao protiv svega što Syriza kao lijeva stranka predstavlja. Iscrpnije...

Nijemci o Titu: Svi smo se klanjali masovnom ubojici

U povodu 35. godišnjice smrti Josipa Broza Tita, njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je bivši jugoslavenski komunistički vođa imao najveći sprovod koji je svijet ikada vidio. U tekstu se podsjeća da su se na sprovodu našli i Margaret Thatcher i Helmut Schmidt, kao i Erich Honecker, Kim Il-sung i Sadam Husein. List navodi da se svijet tada poklonio pred grobom diktatora i 'jednog od najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća'. Povod za analizu FAZ-a odnos je nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema Titu, prenosi Deutsche Welle. Iscrpnije...

Moscovici: Rast u 2015. je preslab da bi značajnije rasla zaposlenost

"Očekuje se slab rast u 2015. godini, koji bi se ponešto trebao ubrzati u 2016. godini, potaknut rastom investicija uglavnom iz europskih fondova. Procjenjuje se da će rast biti preslab da bi potaknuo značajniji rast zaposlenosti", rekao je povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici na konferenciji za novinare odgovarajući na upit novinara da prokomentira gospodarsku situaciju u Hrvatskoj s obzirom na visoki deficit i rast javnog duga. Iscrpnije...

Španjolski aktivisti sprečavaju deložacije - spasili 1663 domova

Novosti donose reportažu iz Španjolske i razgovor s aktivisticama i aktivistima Platforme za osobe pogođene hipotekama. U šest godina postojanja, Platforma la PAH se prometnula u najaktivniju i najrazgranatiju organizaciju nakon pokreta 15M. Dosad je trajno spriječila 1663 deložacije diljem Španjolske. Pritom, nije ih tek jednokratno zaustavila, već je zahvaljujući pregovorima aktivista i dužnika s bankama trajno ukinula prijetnje od gubitka doma. Kad su izgubili ulogu ‘hranitelja’ koju im nameće društvo, muškarci su se u mnogo većem broju povukli u depresiju, a žene nisu imale taj luksuz. S tim u vezi, za razliku od Podemosa, nove inicijative u sklopu platforme la PAH koje izlaze na lokalne izbore imaju na svojim listama i preko 60 posto žena. Iscrpnije...

EK: Hrvatsko gospodarstvo ove će godine rasti, ali malo

Europska komisija je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. No, s druge strane javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85% narasti na 90,5%, a sljedeće na 93,9%. Nezaposlenost bi se u ovoj godini trebala smanjiti na 17%, a u idućoj na 16,6%. Iscrpnije...

Bruxelles: Novcem iz fonda osigurane štednje spašavat će se i banke

Europska komisija odlučila je lani, a od srpnja bi Hrvatska morala donijeti zakon kojim bi se formaliziralo odluku da se novac iz fonda osigurane štednje koristi i za spas posrnulih banaka. Novac bi se koristio samo ako bi šteta od propasti banke i iznos koji bi fond isplatio štedišama bio veći od eventualne pomoći koju bi fond pružio posrnuloj banci. Iscrpnije...

U Sredozemlju spašeno 3.700 imigranata

Gotovo 3.700 imigranata spašeno je iz čamaca uz libijsku obalu u subotu i rano u nedjelju, a tijekom dana očekuju se nove akcije spašavanja jer krijumčari ljudi koriste mirno more, objavila je talijanska obalna straža. Svi spašeni prebačeni su na talijansku obalu, a neki su tijekom noći stigli do Lampeduse, najjužnije točke Italije, rekao je glasnogovornik straže. Iscrpnije...

Na tržište dolazi puno opasnih igračaka

EU je prošle godine zabranila ili povukla s tržišta više od dvije i pol tisuće neprehrambenih proizvoda, od čega većinu čine dječje igračke, i to proizvedene u Kini. Treba zapamtiti da mališani igračke često stavljaju u usta, a autići, lutkice i ostala čudesa znaju sadržavati otrovne boje. Iscrpnije...

Njemačka se pokazala kao sila koja ne oprašta dugove

Grčka država međunarodnim vjerovnicima duguje astronomske iznose, europska trojka diktira Ateni uvjete koja ne želi vratiti dug, ali onda na scenu stupa Njemačka i tjera Grčku da ispuni svoje obveze - sve se to već dogodilo, u 19. stoljeću, kad je njemački kancelar Otto von Bismarck uspješno utjerao dug. Grčka je u svojoj povijesti već bila u financijskom škripcu, a izraz "dužan kao Grčka" nije nastao ni iz čega. Povijest moderne grčke države u znatnoj je mjeri povijest dugova, a samo stvaranje te države početkom 19. stoljeća bilo je popraćeno financijskim nedaćama, podsjećaju njemački mediji. Iscrpnije...

"Hvali li se Andrej Plenković ratnim zločincem u Europskom parlamentu?"

HDZ-ov europarlamentarac Andrej Plenković organizirao je izložbu kako bi u parlamentu promovirao Alku i alkare. "Ono što će sasvim sigurno pokušati sakriti je detalj vezan uz članstvo, točnije jednog člana Alke koji se fantastično uspijeva održati u članstvu usprkos svemu što je napravio u životu. Norac je dvostruko osuđeni ratni zločinac. Nikada se nije pokajao", piše Boris Vlašić. Iscrpnije...

Azilantska politika EU-a 'izravna je prijetnja našoj civilizaciji'

Vodeći britanski euroskeptik Nigel Farage izjavio je za posjeta Europskom parlamentu u Strasbourgu da prijedlog azilantske politike EU-a, donesen nakon katastrofe u Sredozemnom moru, predstavlja "izravnu prijetnju našoj civilizaciji". Vođa UKIP-a smatra da bi time petsto tisuća islamskih ekstremista preplavilo Europu i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje prema njemu ionako ima već previsoku razinu imigranata. Iscrpnije...

Alkoholizam je odgovornost sviju nas

Komisija treba što prije napraviti novu Rezoluciju o alkoholu i preuzeti moralnu obavezu zaštite ugroženih skupina, poručila je zastupnica Biljana Borzan u Europskom parlamentu. Hrvatska je pri vrhu europske crne liste s 200.000 alkoholičara i potrošnjom od preko 12 litara čistog alkohola po glavi stanovnika, dok je prosjek EU 10,9 litara. Izglasana je ponešto ublažena verzija u odnosu na prvi prijedlog Rezolucije, za što se zalagala i Borzan. Iscrpnije...

Odzvonilo je tankim plastičnim vrećicama

Europski parlament je usvojio zakon kojim želi stati na kraj najtanjim vrećicama koje se u dućanima dijele besplatno, a kako se ne mogu ponovo iskoristiti najčešće se bacaju u okoliš. Svaka država morat će birati: hoće li mjerama ograničiti potrošnju laganih vrećica 90 komada po stanovniku do 2019. godine, odnosno 40 do kraja 2025. ili će do kraja 2018. osigurati da se tanke vrećice više ne dijele besplatno. Iscrpnije...

Europska komisija uvodi oznaku "69" za one koji voze "pod gasom"

Europska komisija uvela je jedinstveni europski kod '69' koji će pisati u vozačkim dozvolama europskih vozača ako im je zabranjeno upravljati vozilom koje nema uređaj za blokadu vožnje u slučaju alkoholiziranosti. U mnogim članicama EU-a nisu uvedeni uređaji za blokadu vozila u slučaju alkoholiziranosti vozača, pa onda se niti ne izdaju vozačke dozvole s oznakom. Iscrpnije...

Solin: Hrvatski grad najbolja je poslovna destinacija u Europi

Europski poduzetnički zbor proglasio je grad Solin gradom velikog potencijala za ulaganje i najboljom poslovnom destinacijom. Solinu, koji je ta priznanja dobio između stotinjak gradova, već pristižu brojne poslovne ponude. Iscrpnije...

Hrvatska pridonosi rastu deficita i duga opće države u EU

Hrvatska je jedna od sedam država članica Europske unije koje pridonose rastu deficita i duga opće države u Uniji, konstatira Anto Bajo s Instituta za javne financije u najnovijem aktualnom osvrtu u kojemu analizira rezultate fiskalnih konsolidacija u EU. "Za Hrvatsku se, u odnosu na ostale članice EU, može reći da je država s prosječnom razinom državne potrošnje, prosječnom veličinom javnog duga (s izrazito visokom stopama rasta), s visokim proračunskih deficitom i rashodima za kamate na dug. U odnosu na druge članice EU koje imaju problema s bankovnim sustavima i rastućim troškovima njihovih dokapitalizacija, hrvatski potencijalni fiskalni rizici uglavnom su vezani uz poslovanje i visoke obveze javnih poduzeća", kaže Bajo. Iscrpnije...

Radoš i Jakovčić bore se za naše interese i na Mjesecu

Ivan Jakovčić (IDS) izgubio je vodeće mjesto na tablici aktivnosti europskih zastupnika i sada je ukupno drugi, iza talijanskog političara Nicole Caputa, člana Progresivnog saveza socijalista i demokrata. No, da kvantiteta ne jamči nužno i kvalitetu, dokazuje se i u ovom slučaju, jer neke aktivnosti pojedinih zastupnika, pogotovo kad je riječ o upitima Europskoj komisiji, ipak prije svega odaju želju za “pumpanjem” statistike. Pa su se tako Jakovčić i Radoš zajednički dosjetili pitati Europsku komisiju “što čini da zaštiti interese EU-a i država članica na Mjesecu”. Iscrpnije...

Velika Britanija: Najstariji mladenci na svijetu

On ima 102, a ona 91, i sada su se, nakon 27 godina veze, odlučili vjenčati. George Kirby i Doreen Luckie iz Velike Britanije, trenutno su, koliko je poznato, najstariji mladenci na svijetu, a moguće i u povijesti. Zajedno su od 1988., a zaručili su se ove godine na Valentinovo. Njemu je ovo treći put, a Doreen je udovica; upoznali su se preko agencije za upoznavanje. Zajedno imaju sedmero djece, 15-ero unučadi i sedmero praunučadi. Vjenčati će se 13. lipnja na Georgeov 103. rođendan."Došlo je vrijeme za to. Ne osjećam se starim, Doreen me drži mladim. Ali nisam kleknuo ispred nje jer vjerojatno više ne bih mogao ustati", rekao je Kirby. Iscrpnije...

Zašto je britanska desnica jako nervozna oko izbora?

Izbori u Veliko Britaniji sve su bliže. Održat će se 7. svibnja kada će Britanci odlučiti hoće li premijer biti David Cameron ili će ga na toj poziciji zamijeniti laburistički kandidat Ed Miliband. Premda će vrlo vjerojatno Cameronova Konzervativna stranka dobiti najviše mjesta u parlamentu, prema istraživanjima i predviđanjima novi bi britanski premijer trebao biti Ed Miliband. On bi sa škotskim SNP-om mogao formirati većinu. Telegram.hr donosi analizu svih važnih pitanja o britanskim izborima. Iscrpnije...

Tko je pametniji, djevojčice i dječaci?

Dječaci su oni koju postižu najlošije, ali i i najbolje rezultate, a djevojčice su stalno - u sredini, pokazala je studija u kojoj su s aspekta spola analizirani rezultati unificirane provjere praktičnih znanja i vještina, odnosno matematičke, čitalačke i prirodoslovne pismenosti, tijekom koje se traži primjena, a ne reproduciranje znanja. Među onima koji na testiranju nisu pokazali ni osnovnu razinu znanja ni iz jedne provjeravane pismenosti u svim je državama dječaka više nego djevojčica. No, u Hrvatskoj ih je dvostruko više (sedam posto djevojčica i 16 posto dječaka), što je jedan od najgorih omjera među promatranim zemljama, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Vlada iz EU fondova izvukla tek 10 posto planiranoga

U prvih pola godine 2014. Hrvatska je iz EU fondova izvukla 48,7 milijuna eura ili oko 370 milijuna kuna. Koliko god se ovim iznosom potpredsjednik Vlade Branko Grčić hvalio, ustvari se radi tek oko 10 posto iznosa koji je Vlada planirala izvući. Ovaj se podbačaj čini manji ako se promatra samo „ukupni ugovoreni iznos“ naveden u Grčićevu izvješću – prema njemu, isplaćeno je 59,5 posto ukupnog ugovorenog iznosa od početka provedbe. Iscrpnije...

"Humanitrajna katastrofa"

"EU, suočena s tragedijom ilegalnih imigranata, kani poduzeti mjere koje u osnovi nisu usmjerene prema tome da se pomogne ljudima kojima – nakon svega što je i Zapad učinio od njihovih zemalja i njihovog života – ne preostaje drugo nego da svoju sudbinu predaju u ruke krijumčarima, već je napor koncentriran na birokratsko-represivne metode zaštite svetog europskog tla", piše Ivica Đikić za Novosti. Iscrpnije...

EK odobrio 19 GM proizvoda koji mogu u Hrvatsku, 17 u hrani

Europska komisija jučer je odobrila korištenje 10 novih genetički izmijenjenih proizvoda u hrani za ljude ili stočnoj hrani te produljila prije izdano odobrenje za još sedam takvih GMO-a u hrani. Prije jučerašnje odluke o odobrenju dodatnih 17, za korištenje u ljudskoj prehrani i stočnoj hrani u EU bilo je odobreno 58 genetički modificiranih organizama, koji su također automatizmom odobreni i u Hrvatskoj kao članici EU. Iscrpnije...

Ribanje Varufakisa u Rigi: Grk je zgubidan, kockar, amater

Sastanak u Rigi o Grčkoj protiče u vreloj atmosferi, a ministar financija Grčke Janis Varufakis je doslovno "izriban", javljaju svjetske agencije. Kako piše Bloomberg, Varufakisa su ministri eurozone nazvali "zgubidanom, kockarom i amaterom", što je "očigledan signal da je eurozona izgubila strpljenje"."Varufakisa su žestoko kritizirale njegove kolege jer odbija mjere neophodne za oporavak grčke ekonomije i puštanje pomoći", rekla su tri izvora Bloombergu. Ministri financija eurozone uputili su u petak oštro upozorenje Grčkoj rekavši da ljevičarska vlada neće dobiti pomoć dok ne donese cjeloviti plan reformi. Iscrpnije...

Austrijanki zabranili vožnju u Njemačkoj - jer povremeno konzumira kanabis

Direktiva o vozačkim dozvolama propisuje da države EU međusobno priznaju vozačke dozvole, iz čega se čini da jedino država koja je svom državljaninu izdala dozvolu može tu dozvolu oduzeti. No presuda Europskog suda pravde otkriva da to nije tako. Slučaj o kojemu je sud odlučivao tiče se jedne Austrijanke kojoj je njemačka policija zabranila da vozi u Njemačkoj jer povremeno konzumira kanabis. Poručili su joj da može sa svojom austrijskom dozvolom voziti u Njemačkoj tek nakon što dokaže da apstinira od kanabisa najmanje godinu dana. Iscrpnije...

Ana Sunčana Smith i Iva Tolić dobitnice tzv. znanstvenog oskara

Na Institutu “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu su predstavljeni “znanstveni Oscari”, dva prestižna projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedna više od 3,5 milijuna eura koja su dobile hrvatske znanstvenice povratnice dr . Iva Tolić i dr. Ana Sunčana Smith.Ta sredstva namijenjena za pet godina istraživanja omogućavaju dr. Ivi Tolić i dr. Ani Sunčani Smith da na Ruđeru utemelje vlastite istraživačke grupe. Projekti koje financira ERC najbolja su istraživanja u Europi i dodjeljuju se isključivo na osnovi znanstvene izvrsnosti. Iscrpnije...

"Što zatvaranje najbitnije knjižnice Berlina govori o budućnosti znanosti?"

"Posljednjih osam tjedana radnici su operirali po Humboltovoj knjižnici u Berlinu. Više od milijun primjeraka stručne humanističke literature dislociran je i uskladišten do daljnjega kako bi se stvorio prostor za nove materijale. Ravnatelj Humboldtove biblioteke, Andreas Degkwitz, odlučio je da je došlo vrijeme da humanistika uhvati korak s vremenom. Najbitnijim smatra da se samo najrecentniji radovi znanstvene produkcije pronađu na policama. Kako i ne bi kad čovjek živi u zabludi da je jedino dobro i moguće rješenje prekopirati prirodolovni model na cjelokupno znanstveno polje bez da se uvaži različitost sukusa priča", piše Robin Mikulić za Telegraf. Iscrpnije...

Britanski izbori mogli bi uzrokovati kaos na financijskim tržištima

Za dva tjedna u Ujedinjenom Kraljevstvu održavaju se opći izbori. Ankete pokazuju da se vodi tijesna borba između dvije najveće stranke pa bi ovi izbori mogli biti najneizvjesniji u povijesti. Kako bi povećala šanse za ostanak na vlasti, konzervativna stranka aktualnog britanskog premijera Davida Camerona glasačima je obećala održati referendum o ostanku Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji. Odlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU značajno bi narušio stabilnost unije te bi uzrokovao kaos na financijskim tržištima. Ako do toga dođe, britanska funta i euro bi vjerojatno značajno oslabili, a američki dolar i švicarski franak dodatno ojačali.No referendum, ukoliko do njega dođe, održat će se tek 2017. godine Iscrpnije...

Armenija obilježava 100-godišnjicu genocida

Armenija u petak, u nazočnosti francuskog i ruskog predsjednika Francoisa Hollandea i Vladimira Putina, obilježava stotu godišnjicu genocida nad svojim precima u Osmanskom carstvu, koji Turska, kao nasljednica Carstva, odbija priznati. Rano ujutro predsjednik Serž Sargsjan položio je vijenac na Spomenik žrtvama genocida, milijunu i pol ljudi koji su izgubili živote u pokoljima između 1915. i 1917. godine. Njemački predsjednik Joachim Gauck je u četvrtak navečer prvi puta priznao genocid nad Armencima i naglasio njemačku odgovornost u tom zločinu. "Genocid nad Armencima prvi je genocid 20. stoljeća za koji se nerijetko smatra da je zbog svoje sistematične prirode postavio okvir za sve buduće genocide, piše H-Alter. Iscrpnije...

"Europa sudjeluje u ratovima, ali odbija primiti izbjeglice"

Iako zapadnoeuropske zemlje izravno ili posredno sudjeluju u većini ratova od kojih izbjeglice bježe, politika odbijanja ulaska pravda se njihovim navodnim prevelikim brojem, kao i mogućnošću 'zlouporabe' zaštite za izbjeglice. No u dvadeset godina rata u Somaliji, zemlje Zapadne Europe primile su svega stotinjak tisuća izbjeglica iz te zemlje, dok su susjedna Kenija, Etiopija i Jemen primile preko milijun. Također, od gotovo 4 milijuna izbjeglica iz Sirije posljednjih godina, cijela EU je primila jedva nešto više od sto tisuća. Dok je većina ostalih završila u Turskoj, Jordanu, Libanonu i Iraku. Doista je potrebno nekoliko stoljeća ukorijenjene kolonijalne ideologije i rasnih teorija da se napadačima naziva ljude čije ste domove do jučer bombardirali, piše Bliten. Iscrpnije...

Hrvatska može zabraniti korištenje GMO-a

Bruxelles želi omogućiti pojedinačnim državama članicama da zabrane uporabu GMO-a u hrani ili hrani za životinje ako za to imaju "legitimne razloge", no ne mogu potpuno zatvoriti svoje granice za GM proizvode jer "ne smiju kočiti slobodu kretanja u EU-u". Razlozi mogu biti socioekonomski, ciljevi poljoprivredne politike ili politički, ali primjena te odredbe bit će velik izazov. Nije je uvela još nijedna članica, a plan naravno kritiziraju pobornici GMO-a. Iscrpnije...

Milanović: Prošli smo kroz rat, nemamo kapaciteta za imigrante

Hrvastska je prošla kroz rat, iz njega izašla dosta ranjena i u ovom trenutku nema kapaciteta za prihvaćanje imigranata, izjavio je premijer Zoran Milanović nakon izvanrednog summita EU-a o ilegalnoj imigraciji koji je utrostručio proračun za spašavanje migranata. Francuska je, primjerice, donijela odluku o prihvaćanju 500 do 700 sirijskih izbjeglica. Prema premijerovoj procjeni, imigrantska kriza na granicama EU-a trajat će dokle god u Africi bude vladao kaos. Iscrpnije...

Europska maritimna politika katastrofalno je pogriješila

"Osim što odražava duboku bolest u zemljama iz kojih bježe, situacija europskih ljudi s brodova također otkriva promašaje država čija je dužnost zaštititi ih. U Europi to počinje raspadom etike. EU odvaja tek trećinu novca i desetinu ljudske snage za pomorske službe spašavanja u odnosu na prošlu godinu. Neke države, poput Britanije, smatrale su da visoka šansa za spas samo ohrabruje migrante. Drugim riječima, EU je izabrala stajati postrance i čekati da se nevini ljudi utope kako bi odvratila ostale od ukrcavanja na brodove", piše The Economist. Iscrpnije...

TTIP: Prava građana u podređenom položaju, jačaju se prava korporacija

Kontroverzni TTIP ili Transatlantski trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a još uvijek je u fokusu javnosti, a cijeli sporazum nerijetko se naziva "dogovorom o kojem ovisi naša budućnost“. Redakcije portala Lupiga i Forum.tm svoje su čitatelje pozvali da pitaju sve što ih zanima o TTIP-u. Odabrano je deset pitanja, na koje za Lupigu odgovara europarlamentarac Davor Škrlec. Iscrpnije...

Europa šalje 150 tisuća imigranata natrag

Tajni prijedlog sa sastanka europskih čelnika za rješenje problema imigranata upućuje na to kako će velika većina od 150 tisuća imigranata, koji su uspjeli preživjeti putovanje i pristigli su do Italije, biti vraćena natrag u svoje zemlje kao ilegalni useljenici. Dio prijedloga obuhvaća i mogućnost da manji broj od 5000 imigranata dobije dozvolu ostanka u Europi. Iscrpnije...

Uđite u svijet bajki: Prag i češki dvorci, četiri dana autobusom

Budite spremni, Prag i romantični češki dvorci osvojit će vaša srca. Možda ste ih vidjeli na turističkim stranicama, možda ste čitali o njima, ali ništa ne može zamijeniti doživljaj uživo! Otkrijte romantičnu stranu Češke na četverodnevnom putovanju s agencijom Toptours, sada po super cijeni od 990kn. Ponuda uključuje prijevoz visokoturističkim autobusom i tri noćenja s doručkom u Pragu te razgledavanja prema programu. Vjerujte, ljubav će planuti na prvi pogled. Iscrpnije...

EU ne može stajati po strani dok djeca-imigranti umiru

Mnogi od imigranata koji pokušavaju doći do Europe su djeca. A od te djece većina je sasvim sama, bez roditelja, rodbine ili prijatelja - 2014. polovica djece koja su dolazila do Italije bila je bez pratitelja, sad je takve djece preko dvije trećine (68%). Ova djeca bježe od ratova i ekstremnog siromaštva, a mnogu su trgovci ljudima prevarili obećavši im poslove frizera, trgovaca i bejbisitera. Njihovi roditelji platili su tisuće eura trafikerima da ih prebace do Europe, no jednom kad su djeca došla u njihove ruke ostali su bez prava i zaštite, izloženi premlaćivanjima i izgladnjivanju, pri čemu neki ni ne dođu do Sredozemnog mora. A jednom kad sjednu u brod prijeti im potonuće, kao što je pokazala nedjeljna tragedija. Humanitarni imperativ Europskoj uniji da djeluje je neupitan, poziva Guardian na akciju. Iscrpnije...

Američki propisi poskupljuju europske sireve, vino, vodu...

Tvrtke iz EU žale se zbog komplicirane i skupe procedure koju prolaze kada svoje proizvode pokušavaju plasirati na američko tržište. Između ostalog, za vodu u bocama proizvođači moraju prikupiti skupu dokumentaciju iako su već prošli istu proceduru u EU, dok je sir u SAD moguće izvoziti u ograničenim količinama i uz visoke troškove dozvola. Osim toga, u javnim nabavama SAD često favorizira američke tvrtke. Iscrpnije...

Cipras i Gazprom dogovorili radnu skupinu plinovoda kroz Grčku

Predsjednik grčke vlade Aleksis Cipras i direktor ruske plinske tvrtke Gazprom dogovorili su se u utorak o osnivanju radne skupine za plinovod kojim bi se ruski plin transportirao preko sjeverne Grčke u Europu. Cipras i Aleksej Miller dogovorili da će idućih mjeseci raditi na izradi "smjernica" koje će precizirati dužnosti obiju strana vezano za projekt vrijedan milijarde dolara. Izvori iz grčke vlade kažu kako se Atena nada da će sporazum biti potpisan uskoro. Iscrpnije...

"Plan EU-a je nepravedan, represivan i kriminalan"

Hrvatski stručnjak za pitanja migracija Mitre Georgiev, koji u CMS-u radi na Programu borbe protiv rasizma i ksenofobije, u sklopu kojeg se brine i za azil odnosno ljudska prava migranata, smatra da su najavljene mjere EU-a nepravedne, represivne i kriminalne. Neke od mjera su pojačano financiranje Frontexa radi čuvanja morskih granica EU-a, pojačana borba protiv krijumčara ljudima, blokada putova kojima se koriste migranti, sustavno uzimanje otisaka prstiju svih migranata poslije njihovog dolaska u EU te program hitnog vraćanja osoba kojima nije odobren status izbjeglica, piše Tportal. Iscrpnije...

Europski parlament sve glasnije protiv "korporacijske klauzule"

Gotovo polovica odbora u Europskom parlamentu odbacila je mehanizam zaštite ulaganja i rješavanje sporova između investitora i država (ISDS) koji predviđa Transatlantski trgovinski i investicijski sporazum (TTIP ) između SAD-a i EU-a, javlja Euractiv. Arbitražna klauzula omogućava korporacijama da putem arbitraže tuže države ako procijene da odluke zakonodavnih tijela ugrožavaju njihove profite. Parlament je odlučio čvršće se suprotstaviti kontroverznom mehanizmu uoči devetoga kruga pregovora koji bi se trebao održati u New Yorku, pa sada mnogi sumnjaju da će sporazum proći jednom kada dođe pred Europski parlament. Iscrpnije...

Grčka vlada donijela uredbu o "kontroli kapitala"

Nakon višetjednih špekulacija Grčka je donijela prvu uredbu o 'kontroli kapitala' zbog 'iznimno hitnih i nepredviđenih potreba' i zatražila prijenos postojećih 'novčanih rezervi' lokalne samouprave (župa, općina, gradova..) središnjoj banci.ZeroHedge piše da se "vijest o konfiskaciji" proširila nacijom nekoliko sati nakon što je uredba objavljena u službenom glasniku i da sad i obični Grci shvaćaju da je došao 'kraj igre'. Bloomberg izvještava da se lokalne vlasti "opiru odluci o korištenju njihovih rezervi za kratkoročno financiranje". Iscrpnije...

Picula i društvo zaključili: Ljevica se boji sama sebe

Eurozastupnik SDP-a i Saveza socijalista i demokrata Tonino Picula organizirao je u Europskom parlamentu skup povodom 120 godina hrvatske socijaldemokracije. Novinarka HRT-a Jasmina Popović je rekla da je nedostatak hrabrosti socijaldemokratskih vlada u oba mandata njihovo glavno obilježje. "I Milanovićeva i Račanova vlada kao da su se od početka svojim mandata bojale vlastitih pobjeda i bili opterećeni čitavim nizom strahova, od crkve, desnice, reformi i naglih pokreta", poručila je. Izdvojila je tri osnovna nedostatka hrvatske ljevice, a to su: stav, akcija i komunikacija. Iscrpnije...

EU-ov plan za imigrante: Uništavanje plovila, borba protiv krijumčara

Europska komisija donijela je akcijski plan s 10 točaka kojim planira riješiti krizu u vezi s emigrantima, a među kojima su konfiskacija i uništavanje plovila za prijevoz emigranata, te uspostava ureda za azilante u Italiji i Grčkoj. Ministrica Vesna Pusić kaže da se razgovara i o mogućnosti relokacije emigranata, kako bi se rasteretile zemlje koje su prve na udaru njihovog masovnog priljeva, poput Italije, Malte i Grčke. U međuvremenu, talijanska policija uhitila je kapetana i prvog časnika broda smrti koji se posljednji potopio prevozeći preko 900 ljudi. Iscrpnije...

Štednja države je postala ‘vještica gospodarstva’

ECB-ova studija dokazala je da politika rezanja javne potrošnje u jeku krize, zemljama koje je provode, pričinjava mnogo veću štetu nego se do sada mislilo. Tako se pokazalo da MMF-ova politika 'štednje' gura Grčku u još dublju propast. Nažalost, otkrića znanstveno-istraživačkih odjela velikih institucija rijetko prodru i do izvršnih ureda na njihovu vrhu. Kad je riječ o Hrvatskoj, nakon što je ovoga tjedna objavila mjeru fiskalne konsolidacije povećanjem trošarina na cigarete i goriva, Vlada premijera Milanovića vidjet će vrlo brzo kako će to djelovati na privatnu potrošnju i investicije, a onda i na državne prihode. Iscrpnije...

"Kapetan nas je ostavio na brodu"

Stotine imigranata i u ponedjeljak su se pokušale domoći europskog kopna. Dvije spasilačke operacije još traju. Na tim je brodovima oko 500 ljudi. Trošni drveni brod, pun imigranata raspao se kod Rodosa. Pripadnici grčke obalne straže i stanovnici obližnjeg mjesta skakali su u more, izvlačili nesretne ljude. Spasili su 90 života. Među njima i dijete. "Kapetan nas je ostavio na brodu. On je otišao, a nas je ostavio same", rekao je jedan od spašenih imigranata. Iscrpnije...

Jurčić: Grčićeve mjere su pogrešne, bez proizvodnje nema nam spasa

"Nove Vladine mjere za smanjenje deficita potpuno su pogrešne, kao i sve dosadašnje. Jedine mjere koje dugoročno mogu dovesti do smanjenja deficita su povećanje domaće proizvodnje i finalne potrošnje", ističe ekonomist Ljubo Jurčić komentirajući strukturne mjere za smanjenje deficita koje su predstavili potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac. Jurčić smatra da će Europska komisija prihvatiti predložene mjere. "Neće biti sankcija jer Hrvatska za Europu ne može biti problem. Za Europu smo mi statistička greška", ističe Jurčić. Jedinu ispravnu politiku rješavanja prekomjernog deficita Jurčić vidi u povećanju domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, što je i osnovni posao svake vlade. Iscrpnije...

UN: Ksenofobna useljenička politika EU pretvorit će Mediteran u grobnicu

"Europska unija, koja će održati hitan summit o useljeničkoj krizi u Mediteranu, trebala bi prema imigrantima zauzeti sofisticiraniji i hrabriji, manje bešćutan pristup. Europa okreće leđa nekima od najranjivijih migranata na svijetu i time prijeti da Mediteran pretvori u grobnicu", rekao je povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Raid Al Husein dan nakon prevrtanja broda blizu Libije u kojemu je, kako se pretpostavlja, bilo 900 ljudi. Iscrpnije...

Svi ostaci zrakoplova Germanwingsa pokupljeni s mjesta pada

Svi ostaci zrakoplova Germanwingsa na letu 4U9525 pokupljeni su s mjesta na kojemu se srušio u francuskim Alpama 24. ožujka, pri čemu je poginulo svih 150 putnika i članova posade. Radnici su skupili 42 tone ostataka, a ekipe Lufthanse počele su uklanjati otrovne tvari preostale od pada. U zrakoplovu je bilo oko četiri tone goriva i 95 litara ulja i maziva. Njemački istražitelji nastavljaju tragati za motivima kopilota Andreasa Lubitza, koji je prema rezultatima istrage odlučio zatvoriti se u kokpit i srušiti letjelicu. Iscrpnije...

"Europa je kriva jer nije pomogla osobi u opasnosti. To je naša sramota"

Europska unija, na udaru kritika zbog pasivnosti glede krize s imigrantima, sazvala je za ponedjeljak izvanredni sastanak ministara unutarnjih i vanjskih poslova nakon nove tragedije u Sredozemnom moru u kojoj je, kako se strahuje, život izgubilo oko 700 imigranata. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini izjavila je da je moralna dužnost Unije da se uhvati u koštac s imigrantskom krizom u Sredozemlju te da bi mogao biti sazvan summmit Europske unije kasnije ovoga tjedna. "Osjećam da je naša moralna dužnost da svoju odgovornost kao Europljana usredotočimo na sprječavanje tih tragedija", kazala je Mogherini. Iscrpnije...

Vlada ukida agencije i otpušta ljude, smanjuje službena auta i putovanja

Ministri Lalovac i Grčić najavili su uštede od 2 milijarde kuna, koje planiraju predstaviti Bruxellesu: spajanje najmanje 10 agencija; uštede u Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, FZOEU-u i HZZO-u; "restrukturiranje" (čitati kao otpuštanja) u ARZ-u, Hrvatskim cestama, HAC-u, HŽ-u; agencijama, zavodima i institutima ograničit će službena putovanja, nabavku vozila, ugovore o djelu, računalne usluge, telefone... Iscrpnije...

Šefica EU-diplomacije nakon pogibije 900 imigranata: Vrijeme da se djeluje

Prema svjedočenju preživjelih, na izbjegličkom brodu koji je jučer potonuo između libijske obale i talijanskog otoka Lampeduse bilo je 950 ljudi. Mnogi putnici bili su zaključani u prostoru za teret gdje su ih ostavili krijumčari. Šefica europske diplomacije Federica Mogherini po hitnom je postupku na današnji sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova uvrstila temu imigracije i stradanja na Mediteranu, kaže kako je vrijeme da EU nešto učini kako se tragedije više ne bi događale. Iscrpnije...

Milanović: Rate kredita u eurima neće rasti, garantiram!

"Premijer Zoran Milanović je izjavio kako, nakon uvođenja trošarina na duhan i gorivo, neće biti novih nameta.Vjerujem da je tu kraj, a i početak gospodarskog rasta i definitivnog oporavka hrvatskog gospodarstva, rasta potrošnje, boljih vremena u Europi i Hrvatskoj i da nakon ovoga stvari idu samo gore", rekao je Milanović koji tvrdi kako rate kredita u eurima neće rasti. "Banke znaju znanje, igraju svoju igru i to je cijelo vrijeme natezanje u kojem banke prolaze nešto bolje. Mi ćemo učiniti sve da i građani ne izvuku deblji kraj. Da nije bilo nas, da nije bilo ako hoćete i mene, situacija sa švicarcima bila bi još gora", rekao je premijer i dodao kako je najveći problem prezaduženost hrvatskih građana, ali nema šanse da situacija bude lošija. Iscrpnije...

U Ukrajinu stigli američki marinci: Ugrozit će ionako krhko primirje

Na Javorovski poligon kod zapadnoukrajinskoga grada Lavova iz svoje talijanske baze stiglo je 290 američkih marinaca 173. zračno-desantne brigade, koji će sljedećih šest mjeseci obučavati pripadnike ukrajinske Nacionalne garde. Svoje će vojne instruktore Ukrajincima poslati i Poljska, Kanada (200 marinaca) i Velika Britanija. Na vijest o dolasku američkih marinaca u Lavov Kremlj je reagirao vrlo žustro izjavom da nazočnost stranih vojnika može dovesti do daljne destabilizacije situacije u Ukrajini i narušavanja dogovorenog primirja u Minsku. Iscrpnije...

Održana komemoracija za poginule u padu zrakoplova Germanwingsa

Komemoracija za 150 ljudi koji su poginuli 24. ožujka kada se zrakoplov Germanwingsa na letu 4U9525 srušio u francuskim Alpama, održana je u katedrali u Kölnu, okupilo se 1400 ljudi, uključujući 500 članova obitelji žrtava. Kancelarka Angela Merkel, francuski ministar u vladi Alain Vidalies i španjolski ministar unutarnjih poslova Jorge Fernandez Diaz nazočili su skupu na kojemu je glavni govornik bio njemački predsjednik Joachim Gauck. "Povezuje nas tuga, bol i istodobno osjećaj bespomoćnosti, ali nas isto tako povezuje uzajamna potpora, pomoć i to što smo tu jedni za druge", rekao je njemački predsjednik, javlja The Guardian. Iscrpnije...

Kamenice iz Hrvatske na popisu deset najboljih europskih iskustava

Europa je bogata stvarima koje morate vidjeti ili napraviti, kažu urednici Conde Nast Travellera, a kao jedno od deset obaveznih iskustava naveli su i "kušanje kamenica u Hrvatskoj". Tu su i vožnja kanalima u Amsterdamu, flamenco show u Andaluziji, golo kupanje u Švedskoj... Iscrpnije...

'Ljudi su izuzetno zbunjeni, nitko ne zna što možemo očekivati'

Iako joj je deficit za prvi kvartal umjesto najavljenih 0,8 čak 3,5 posto BDP-a, iako je na korak od prekidanja isplata svojih obaveza, iako vlada ne zna kako sljedećeg mjeseca isplatiti mirovine i plaće državnim službenicima, Grčka je počela pregovarati s Rusijom oko kupnje novih raketa za sustav S-300. I dok traju pregovori Atene i Moskve oko raketnog sustava i ruskog kreditiranja projekata u Grčkoj, u Bruxellesu polako dižu ruke od Ciprasa i Syrize. Iscrpnije...

Srebrnjaci na dnu mora: Izronjeno rekordno blago s potonulog broda

U jednoj od najvećih operacija vađenja potopljenog blaga u povijesti, britanski je tim na površinu izvadio srebra u vrijednosti od pedeset milijuna dolara, javljaju britanski mediji. Srebrnjaci su ležali na morskome dnu otkako je parobrod na putu iz Bombaja u Indiji prema Engleskoj 1942. potopila njemačka podmornica. Iscrpnije...

Hrvatska jedna od dviju bez EU-novca za unapređenje znanosti

Hrvatska je jedna od samo dvije zemlje koje od EU-a nisu uspjele dobiti sredstva za tzv. teaming projekte koji su trebali poslužiti tome da se unaprijedi kvaliteta znanosti. Čini se da su tom neuspjehu kumovali Ministarstvo znanosti, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a jer nisu spojili sve projekte zainteresiranih institucija u jedan. No teaming nije u potpunosti propao, projekti će se realizirati uz pomoć švicarskih sredstava i iz EU fondova. Iscrpnije...

Bešker: Socijaldemokracija je beskorisna bez naroda

"Odmaknuvši se od naroda, svojih birača, u glupom uvjerenju da će on ionako glasati radije za njih nego za desnicu, socijaldemokrati su se prešli temeljito, ovaj put možda i definitivno, baš kao i liberalne stranke sredinom prošlog stoljeća", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

EU zabranuje halogene žarulje do 2018.

Europska komisija će ovog mjeseca odlučivati o budućnosti halogenih žarulja, koje bi prema postojećoj strategiji smanjivanja potrošnje energije trebale biti povučene iz prodaje do 2018. godine. Procijenjeno je i da bi prohibicijom trgovanja halogenim žaruljama u EU bilo izgubljeno 10.000 radnih mjesta (uglavnom u Njemačkoj), pa udruženje proizvođača Lightning Europe traži odgodu do 2020. godine. Tada bi i LED tehnologija mogla dostići željenu kvalitetu i niže cijene. Iscrpnije...

Hrvatska među zemljama s najvećim skokom industrijske proizvodnje

Hrvatska je u veljači ponovno prednjačila snažnim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, zajedno s Irskom, Litvom i Grčkom, objavio je HRT. U veljači je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj narasla 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema podacima Eurostata potonula četiri posto. Najveću je stopu rasta industrijske proizvodnje u veljači među zemljama članicama EU-a zabilježila Irska, 16,3 posto. Iscrpnije...

Putin Mađare kupio kreditom, Grcima obećao jeftiniji plin

Rusija je odobrila Mađarskoj kredit od impoznatnih 10 milijardi dolara za rekonstrukciju i dogradnju jedine tamošnje nuklearne centrale Paksi Atomeromu.Čim je stigla vijest o kreditu, europskim mrežama prostrujalo je da time Rusija 'kupuje' Mađarsku, odnosno pojačava svoj utjecaj na premijera Viktora Orbana. Iako Grci nisu tražili (Putin je kazao da s tim nema problema) kredit, Putin je obećao smanjenje cijene plina za 15 posto u odnosu na ostale članice EU te, kao i Mađarskoj, Srbiji i Makedoniji, ponudio sudjelovanje u novom megaprojektu - plinovodu Turski tok, koji bi zamijenio propali Južni tok, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Krčki pršut - prvi hrvatski proizvod zaštićen na tržištu EU-a

Krčki pršut prvi je proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom tržištu Unije. Proces zaštite naziva ovog proizvoda počeo je u travnju 2010. U Službenom listu EU-a objavljena je Provedbena uredba Komisije EU-a od 26. ožujka o upisu naziva "Krčki pršut" u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede. U proceduri za registraciju zaštićene oznake izvornosti naziva su i "Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres", "Neretvanska mandarina" te "Ogulinski kiseli kupus". Iscrpnije...

Na bocama pića u EU morat će pisati koliko imaju kalorija

Odbor Europskog parlamenta zadužen za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane založio se za provođenje novih mjera u EU kako bi se smanjila prekomjerna konzumacija alkohola i tako smanjile štetne posljedice alkoholizma, piše Novi list. Među mjerama, predlaže se strože provođenje zakona o prodaji alkohola maloljetnicima, porezne mjere kojima bi se regulirala minimalna cijena alkoholnih pića, bolja kontrola kupnje i dostave alkohola putem interneta, te označavanje kalorijskih vrijednosti. Iscrpnije...

Grb na tablicama u EU ima još samo Slovačka

Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je autoru prvonagrađenog rješenja izgleda novih registarskih oznaka da umjesto kvadrata na pločicama bude hrvatski grb, a svi drugi detalji ostanu onakvi kakvima ih je autorski tim osmislio. Ali po svemu sudeći, od takvog kompromisa neće biti ništa. "Ako MUP ostane pri svome, mi ćemo iz cijele ove priče izaći. Mi smo na natječaj bili poslali i izvedbu s hrvatskim grbom, ali ona nije prošla. Da hoće to cjelovito rješenje, pristali bismo. Ovako nisam siguran", rekao je tipograf Nikola Đurek nakon jučerašnjeg sastanka u MUP-u. Dizajnerska struka obrušila se na novu odluku, ponavljajući da ni ostale zemlje članice EU, osim Slovačke, na pločicama nemaju grb Iscrpnije...

Berlin podupire otplatu dijela zajma Grčke MMF-u

Njemačka vlada poduprla je u petak što je grčka vlada dan prije poštujući krajnji rok otplatila obročni dio zajma Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) od 450 milijuna eura, ocjenjujući to "pozitivnim znakom" i "napretkom" u pregovorima između Grčke i njezinih vjerovnika."No vidljivo je da još nema popisa reformi i da je još mnogo posla koji treba odraditi", rekla je glasnogovornica njemačkog ministarstva financija. Iscrpnije...

Nova pravila EU o programu odobravanja nasada vinove loze

Europska komisija danas je objavila nova pravila EU o programu odobravanja nasada vinove loze. Novi program, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2016., omogućuje ograničeno širenje vinogorja u EU. Povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je kako se novim sustavom europskom vinskom sektoru daje fleksibilnost potrebna za postupno širenje proizvodnje u skladu s povećanjem potražnje na svjetskom tržištu. Iscrpnije...

London: Lopovi četiri dana proveli u trezoru i odnijeli 2 milijarde kuna

Pljačka draguljarnice i trezora Hatton Garden u Londonu iz koje je proteklog vikenda ukraden nakit i novac u vrijednost od preko dvije milijarde kuna (200 milijuna funta) mogla bi biti najveća pljačka u povijesti Velike Britanije. Nagađa se da su lopovi provalili još prošlog četvrtka što znači da su u Hatton Gardenu proveli četiri dana! Pljačka je, naime, otkrivena tek u utorak u 8.10 ujutro, a s vanjske strane zgrade nije bilo nikakvih znakova provale. Da sve stvarno bude kao na filmu, alarm se oglasio u petak oko jedan sat ujutro i čuvar je došao provjeriti o čemu se radi, no na prvi pogled ništa mu nije bilo sumnjivo te je kazao 'da nije dovoljno plaćen da ulazi unutra', piše Daily Mail. Iscrpnije...

Za održivi razvoj i čist okoliš u EU fondovima osigurana 21 milijarda kuna

Za zaštitu okoliša osigurana je 21 milijarda kuna u EU fondovima. To je velika prilika za razvoj. I to održivi razvoj temeljen na cirkularnoj ekonomiji i učinkovitom upravljanju resursima koji su ugrađeni i u sve politike i mjere Europske unije. Sve što radimo tiče se okoliša. Svaki zahvat u izgradnji nove tvornice, luke, željeznice, poljoprivrednog objekta, stambene ili komercijalne zgrade, tiče se okoliša", rekao je ministar Zmajlović na predstavljanju mogućnosti ulaganja iz EU fondova. Iscrpnije...

"Hoće li provalnici iz redova HV-a biti nagrađeni stanovima?"

Prodajom 1.200 stanova Ministarstva obrane, najavljenom nakon što su piloti akro grupe Krila Oluje kuvertirali ostavke u Oružanim snagama RH, ministar Ante Kotromanović planira uprihoditi 332 milijuna kuna za razvoj i obuku vojnika. Pravo prvokupa imaju sadašnji korisnici stanova, a legalizacija kriminalnih radnji s početka 90-ih, kada su neki pripadnici HV-a provalama prisvojili stanove bivše JNA, trebala bi biti spriječena tako što se neće prodavati stanovi nad kojima traju sudski postupci. No, situacija nije crno-bijela, jer mnogo je slučajeva u kojima ilegalno zaposjedanje stanova nije procesuirano, piše T-Portal. Iscrpnije...

Koliko vrijedi sat rada hrvatskog, a koliko danskog radnika?

Prosječan sat rada u 2014. godini poslodavca je u Hrvatskoj koštao 9,40 eura, što je daleko ispod prosjeka Europske unije (24,60 eura), otkriva istraživanje Eurostata. Najvišu cijenu rada prošle je godine imala Danska – čak 40,30 eura po satu. Iscrpnije...

Organizirani kriminal u EU 'okreće' 110 milijardi eura godišnje

Prihodi od organiziranoga kriminala u Europskoj uniji iznose minimalno 110 milijardi eura godišnje, otkrila je prva velika studija o kriminalnom biznisu koja se koncentrirala na Finsku, Francusku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Španjolsku i Veliku Britaniju. Hrvatska nije toliko problematična, ali je dio Balkanske rute, najkraće poveznice Afganistana s Europom, pa ima važnu ulogu u tranzitu oružja i automobila. Iscrpnije...

Grci: Njemačka nam je dužna 279 milijardi eura

Grčka vlada već je davno optužila Njemačku da joj duguje novac za reparacije zbog okupacije tijekom Drugog svjetskog rata, a sada su i izračunali koliko su im točno Nijemci dužni - 279 milijardi eura. Nijemci kažu kako je to pitanje već davno pravno riješeno. 1960. su im platili 115 milijuna tadašnjih njemačkih maraka za kompenzaciju, no Grčka tvrdi - nije dovoljno. Iscrpnije...

Tko je ušutkao hrvatske euroskeptike?

Prije ulaska u EU, čak 73% građana Hrvatske iskazivalo je dvojbe i protivljenje ulasku u uniju, dok se danas pak euroskeptični glasovi gotovo i ne čuju. Zbog izostanka kritičkog mišljenja Hrvatska se danas u Europi ponaša i tretira kao momčad iz treće zapadne lige, kaže Anđelko Milardović. "Za ljevicu je internacionalni koncept EU-a svakako pozitivan, ali to nije internacionalizam korporacija (što jest istina o Uniji danas), nego Europa ujedinjena u solidarnosti. Ovakva Unija ne može zadovoljiti svoje građane, nego samo kapitaliste... naša desnica se pak zadovoljava činjenicom da je Hrvatska u EU, a Srbija i BiH nisu, umjesto euroskepticizma na desnici se pojavljuje čisti primitivizam ('čekićari, obiteljaši i šatoraši')", kaže Mate Kapović. Iscrpnije...

Talijanska mornarica i obalna straža jučer spasile 1.500 imigranata

Talijanska mornarica i obalna straža u manje od 24 sata spasile su oko 1.500 imigranata s pet brodova u južnom Mediteranu. U subotnjim operacijama s talijanske strane sudjelovala su svega tri broda. Svi imigranti prebačeni su na otok Lampedusu ili u sicilijske luke. Prošle godine kroz Italiju je u Europsku uniju ušlo oko 170.000 imigranata. Iscrpnije...

Bruxellesu dozlogrdio Google, sprema tužbu od šest milijardi dolara

Europska unija će, kako piše The Wall Street Journal, uskoro podići tužbu protiv Googlea zbog zlouporabe dominantnog položaja na tržištu, a ako taj proces završi kaznom za američku internetsku kompaniju ona bi mogla platiti više od šest milijardi dolara. Prema propisima Europske unije u takvim slučajevima se kompaniju može kazniti s najviše 10 posto godišnjih prihoda. Iscrpnije...

''Fiskalizacija na hrvatski način'' spas za grčku ekonomiju

Grčka je europskim institucijama predala novu listu reformi kojom želi udobrovoljiti međunarodne zajmodavce, a jedna od mjera iznimno podsjeća na hrvatski model fiskalizacije kojim bi Grci pokušali spriječiti utaju poreza kod samozaposlenih. Radi se o obrtima u trgovini i ugostiteljstvu, a na prodajnim bi se mjestima, kako predlažu, instalirala aplikacija koja bi zabilježila svaku kupovinu i u realnom vremenu račun poslala poreznim vlastima. Iscrpnije...

Igrač iz Hrvatske na Eurojackpotu osvojio 1,08 milijuna kuna

Sretnik iz Hrvatske u 14. kolu igre Eurojackpot osvojio je 1,08 milijuna kuna. Iako nije uspio pogoditi sve brojeve i osvojiti glavni dobitak od 275 milijuna kuna igrač iz Prugovca, malog mjesta između Đurđevca i Pitomače ipak je bogatiji za millijun kuna. Pogodio je svih 5 od 50 brojeva iz velikog bubnja dok su mu za osvajanje glavnog dobitka nedostajala pogođena dva broja od deset iz manjeg bubnja. Iscrpnije...

U Hrvatskoj 200.000 alkoholičara, potrošnja po glavi pri vrhu EU

Prekomjerno konzumiranje alkohola Europsku uniju godišnje košta preko 150 milijardi eura, a preko 10.000 ljudi godišnje pogine samo zato što je netko bio pijan za volanom, poručila je hrvatska euro-zastupnica Biljana Borzan, članica briselskog Odbora za zdravlje koji je izglasao Rezoluciju o alkoholu. Dodala kako je Hrvatska pri vrhu europske crne liste s 200.000 alkoholičara i potrošnjom od preko 12 litara čistog alkohola po glavi stanovnika, dok je prosjek EU 10,9 litara. Iscrpnije...

Gardaland: Cjelodnevni izlet do najvećih rollercoastera u Europi

Ovo proljeće učinite još zabavnijim uz jednodnevni izlet u Gardaland u organizaciji Papageno toursa po cijeni sniženoj na samo 209kn. Gardaland je najpoznatiji zabavni park u Europi koji broji preko 2.8 milijuna posjetitelja godišnje i sadrži 56 vožnji od kojih je 6 velikih "Roller Coastera". Ne propustite posjetiti najnoviji dio parka - Sea life Aquarium koji će vas oduševiti pogledom u morske dubine. Pridružite se milijunima koji su otkrili ovaj svijet zabave i probudite uspavani adrenalin. Iscrpnije...

Lubitz prije rušenja aviona guglao samoubojstvo i sigurnost vrata kokpita

Njemački tužitelji otkrili su kako je kopilot Andreas Lubitz, koji je srušio avion Germanwingsa sa 150 putnika i članova posade, na internetu pretraživao metode samoubojstva te informacije o sigurnosti vrata kokpita, i to nekoliko dana prije nesreće. Kopilot je navodno lagao liječnicima govoreći im da je na bolovanju iako je tada upravljao komercijalnim zrakoplovima. Iscrpnije...

Grčka traži novac prije dogovora o reformama, zahtjev odbijen

Grčka je od svojih vjerovnika zatražila da joj odobre isplatu preostalih kredita prije dogovora o reformama upozorivši da bi već 9. travnja mogla ostati bez novca, no zahtjev je odbijen. Zahtjev je u skladu s izjavom grčkog ministra unutarnjih poslova Nikosa Vutsisa koji je rekao da će zemlja morati birati hoće li vratiti 450 milijuna eura MMF-u 9. travnja ili isplatiti plaće i mirovine. Glasnogovornik vlade kasnije je zanijekao da Grčka neće uspjeti vratiti taj novac MMF-u na vrijeme. Grčka može dobiti 7,2 milijarda eura novih kredita od eurozone i MMF-a ako provede reforme koje je dogovorila prethodna vlada. Iscrpnije...

Hrvati su jedni od najslabije plaćenih radnika u Europi

Prosjek satnice u Europskoj uniji, u koju se ne računa samo ono što radnik dobiva već svi doprinosi koje poslodavac uplaćuje, iznosi 24,60 eura. Najveća prosječna satnica je u Danskoj gdje iznosi 40,30 eura, a najniža u Bugarskoj gdje iznosi svega 3,8 eura. Hrvatski prosjek iznosi 9,4 eura, a ispod RH se našlo svega 6 zemalja. Iscrpnije...

Deložacije u EU-u: Tko ne vraća kredit, banka mu plijeni kuću

U Francuskoj je počela sezona izbacivanja stanara iz stanova, ali ne radi se o građanima koji su uzeli stambeni kredit i ne mogu ga plaćati, nego o stanarima koji su prestali gazdama plaćati najamninu. Vlasnik stana nema pravo nikoga izbaciti na ulicu od 1.11. do 15.3., i ne prije sudske odluke. Sudovi najčešće donose presude u korist stanara, a protiv vlasnika, tako da je prvi problem oko deložacija u Francuskoj kako da vlasnik stana ponovno dođe u svoj posjed. Deložirane obitelji iz takvih stanova ipak neće doslovno na ulicu, nego će se dočekati na zaštitnu mrežu socijalne pomoći, piše Jutarnji o praksi deložacija u EU-u. Iscrpnije...

Mljekari: Od sutra se bojimo poplave mlijeka prema Hrvatskoj

Pred sjedištem Europskog parlamenta u Bruxellesu danas su prosvjedovali europski proizvođači mlijeka, među kojima je bilo i hrvatskih, zbog ukidanja kvota za proizvodnju mlijeka, koje ne odgovara manjim proizvođačima. "Bojimo se poplave mlijeka prema Hrvatskoj, očekujem pad otkupnih cijena mlijeka. Mljekara nam već najavljuje da će smanjiti cijenu za 15 lipa. Ponuda je velika, a potražnja mala", kaže Marko Gračaković, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Novske. Iscrpnije...

Prije 126 godina predstavljen toranj, zaštitni znak Pariza

Na današnji dan 1889. javnosti je predstavljen Eiffelov toranj - La Tour Eiffel. Sagrađen je na Champ de Mars pokraj Seine, između 1887. i 1889. kao ulazni svod za Svjetsku izložbu, koja je obilježavala stoljeće Francuske revolucije. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan je po svom dizajneru, inženjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu. Visok je 300 metara (oko 75 katova), a metalna konstrukcija teži 7300 tona, dok je ukupna težina 10 tona. Iscrpnije...

Borzan: Cijene koje završavaju ,99 donose ekstra profit trgovcima

Zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan (SDP) je pitala Europsku komisiju na koji način se namjerava spriječiti ostavljanje sitnih kovanica u rukama trgovaca."Ukoliko napravimo jednostavnu računicu, uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži "kusur" u najsitnijim lipama, te da trgovine u prosjeku rade 6 dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa ",99"", objašnjava Borzan. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Hrvatskoj među najvišima u EU

Hrvatska se u veljači svrstala među zemlje Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda. U veljači je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad u Hrvatskoj iznosila 18,5 posto, što znači da je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata. U odnosu na prošlogodišnju veljaču zabilježila je najveći skok među zemljama Unije, za 1,2 postotni bod. Bez posla je u veljači prema Eurostatu raspoloživim podacima bilo 353 tisuće hrvatskih građana. Iscrpnije...

Američke i europske banke lani ukinule 59.000 radnih mjesta

U sklopu restrukturiranja i smanjenja troškova vodeće europske i američke banke 2014. ukinule su 59.000 radnih mjesta, ukupno 160.000 u posljednje dvije godine. U Europi se očekuje i daljnji pad broja zaposlenih pod pritiskom sve strože regulative i u nastojanju da poboljšaju profitabilnost - naime tek 30% europskih banaka ima strukturu koja tijekom vremena može dovesti do razumne stope povrata, naspram 80% američkih banaka, a faktor je pritom i sve popularnije digitalno bankarstvo. Iscrpnije...

Facebook prati sve posjetitelje i krši zakone EU-a

Facebook prati surfanje svake osobe koja posjeti tu stranicu, čak i one koji nemaju profil na Facebooku, kao i građane EU-a koji su izričito zatražili da ih se ne prati, pokazalo je istraživanje koje je sponzorirala belgijska agencija za zaštitu podataka. Istraživanje je provedeno nakon što je početna analiza pokazala da Facebook svojim praćenjem korisnika na internetu krši zakone EU-a, a sada je to i potvrđeno. Facebook prati aktivnosti ljudi na internetu s ciljem usmjerenijeg reklamiranja. Iscrpnije...

Hrvatska i Schengen: Velika granica i problematični susjedi

Hrvatska će 1.7.2015. zatražiti ulazak u šengenski prostor. Tehnički uvjeti su zadovoljeni, tvrde vladajući, a inspektore Europske komisije očekuju početkom 2016. Dok ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i premijer Zoran Milanović tvrde da je Hrvatska spremna za ulazak u šengenski prostor, malo tko vjeruje da će taj proces biti brz i bezbolan. Ponajviše zbog poučka Bugarske i Rumunjske koje su ispunile formalne uvjete Europske komisije, no već godinama čekaju "pomicanje" granice. Dodamo li tomu i specifičnosti hrvatske granične crte te pojačani europski oprez zbog terorizma, čini se da najmodernija oprema i potpuna spremnost u ljudstvu neće ubrzati članice Unije u donošenje ove odluke, piše Večernji. Iscrpnije...

Francuska i Španjolska traži da Italija uništi milijun stabala maslina

Države članice EU-a podijeljene su o tome kako zaustaviti širenje opasne bolesti kojom su pogođene masline na jugu Italije, zbog koje će se možda morati uništiti gotovo milijun stabala. Bolest uzrokovana bakterijom Xylellom fastidiosom izbila je u listopadu 2013. i nije se proširila na druge zemlje, no Francuska i Španjolska zauzimaju se za drastične mjere strahujući za svoje maslinike, kao i vinovu lozu i agrume, koji također mogu biti zaraženi tom bakterijom koju prenosi insekt. Iscrpnije...

Norveški veleposlanik: Norveška se borila protiv Pavelića i neću se ispričati

Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke poslao je pismo norveškom veleposlaniku Hendriku Ofstadu jer je prisustvovao osnivanju Antifašističke lige prošlog vikenda. U pismu piše kako se nadaju da je veleposlanik bio u zabludi jer "nije znao karakter, ciljeve i dosadašnje djelovanje tzv. antifašista, odnosno komunista koji zlorabe časni naziv antifašist". "Pretpostavljam da ste razumjeli da se neću niti želim ispričati zbog odavanja počasti Vašim sunarodnjacima koji su se tijekom Drugog svjetskog rata borili protiv nacizma. Umjesto toga, iskoristit ću ovu priliku da im se u ime norveškog naroda i u osobno ime, od srca još jednom zahvalim", odgovorio je veleposlanik Ofstad. Iscrpnije...

Donesen kontroverzni zakon: Njemačka uvela cestarine za sva vozila

Njemački parlament Bundestag usvojio je kontroverzni zakon kojim se uvodi cestarina, a politički protivnici tvrde da će se njime stvoriti nepotrebna birokracija. Vlasnici vozila će od iduće godine plaćati 130 eura godišnje za korištenje glavnih autocesta, ali zbog smanjenja poreza na automobile neće im se povećati ukupni troškovi. Strani vozači neće imati nikakve olakšice. Taj je plan izazvao nezadovoljstvo Europske komisije, koja je upozorila da cestarine ne smiju diskriminirati vozače iz ostalih država. HRT Iscrpnije...

Ugroženi mali proizvođači - od 1.4. EU bez kvota za proizvodnju mlijeka

Kvote za mlijeko u cijeloj Europskoj uniji ukidaju se 31. ožujka, od kada će mljekari biti potpuno prepušteni tržišnim uvjetima. Kvote su bile jedan od mehanizama kojima se nastojalo prevladati viškove. Njima je Europa kontrolirala prozvodnju mlijeka, a cijene su bile stabilne. Mogućnost neograničene proizvodnje ići će na ruku u prvom redu velikim europskim proizvođačima, ali i potrošačima jer će cijene biti niže. Međutim, za hrvatske mljekare ovo je loša vijest. Mali proizvođači teško će se oduprijeti konkurenciji, piše HRT. Iscrpnije...

Merkel: Tragedija je poprimila novu, nemjerljivo neshvatljivu dimenziju

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da 'tragedija' Germanwingsova zrakoplova A320 poprima "potpuno neshvatljive razmjere", nakon informacija da je kopilot namjerno srušio zrakoplov ubivši 150 ljudi. "Još ne znamo sve okolnosti, zato je važno nastaviti istragu i temeljito ispitati sve aspekte. Današnje vijesti su još jedan strašan teret za rodbinu i prijatelje žrtava. U ovim časovima i danima ispunjenim patnjom, naše su misli s njima", istaknula je Merkel. Iscrpnije...

Šef Lufthanse: Ovako nešto niti jedan sigurnosni sustav ne bi spriječio

Matthias Gebauer, novinar Spiegela je objavio kako su Lubitzovi prijatelji rekli da je kopilot 2008./2009. prekinuo letačku obuku zbog depresije i zamora. Šef Lufthanse Carsten Spohr novinarima je u Koelnu kazao kako "ovako nešto niti jedan sigurnosni sustav ne bi mogao spriječiti". Dodao je kako oni vrlo pažljivo biraju svoje zaposlenike te da je Lubitz prošao sve moguće testove i bio 100 posto spreman. Motiv koji bi Lubitza natjerao da sruši avion zasad nije poznat. Iscrpnije...

Svaki građanin EU-a u 2013. "skupio" 481 kilogram otpada

Godišnji iznos komunalnog otpada u Europskoj uniji u 2013. iznosio je 481 kilogram po osobi, što je pad od 8,7 posto u odnosu na 2002. kada je iznosio 527 kilogram. Od 2007. u konstantnom je padu količina otpada po osobi. Od 481 kilograma, čak 470 se prerađuje i reciklira tako da se 31 posto otpada odlaže, 28 posto reciklira, 26posto spaljuje, a 15 posto kompostira. U Hrvatskoj je pak u 2013. zabilježeno 404 kilograma otpada. Promatrajući podatke vezane uz Hrvatsku, osim što je poražavajući podatak da se samo 12 posto otpada reciklira, interesantno je to što ni se ni najmanji dio otpada ne spaljuje, a samo dva posto se kompostira. Iscrpnije...

Mađarska, Italija, Slovačka i Češka uz Putina, Poljska, Estonija, Litva i Latvija protiv

Sukob Ukrajine i Rusije podijelio je Europu, a tu činjenicu taktički koristi Vladimir Putin kako bi poljuljao 'europsko jedinstvo'. Kao saveznici se u ruskim medijima spominju Italija, Grčka, Češka, Slovačka i Mađarska. Na ruskoj strani pak sigurno nisu Poljska, Litva, Latvija i Estonija. S druge strane, Velika Britanija šalje dodatne snage na Falklandske otoke u strahu da bi Argentina mogla biti ohrabrena za napad na otočje zbog svoje suradnje s Rusijom. Iscrpnije...

Nesreća u Alpama: Moguće da je došlo do sloma uzgona

Boris Popović, asistent na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i instruktor letenja pri Hrvatskom zrakoplovnom nastavnom središtu, u razgovoru za tportal napominje da je prerano za donošenje bilo kakvih zaključaka, ali se s obzirom na neke pokazatelje ipak može spekulirati o potencijalnom uzroku pada Airbusa A320 u francuskim Alpama. "Uz sve ograde, s obzirom da ne raspolažemo ključnim informacijama, moguće je da je došlo do sloma uzgona, kad krilo zrakoplova nije opstrujavano dovoljnom brzinom zraka da bi proizvelo uzgon. Tada posada gubi kontrolu nad zrakoplovom', objašnjava bivši vojni pilot. Iscrpnije...

Germanwings: Omiljena kompanija Hrvata čiji zrakoplovi do danas nisu padali

Francuski le Monde objavio je da je pad Germanwingsa najveća zrakoplovna nesreća u Francuskoj još od 1981. kada je u padu aviona kod Ajaccia poginulo 180 osoba. Germanwings vrlo je sigurna kompanija i od svog osnivanja 1997. godine do danas nije imala ovako tešku nesreću. Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je da, prema zasad dostupnim informacijama, među žrtvama nema hrvatskih državljana. U njemačkim medijima pojavile su se spekulacije da su nesreću uzrokovala greška računala nastala zbog smrznutih senzora, ali iz Germanwingsa su poručili kako su računalni sustavi u Airbusu provjereni i kako ne vjeruju da su oni izazvali pad. Iscrpnije...

Bruxelles daje 120 milijuna eura Vukovaru, Kninu, Petrinji...

U šest jedinica lokalne samouprave - Vukovar, Beli Manastir, Knin, Benkovac, Petrinju i Dardu, idućih će godina biti investirano 120 milijuna eura u sklopu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije pilot područja malih gradova na ratom pogođenim područjima, koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a u cijelosti se financira iz fondova EU. Iscrpnije...

Dalić: Tržište demantira Milanovića

Tržište, hladno i bez velikih emocija, demantira Milanovića. Vlada nije radila dobro. Tržište je vidno izdvojilo Hrvatsku iz grupe država u kojoj se nalazila dugo vremena, uključujući i vrijeme kada nije bila članica EU. Pri kraju Milanovićevog mandata, Hrvatska, koja je članica EU, za tržište je jednako rizična kao i 2010/11 kada je vladala velika neizvjesnost hoće li to uopće postati. U takvim kretanjima dokaza za dobar rad nema, ali se u punoj mjeri razotkriva koliko je njegovo populističo isticanje socijalnih mjera izvan ekonomskog konteksta. I sve dok je stanje takvo kakvo pokazuje slika, minoriziranje upozorenja iz Bruxellesa je identično guranju glave u pijesak, piše Martina Dalić. Iscrpnije...

Briselska politika okretnih vrata

Sastav nove europske komisije odražava već ustaljenu praksu “okretnih vrata”, odnosno transfera kadrova između najviših funkcija Europske unije i privatnog sektora. To dovodi europske dužnosnike u situaciju za donose ključne odluke povezane s interesima svog budućeg ili bivšeg poslodavca. No unatoč evidentnom sukobu interesa, institucije Unije po svemu sudeći oklijevaju suočiti se s ovim problemom. Iscrpnije...

Bugarska: Europski zid protiv izbjeglica

Kao i svaka druga vanjska granica Europske unije, i ona bugarska za mnoge znači život. Na tisuće je ljudi godišnje pokušava prijeći u potrazi za boljim životom, no za mnoge od njih to završi kobno, o čemu svjedoče brojni tragični primjeri sa tursko-bugarske i srpsko-bugarske granice. Brutalna protjerivanja izbjeglica s europskih vanjskih granica nisu nikakvi iznimni slučajevi neposlušnih graničara, već politika zatvorene tvrđave. Iscrpnije...

Winnetou se vraća na Velebit: Nijemci počinju snimati nova tri filma

"TV-Comeback für Winnetou!", tako su vijest o ponovnom snimanju čuvenog Winnetoua naslovili u njemačkom Bildu, ne skrivajući oduševljenje novom ekranizacijom popularnog lika koji je od 1962. do 1968. godine istoimenim filmskim serijalom zaludio milijune Nijemaca. Za sad se još ne zna tko će biti novi Winnetou, ali su producenti pronašli glumicu Uschi Glas (71) koja je tumačila ulogu indijanke Oma u filmu Winnetou und das Halbblut Apanatschi. Priprema se snimanje ukupno tri filma na lokacijama u Hrvatskoj koje su 60-tih godina svojim netaknutim prirodnim ljepotama zadivile gledatelje popularnog serijala. Iscrpnije...

Merkel u društvu nacista na naslovnici Der Spiegela

Novi broj uglednog njemačkog tjednika Der Spiegel izašao je s naslovnicom koja je izazvala brojne komentare u Njemačkoj, ali i diljem svijeta. Prikazana je fotomontaža s Angelom Merkel i nacističkim vojnicima koji svi zajedno stoje pred ruševinama antičke građevine u Grčkoj. Naslov glasi: 'Kako Europljani vide Nijemce - Njemački Übermacht', a u članku koji ilustrira naslovnica nastoje se objasniti složene financijske veze između Njemačke i Grčke nastale nakon nacističke okupacije danas posrnule države 1941. godine. Iscrpnije...

Njemačka će zadržati zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika?

Prema neslužbenim informacijama, samo bi Njemačka, Austrija i Velika Britanija mogle zadržati zabranu zapošljavanja za hrvatske radnike nakon 1. srpnja 2015. godine. Učine li to, ta će odluka trajati još tri godine, uz mogućnost produljenja na još dvije godine. No i sada hrvatski radnici probijaju te barijere, posebno u Njemačkoj koja ima niz deficitarnih zanimanja pa dopušta rad stranaca. Lani je 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajina. Iscrpnije...

Milanović: Podržavamo TTIP, ali za hrvatsko je gospodarstvo neutralan

Hrvatska podržava zaključivanje Transatlantskog trgovačkog i investicijskog partnerstva (TTIP) koji je, prema prvim procjenama, za hrvatsko gospodarstvo neutralan, izjavio je premijer Zoran Milanović. Zamoljen da prokomentira prijedlog da se u sporazum ugradi odredba koja bi investitorima omogućila da tuže vlade pred međunarodnim arbitražnim sudovima, Milanović je to označio nepotrebnim u zemljama u kojima je učvršćena vladavina prava. Iscrpnije...

'Procedura prekomjernog siromaštva'

Procedura prekomjernog deficita ne zove se "procedura prekomjernog siromaštva" pa stoga niti ne možemo očekivati ništa drugo nego konzervativni stav Komisije o nužnosti dovođenja proračuna i fiskalne politike te ostalih manjkavih područja u očekivane gabarite. Komisija nas neče štedjeti, kao što ne štedi niti zemlju koja ima skoro 2,5 puta više stanovnika koji trpe puno ekstremnije uvjete, a koja i zbog članstva u eurozoni ima puno veći ponder nego što je to slučaj s Hrvatskom - Grčku. Iscrpnije...

Razgovori u Bruxellesu: Grčka obećala popis reformi

Grčka će podnijeti sveobuhvatan popis posebnih ekonomskih reformi u roku od nekoliko dana kako bi joj bila odobrena financijska sredstva kojima će izbjeći stečaj, objavili su najviši europski dužnosnici nakon razgovora s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom u Bruxellesu. "Sve su strane potvrdile svoje namjere da naprave sve što je moguće kako bismo prevladali teškoće grčkog gospodarstva što je prije moguće. Danas smo proces vratili na tračnice ... jasno je da Grčka nije obvezna provesti recesijske mjere. Grčka će predstaviti svoje strukturalne reforme, koje će provesti", kaže Cipras. Iscrpnije...

TTIP - ugovor koji će promijeniti našu budućnost

Što je zapravo Transatlantski sporazum o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (Transatlantic Trade and Investment Partnership/TTIP)? Riječ je o sporazumu 'o slobodnoj trgovini i ulaganjima' između EU i SAD-a. Pokretači i zagovornici tvrde da će donijeti otvaranje radnih mjesta, razvoj, napredak i ekstra zaradu. U Europi se reklamira kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura i podići standard prosječne obitelji za 545 eura godišnje. Zbog loše komunikacije s javnošću za koji je odgovorna Europska komisija, sporazum je postao predmetom javne kritike zbog tajnosti i netransparentnosti. Iscrpnije...

Europljani općenito zadovoljni životom, Hrvati nešto manje

Gotovo 80% Europljana ocjenjuje zadovoljstvo svojim životom na skali od 0 do 10 ocjenom 6 ili više, u prosjeku 7,1, a Hrvati prosječnom ocjenom 6,3, pokazuju novi podaci Eurostata objavljeni uoči Međunarodnog dana sreće 20. ožujka. Najzadovoljniji životom u EU građani su Danske, Finske i Švedske, a najmanje zadovoljni su Bugari Grci, Ciprani, Mađari i Portugalci. Iscrpnije...

Hajka na ECB: Čemu se protivi Blockupy?

Povodom otvorenja novog 185-metarskog sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu pokret Blockupy, koji okuplja preko 90 antikapitalističkih organizacija iz cijele Europe, uključujući grčku Syrizu i njemačku stranku Die Linke, organizirao je prosvjed koji se pretvorio u nerede. Blockupy se bori protiv recesijskih mjera koje je nametnuo ECB nauštrb srednje klase i siromašnih, koji su na sebe morali preuzeti teret recesije, dok su se bogati izvukli neokrznuti. Iscrpnije...

Imaju najveći gospodarski rast u Europi, a bili su poput Grčke

Nakon razdoblja recesije iz 2009. i međunarodnih 85 milijardi dolara, EU predviđa da će Irska 2015. biti zemlja s najvećim rastom, čime će nastaviti pozitivan trend od prošle godine, u kojoj je imala najveći rast BDP-a u EU-u, 4,1%. I dok su Grčka, Portugal i Španjolska zapeli na mjerama vlastite potrošnje, Irska se bila okrenula povećanju i poboljšanju izvoza, posebno dijaspori u SAD-u, a spasile su je i strane tvrtke sa sjedištem u Irskoj - Google, Facebook, Microsoft i IBM. Nezaposlenost je i dalje visoka (10%), dug golem, no keltski tigar vidi svjetlo na kraju tunela. Iscrpnije...

Cipras inzistira na sastanku s čelnicima EU: Grčku se ne može ucjenjivati

Grčki premijer Aleksis Cipras zatražio je sastanak s čenicima zemalja EU, uključujući i njemačku kancelarku Angelu Merkel, na ovotjednom summitu EU, rekao je neuimenovani grčki dužnosnik. Grčka ustraje na tome da neće prihvatiti 'ucjenu' zbog svoje dužničke krize, ali bi za nekoliko tjedana mogla ostati bez novca jer su njezini partneri iz EU, koje je razljutila žestoka retorika nove vlade protiv uvjeta spašavanja te zemlje od bankrota, zamrznuli financijsku pomoć dok ne pruži dokaze o provedbi reformi. Cipras želi da na sastanku na rubu summita EU, koji se održava u četvrtak i petak, osim njemačke kancelarke, sudjeluju i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i francuski predsjednik Francois Hollande. Iscrpnije...

Veliki udar na prosjačku bandu

Zbog sumnji da novac potječe od raznih kriminalnih aktivnosti u Italiji, hrvatski su sudovi u potpunoj tajnosti, a na osnovi zahtjeva USKOK-a, prije nekoliko mjeseci počeli provoditi blokade računa 21 člana dviju obitelji iz BiH u trima hrvatskim bankama. Vlasnici računa, njih ukupno 21 u posljednjih sedam godina položili su ništa manje nego 5,4 milijuna eura. Riječ je državljanima BiH trajno nastanjenima u Italiji, od kojih nekoliko njih dolazi u Hrvatsku gdje kupuju nekretnine na području Srednje Dalmacije. Neki od osumnjičenika bili su u talijanskim zatvorima najčešće zbog krađa, korištenja djece za prošnju, nedozvoljenoga gospodarenja otpadom, prevara, ali i otmica, iznuda, nedozvoljenog držanja oružja, čak i ubojstava, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Horvat: Varoufakis u Zagrebu srednji prst pokazao - hipotetski

Srećko Horvat i Igor Štiks u zajedničkom kratkom odgovoru očitovali su se na aferu 'srednji prst' o kojoj bruje današnji njemački mediji. Aktualni ministar financija Grčke Janis Varoufakis na predavanju Subversive Festivala u svibnju 2013., pokazao je srednji prst dok je govorio o grčkome dugu i situaciji u kojoj se zemlja nalazila 2010. godine. "Moramo istaknuti kako je tijekom svoga predavanja dva puta pokazao 'srednji prst' kao dio izlaganja pred publikom. Ujedno, gospodin Varoufakis nije srednji prst pokazao Njemačkoj ili Nijemcima, nego je govorio o hipotetskoj situaciji referirajući se na Grčku iz siječnja 2010., koja je prema njegovu mišljenju tada trebala proglasiti bankrot – bez da napusti eurozonu!", priopćili su Horvat i Štiks. Iscrpnije...

Velika Britanija: Autobus na biometan ulazi u redovnu uporabu

BioBus, autobus od 40-ak sjedišta pogonjen biometanom, smjesom ljudskog izmeta i otpadaka hrane, ovog mjeseca ulazi u redovitu uporabu u Bristolu nakon što je prošle jeseni obavljena probna vožnja. Za njegovu rutu od 24 kilometra potrebno je biometansko gorivo koje dolazi iz više od 32 tisuće kućanstava, piše Guardian. Iscrpnije...

Učenici prepoznali dijete-ubojicu zatočenika Islamske države

Dijete za koje se čini da ubija zatvorenika na video-snimci pogubljenja koju je u utorak emitirala Islamska država (IS), prepoznali su kolege iz razreda u Toulouseu, na jugozapadu Francuske, izjavio je dužnosnik nacionalnog obrazovanja. Učenici "su prepoznali jednog od svojih kolega ali treba biti oprezan", kazao je na konferenciji za tisak inspektor Jacques Caillaut. Nije potvrdio informacije iz izvora bliskih tom predmetu prema kojima je dijete od dvanaestak godina, snimljeno kako ubija pištoljem izraelskog Arapina, predstavljenog kao špijuna, doista posinak Sabrija Esida, rođaka Muhameda Meraha, ubojice iz Toulousea. Iscrpnije...

Cipras: Zbog poteškoća u EU jača krajnja desnica

Grčki premijer Aleksis Cipras upozorio je na opasnost od "populističkih snaga krajnje desnice" u Europi, a ponajprije od francuske Nacionalne fronte. "Treba izabrati između poštovanja demokracije i opasnosti od uspona populističkih snaga krajnje desnice u Europi", rekao je Cipras na nesigurnom engleskom prije razgovora s prvim tajnikom francuske komunističke stranke Pierreom Laurentom. Grčka vlada je upozorila partnere da bi nastavak politike štednje samo išao na ruku euroskepticima i usponu krajnje desnice. Iscrpnije...

"Izlazak Grčke iz eurozone je toliko strašan da se ne smije dogoditi"

Poznati ekonomist Nouriel Roubini, poznatiji kao 'doktor Propast', tvrdi da uopće nije zabrinut u pogledu grčke krize. "Nema smisla da dođe do izlaska Grčke iz eurozone jer bi to izazvalo veliku krizu", rekao je Rubini u intervjuu za Bloomberg. Roubini tvrdi da bi, u slučaju ostvarivanja takvog scenarija, troškovi zaduživanja zemalja poput Italije i Španjolske enromno skočili, dok bi Europljani požurili povući novac sa svojih bankovnih računa. "Čak i Njemačka, koja je najveći oponent Grčkoj u aktualnim pregovorima o novom paketu financijske pomoći, priznaje rizik", izjavio je Roubini. Iscrpnije...

Damir Pilić: Angela neće u Moskvu

"Angela Merkel 9. svibnja neće doći u Moskvu, što je jedan od znakova da se Europa raspada. Barem ona Europa kakvu poznajemo. 9 svibnja ne slavi se samo Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom u Drugom svjetskom ratu, nego i Dan Europe. Što je onda, osim golog kapitalističkog interesa, ostalo od te ideje, ako više ni pobjeda nad fašizmom ne može okupiti njezine glavne nositelje, a umjesto toga se zvecka novim vojskama? Ništa, dame i gospodo, to je izgledan odgovor. Ništa nije ostalo. Ako više nikome nije stalo do zajedničkog obilježavanja kraja Drugog svjetskog rata, onda su vrata za Treći svjetski rat već odškrinuta. Kad pomru oni koji pamte lice fašizma, sve postaje moguće", piše Slobodna. Iscrpnije...

Britanci potrošili 13 milijuna eura, a nisu se dočepali Juliana Assangea

U ponedeljak 16. ožujka navršava se tisuću dana boravka Juliana Assangea u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu gdje se sklonio da izbjegne izručenje Švedskoj čije je pravosuđe, prije nego nastupi zastara, pristalo ispitati ga u glavnom gradu Velike Britanije o optužbama za silovanje za koje ga terete dvije švedske državljanke. Scotland Yard je izračunao da je lani trošio 11 tisuća eura na dan na nadzor Assangea. WikiLeaks je u tu svrhu osnovao i posebnu stranicu - govwaste.co.uk kojom porezne obveznike upozorava da im vlada rasipa novac na Assangeovo čuvanje. Na stranici se tvrdi da je London u tu svrhu potrošio deset milijuna funti ili 13 milijuna eura. Iscrpnije...

Island objavio povlačenje kandidature za EU

Island je objavio da je povukao svoju kandidaturu za Europsku uniju, dvije godine nakon što je na vlast stupila euroskeptična vlada desnog centra koja je obećala okončati proces pokrenut 2009. Interesi Islanda su ispunjeniji izvan EU, objavio je ministar vanjskih poslova Gunnar Bragi Sveinsson. Otvoren ostaje spor Bruxellesa i Reykjavika o ribolovnim kvotama. Iscrpnije...

Štetnost prometne buke

Europska agencija za okoliš u svojem izvješću Buka u Europi 2014 upozorava da je jedan od četiri Europljana izložen razinama buke iznad dozvoljenog praga, što ima neželjene učinke na zdravlje - oko 43 000 slučajeva bolničkog liječenja, 900 000 slučajeva visokoga tlaka i do 10 000 preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje povezano je s prevelikom bukom, procjenjuje EEA. Glavni je izvor buke u Europi cestovni promet. Iscrpnije...

Od 1. srpnja više zemalja EU otvara tržište rada za Hrvate

1. srpnja istječe prvo dvogodišnje razdoblje u kojem su zemlje EU-a mogle uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Zabrana može biti produžena na tri godine, a potom na još dvije, što bi mogle učiniti Njemačka, Austrija i Velika Britanija. Otvaranje tržišta moglo bi dovesti do još većeg odlaska hrvatskih građana u inozemstvo, posebice mladih i kvalificiranih. Iscrpnije...

U drugi stup uplaćeno 50 milijardi kuna, zarađeno još 21

Europska komisija upozorava Hrvatsku na problem velikog broja prijevremenih odlazaka u mirovinu i apelira na hitno produljenje radnog vijeka. U protivnom isplata budućih mirovina dolazi u pitanje. Otegotna je i činjenica da se nastavlja trend pada broja zaposlenih. A smanjivanjem uplata doprinosa iz plaća jača pritisak na mirovinski sustav. "Mirovinski sustav je siguran, mirovine se isplaćuju i nema nikakvih razmišljanja ni o zamrzavanju, ni o nacionalizaciji drugog stupa", tvrdi ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Od 2002. mirovinski fondovi u drugom stupu zaradili su 21 milijardu kuna, na uplaćenih 50 milijardi, piše HRT. Iscrpnije...

Brown: Britanija će biti europska Sjeverna Koreja ako izađe iz EU-a

U tekstu za Guardian, bivši britanski premijer Gordon Brown upozorava da će Velika Britanija postati europska Sjeverna Koreja ako izađe iz Europske unije, da će ostati bez prijatelja i utjecaja. "Moramo reći istinu o tri milijuna radnih mjesta, 25.000 tvrtki, 200 milijardi funti godišnjeg izvoza i 450 milijardi funti unutarnjih ulaganja povezanih s Europom", napisao je Brown. Iscrpnije...

Bruxelles smanjio naknade za plaćanje karticama na 0,3%

Naknada za plaćanje debitnim karticama u Europskoj uniji smanjena je na 0,2%, a kreditnim karticama 0,3%, odlučio je danas Europski parlament. Na nivou Unije ovo će sniženje značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje, a za velike trgovinske lance do tri milijarde eura godišnje. U Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Iscrpnije...

"Dug je zao drug"

"Na temelju preko sto tisuća dokumenata ekipa istraživača je izračunala da bi današnja vrijednost njemačkog ratnog duga Grčkoj bila ukupno oko 162 milijarde eura. Dakle stari dug pokrio bi četiri petine današnjeg grčkog vanjskog duga. Ciprasova vlada, naravno, ne traži novac, već postavlja pitanje: Ako se oprostilo Njemačkoj, zašto se ne može oprostiti i nama? U sadašnjem New Dealu, novom dijeljenju, Grci su se počeli osvrtati na sve strane i tražiti nove saveznike, a Cipar, također članica EU-a, već se nagodio za vojne usluge Rusima. Pred zadrtim Amerikancima, koji vide samo svoje nacionalne interese, i Europljanima koje mahom vode politički pigmejci, krajolik je pokriven gustom maglom", piše Novosti. Iscrpnije...

Bruxelles: Odlazak u penziju s 67 uvedite ranije, mirovine će padati

Europska komisija je tražila od Vlade da se za produljenje radnog vijeka do 67 godina ne čeka 2031. te da se u to krene deset godina prije.EK problematizira to što u Hrvatskoj samo 13 posto korisnika mirovina ima 40 i više godina radnog staža pa je i udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći samo 31 posto. Predviđa se da će 2030. taj udio biti 27, a 2060. još manje - 22 posto (s pravima iz 2. stupa). "Građani će morati sami preuzeti odgovornost za ostvarivanje zadovoljavajućih primanja u starosti različitim oblicima osobne štednje", ističe Dr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije. Iscrpnije...

Grčka: Izbacite nas iz eurozone i poslat ćemo vam milijune imigranata

Grčka je u ponedjeljak iznijela dosad najradikalniju prijetnju čelnicima eurozone s kojima ratuje oko načina na koji će se pokušati izvući iz dužničkog gliba u koji je zapala prije nekoliko godina. Ministar obrane Panos Kammenos i ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias kazali su da će Grčka, ne popuste li euročelnici u zahtjevima za mjerama štednje, potpuno otvoriti svoje granice i pustiti tsunami milijuna ekonomskih migranata i džihadista koji se žele domoći drugih europskih država. "Ostavi li nas Europa u krizi, preplavit ćemo je migrantima, a za Berlin će biti još gore ako u tom valu milijuna ekonomskih migranata bude pokoji džihadist iz Islamske države", sasvim je otvoren Kammenos. Iscrpnije...

Zračenje mobitela i elektroničkih uređaja ipak nije opasno za zdravlje?

Elektromagnetska polja koja stvaraju mobiteli, WiFi uređaji i odašiljači, dalekovodi ili elektronički uređaji u kući i uredu, ne predstavljaju rizik za zdravlje, zaključio je Znanstveni odbor za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike Europske komisije u zaključnom mišljenju o potencijalnim zdravstvenim posljedicama izloženosti elektromagnetskim poljima (EMF). Takav je sud odbor Europske komisije donio na temelju više od 700 studija, objavljenih nakon 2008. godine, kojima se pokušala utvrditi povezanost primjene elektroničkih uređaja i više teških bolesti, poput raka ili Alzheimerove bolesti. Iscrpnije...

Hrvatska na dnu Europske unije po neovisnosti pravosuđa

Hrvatska se po stupnju percepcije neovisnosti pravosudnog sustava nalazi na začelju među državama EU, ali je prva kada je riječ o alternativnom rješavanju sporova, pokazuje pregled stanja koji je objavila Europska komisija. Po efikasnosti pravosudnog sustava koje se mjeri brojem dana potrebnih za rješavanje u prvostupanjskom postupku građanskih i trgovačkih slučajeve, Hrvatska je u drugom dijelu ljestvice. Za rješavanje tih sporova u Hrvatskoj je 2013. godine bilo potrebno 386 dana, a lošije su Grčka (407), Slovačka (505), Italija (608), Cipar (638) i Malta (čak 750 dana). Iscrpnije...

Danci nemaju ocjene do 7. razreda, ali baš sve znaju

Ako mislite da je obrazovanje skupo, isprobajte neznanje, moto je pod kojim Danci od 2013. provode veliku školsku reformu. Obrazovanje je besplatno za sve, a svakom djetetu omogućeno je studiranje jer država svim studentima daje stipendiju koja pokriva sve troškove tijekom studiranja."Danska osnovna škola ima predškolski razred (0. razred), 9 razreda osnovne škole (1. – 9.) i 10. razred. Zanimljivo je da u njihovim osnovnim školama nema ocjena sve do 7. razreda. No učitelji stalno prate učenike, daju im povratne informacije o napretku", dojmovi su to učiteljice Martine Kučar iz VI. osnovne škole Varaždin nakon usavršavanja u Danskoj. Iscrpnije...

"Centar sporazuma između SAD-a i EU je biznis, a sve ostalo je kolateralna šteta"

Europa računa da će joj sporazum o trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), o kojem pregovara s Amerikom, na godinu donositi 119 milijardi eura. No budući da se sve o sporazumu drži u tajnosti, strahuje se je li to udar na visoke europske standarde zaštite potrošača i okoliša. S obzirom na iskustva iz članstva u EU, centar sporazuma je biznis, a sve ostalo je kolateralna šteta, smatra SSSH. Iz Sektora za trgovinsku politiku pak poručuju kako će sporazum koristiti Hrvatskoj. Iscrpnije...

"Koliko desno treba stajati da se program Sirize čini radikalnim?"

Svi se slažu da je grčki dug neotplativ: otpis jednoga dijela je način da se takvo stanje prizna. Svi se slažu i da nakon rigidnih mjera štednje većina stanovništva živi gore nego prije i da će najveći dio nove tranše tzv. financijske pomoći biti odmah vraćen ‘institucijama’ u ime dugova i kamata, pa do grčkoga naroda neće stići: svejedno, optužbe za ‘nerealni pristup’ i ‘neodgovornost’ upućuju se grčkoj vladi. Četiri mjeseca odgode koje su dobili do idućih pregovora sasvim su dovoljna da se spirala dužničke propasti pod pritiskom radikalnijih frakcija iznova dovede u pitanje. A to pitanje, koje uspon grčke ljevice uporno postavlja pred golemu većinu Europljana, glasi ovako: koliko morate stajati udesno da biste mislili kako promašene politike međunarodnih institucija na kraju neće pogoditi i vas? Iscrpnije...

Grčka prijeti prijevremenim izborima i referendumom o ostanku u eurozoni

Grčka bi mogla sazvati referendum ili prijevremene izbore ukoliko partneri eurozone odbiju plan Atene o rješavanju pitanja duga i gospodarskog rasta. Izjavio je to grčki ministar financija Janis Varufakis te tako podigao tenzije uoči ključnog sastanka s europskim čelnicima. Iscrpnije...

Grčki ministar financija želi angažirati studente i turiste kao tajne poreznike

Kritika da Grčka presporo provodi nove gospodarske reforme natjerala je ministra financija da predloži angažman brojnih honorarnih tajnih inspektora: turisti, kućanice i studenti borili bi se protiv neplatiša poreza. Janis Varufakis predložio je zapošljavanje “velikoga broja neprofesionalnih inspektora... koji bi bili ozvučeni i opremljeni kamerom”. Svoj je prijedlog poslao Jeroenu Dijsselbloemu, čelniku Eurogrupe, skupine ministara financija eurozone, a objavio ga na internetskoj stranici grčkoga lista Prototheme. Po Varufakisovim riječima, inspektori-honorarci prikupljali bi podatke koji bi imali pravnu težinu i na temelju kojih bi djelovali pravi inspektori. Iscrpnije...

"Milanović glumi Ciprasa. Samo da nam ne postavi i grčku kulisu"

Grčka je u rješavanju svojih problema morala provesti smanjenje primarnog budžetskog deficita (bez troška kamata) na razini od oko 4,1 posto BDP-a. Prema studiji Svjetske banke, Hrvatska bi sada morala provesti tu prilagodbu uz "cijenu" od 1,5 posto BDP-a. A ako to napravimo u ovoj i idućoj godini, nakon toga će "popravak" biti sve skuplji i ići će prema cijeni koju je Grčka morala platiti i još uvijek plaća. Stoga Zoran Milanović može nastupati javno poput grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, galameći na činovnike iz Bruxellesa. Na koncu će i jednog i drugog stići – matematika. Koliko god sporo računali, dva plus dva će uvijek na koncu biti četiri, samo što se u ekonomiji za svaki dan kašnjenja na tu "četvorku" plaćaju debele kamate, piše Slobodna. Iscrpnije...

Juncker: EU bi trebala imati vlastitu vojsku

Europska unija trebala bi imati vlastitu vojsku, kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker oživljavajući tako raspravu o toj ideji u trenutku pojačanih tenzija s Rusijom. "Takva bi nam vojska pomogla da oblikujemo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i preuzmemo zajedno europsku odgovornost u svijetu", kazao je Juncker za njemački Welt am Sonntag. Iscrpnije...

'Šansa da TTIP prođe u Europskom parlamentu je 50 posto'

Šanse da Transatlantski trgovinski i investicijski sporazum (TTIP) između SAD-a i Europske unije prođe u Europskom parlamentu negdje su oko pedeset-pedeset, smatra David Martin, dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu i stručnjak za trgovinska pitanja frakcije Socijalista i demokrata. “Tajne TTIP-a do kraja ćemo moći razumjeti tek kad bude dogovoren finalni tekst sporazuma i predstavljen javnosti. Tada je moguće da će se cijela frka oko TTIP-a ispuhati, jer će sporazum biti mnogo manje strašan od onoga što tvrde njegovi glasni i zasad uverljivi protivnici, ili će tenzije pak porasti jer će TTIP tada i neupitno postati ispunjenje najgorih noćnih mora europskih aktivista, sindikalista, ekologa i antikapitalista”, piše Tportal. Iscrpnije...

Europska prijestolnica kulture – između slike i prilike

Jedna od prilika koju nudi projekcija prijestolnice kulture (za titulu se kandidira čak devet hrvatskih gradova) jest rješavanje nezaposlenosti, posebno među mladima. Njezina je brojka u Hrvatskoj premašila 50%, čime je jedna od najvećih u Europi. No, koliko ljudi EPK realno može zaposliti, na kojim mjestima i pod kojim uvjetima? I, na što se uopće misli kad se kaže – zaposliti? Naime, njegova retorika ističe aktivnu participaciju, ali je odmah izjednačava s volontiranjem. Iscrpnije...

Njemačka usvojila zakon o kvotama za žene u nadzornim odborima

Njemački parlament usvojio je zakon kojim se 30 posto mjesta u nadzornim odborima u stotinjak velikih tvrtki mora dodijeliti ženama. Stranke koalicije koju vodi kancelarka Angela Merkel usvojile su zakon u trećem čitanju. Predstavnici oporbenih stranaka koje smatraju da zakon ne ide dovoljno daleko u prilog ženama, suzdržali su se od glasovanja. Zakon se odnosi isključivo na nadzorne odbore, ali ne i na upravne odbore koji vode poslovanje tvrtke. Njemačka ministrica za ženska pitanja Manuela Schwesig prihvaćanje zakona nazvala je "povijesnim korakom". Iscrpnije...

I Hrvatska bila protiv ukidanja roaminga u EU-u

Zbog velikoga broja turista koji dolaze iz drugih članica EU-a hrvatski mobilni operateri, ali i država, imaju korist od plaćanja roaminga. Zato je i Hrvatska podržala izmjenu prijedloga EK-a o stvaranju jedinstvenog telekom tržišta, prema kojem su svi građani EU-a trebali do kraja godine imati potpuno besplatan roaming. Ta je ideja zasad propala i odgođena je za raspravu na 2018., no za utjehu bi roaming ipak trebao biti osjetno jeftiniji no dosad. Iscrpnije...

U Švedskoj je e-cigareta s nikotinom lijek

Svaka elektronska cigareta koja sadrži nikotin je lijek, ocijenila je švedska pravosudna uprava i kao takve se ne mogu prodavati bez dozvole Nacionalne agencije za lijekove."Činjenica da se proizvod ne koristi isključivo u medicinske svrhe, ne uskraćuje mu definiciju lijeka", smatra Prizivni upravni sud Stockholma. Proizvod je i dalje zabranjen u zemlji. "Danas elektonske cigarete nisu dozvoljene i ne mogu se legalno prodavati", objasnio je glasnogovornik Nacionalne agencije za lijekove Martin Burman, koji je zadovljan presudom. Iscrpnije...

Draghi: Upumpavat ćemo novac u EU koliko god bude trebalo

Mario Draghi, predsjednik ECB-a, objavio je na konferenciji za novinare kako će ECB započeti s kupnjom obveznica 9. ožujka u nadi da će novac koji će se 'upumpati' u europsko gospodarstvo potaknuti rast i podići inflaciju. "Prošireni program kupnje obveznica, s kojim ćemo početi 9. ožujka, trajat će do kraja rujna 2016, a ukoliko bude potrebno, i dulje od tog perioda", kazao je Draghi. Ovo je prvo ugodno iznenađenje iz eurozone nakon niza godina, kažu analitičari. Iscrpnije...

Borzan pozvala na zaštitu potrošača od šarlatanskih terapija

Istraživanja pokazuju da svaki treći potrošač kupuje preparate za zdravlje bez da se prethodno konzultira s liječnikom. Sumnjivi proizvodi su na tržištu EU prisutniji nego ikad. Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan zajedno s kolegicama iz Odbora za zdravstvo EP Miriam Dalli (Malta) i Simonom Bonafe (Italija) uputila je inicijativu prema Komisiji da se evaluiraju učinci postojećih regulacija jer je takvih proizvoda i prevarenih potrošača sve više. "Zalažem se i da se proširi legislativa, na način da je obmana kažnjiva i u slučaju kada proizvod nema negativne učinke na zdravlje, jer valja uvažiti emocionalni i financijski trošak", kaže Borzan. Iscrpnije...

Kompromisno rješenje: Roaming ostaje, ali mnogo jeftiniji

Odbor stalnih predstavnika zemalja članica EU-a (COREPER) postigao je suglasnost o kompromisnom prijedlogu koji bi trebao omogućiti jeftinije korištenje mobilnih telefona u europskom inozemstvu, ali koji ne predviđa potpuno ukidanje roaminga, barem do kraja 2018. Međutim, to je naišlo na protivljenje nekih članica, među kojima je bila i Hrvatska, jer bi zbog velikog broja turista koji dolaze u zemlju izgubila dio prihoda. Prema kompromisu Vijeća EU-a, korisnici mobilnih telefona mogli bi telefonirati bez plaćanja roaminga unutar određenog limita, koji tek treba utvrditi, a nakon što prijeđu taj limit plaćali bi određenu naknadu za roaming, ali manju nego danas. Iscrpnije...

"Slovačka je svjedok da reforme, makar bile bolne, donose rezultate"

Na temelju primjera Slovačke Mikulaš Dzurinda, bivši predsjednik Vlade Republike Slovačke, dao je Hrvatskoj nekoliko savjeta. "Slovačka može posvjedočiti o tome da reforme, makar bile bolne, donose rezultate.Trebate stvoriti poslovno okruženje koje će biti prijateljsko; okruženje koje će biti privlačno investitorima, ali i koje će istovremeno potaknuti domaće poduzetnike da otvore nova radna mjesta. Trebate pojednostaviti i vaš porezni sustav, a možda ste čuli za naš flat tax, odnosno proporcionalan porezni sustav. Također smo naše tržište rada učinili fleksibilnijim. Nije lako, ali ljudi na kraju dana ipak cijene ono što ste napravili", poručio je Dzurinda. Iscrpnije...

Hans - Werner Sinn: eurizacija vam je bila greška, tražimo izlaz

"Euroizacija je bila greška jer je onemogućila Hrvatskoj da riješi neke probleme kroz devalvaciju ili je napravila devalvaciju vrlo teškom. Legalno sredstvo plaćanja ekskluzivno bi trebala biti hrvatska kuna. Vodeći računa o starijim odlukama, još mi nije jasno kako je najbolje izaći iz ovih poteškoća. Analiziramo opcije za smanjenje ovih problema", kaže ugledni njemački ekonomist Hans Werner Sinn, šef instituta koji priprema gospodarsku strategiju HDZ-a. Iscrpnije...

Škrlet i Borzan: Vidjeli smo budućnost petsto milijuna građana EU

Ulazak u sobu može se usporediti s ulaskom u neku prostoriju banke gdje ti donose tajni sadržaj iz trezora. Morao sam pročitati više od 15 stranica obvezatnih sigurnosnih uputa, kaže zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu Davor Škrlec. On je tek drugi Hrvat koji je imao pravo pristupa famoznim pregovaračkim dokumentima koji su zabrinuli cijelu Europu. Radi se o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP) između SAD-a i EU, a u veljači je završen osmi krug pregovora. Iscrpnije...

Hrvatski liječnici vikendom u EU-u zarade 12.000 kuna

928 hrvatskih liječnika zatražilo je dozvolu za rad u inozemstvu od našeg ulaska u EU. No, u Hrvatskoj liječničkoj komori procjenjuju da je samo njih 200-tinjak do sada dalo otkaz i otišlo raditi u neku drugu državu. Naime, određeni broj tih liječnika odlazi samo na vikend dežurati u inozemstvo. Prosječna se zarada kreće oko 100 eura po satu, što znači da se za uspješno dogovoreni radni vikend, sa po osam sati rada u subotu i nedjelju, može zaraditi i do 12 tisuća kuna. Hrvatskim liječnicima zakonodavstvo EU-a omogućuje povremeni rad u drugim državama s licencom matične države iz koje dolaze, piše Slobodna. Iscrpnije...

Richard Seymour: Siriza je pokošena na EU pregovorima

„Siriza je poražena u prvoj rundi pregovora. Nakon razdoblja tijekom kojega smo mogli uživati u prkosu i tijekom kojega je Siriza osvojila podršku premoćne većine grčkog naroda – 80 posto prema anketi provedenoj prije potpisivanja posljednjeg dogovora, objavljenoj u Avgiju 22. veljače – vratili su se kući sa sitnišem. Pritisnuti prijetnjom kolapsa svog bankarskog sustava, a nepripremljeni za Grexit (i stoga bez opcije da ga koriste kao ulog u pregovaranju), prihvatili su potpuni poraz“, prenosi Slobodni Filozofski tekst Richarda Seymoura. Iscrpnije...

Komentar: Jesu li doista u Europi svi jednaki?

U Europi ima različitih vrsta pravila: onih koja se moraju poštivati, ali i onih koja se ne moraju. Ili bi možda trebalo preokrenuti ovu rečenicu: u Europskoj uniji ima dvije vrste članica, velike i male. A za njih i pravila vrijede na različite načine. "Nova grčka vlada je brzo morala shvatiti kako čitav EU od nje očekuje da i dalje štedi. Francuski proračun je već godinama u minusu, ali za Pariz i 'velike' očito vrijede neka druga pravila", misli Barbara Wesel. Iscrpnije...

Eiffelov toranj postao 'zelen', proizvodit će energiju iz vjetra

Eiffelov toranj postao je nova ikona industrije obnovljive energije kada je američka tvrtka uspješno u njega uklopila dvije vjetroturbine s vertikalnom osovinom vrtnje u okviru programa obnove jedne od najvećih znamenitosti Pariza, piše Guardian. Američka tvrtka Urban Green Energy (UGE) objavila je kako te dvije vjetroturbine mogu osigurati oko 10.000 kilovata struje godišnje što odgovara struji koju potroši tijekom godine komercijalni dio prvog kata na tornju. Iscrpnije...

Bundestag produljio pomoć Grčkoj za četiri mjeseca

Njemački parlament potvrdio je prijedlog o produljenju financijske pomoći Grčkoj za još četiri mjeseca. Ministri financija eurozone to su odobrili, ali neke članice, poput Njemačke, to moraju potvrditi u parlamentu. Uoči sjednice, kancelarka Angela Merkel pozvala je zastupnike svoje stranke da glasuju "za". "Ne govorimo o novim milijardama za Grčku, ne govorimo o promjenama programa - riječ je o pružanju ili davanju dodatnog vremena kako bi uspješno završio ovaj program", rekao je Wolfgang Schaeuble, njemački ministar financija. Iscrpnije...

Hrvatska u skupini zemalja s najnižom minimalnom plaćom u EU

Najvišu je minimalnu plaću u siječnju ove godine, od 1.923 eura, imao Luksemburg, a najnižu Bugarska, od samo 184 eura, objavio je Eurostat. Hrvatska je s minimalnom plaćom od 396 eura u skupini zemalja u kojima su minimalne plaće niže od 500 eura. Najviša je u Poljskoj i iznosi 410 eura, a osim Bugarske najnižim se iznosom minimalne plaće izdvaja Rumunjska, od 218 eura. Iscrpnije...

Bruxellesovo pravilo - slovenske tvrtke smiju što hrvatske ne smiju?!

Ekonomska politika 'nema alternative' ubire još žrtava: Pružne građevine navodno ne smiju obavljati unosne poslove za državu financirane novcem EU-a, pišu Novosti. No kako to da Europska unija ne dozvoljava da domaće tvrtke obnavljaju svoje pruge, ako isti posao u Sloveniji obavlja tvrtka koja je pandan hrvatskoj? "Njihove ‘pružne građevine’ normalno se natječu na natječajima financiranim iz fondova Europske unije, pa dobivaju ili gube poslove, dok ostale poslove dobivaju direktnom pogodbom od strane slovenske države", kaže Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara. Iscrpnije...

McDonald´s optužen za utaju više od milijardu eura poreza u EU

Nekoliko američkih i europskih sindikalnih organizacija optužilo je McDonald's da je namjerno izbjegao plaćanje više od milijardu eura poreza u Europi od 2009. do 2013. Tvrde da je izbjegao plaćanje poreza selidbom svoje europske središnjice u Švicarsku i prebacivanjem autorskih honorara u podružnicu u Luksemburgu. Obje zemlje na meti su kritika kao porezne oaze. Iscrpnije...

LNG, kontejnerski terminal i tehnološki park prošli u Bruxellesu

U ljeto ove godine trebalo bi biti jasnije koji hrvatski projekti imaju šanse da budu financirani iz novog Europskog fonda za strateška ulaganja, teškog 300 milijardi eura. Prema neslužbenim informacijama, proći bi mogli LNG terminal na Krku, kontejnerski terminal riječke luke na Zagrebačkoj obali, osnivanje fonda rizičnog kapitala, znanstveno-tehnološki park Sveučilišta u Rijeci, razvoj širokopojasne mreže, projekt Zagreb na Savi, te projekti iz područja zdravstvenog turizma. Iscrpnije...

Nakon mjesec dana u prodaji novi broj Charlieja Hebdoa

Nakon pauze duže od mjesec dana u srijedu je izašao novi broj satiričkog tjednika Charlie Hebdo. Izdavač je odlučio tiskati dva i pol milijuna primjeraka novog broja, manje od sedam milijuna koliko je tiskano neposredno nakon napada, ali i znatno više od 30 do 60 tisuća kolika je naklada bila prije siječanjskoga napada. Na naslovnici novoga broja prikazan je minijaturni psić s izdanjem Charlieja Hebdoa u ustima, kako bježi pred skupinom krvoločnih pasa. Psi u pozadini prikazani su kao papa Franjo, konzervativna političarka Marine Le Pen (ona je pit bull), bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy (on je pudl) i jedan džihadist s kalašnjikovom, a natpis je "Evo nas opet!" Iscrpnije...

"Prizivanje samoupravljanja"

ORaH predlaže zadrugarstvo kao oblik vlasništva koji omogućuje kontrolu zaposlenih nad radom poduzeća. Jugoslavensko samoupravljanje bilo je cjelovit sustav, koji je obuhvaćao cijelo društvo, ali je realiziran samo u dijelu beskompromisne decentralizacije. Sukobljene nacionalne birokracije, koje su prigrabile vlast samoupravljača, dovele su do krvavog raspada zemlje. Većina suvremenih razvojnih ideja zasnivala se na jačanju uloge radnika u odlučivanju. Sve je to prekinuo kraj bipolarnog svijeta, koji su neoliberalne snage shvatile kao konačnu pobjedu. Rezultat je neviđena koncentracija moći i novca, uz sve veću bijedu. Nešto se, očito, mora promijeniti. Sa Sirizom ili bez nje, s OraH-om ili bez njega, s Podemosom ili nekim četvrtim, pišu Novosti. Iscrpnije...

Energetski certifikat za stan ili kuću do 400m2 sada 60% povoljnije

Prodajete stan ili kuću? Možda ne znate, ali trebate energetski certifikat. Tim stručnjaka s višegodišnjim iskustvom vrši energetske preglede zgrada s jednostavnim i složenim termotehničkim sustavima, sada za stan ili kuću površine do 150m2 već za 799kn. Impuls ing će vas ujedno savjetovati kako smanjiti izdatke za grijanje, električnu energiju i drugo. Ponuda se odnosi na cijelu Hrvatsku no za otoke je potrebna nadoplata ovisno o udaljenosti. Iscrpnije...

Grčka obećala reforme, Europska komisija zadovoljna

Europska komisija prihvatila je grčke prijedloge o reformama i na temelju toga produžila joj financijsku pomoć na četiri mjeseca: "Službe Komisije pomno su razmotrile reformske prijedloge grčke vlade. Popis prijedloga dovoljno je sveobuhvatan da bi bio važeće polazište za uspješan zaključak", napisali su potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i povjerenik za gospodarska pitanja Pierre Moscovici u pismu predsjedniku euroskupine Jeroenu Dijsselbloemu. Iscrpnije...

Eurozona - razlozi za optimizam

Velika ekonomija koja stoji lošije nego prije sedam godina, visoka i tvrdokorna nezaposlenost, napetost oko Grčke, pad potrošnje - da, ali je li eurozona doista toliko ugrožena? Ova bi godina zloguke proroke mogla iznenaditi zbog triju razloga - pada cijena nafte, pada eura (povoljniji izvoz) i niži bankovni rizici mogli bi 2015. pretvoriti u pozitivnu godinu, piše BBC. Iscrpnije...

Danska je najdigitaliziranija država EU-a; Hrvatska 24.

Prema istraživanjima Europske komisije za 2013. i 2014. skandinavske zemlje vode po indeksu digitaliziranosti: Danska je prva, slijede je Švedska, Nizozemska i Finska, dok se Hrvatska zajedno s Italijom, Bugarskom i Rumunjskom nalazi na začelju popisa, na 24. mjestu (od 28). Indeks digitaliziranosti određuje se s obzirom na internetsku povezanost, vještine služenja internetom, upotrebu internetskih aktivnosti (od vijesti do online kupovine), razvoj digitalnih tehnologija (elektronički računi, usluge u oblaku) te na javne digitalne usluge poput e-uprave i e-zdravstva. Iscrpnije...

Pregovori o ulasku Srbije u EU: Hrvatski amandmani bez potpore u Europskom parlamentu

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iz redova Europske pučke stranke nisu uspjeli dobiti dovoljnu potporu za predloženi amandman na izvještaj o Srbiji kojim traži da se susjednoj državi postavi kao mjerilo za otvaranje poglavlja o pravosuđu ukidanje članka 2 i 3 zakona o nadležnosti za ratne zločine. Predstavnik Europske komisije Simon Mordue, rekao da se Komisija protivi takvom prijedlogu, što je izazvalo i polemiku između njega i Andreja Plenkovića (HDZ), potpredsjednika vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. Iscrpnije...

'Europa je puna novca, ali ga ne ulaže u realno gospodarstvo'

Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen predstavio je u hrvatskom Saboru novi investicijski plan EK-a za poticanje rasta i zapošljavanja, koji bi u iduće tri godine trebao privući privatna ulaganja od najmanje 315 milijardi eura. Fokus će biti na razvoju komunikacijske i energetske infrastrukture te poticanju maloga i srednjeg poduzetništva. Prednost će imati riskantniji projekti u slabije razvijenim južnim državama članicama - Hrvatska je poslala 77 projekata ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura, a birat će ih neovisno tijelo. "Europa je puna novca, likvidnosti ne manjka. Problem je što ga se ne ulaže u realno gospodarstvo", zaključio je Katainen. Iscrpnije...

Opustošene grčke banke, a pravi udar tek slijedi?

Od izbijanja krize krajem 2009. do danas grčke banke nikada nisu čuvale manje novca privatnih štediša - od prošle godine spali su sa 164 milijarde eura na 143 milijardi, a Grci povlače svoje ušteđevine u strahu od ciparskoga scenarija, odnosno nadzora platnoga prometa, kojim se pokušava spriječiti "bijeg novca", no njega je pak teško razlikovati od običnoga plaćanja računa. Naime u Cipru je nadzor najviše pogodio obične ljude, koji su ušteđevine ostavili u bankama, dok su bogataši svoje milijune na vrijeme prebacili u inozemstvo. Iscrpnije...

Pomoć ili blokada: Hrvatska će ipak uvjetovati pregovore Srbije s EU-om

Aleksandar Vučić pojavio se na inauguraciji u Zagrebu i zato što Srbija očekuje da će se ove godine ipak otvoriti prva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om. Problem sankcioniranja ratnih zločina i problem nestalih bit će glavne teme kojima bi Hrvatska mogla uvjetovati pregovore i eventualni ulazak Srbije u EU. No, kad se već radi pritisak, onda to treba raditi unutar europskih institucija i pregovaračkog okvira, a ne balkanski rješavati bilateralne odnose prijetnjama blokadom, piše Novi list. Iscrpnije...

Grčki ministar unaprijed osmislio "šizofrenu" tehniku pregovaranja

Grčki ministar financija Janis Varoufakis pokazao je svoj divlji temperament tijekom razgovora s europskim vođama prošlog tjedna. Tijekom napetih pregovora, Varoufakis je vikao na šefa Eurogrupe Jeroena Dijselbloema, nazivajući ga lažljivcem, a neki su se promatrači pobojali kako bi rasprava mogla završiti i tučnjavom. No, eksplozivni stil radikalno lijevog ekonomista koji je studirao u Essexu u Engleskoj mogao bi biti dio namjerno osmišljene "shizofrenične" tehnike pregovaranja. "Iracionalno ponašanje u kratkom roku može poboljšati dugoročne uglede pregovarača - i dobiti bolji rezultat", piše Varoufakis u svom doktoratu 'Optimizacija i štrajkovi' iz 1987. godine. Iscrpnije...

Cipras: Dobili smo bitku, ne i rat

Grčki premijer Aleksis Cipras rekao je da je dogovor postignut jučer s ministrima eurozone poništio obveze štednje koje je preuzela ranija konzervativna grčka vlada prema međunarodnim vjerovnicima. "Jučer smo učinili odlučne korake, odbacujući štednju, spašavanja i trojku", rekao je. Ministri financija eurozone dogovorili su produljenje programa financijske pomoći Grčkoj na još četiri mjeseca, a Grčka do ponedjeljka mora predočit prvi popis reformskih mjera. Iscrpnije...

Poljska: Ležanje u mrtvačkom sanduku za 750 eura mjesečno

U poljskom gradu Wroclawu u lokalnim se medijima nedavno pojavio oglas za posao u kojem jedno tamošnje pogrebno poduzeće, nudi plaću od 750 eura za ležanje u lijesu. Radi se šest sati dnevno, vikendi su slobodni, a kandidat ne mora baratati nikakvim posebnim vještinama niti imati određene kvalifikacije."Ne tražimo nikakve vještine, ali potrebno je ležati nepokretno u sanduku šest sati. Osim elegantne odjeće, kandidat mora imati i određenu dozu hrabrosti za ovo neobično zaposlenje", stajalo je u oglasu koji je, nažalost, u međuvremenu nestao što je, kako pišu tamošnji mediji, razočaralo brojne zainteresirane. Iscrpnije...

Njemačka izjednačava plaće muškaraca i žena

Njemačka će ove godine donijeti zakon o izjednačavanju plaća muškaraca i žena, prenosi agencija dpa pozivajući se na riječi ministrice za ženska pitanja Manuele Schwesig koja se jučer sastala s predstavnicima sindikata, a u slijedećih nekoliko tjedana planira susrete s poslodavcima. U 2013., muškarci su po satu prosječno zarađivali 19,84 eura bruto, a žene 15,56 eura. Osnovna namjera ove odluke je veća transparentnost u strukturi plaća i povećanje satnice na poslovima koje tradicionalno više obnašaju žene. Iscrpnije...

Zgrada hrvatske misije u EU prazna 2 godine, a plaćamo je 11,5 milijuna eura

Zgrada od više od 4000 kvadrata na jednoj od najboljih lokacija u Bruxellesu, koju je hrvatska Vlada za 11,5 milijuna eura kupila prije dvije godine, i dalje je prazna. Istodobno, hrvatski diplomati koji rade u stalnom predstavništvu pri EU smješteni su u nešto više od 1000 kvadrata u ne toliko prikladnoj zgradi za predstavništvo jedne države članice. Hrvatska plaća 18.760 eura najamnine za smještaj u toj zgradi. Znači da bi preseljenje u novu zgradu u posljednje dvije godine državi uštedjelo 450 tisuća eura, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Grčka dobila četiri mjeseca odgode povrata duga

Ministri financija eurozone odobrili su Grčkoj produljenje programa financijske pomoći za četiri mjeseca, piše BBC. Grčka je obećala do ponedjeljka predstaviti listu reformi koje planira provesti. Zahvaljujući dogovoru Grčka može odahnuti jer neće ostati bez novca idućeg mjeseca. Sastanku u Bruxellesu prethodile su izjave koje su dale naslutiti grčki izlazak iz eurozone, koji su neki i pozdravili, a posebice bivše komunističke zemlje koje ne žele plaćati grčki dug, te koje su i same morale uvesti rezove. Iscrpnije...

Janis Varoufakis: Kako sam postao nepredvidivi marksist?

"Kada je 2008. eksplodirala globalna kriza koja je ubrzo proždrla eurozonu, počeo sam pisati članke i mahnito se pojavljivati u medijima te promicati u osnovi buržujsku agendu spašavanja kapitalizma od sebe samog. Ukratko, niti jedan od mojih akademskih tekstova nije isključivo marksistički, a svoju energiju usmjeravam na sprečavanje propasti kapitalizma. Ipak, od studentskih dana u Britaniji do sada, jedini način na koji sam mogao shvatiti svijet u kojem živimo bio je kroz metodološke 'oči' Karla Marxa. Nesumnjivo, ja sam čudan marksist", prenosi Guardian dio govora grčkog ministra financija Janisa Varoufakisa na Subversive Festivalu 2013. u Zagrebu. Iscrpnije...

"Europu ponovno treba spašavati od Njemačke!"

Dok u Bruxellesu traju napeta savjetovanja o grčkom pismu s prijedlozima nove vlade u Ateni o drugačijem pristupu rješavanju grčkog duga, komentator Tportala Gordan Duhaček podsjeća da se njemački pristup rješavanju krize dosad pokazao promašenim te da hegemonijska politika koju vodi kancelarka Angela Merkel počinje ugrožavati cijelu EU. "Stoga će biti tragično ako članice Europske unije, u želji da budu miljenice stroge učiteljice koja samo zna kažnjavati, ali ne i poučiti niti inspirirati na promjenu, dopuste da njemački inat gurne Grčku preko ruba ponora. Dugogodišnja pogrešna europska politika Angele Merkel dovela do nečega što je u vrijeme Helmuta Kohla ili Gerharda Schrödera bilo nezamislivo – Europu ponovno treba spašavati od Njemačke!", tvrdi Duhaček. Iscrpnije...

NSA i britanski agenti hakirali zapanjujuće veliki broj mobitela

"Američka Nacionalna agencija za sigurnost (NSA) i srodna joj britanska agencija GCHQ ukrale su zapanjujuće količine ključeva za razbijanje koda SIM kartica, što im je omogućilo da diskretno presreću komunikacije korisnika tih kartica. NSA je već 2009. bio u stanju obraditi između 12 i 22 milijuna ključeva u sekundi, kako bi ih kasnije mogao upotrijebiti po potrebi za prisluškivanje razgovora ili presretanje mailova", piše The Intercept, američka stranica istražiteljskog novinarstva, a prenose agencije. Iscrpnije...

Potpredsjednik Europske komisije: Putin prekraja granice Europe

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je da Rusija silom prekraja kartu Europe i da je na granicama NATO-a potrebno razmjestiti jače savezničke snage. "Ruska agresija na Ukrajinu zabrinjavajuća je za baltičke države", rekao je bivši latvijski premijer Dombrovskis na skupu u Londonu. Iscrpnije...

Upozorenje o masovnom nadzoru u Europskoj uniji

Vijeće Europe je izdalo snažno upozorenje o masovnom nadziranju europskih građana koje se omogućuje i uvodi kroz nove mjere koje vlade predlažu ili usvajaju nakon terorističkih napada u Parizu i Kopenhagenu. Povjerenik Vijeća zadužen za temeljna ljudska prava Nils Muižnieks kaže da prijedlozi poput zabrane enkripcije podataka na internetu koju zagovara britanski premijer David Cameron obavještajnim službama otvaraju vrata svim osobnim i privatnim komunikacijama. "Malo se naučilo iz afere sa Snowdenom o opasnostima za ljudska prava", rekao je Muižnieks. Iscrpnije...

U Njemačkoj rekordan broj zaposlenih i - siromašnih

U Njemačkoj je više od 43 milijuna ljudi zaposleno (na 80 milijuna stanovnika, znači radi više od polovine stanovništva), što je rekord od pada Berlinskog zida i ujedinjenja dvije Njemačke, pokazuju statistički podaci za prošlu godinu. U isto vrijeme, međutim, broj siromašnih tkđ. je dosegnuo rekordan broj - 12,5 milijuna Nijemaca, a i sve je širi jaz između bogatih i siromašnih federalnih država. Iscrpnije...

Kada će Grčka ostati bez novca?

Bez dogovora o produljenju postojećeg programa pomoći samo je pitanje vremena kada će Grčka ostati bez novca. No teško je predvidjeti kada će se točno to dogoditi, piše Guardian, koji analizira koliko je Grčkoj ostalo vremena, kada se u obzir uzme kome je sve dužna i koliko. Jedino je sigurno da o sudbini Grčke odlučuje šef Europske središnje banke Mario Draghi. Iscrpnije...

Istok Europe sve više ide u kino, zapad sve manje

Prošle godine u Europi je prodano 1,167 milijarde kinoulaznica, 1,3% više nego 2013., no porast gledanosti filmova u kinu nije jednak u svim dijelovima Europe: dok zapadna Europa bilježi pad na kinoblagajnama od - 0,2%, u središnjoj i istočnoj Europi prodano je 5,2% ulaznica više nego godinu ranije. U Hrvatskoj je broj odlazaka u kino također pao, za 7%. Najveći porast imale su Španjolska (13,6%) i Francuska (7,7%), zahvaljujući posjećenosti domaćih filmova. Iscrpnije...

Tri moguća scenarija za slučaj Grčke

Rok za produljenje postojećeg programa pomoći Grčkoj istječe 28. veljače. Pred Grčkom su tri moguća scenarija: kompromis s EU i ostanak u eurozoni - to je rješenje koje zadovoljava obje strane. Ako pak do dogovora ne dođe, Grčka može ostati u eurozoni ali uvesti paralelnu valutu za računanje duga, pri čemu će banke ostati stabilne. Ako pak ne postigne dogovor i odluči napustiti euro, Grčku čeka bankrot i povratak drahmi. Iscrpnije...

"Grčka vs. EU: Pošteno pa ko koga zezne"

Teško je, gotovo nemoguće, povjerovati da Merkel i ostali ne razumiju kako bez rasta čitave Europe ni rast Njemačke nije ništa održiviji od grčkog duga. I taj dug samo sjedi na vrhu gomile dugova Italije, Španjolske, Francuske. Dogovor oko produljenja pomoći Grcima po principu srednjevjekovnih doktora koji su liječili tako da pacijenta iskrvare, nije postignut. Iako su, kažu, Grci bili spremni da potpišu dogovor, na stol je stigao novi prijedlog koji nisu mogli potpisati. No, nema sumnje, samo što se nisu dogovorili, piše Lupiga. Iscrpnije...

Kad EU počne vraćati tisuće ilegalnih imigranata - Kosovo će prokuhati

Poliranje prigodničarskih političkih govora s jedne strane i tisuće ljudi koji se spremaju na neizvjestan put prema Njemačkoj u nadi da će ondje pronaći bolji život s druge strane obilježavaju 7. obljetnicu kosovske neovisnosti. Analitičari smatraju da bi stanje na Kosovu moglo 'prokuhati' kad sa Zapada, vjerojatno za nekoliko mjeseci, počnu vraćati desetke tisuća ilegalnih kosovskih useljenika. "Kosovo čeka toplo proljeće, vruće ljeto i usijana godina", kaže jedan od čelnika oporbene stranke Vetvendosje Ilir Deda. Iscrpnije...

Nove žrtve u Danskoj, opsadno stanje i dalje traje

Danska policija je pucala i ubila jednog muškarca u nedjelju u Kopenhagenu u blizini mjesta ranijih napada, objavila je policija. Ranije je dvoje ljudi ubijeno, a pet policajaca ranjeno u napadima vatrenim oružjem na kopenhaški kafić u kojem se raspravljalo o slobodi govora i na sinagogu, izazivajući strahovanje da je ova nordijska zemlja žrtva militantnog nasilja. Prvi napad usred bijela dana u subotu imao je za metu kafić u kojem je raspravi nazočio i kontroverzni švedski umjetnik Lars Vilks kojem se prijeti smrću zbog njegovih karikatura proroka Muhameda. Iscrpnije...

Zašto zapravo dolazi do dramatičnih promjena tečajeva?

Što se krije iza tog naglog praska volatilnosti tečaja koji je uslijedio nakon mirnog razdoblja na deviznom tržištu? Business Insider piše kako je ono velikim dijelom uzrokovano razlikama u monetarnoj politici triju velikih središnjih banaka: američkog Fed-a, Europske središnje banke (ECB) i Japanske središnje banke (BoJ). Fed je zaustavio kupovanje državnih obveznica i možda ove godine povisi kamatne stope. No BoJ i dalje provodi politiku kvantitativnog popuštanja (QE), a ECB je tek započeo. Ovakve divergentne politike odražavaju se na temelje ekonomije. Iscrpnije...

'Postali smo svjetska vijest zbog Vesne Pusić'

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić uzburkala je međunarodne političke krugove izjavom da zna da u Ukrajini trenutačno djeluju i hrvatski vojnici. Moskva je odmah reagirala, izrazivši šok i nevjericu što Pusić uopće "nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovaljla hrvatskih građana u operacijama". "Druga je stvar što se ovdje Rusija pravi 'ćoravom', jer vide Hrvate, al' ne vide Srbe koji pune redove pobunjenika. A nikako ne vidi i cijele postrojbe ruske vojske koje su tamo. I tako, zbog nesnalaženja naše ministrice-studentice, 8 Hrvata postade svjetska vijest", piše Večernji. Iscrpnije...

Italija zatvorila program spašavanja izbjeglica, s velikim posljedicama

Italija je zatvorila svoj program spašavanja izbjeglica, što već daje užasne posljedice. Spasilačku operaciju Mare Nostrum od 1. studenog zamijenila je operacija Triton koju vodi Frontex, agencija Europske unije za sigurnost vanjske granice. Tritonu je prvenstveni cilj nadzirati granicu, a ne spašavati ljude. Samo su od početka 2014. do listopada 2014., unatoč Mare Nostrumu, poginule 3072 osobe, piše Halter. Iscrpnije...

Ljudi se mjesečno seksaju ne više pet nego tri puta

Prosječni mjesečni broj vođenja ljubavi pao s pet na tri, pokazalo je Durexovo istraživanje provedena na 2000 Britanaca starosti od 18 do 60 godina. Istraživanje otkriva da su ljudi dvaput skloniji čitanju u krevetu, nego vođenju ljubavi!. Iscrpnije...

Plenković: Rusi pretjeruju, nek se bave onima koji su iz susjedstva išli u Ukrajinu

"Moj je stav da se treba poštivati sporazum iz Minska koji, među ostalim, predviđa da se povuku sve strane postrojbe. Koliko znam, vrlo je malo ljudi iz Hrvatske, a ti pojedinci tamo su otišli u potpuno individualnom aranžmanu i tu nema nikakve odgovornosti hrvatskih institucija. Što se tiče reakcije ruske diplomacije, koja je izrazila zabrinutost i šokiranost time da se hrvatski dragovoljci bore na ukrajinskoj strani, nisam primijetio da su tako reagirali na one koji su na ukrajinsko ratište odlazili iz susjednih zemalja", komentirao je situaciju s hrvatskim državljanima koji se bore na ukrajinskoj strani Andrej Plenković, europarlamentarac i šef Izaslanstva Europarlamenta za Ukrajinu. Iscrpnije...

Prosječnog Hrvata muči nezaposlenost, ali vjeruje u EU

Prosječnog hrvatskog građanina najviše brinu nezaposlenost, gospodarsko stanje i državni dug, on strahuje da najgori dio krize tek dolazi, ali vjeruje da EU zna odgovore za izlazak iz nje, pokazuje jesensko istraživanje Eurobarometra. EU izaziva pozitivnu predodžbu u 42 posto građana RH, a EU ide u dobrom smjeru za 51 posto građana. Iscrpnije...

Cipras: Ne ucjenjujemo i ne damo se ucjenjivati

Grčka ne ucjenjuje i ne prihvaća ucjene, izjavio je Cipras nakon završetka summita u Bruxellesu, prvoga na kojem je sudjelovao novi grčki premijer. Naime grčki ministar financija Janis Varufakis u zadnji je tren odustao od potpisivanja zajedničke izjave, kad je dio sudionika summita već bio otišao, jer je sastanak održan u "atmosferi zastrašivanja" opasnošću od bankrota ako Grčka ne prihvati prijedloge svojih europskih partnera, rekao je Cipras. Ključni razgovori o položaju i budućnosti Grčke u eurozoni održat će se u ponedjeljak, 16. veljače, na sastanku ministara financija eurozone. Iscrpnije...

Njemačka u Mađarsku šalje policajce kako bi suzbila egzodus Kosovara

Njemačka je objavila da šalje 20 policajaca na granicu između Mađarske i Srbije kako bi pomogli nadzirati priljev Kosovara koji potražuju azil i u konačnici žele useliti u Njemačku privučeni njezinim velikodušnim sustavom socijalne skrbi. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je poduzelo niz mjera kojima "će osigurati dugoročnu stabilnost Kosova i cijele regije i jamčiti zaštitu politički progonjenih kao i prihvaćanje među stanovništvom tih ljudi". Iscrpnije...

Grčka, Rusija, SAD i Danska - ubojita kombinacija za tržište kapitala

Retorika EU-političara i mogući izlazak Grčke iz eurozone, politika kamatnih stopa američkog FED-a te vezani tečaj danske krune i eura ubojita su kombinacija događaja koji ovih dana znatno utječu na svjetsko tržište kapitala. Stresni indikatori ionako su već u rizičnom smjeru, a jedan je od pokazatelja 'Citigroup Economic Surprise Index' za Europu i SAD, poručuju analitičari danske investicijske banke Saxo Bank u izvješću s ključnim pokazateljima za online trgovanje i investicije, piše T-Portal. Iscrpnije...

"Zašto bi bilo dobro da Siriza bude komunistička partija?"

"Ako Siriza i nije komunistička, bilo bi dobro da jest. Zašto? Zato što kapitalistička demokracija, utemeljena na tržišnoj i ideološkoj konkurenciji, ne može funkcionirati bez racionalne i suvisle opozicije. Svojedobna ideološka i intelektualna dopadljivost komunizma primorala je zapadni svijet na ubrzanu demokratizaciju i brigu nad socijalnom pravdom i tako je Zapad, zahvaljujući komunizmu, postao privlačan kao nikad do tada. I nikad kao tada", piše tportalov komentator Vuk Perišić. Iscrpnije...

Velika Britanija: 40 posto tinejdžerica bilo je prisiljeno na seksualni odnos

Četiri od deset tinejdžerica iz Engleske bile su prisiljene na seksualni odnos, izvijestila je dječja humanitarna udruga NSPCC. Isti broj djevojaka priznao je da su slale ili primale eksplicitne fotografije i poruke. Jedna od pet trpjela je psihičko nasilje ili prijetnje od mladića što je uključivalo šamaranje, udaranje, davljenje i premlaćivanje. Zabrinjavajuće, mnoge od njih kazale su da je pritisak na njih da se upuste u seksualne odnose bio toliko snažan da je postao 'normalan', kao i silovanje. "Moramo učiti djecu da promjene stav i imaju pozitivne veze bazirane na međusobnom poštovanju", kazala je Claire Lilley iz NSPCC-a. Iscrpnije...

Varufakis na turneji: lijeva oklada o opstanku eurozone

Varufakisova oklada je sljedeća: europska ljevica još nije dovoljno snažna da profitira na raspadu eurozone, u toj dinamici mogu profitirati jedino ekstremna desnica i fašisti. Isključivo na osnovu procjene svoje slabosti, ljevica mora za kapital odigrati ulogu koju on ne može odigrati. Odnosno, kao što kratkoročno kupuje vrijeme Grčkoj, tako stabilizacijom kapitalizma kupuje vrijeme i ljevici. Koliko je ta procjena politički validna pitanje je za raspravu, no ono što sada rade Njemačka i europske institucije inzistirajući na mjerama štednje također nije ništa doli kupovanje vremena u situaciji nemogućnosti iznalaženja rješenja, piše Bilten. Iscrpnije...

"Dobro je što evropski demos gleda nametanje pravilne linije"

Velika je i pedagoška u dobrom smislu vrijednost sadašnje pobjede Syrize i njenog formiranja vlade u Grčkoj što europski demos (čije je postojanje zapriječeno baš u centrima kapitalske moći) svojim očima gleda gigantomahiju, doduše Davida i Golijata, u nametanju svoje ‘pravilne linije’ svima u Europi. Tako se vidi da to nije nešto u kamen uklesano i nepromjenljivo. Vidi se da postoje barem dvije strane: grčka i europska, pišu Novosti. Iscrpnije...

Francuska: Za zamjenu djece odšteta od 1,8 milijuna eura

Sud u južnom francuskom gradu Grasseu odredio je u utorak 1,88 milijuna eura odštete obiteljima dviju žena kojima su u rodilištu pogreškom zamijenili djecu. Mathilde i Manon dobile su žuticu odmah nakon rođenja 1994., te su dijelile inkubator zbog nedostatka prostora u klinici u Cannesu. Slučajno su zamijenjene nakon jedne seanse liječenja fototerapijom. Obje obitelji odmah su tvrdile da dijete koje su poveli kući nije njihovo, ali su njihove tvrdnje tada bile pripisane postporođajnom umoru.Otac Manon Serrano postajao je, međutim, sve sumnjičaviji te je deset godina poslije dao provesti analizu DNK. Nakon otkrića Mathilde i Manon upoznale su svoje biološke roditelje, ali su ostale živjeti s obiteljima u kojima su rasle. Iscrpnije...

Dan sigurnijeg interneta

U Hrvatskoj je sve više otkrivenih kaznenih djela internetskog zlostavljanja i dječje pornografije. Članom društvenih mreža mogu postati svi stariji od 13 godina, no često to rade i mlađi, koji su najranjiviji i najlakša meta internetskim zločincima. Edukacija je najbolja prevencija, zato se diljem Hrvatske i svijeta obilježio Dan sigurnijeg interneta, piše HRT. BBC javlja kako je u Velikoj Britaniji više od polovine ispitane djece sklono "rizičnom" ponašanju na Internetu. Iscrpnije...

Swiss Leaks: Među Hrvatima nogometaš, producent, ugostitelj

Ministarstvo financija zatražilo je putem Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca podatke o hrvatskim građanima koji su klijenti HSBC banke. Britanska banka HSBC priznala je da je njezina švicarska podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji poreza. U tom kontekstu današnji tisak izvještava o 40 hrvatskih građana koji su u HSBC od poreznika sklonili ukupno 33,2 milijuna dolara. "U podacima banke pišu imena, prezimena, brojevi računa, profesije - pa tako vidim da je tu jedan vlasnik restorana, filmski producent, nogometaš, teniski djelatnik, poduzetnik - a najviši iznos novca jednog Hrvata je 11,1 milijun dolara", rekao je reporter Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara Will Fitzgibbon. Iscrpnije...

Kompromis za Grčku: 30 posto manje štednje

Glasovanje u parlamentu o povjerenju Sirizinoj vladi, koja ima 162 zastupnika od ukupno 300 zajedno sa svojim mlađim koalicijskim partnerom, malom desnom strankom Neovisni Grci, održat će se oko ponoći i ne očekuju se nikakva iznenađenja, piše HRT.Oko 30 posto reformi i mjera štednje koje je Trojka zahtijevala od Grčke moglo bi biti zaboravljeno, a preostalih 70 posto nastavljeno i provedeno u mandatu Syrizine vlade. To je sukus novog, kompromisnog plana s kojim ministar financija Yanis Varoufakis planira doći na sutrašnji izvanredni sastanak Eurogrupe u Bruxelles, piše Večernji. Iscrpnije...

Svaku noć više od tisuću ljudi bježi s Kosova

Procjenjuje se da je u protekla dva mjeseca Kosovo napustilo više od 50.000 ljudi (više nego iz Sirije i Afganistana zajedno). Najviše ljudi bježi u Njemačku, Austriju, Francusku i Mađarsku, koja zbog ilegalaca čak razmišlja o gradnji zida. Navodno svaku večer iz Prištine kreće barem pet autobusa punih azilanata, koji zatim idu prema Beogradu i Subotici, da bi ih tamo, za 250 eura ilegalno prebacili preko granice u Mađarsku. Iscrpnije...

Varoufakis: Postajemo gori od Sovjetskog Saveza

Stručnjaci upozoravaju da bi izlazak Grčke iz eurozone bio ravan "Lehman Brothersu na kvadrat" te da bi izazvao pogibeljnu lančanu reakciju s globalnim posljedicama. U Sirizi računaju da su čelnici EU toga svjesni, a Aleksis Cipras vjeruje da njegova zemlja drži as u rukavu i da europski centri moći iznose samo prazne prijetnje. Grčki ministar financija Varufakis izjavio je da su mu talijanski kolege priznali da su pred bankrotom, te da strahuju od njemačke reakcije, zbog čega je ovaj primijetio da Europa postaje gora od Sovjetskog Saveza, Iscrpnije...

Beskućnici pokazuju turistima "svoju Atenu"

Zbog krize se u Grčkoj osjetno povećao broj beskućnika. Oni su sad smislili novu aktivnost: kao turistički vodiči u grčkom glavnom gradu ne pokazuju akropolu nego pučke kuhinje i urede za ovisnike. Svake subote atenski beskućnici dva sata vode svoje goste takozvanom "nevidljivom stazom" po Ateni. Tako se naime zove ovo neobično vođenje po gradu. Cijena je šest eura po osobi, tri eura od toga idu za atenske beskućničke novine Shedia, koje organiziraju ova turistička vođenja. Preostala tri eura idu svakom turističkom vodiču kao honorar, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Čovjek koji je otkrio tajne švicarskih bankara

Dok ga Švicarci traže zbog otkrivanja bankarske tajne i industrijske špijunaže, Hervé Falciani, kako sam voli reći, živi život Jamesa Bonda. Teško je znati koliko je sve što govori istinito, da li je uistinu podatke HSBC-a objavio zbog ljubavi prema malom čovjeku ili ih je namjeravao prodati... No, ako i izostavimo priče Francuza, ostaje činjenica da ga dvije države nisu htjele izručiti, da se u brojnim zemljama zbog njegovih podataka istražuju tisuće bogataša radi utaje poreza, da je jedina vlada koja po tom pitanju nije ništa poduzela ona Grčka i da je Hongkong and Shanghai Banking Corporation stari negativac koji je još od osnutka 1865. godine u Indiji legalno prodavao opijum zaradu odnoseći u London, piše Lupiga. Iscrpnije...

Za razliku od Hrvatske, bogata Austrija uopće nema Vladin avion

Prijepori oko korištenja Vladinog službenog aviona eksplodirali su u javnosti tijekom predsjedničke kampanje.Tportal.hr je istražio kako lete najviši politički dužnosnici u Sloveniji i Austriji pa se ispostavilo da Austrija uopće nema Vladin avion dok ga Slovenija jedva koristi. "Najviši austrijski državni dužnosnici bez problema se voze komercijalnim linijama i unajmljenim čarter-letovima kada je to potrebno", rekli su u bečkom Kanzleramtu. Iscrpnije...

'Mi smo ovdje samo zbog para'

"Transatlantski sporazum samo je jedna od tema koje u ostatku EU-a izazivaju burne reakcije i užarene debate, a koje u Hrvatskoj još uvijek uglavnom prolaze ispod radara. Među rijetkim 'europskim' temama koje se uspjevaju nametnuti i izazvati kakvu-takvu političku raspravu na domaćoj sceni tek su fondovi EU-a: marljivo se zbraja i oduzima iznose koje smo uplatili i povukli, pa ispada da je Europska unija samo jedna golema briselska blagajna, a sve ostalo je manje bitno da bi se institucije i velik dio politike time zamarali. Ispada, zapravo, kako to kaže naslov jednog albuma, da smo mi ovdje samo zbog para", piše Novi list. Iscrpnije...

Andrej Nikolaidis: Padne li Siriza, dolazi Zlatna zora

"Nade su velike, no neće biti lako. Grčka sada ulazi u otvoren sukob s Trojkom, kamatašima dakle. A kamataši imaju običaj da dužnicima lome kosti, nekad bukvalno, nekad metaforički. Jasan je i najgori scenario: da, recimo, Siriza ne uspije, pa da to rezultira uzdizanjem još jednoga, ovog puta grčkoga fašizma", kaže pisac i novinar Andrej Nikolaidis. Iscrpnije...

"Charlie Hebdo, smijeh anđela i smijeh demona"

"Charlie Hebdo ne ismijava islamsku vjeru i kulturu nego bigotnost, religioznu zatucanost, zadrtost, zaslijepljenost i hipokriziju ma koje vrste, dakle uopće ne cilja specifično islam nego svaki fundamentalizam kao jedan od proizvoda tri glavne religije, a ne njih kao takve. Denuncirali su svaku instrumentalizaciju religije. Ideologiju, totalitarnu u ovom slučaju, potrebno je konceptualno razdvojiti od religije ili nacije, inače smo ozbiljno pobrkali te tri u biti različite vrste svijesti koje imaju različit status i tretman u demokratskom društvu. Upravo to razlikovanje pokazatelj je ostvarenog stupnja demokratizacije", tvrdi politički komentator i strip kritičar Zoran Đukanović. Iscrpnije...

Hollande: Ovo nam je jedna od posljednjih šansi da izbjegnemo rat

Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je da su pregovori koje Francuska i Njemačka vode s Rusijom kako bi se postigao mirovni sporazum za Ukrajinu "jedna od posljednih šansi" da se izbjegne "rat". "Nakon jučerašnjih razgovora u Moskvi koje smo imali francuski predsjednik i ja, neizvjesno je hoće li oni uspjeti", rekla je Angela Merkel na minhenskoj konferenciji o sigurnosti, na kojoj sudjeluju i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i Sergej Lavrov razgovarali su u Münchenu što je bio prvi sastanak na toj razini između Saveza i Moskve nakon deset mjeseci, no nisu uspjeli popraviti odnose, piše HRT. Iscrpnije...

"U Bruxellesu su radnici službeno zaštićeniji, ali i bolje žive na poslu"

"Radnu sredinu u Hrvatskoj opisao bih puno sirovijom i više okrenutom dobrobiti sustava, tvrtke ili poslodavca nego pojedinca. U Bruxellesu su radnici službeno zaštićeniji, ali i zapravo bolje žive na poslu. Šefovi se prema njima odnose s više ljudskog poštovanja i razumiju da ih moraju cijeniti kao pojedince jer zaposlenici imaju mogućnost izbora poslodavca. U EU institucijama zaposlenici su posebno zaštićeni i vodi se računa o njihovoj dobrobiti", ističe Toma Šutić, zaposlenik Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije. Iscrpnije...

Radikalnost skromnog prijedloga

Politika Sirize, baš kao sam Varufakisov Skromni prijedloga rješavanje krize eurozone, gradi se na malim i logičnim koracima prema stabilizaciji grčke privrede, a samim time i prema stabilizaciji eurozone. Radikalnost se ovaj put ne sastoji u grandioznim revolucionarnim zahvatima, nego u pokušaju da se nizom zdravorazumskih poteza presiječe poročni krug recesije, štednje i političke eskalacije. Iracionalni ekstremizam danas se može ponajprije naći u djelovanju ključnih europskih institucija te u diskursu mainstream-medija u kojima se redovito, i ne slučajno, problem zaduženosti europske periferije razmatra u kvazireligijskim terminima grijeha i iskupljenja, piše Forum. Iscrpnije...

Mladić: Hrvati nam platili milijun i pol maraka za bijeg iz Travnika

Ratni zapovjednik vojske Srba u BiH Ratko Mladić kao svjedoka obrane u Haagu doveo je tajnika HVO-a u Travniku 1992. - 1993. Davora Kolendu, koji je trebao svjedočiti da je Mladićeva vojska bila humana prema Hrvatima koji su se nakon izbijanja sukoba s Muslimanima kolektivno izvukli iz Travnika 7. lipnja 1993. preko srpskog teritorija. “HVO treba predati paket srpskoj strani s milijun i pet stotina hiljada njemačkih maraka za prijevoz Hrvata iz Travnika”, stoji u Mladićevu dopisu iz 1993., a Kolenda to nije demantirao te je ustvrdio da su u ratu u BiH Hrvati i Srbi bili saveznici. Iscrpnije...

"Njemačka nije veliki zli šef Europe"

"Kad kritiziramo napadače Njemačke, to ne znači da je prikazujemo kao žrtvu. Radi se o tome vjerujete li da klišeji iskrivljuju stvarnu narav političke krize u srcu Europe umjesto da nam pomažu da je bolje razumijemo. Kriviti Zlo Njemačko Carstvo prigodna je izlika za demokratski izabrane vlade s juga Europe koje ne žele preuzeti rafalnu paljbu za nepopularne odluke kod kuće. To podrazumijeva da postoji jednostavno rješenje za grčku dužničku krizu, dok je realnost mnogo složenija", piše Guardian o ulozi Njemačke u grčkoj krizi i Sirizinim zahtjevima. Iscrpnije...

EK: Ove godine Hrvatska izlazi iz recesije, ali je najgora u EU

Europska komisija objavila je zimske prognoze o gospodarstvu EU, u kojima očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,2%, što bi bio njegov prvi rast nakon šest godina neprekidnog pada. Iste brojke očekuju i analitičari HNB-a, Ekonomskog instituta Zagreb i Splitske banke. Nešto je optimističniji MMF, koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5%, a na tolikom rastu je Vlada temeljila i državni proračun za ovu godinu. Iscrpnije...

Hrvatskoj 30 puta veći predujam za poticanje zapošljavanja mladih

Europska komisija predložila je da se za pretfinanciranje programa za poticanje zapošljavanja mladih za ovu godinu izdvoji dodatna milijarda eura, čime se za 30 puta povećava prvotno predviđeni iznos. To Hrvatskoj donosi više od 19 milijuna eura umjesto predviđenog iznosa od 661.771 eura. Iscrpnije...

Juncker izljubio Ciprasa i za ruku ga poveo na sastanak

Grčki premijer Aleksis Cipras i ministar financija Janis Varufakis nastavljaju svoju ofenzivu po Europi. Nakon današnje posjete Bruxellesu i Parizu, sutra ih očekuje sastanak s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom, čija je zemlja najveći protivnik grčkog odustajanja od štednje. Vaufrakis još mora obaviti i razgovor s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker Ciprasa je u Bruxellesu dočekao vrlo srdačno - izljubio ga je i poveo za ruku , no sam sastanak teško da je bio toliko harmoničan. Prije toga, Ciprasu je talijanski premijer poklonio kravatu. Iscrpnije...

Pohlepa za ruskim novcem skupo je koštala Britaniju

Dok su se kršila pravila, London je, poput vještog trgovca na kakvom istočnjačkom bazaru, nudio svoje artikle, redajući gregorijanske vile u centru grada, automobile i dijamante, školarine na Etonu i članstva u privatnim klubovima. Pojavile su se agencije koje su za funte nudile ekspresno uključivanje u društveni život, činilo se da rubalj ruši i bedeme klasnog sustava. Ruske se oligarhe pozivalo na aristokratske zabave, ruski se novac primao na račune političkih stranaka. Britanci očajavaju zbog cijena nekretnina, ekonomisti zbog posljedica ruskih sankcija. Ovoga puta nitko se ne smije, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Podemos: Iskaz nezadovoljstva i prva politička snaga u Španjolskoj

"Pokret Podemos (Možemo) okupio je u subotu u Madridu na maršu za promjenu nekoliko desetaka tisuća Španjolaca, dovoljno da se na završnom mitingu posve napuni poveliki središnji trg Puerta del Sol, na koji stane oko 80.000 ljudi, a još ih je podosta “curilo” u okolne ulice. Sigurno da je pokret populistički. No, ovdje je posrijedi iskaz ozbiljnog nezadovoljstva, ozlojeđenosti koja više nije samo generacijska, nego i narodna. Eto, Podemos je izniknuo iz baze, a taj vjetar puše s juga Europske unije. Bit će zanimljivo", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

Kuga novog doba, korupcija, prijeti potopiti Veneciju

Gradnja sustava brana koje bi trebale kontrolirati prodor plime u venecijansku lagunu te zaštititi jedan od najljepših gradova na svijetu, projekt nazvan ‘Mose’ ni ove godine neće zaživjeti. Iako je već neko vrijeme u testnoj fazi, njegova puna primjena odgođena je za 2017. god. Razloga je više, osim potrebe da se uloži još 1,2 milijarde eura, radove su obustavile i istrage te uhićenja zbog optužbi za korupciju. Venecijanske udruge za zaštitu lagune upozorile su na ovaj problem te ga nazvale - kugom novog doba koja će presuditi gradu. Inače, među uhićenima je i sad već bivši gradonačelnik Giorgio Orsini, prozvan i zbog dopuštenja kruzerima da uplovljavaju u kanal Giudeca te time ugrožavaju temelje grada, piše Večernji. Iscrpnije...

Što može Hrvatska naučiti od nove grčke ofenzive?

"Hrvatska i Grčka imaju važne dodirne točke. Obje zemlje ovise o turizmu, država je ključni poslodavac, potrošnju servisiraju skupi krediti, demokratska tranzicija počela je u europsklim uvjetima relativno kasno, a kuriozitet je da su jedine članice Europske unije koje su u nju ušle samostalno, Grčka 1981., Hrvatska 2013. I dok Grčka i ostatak Europe vode rat protiv krize predlažući konkretne mjere, hrvatski političari vode međusobne ratove pozivajući se na one povijesne. I zato na upit tko je bliži bilo kakvom napretku, Grčka ili Hrvatska, odgovor je 'zna se'", piše politolog Boško Picula za Tportal. Iscrpnije...

Britanija: Pat pozicija Grčke i eurozone - rizik za globalnu ekonomiju

Nastavljajući svoju diplomatsku ofenzivu, ministar financija Grčke Janis Varufakis susreo se u Londonu s britanskim kolegom Georgeom Osborneom. "Imali smo konstruktivnu diskusiju i jasno je da pat pozicija između Grčke i eurozone predstavlja najveći rizik za globalnu ekonomiju. Apeliram na grčkog ministra financija da se ponaša odgovorno, no važno je i da eurozona ima bolji plan za radna mjesta i rast. Ovo je rastuća prijetnja britanskoj ekonomiji. A mi moramo osigurati to da u Europi, kao i u Velikoj Britaniji, odaberemo sposobnost, a ne kaos", izjavio je Osborne. Iscrpnije...

Kronologija: Pet godina grčke dužničke krize

Grčki BDP iznosi 182 milijarde eura, a ukupni javni dug je 315 milijardi. BDP je pao za 25 posto od početka dužničke krize 2009. godine. Vrijednost međunarodnih kredita je 240 milijardi eura. Nezaposlenost je 26 posto, a među mlađima od 25 godina 51 posto. Prosječna plaća je 600 eura. Petogodišnju dužničku krizu pratila su nastojanja da zemlja izbjegne bankrot, podsjeća Dnevnik.hr. Iscrpnije...

Nova grčka vlada brani čvrsto stajalište protiv mjera štednje

Nova grčka ljevičarska vlada prvi je tjedan na vlasti provela pokazujući odlučnost da brani stajalište protiv mjera štednje. Vlada Aleksisa Ciprasa zaustavila je u Ateni nekoliko planiranih privatizacija, započela pregovore o mogućem otpisu duga te zauzela tvrd stav u pregovorima s prvim čovjekom eurozone koji je Grčku posjetio odmah nakon izbora. Iscrpnije...

Većina Nijemaca želi da Grčka ostane u eurozoni

Većina Nijemaca želi da Grčka ostane u eurozoni iako njihova nova ljevičarska vlada odbacuje mjere štednje, otkrila je anketa lista Bild am Sontag. 504 osobe sudjelovale su u ispitivanju, a njih 62 posto podupire ostanak Grčke u monetarnoj uniji. Protiv otpisivanja duga, prema istoj anketi, čak je 68 posto Nijemaca. Rezultati ankete idu ruku pod ruku sa stavom njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je izjavila kako Grčku želi u eurozoni, ali ne želi ni čuti za otpis duga. Iscrpnije...

EU daje 85% sredstava za projekt Pelješki most?

Šanse da Europska komisija odobri sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta iz fondova EU znatno su porasle nakon posjeta povjerenice EK-a za regionalnu politiku Corine Creţu Hrvatskoj. Premijer Milanović i ministar Hajdaš Dončić odveli su Creţu odveli na samo gradilište mosta koji bi trebao spojiti dva odvojena dijela Hrvatske, ali i EU-a, kako bi se osobno uvjerila u njegovu važnost za lokalno stanovništvo i provođenje šengenskog režima. Nakon dostave studije izvedivosti, EK će najesen odlučiti hoće li projekt, vrijedan 300 milijuna eura, sufinancirati u najvećem mogućem iznosu od 85%. Iscrpnije...

Europska unija raspravljat će o fiksiranju tečaja franka u Hrvatskoj

Odluka Hrvatske vlade o fiksiranju tečaja švicarskoga franka na 6,39 kuna bit će predmetom rasprave pred Odborom za ekonomiju i financije Europske unije. Takav je zahtjev stigao iz Austrije, koja od EU-a traži da stopira tu mjeru, no ministar financija Boris Lalovac vjeruje da do toga neće doći: "Vlada je odlučila pomoći građanima, a Ministarstvo financija već je Odboru poslalo obrazloženje o kolikoj se ugrozi građana radilo", izjavio je Lalovac te dodao da je fiksiranje tečaja samo privremeno rješenje. Iscrpnije...

Schulz grčko odbijanje suradnje s trojkom smatra neodgovornim

"To što grčka vlada ne želi više učinkovito surađivati sa svojim vjerovnicima na dnevnoj bazi smatram neodgovornim", rekao je Martin Schulz. Prvi visoki europski dužnosnik kojega je u četvrtak primio novi grčki premijer Aleksis Cipras smatra da se pregovori između Grčke i njezinih vjerovnika mogu realizirati "samo konsenzusom, a ne provokacijom". Novi grčki ministar financija Janis Varufakis u petak je izjavio da Atena ne namjerava surađivati s trojkom, zaduženom za procjenu reformi koje su provedene u Grčkoj u zamjenu za financijsku pomoć. Iscrpnije...

Sukob Bruxellesa i Berlina - EU bi uvela univerzalne europske cestarine

Njemačka iduće godine planira uvesti naplatu cestarine, ali samo za strance (platili bi i Nijemci, ali bi im se vratilo manjim porezom na vozilo), što Bruxelles smatra ilegalnim pa misle problem riječiti univerzalnim europskim cestarinama. EU-ov sustav cestarina temeljio bi se na prevaljenoj udaljenosti, a ne na vremenu provedenome na cesti, a sav bi se prihod vraćao zemlji članici. Iscrpnije...

"Europska Njemačka je bolja od njemačke Europe"

Njemačka je red, rad i disciplina. Očekuje to i od drugih. Neposluh u njemačkom znači i nestabilnost. Barem prema van to je superjaka država, gospodarski europski gigant, oslonac za sve one posustale, iscrpljene europske ekonomije koje se mogu dalje nositi sa svim tim 'reži, reži, smanjuj, ukidaj' pravilima. Ipak, prema van jaka, a unutra, sama sa sobom, Njemačka je suočena s puno problema, piše Jutarnji. Iscrpnije...

"Rješenje za švicarce je konverzija kredita u eure, na teret banaka"

"Kako su banke većinu svoje pasive osigurale kroz EUR-CHF swapove, a ne kroz zaduživanje i prodaju švicarskih franaka, tako većina tereta te konverzije treba pasti na njihova pleća. Banke time gube, no gube prvenstveno ekstra profit ostvaren na tečaju špekulativno plasiranih kredita. Dakle, rješenje postoji. I to takvo rješenje koje ne uključuje kolaps deviznih pričuva države i cijele financijske strukture države, ili potpuno ignoriranje guljenja dužnika po principu "sami su si krivi". No da bi se problem riješio potrebna je politička snaga, hrabrost i mudrost", piše Aleksandar Hatzivelkos za Index. Iscrpnije...

Rusija će razmotriti zahtjev Grčke za pomoć ako je zatraži

Ruski ministar financija Anton Siluanov izjavio je da će Rusija razmotriti slanje financijske pomoći dugovima opterećenoj Grčkoj ako Atena to zatraži. "Moguće je zamisliti bilo koju situaciju i ako se takav zahtjev uputi ruskoj vladi, definitivno ćemo ga razmotriti, ali ćemo uzeti u obzir sve elemente bilateralnih odnosa Rusije i Grčke", rekao je Siluanov CNBC-u. Iscrpnije...

Pusić u Bruxellesu: Sankcije Rusiji ne vode očekivanim rezultatima

Hrvatska smatra da sankcije protiv Rusije nisu svrha samima sebi nego trebaju dovesti do mirnog rješenja sukoba u Ukrajini, što se trenutno ne događa, izjavila je ministrica Vesna Pusić na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a. Upitana da komentira najave da se nova grčka vlada distancira od zajedničkog stajališta, ministrica Pusić je rekla da tek treba vidjeti kako će se ponašati predstavnici nove vlade u tijelima EU-a. Iscrpnije...

"Banke su s francima ciljale financijski slabije obrazovano stanovništvo"

Popis zaduženih u švicarcima predvode Poljaci s 550.000 stambenih kredita u toj valuti, slijede Rumunji (150.000), Hrvati (60.000), Srbi (22.000). Godinama su banke u navedenim zemljama savjetovale klijente da ne uzimaju kredite vezane za sveprisutni euro, nego za švicarski franak. "Ta donedavno stabilna valuta, navodno je obećavala niže kamatne stope i na dugi rok. Ipak, teško da su savjetnici u bankama bili altruisti. Banke su očigledno igrale na rast franka. Nije slučajno što se to događa baš u zemljama gdje su ljudi financijski neobrazovani i gdje ih država ne štiti“, kritizira ekonomist Dejan Gavrilović koji vodi srbijansko udruženje bankarskih klijenata Efektiva. Iscrpnije...

Cipras protiv grčkih hotela: Ukinite "all inclusive" ponude

Novoizabrani grčki premijer Aleksis Cipras najavio je rat 'all inclusive' aranžmanima u turističkim naseljima i hotelima. Iako aranžmani koji turistima za određen iznos nude smještaj, neograničene količine hrane i pića te pristup bazenima Grčkoj godišnje donesu gotovo 2 milijarde dolara, Cipras smatra kako takav vid turizma posjetitelje udaljava od lokalne ekonomije. "Ne želimo nastaviti sa sadašnjim modelom intenzivne eksploatacije turizma",rekao je Cipras, a prenosi Daily Mail. Nova vlada ipak ističe kako ne podržava trenutačne zabrane, ali želi ohrabriti sve koji imaju namjeru odmaknuti se od "all inclusive" modela. Iscrpnije...

"Ništa više neće biti isto"

"Kada se sve zbroji, situacija u kojoj Syriza preuzima od naroda mandat otpora djeluje kao unaprijed programiran poraz: stiješnjena na opustošenom teritoriju političke ljevice između europske financijske moći, reakcionarnih narativa o nemogućnosti alternative i samozvanih čuvara komunističkih ideala koji nestrpljivo čekaju njeno prvo poskliznuće, presudne će bitke zapravo voditi na unutrašnjem frontu. Jer ulog je golem: neuspjeh Syrizine vlasti lako bi mogao diskreditirati većinu lijevih inicijativa na kontinentu, otvarajući širom rezervoar masovnog nezadovoljstva. A šibicu koja ga može zapaliti danas u desnici stišću novi europski fašisti", pišu Novosti. Iscrpnije...

Juncker: Grčka mora poštovati Europu, otpis duga ne dolazi u obzir

"Grčka mora poštovati Europu. Otpisivanje duga Ateni ne dolazi u obzir. Mogući su neki aranžmani, ali oni neće iz temelja mijenjati ono što već postoji", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Dodao je kako Bruxelles poštuje rezultate izbora u Grčkoj, ali i da Grčka mora poštovati mišljenje javnosti i parlamentarne zastupnike ostatka Europe. Iscrpnije...

Hrvatski amandmani na izvješće o napretku Srbije

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Andrej Plenković, Davor Stier, Marijana Petir, Jozo Radoš i Tonino Picula, podnijeli su 12 amandmana na nacrt izvješća njemačkog demokršćanskog zastupnika Davida McAllistera, izvjestitelja za Srbiju. U njima su pitanja bitna za normalizaciju odnosa sa Srbijom, kao što je npr. zakon o manjinama, obeštećenje žrtava Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina i govor mržnje. Amandmane na izvješće, njih preko sto, poslale su i druge zemlje, primjerice Bugarska i Rumunjska i Mađarska. Iscrpnije...

Jergović: Auschwitz - Mjesto s kojim počinje i završava Europa

"U subotu 27. siječnja 1945. jedinice Crvene armije oslobodile su koncentracijski logor Auschwitz. Dočekalo ih je pet tisuća ljudi, uglavnom živih kostura. O tome mogao bi svjedočiti ugledni hrvatski građanin Jakob Dencinger, koji živi u Osijeku, kao jedan od posljednjih živih čuvara Auschwitza. Uskoro više neće biti živih svjedoka Auschwitza. Što će se tada dogoditi? Hoće li netko reći da Auschwitza nije ni bilo? Sigurno hoće, jer takvi se glasovi i danas čuju. Europski identitet je, međutim, identitet istine o Auschwitzu, istine o logorima. Istina o logorima pretvorit će se u laž ako Europljani požele biti dobrim susjedima Jakobu Dencingeru. On je, naime, besmrtan", piše Miljenko Jergović. Iscrpnije...

"Kapital se seli u SAD, 'parkiranje' u švicarcu privremena je stanica"

Na svjetskom tržištu valuta dogodit će se preslagivanje koje se može očekivati i prije ožujka kada Mario Draghi kreće u monetarnu ekspanziju tešku 60 milijardi eura. Stručnjaci smatraju da je “parkiranje” u švicarskom franku samo privremena stanica kapitala koji se zapravo seli u SAD, odnosno dolar u kojem može dobiti dobru zaradu i sigurniju poziciju koju jamči snažniji oporavak gospodarstva. Švicarski franak već gubi vrijednost i predviđa se da će početni šok skoka na razinu veću od eura, pri čemu je odnos euro-franak pao na 0,99 franaka za euro, nestati te da će se tečaj stabilizirati na 1,05 do 1,1 franak za euro, piše Večernji. Iscrpnije...

70 godina od Auschwitza: Jesmo li mi bili ljudi, jesu li oni bili ljudi?

Na veliku obljetnicu oslobođenja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza preživjeli progovaraju o načinima na koji su se svih ovih godina nosili s proživljenim traumama."To je iskustvo uvijek u meni. Jesmo li mi bili ljudska bića, jesu li oni bili ljudska bića? Zašto su nas pretvorili u nešto tako nehumano i proveli takvo razaranje? U posljednje vrijeme uspijevam to postaviti na mjesto u svojoj psihi gdje mi je lakše nositi se s time, no nikada me ne napušta", rekla je Susan Pollack, koja je u Auschwitz poslana u dobi od 14 godina i jedina je u svojoj obitelji preživjela Holokaust. Iscrpnije...

Inoslav Bešker: Pravo pitanje je kako riješiti krizu u državi?

"Jaz koji je zinuo nije ideološki (inače ne bi Cipras kao koalicijskog partnera izabrao Kammenosove nacionalističke i ksenofobne desničare iz Neovisne Grčke). Posrijedi je naprosto pitanje isplati li se uništiti domaću potražnju i sunovratiti se u recesiju i deflaciju radi hipotetske kompetitivnosti i konkurentnosti na vanjskim tržištima ili treba unutrašnjom potrošnjom dati zamah privredi i tako proizvoditi toliko da jedinica proizvoda bude jeftinija i konkurentnija na vanjskim tržištima. Za labavljenje štednje zauzimaju se i desni (Rajoy) i naizgled lijevi (Hollande) odnosno srednjaci (Renzi). Pa je očito da razlika nije između ljevice i desnice, nego između Sjevera i Juga Europe", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

"Svima bi nam trebalo biti bolje nakon Draghijevih mjera"

"Smatram da će to donijeti dodatno smanjenje kamatnih stopa u eurozoni i omogućiti povoljnije uvjete zaduživanja na međunarodnim tržištima za sve zemlje EU-a, pa tako i za Hrvatsku bez obzira na naš kreditni rejting koji je Standar&Poor’s potvrdio neki dan. U svakom slučaju 2016. i 2017. možemo očekivati smanjivanje kamata za privatni sektor i za građane", komentira ekonomski stručnjak i konzultant Ante Babić potez predsjednika ESB-a Maria Draghija kojim će se do rujna 2016. svakog mjeseca otkupljivati državne i privatne obveznice u vrijednosti 60 milijardi eura. Riječ je o ukupno 1,2 bilijuna eura. Iscrpnije...

"Siriza dokazala da postoji alternativa u političkom životu"

Znak promjene već je Sirizina odluka da ne ostane "u mjehuriću sapuna" i iziđe na izbore, izjavila je u Otvorenom profesorica Nadežda Čaćinović. Smatra da je Tsipras pokazao da lijeva politika ima mogućnost doći na vlast i to ne samo u Grčkoj, te da postoji alternativa u političkom životu. Borislav Ristić, kolumnist Večernjeg, kaže da Cipras nema veliki manipulativni prostor zbog visokih obećanja. Martina Dalić pak smatra da EU ne može dopustiti novi otpis dugova. Iscrpnije...

Mjere štednje: Nova grčka vlada suprotstavlja se Bruxellesu

Nova grčka vlada, koalicija ljevice i desnice, ujedinjena u pitanju odbacivanja europske financijske politike i mjera štednje, sprema se poslati novog ministra financija u Bruxelles kako bi zatražio nove uvjete grčkog programa oporavka, uz riječi da je "došao kraj poniženju". Ministri financija iz eurozone oprezno su prihvatili tu namjeru i ponudili raspravu, ali ne i pristali na promjenu uvjeta i otpis duga koje traži Cipras. Njemački je glasnogovornik rekao pak da izborni rezultati ne dovode u pitanje stav Njemačke - ne dolazi u obzir. Iscrpnije...

Euro pao, burze oslabile nakon grčkih izbora

Na azijskim su tržištima indeksi u ponedjeljak pali, dok je tečaj eura prvi puta nakon 11 godina potonuo ispod 1,11 dolara ($1,1098), jer je ulagače zabrinula pobjeda Syrize na grčkim parlamentarnim izborima, što bi moglo dovesti do sukoba između Atene i međunarodnih kreditora. MSCI Asia Pacific Index izgubio je oko 0,3%, a japanski Nikkei 225 također je u minusu 0,3%. Pobjeda Syrize znači grčko odbijanje mjera štednje i donosi novu etapu europske politike. BBC komentira kako Grci "i nisu baš grozno zahvalni" na 240 milijardi eura pomoći što su dobili te dodaje kako tržišta i nisu baš u panici nakon ovih izbora. Iscrpnije...

Grčka: Ljevica pred vratima Europe

Radikalna ljevičarska stranka Syriza koja već mjesecima vodi u anketama i njihov vođa Alexis Tsipras (40) obećali su narodu prestanak žestokih mjera štednje koje zahtijevaju međunarodne financijske institucije od kojih je grčka država posudila ogroman novac. "U Grčkoj, demokracija će se vratiti. Poruka je da naša zajednička budućnost u EU nije budućnost štednje", rekao je u nedjelju Tsipras. Najveći protivnik Tsiprasu je Nova demokratska stranka (desni centar) premijera Antonisa Samarasa koja se zalaže za stabilnost i nastavak reformi. Iscrpnije...

Pegida: Palikuće pod krinkom čestitih ljudi

Pokret Pegida je opasan već zbog toga što prenosi nejasno shvaćanje islama. Na početku se radilo o islamistima koji ubijaju, o fanaticima u ime Alaha, koji pred kamerama odrubljuju glave taocima. U međuvremenu je većini prosvjednika sumnjiv i čitav islam. Tako se tu već odavno radi i o azilantima, o izbjeglicama, o svima koji navodno ugrožavaju Europu. Tako je to kad se s parolama iz krčme krene na ulicu, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Lista najbjednijih zemalja: Hrvatska zauzela visoku poziciju

Venezuela je najbjednija zemlja na svijetu. Drugu godinu za redom našla se na vrhu liste najbjednijih zemalja koju sastavlja Institut Cato. Venezuelu na vrhu popisu slijede Argentina, Sirija, Ukrajina i Iran. Prilikom sastavljanja popisa kombiniraju se podaci o stopi inflacije neke zemlje, kamatnim stopama i nezaposlenosti. Na popisu je ukupno 108 zemalja koje su rangirane od najgorih prema boljima, a Hrvatska je zauzela 31. mjesto. Glavni faktor zbog kojeg je Hrvatska zauzela ovu poziciju je nezaposlenost. Iscrpnije...

"Od Draghijevih mjera više štete nego koristi"

"ECB od konzervativne ide prema ekspanzivnoj monetarnoj politici, po uzoru na Fed. Nesporno je da će visokozadužene zemlje koje imaju euro profitirati, dolar će aprecirati u odnosu na euro što će povećati učinkovitost izvoza eurozone, itd. No, što se tiče Hrvatske, mi izravne koristi nećemo imati, a na tržištu novca ionako ima obilje, pa je efekt na visinu kamata neutralan. Mi bismo zapravo od te mjere mogli imati štete, jer ako ona brzo ne da efekt u vidu rasta u eurozoni, mogli biste imati povratnu spregu pesimizma što će dodatno, psihološki, pogurati jačanje ionako rastućeg franka, čime naši problemi s tom valutom eskaliraju", kaže ekonomski analitičar Guste Santini. Iscrpnije...

Zbog opasnosti od terorizma - opsežnije kontrole na šengenskim granicama

Kako bi teroristima spriječili kretanje po Europi, kontrole na schengenskim granicama bit će puno detaljnije i opsežnije nego dosad, što znači i puno sporije. To bi mogli osjetiti i hrvatski državljani, javlja RTL. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić potvrdio je da ''postoje određene namjere članica EU koje se s obzirom na opasnost od terorizma zalažu za čvršću kontrolu'', no što ta čvrstoća donosi ministar Ostojić još nije htio otkriti. Iscrpnije...

Grčka: Syriza ojačala popularnost, obećali da će dokinuti "poniženje"

Grčki ljevičarski čelnik Alexis Tsipras rekao je tisućama ljudi okupljenim u Ateni da je kraj nacionalnom poniženju blizu nakon što su ankete pokazale da njegova stranka Syriza vodi tri dana prije izbora. Tsipras je pozvao Grke da daju Syrizi potpunu pobjedu na nedjeljnim izborima kako bi zemlja mogla prekinuti četiri godine štednje prema uvjetima financijske pomoći koju su joj pružili EU i MMF. Tsipras je uznemirio financijska tržišta obećanjem da će srušiti rezanje potrošnje i zahtijevati otpis duga od europskih partnera, piše HRT. Iscrpnije...

Jurčić: Što znače Draghijeve mjere?

"Europom ide bauk deflacije, koji ubija proizvodnju, stoga je cilj mjera Europske središnje banke vratiti minimalnu stopu inflacije i povećati zaposlenost. Efekt ovih mjera vidjet će se za tri do šest mjeseci. U Europi će se osjetiti da ima više novca. Paralelno s tim, neće se povećati količina roba, ali će biti jeftinija i time konkurentnija. Vrijednost eura će oslabiti, dok će porasti vrijednost američkog dolara i švicarskog franka. Franak ne raste, već euro tone", objašnjava Ljubo Jurčić Draghijeve mjere za tportal i dodaje kako će za nas euro ostati isti. Iscrpnije...

Europska središnja banka pušta bilijun eura u eurozonu

Europska središnja banka donijela je odluku bez presedana u povijesti eurozone, proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura. Program, čija vrijednost premašuje 1.000 milijardi eura, će početi u ožujku i trajati do kraja rujna 2016. Stručnjaci kažu da ova mjera neće pomoći jer je eurozoni potreban novac u opticaju. "Ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU - da se možemo povoljnije zaduživati", komentirao je ministar Lalovac. Iscrpnije...

Brammertz i od Žalbenog vijeća traži zatvaranje Šešelja

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz zatražio je od Žalbenog vijeća Haškog suda (ICTY) da poništi odluku Raspravnog vijeća o puštanju optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja na privremenu slobodu i vrati ga u zatvor u Scheveningenu. Šešelj je u studenome prošle godine privremeno oslobođen zbog zdravstvenih razloga, no zbog prijetnji upućenih osobama koje surađuju s tužiteljstvom, Brammertz je početkom godine zatražio da ga se vrati u pritvor. Iscrpnije...

Je li porast hrvatskog izvoza mit ili realnost?

Dok političari hvale rast izvoza lani, dvoznamenkasti rast se ipak počeo topiti, a izvoznici realno očekuju da će rast završiti na 4%. "Izvoz nije nikakav mit. Izvoz je čista statistika. Porast izvoza u Hrvatskoj efekt je stabiliziranja Europe i niske baze našeg izvoza. Međutim, valja naglasiti kako Hrvatska ima najniži udio izvoza u BDP-u u EU i među tranzicijskim zemljama, i on iznosi tek oko 20%", kaže Ljubo Jurčić. "Postoji tzv. roterdamski efekt, zbog kojeg je stvoren privid da je rastao hrvatski izvoz. Naime, roba uvezena preko Hrvatske za zajedničko EU tržište evidentira se kao naš izvoz, iako je Hrvatska bila samo točka provoza", kaže Željko Lovrinčević. Iscrpnije...

Vlada tražila pomoć Mađara u rješavanju krize s frankom

Hrvatska vlada je od Mađarske zatražila pomoć u rješavanju problema kredita u švicarskim francima. Novinarka Nove TV u Budimpešti je razgovarala sa zamjenikom ministra financija u mađarskoj vladi koji joj je potvrdio da je hrvatska Vlada zatražila prijevode zakona kojima su oni riješili probleme sa švicarskim francima. Donošenjem posebnih zakona dužnicima je omogućeno da kredite pretvore u forinte po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti, zbog čega su banke Mađarsku proglasile zemljom koja je nesigurna za bilo kakve vrste investicija. Iscrpnije...

Huffington Post: Balkan igra ključnu ulogu u financiranju terorista

"Balkanska regija i 'balkanska ruta' i dalje igraju ključnu ulogu u financiranju terorista, opremanju terorističkih organizacija oružjem i u omogućavanju teroristima da prelaze granice. Nakon što je u veljači 2012. godine u Španjolskoj uhićeno nekoliko balkanskih kriminalaca, pokazalo se kako svaki od njih ima službenu hrvatsku putovnicu. Istraga je vodila ravno do hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova te otkrila ilegalno prodavanje putovnica još od 2006. godine. Nitko od hrvatskih državnih dužnosnika nije odgovarao za to.Tomislav Karamarko, koji je bio na čelu hrvatskoga MUP-a od 2008. do 2011. godine, usto i bivši obavještajni djelatnik, sada je na čelu hrvatske političke stranke HDZ", piše Huffington Post. Iscrpnije...

Četrdeset posto Francuza protiv karikatura Muhameda

Treba li objavljivati karikature s obzirom da se "neki muslimani osjećaju povrijeđeni ili napadnuti objavljivanjem karikatura proroka Muhameda", 57 posto ispitanika odgovorilo je da "ne treba uzimati u obzir reakcije i treba nastaviti objavljivati taj tip karikatura", nasuprot 42 posto koji misle da "treba uzeti u obzir te reakcije i izbjegavati objavljivanje tog tipa karikatura", pokazuje ispitivanje. Pedeset posto ispitanika sklono je "ograničavanju slobode izražavanja na internetu i društvenim mrežama", nasuprot 49 posto njih koji tome nisu skloni. Iscrpnije...

Kani li Putin destabilizirati Balkan da skrene pažnju s Ukrajine?

Hoće li Vladimir Putin iskoristiti svoju poziciju na Balkanu i destabiliziranjem tog dijela Europe pažnju Zapada odvrati od Ukrajine, pita se Ivan Krastev, predsjednik nevladine organizacije Centar za liberalne strategije. "Opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države ne može se uzeti zdravo za gotovo. Ako Rusija otvoreno podrži secesionističke ambicije Republike Srpske, naći ćemo se na putu bez povratka. Odluka Moskve da se suzdrži od glasovanja za produženje mandata EU misije u BiH mogla bi dovesti do toga da mnogi povjeruju u to da službeni Kremlj već ozbiljno razmatra upravo takav potez", upozorava Krastev. Iscrpnije...

Vojska na europskim ulicama

Nakon što je Francuska zbog napada na Charlie Hebdo angažirala 120 tisuća policajaca i vojnika, i Belgija je na svoje ulice poslala vojsku. U Bruxellesu i Antwerpenu raspoređeno je 300 vojnika, koji čuvaju vladine urede i židovske škole te služe kao potpora policiji. Dosad je uhićeno ukupno 17 osoba povezanih s terorističkim prijetnjama - 13 u Belgiji i četvero u Francuskoj, a vjeruje se da u Europi postoji čak 20 pritajenih terorističkih ćelija s između 120 i 180 osoba koje bi mogle biti spremne za nove napade. Iscrpnije...

Hrvatska ima najsporiji internet u EU-u

Tvrtka Akamai Hrvatska objavila je najnovije podatke prema kojima Hrvatska ima najsporiji internet u Europskoj uniji: primjerice, preuzimanje videa od 1GB u Dublinu traje oko 13 minuta, dok će vam za isti video u Zagrebu trebati više od pola sata. U prosječnom izračunu za čitavu Hrvatsku najveći problem predstavljaju seoski dijelovi, u koje operateri ne ulažu zbog neisplativosti pa prosječna brzina surfanja u Hrvatskoj iznosi 4,6 megabita u sekundi. Iscrpnije...

Kako je Hrvatska 'izgubila' 3,3 milijuna eura u 18 godina?

Europski sud za ljudska prava zaprimio je dosad 11.410 tužbi iz Hrvatske, donio 286 presuda, a Hrvatska je građanima na temelju odluka tog suda isplatila 3,3 milijuna eura odštete, rekla je zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, no ocijenila je da među tužbama iz Hrvatske "nema teških problema". Građani Hrvatske se žale na nepoštene građanske i kaznene postupke u Hrvatskoj, na povrede prava vlasništva, na neučinkovite istrage kaznenih djela, na povrede prava na brak, a mnogo je i zahtjeva koji se odnose na neregulirane odnose između roditelja i djece nakon rastave braka. Iscrpnije...

Brodosplitu 50 milijuna eura u spašavanju Venecije

Prije pola godine Brodosplit je dobio na međunarodnom natječaju posao gradnje čeličnih vrata za jedan od tri prolaza koji će biti instalirani u morskim prolazima u Venecijanskom kanalu radi spašavanja grada Venecije od problema koji mu donosi morska plima, no u međuvremenu je odabran i za gradnju još jednih vrata, te je jučer zaključio ugovor za posao ukupno vrijedan 50 milijuna eura. Ukupno će graditi 41 čeličnu branu. Radovi počinju odmah, a tijekom dvije godine na tom projektu u Brodosplitu će biti angažirano nekoliko stotina radnika, piše Poslovni. Iscrpnije...

U panici Hrvati i Poljaci, Austrijanci mirni jer su im krediti samo u eurima

Uz Hrvatsku, snažno jačanje franka prema euru, a posredno i prema domaćoj valuti, najveću paniku izazvalo je u Poljskoj. Franak je u odnosu na poljski zlot u četvrtak uzletio gotovo 20 posto, što je katastrofalna vijest za gotovo 700.000 poljskih kućanstava koja imaju hipotekarne kredite u francima. Jačanje franka nije izazvalo uzbunu u Austriji jer je ta članica eurozone još 2008. zabranila kredite u stranim valutama, piše Večernji. Iscrpnije...

Dva lica Berlina: Kočoperni poslovni tornjevi i šarm alternativnog podzemlja

S jedne strane je izlog moćnog gospodarstva, a s druge 'underground' Berlin, stasao i na simbolu i alegoriji kojima se štitio u doba svog, nacističkog ili stazijevskog, mraka. Za ulazak u prvi mislite da morate skinuti cipele, dok se u drugom osjećate kao kod kuće, ali bolje, piše Novi list. Iscrpnije...

Izostanak fizičke aktivnosti štetniji je nego se mislilo

Izostanak bilo kakve vrste redovitoga vježbanja u europskim zemljama odnosi dvostruko više života od pretilosti (676 000 ljudi naspram 337 000), pokazali su rezultati istraživanja koje je na 300 000 osoba tijekom proteklih 12 godina provela grupa znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu. Ni mršavi ljudi nisu pošteđeni loših posljedica ako ne vježbaju, a znanstvenici podsjećaju da čak 20 minuta brzoga hoda ili vožnje bicikla dnevno drastično može popraviti stvari. Iscrpnije...

Europski sud za ljudska prava zaprimio više od 11.000 tužbi iz Hrvatske

Europski sud za ljudska prava dosad je zaprimio 11.410 tužbi iz Hrvatske, pritom donijevši 286 presuda, a na temelju njegovih odluka Hrvatska je građanima isplatila 3,3 milijuna eura odštete, objavila je Štefica Stažnik, zastupnica Republike Hrvatske pred ovim sudom. Zanimljivo je da je broj tužbi iz Hrvatske veći nego iz susjednih zemalja, ali Stažnik to objašnjava „većom sviješću o ljudskim pravima“. Iscrpnije...

Papa Franjo o Charlie Hebdou: Ne možete vrijeđati tuđu vjeru

"Zvona crkve Notre Dame prihvaćamo samo ako njima zvone pripadnice Femena svi koji su prihvatili slogan 'Ja sam Charlie' moraju znati da je to isto kao da su prihvatili slogan 'Ja sam sekularist'", stoji u najnovijem uvodniku Charlie Hebdoa. Papa Franjo je pak novinarima rekao da svatko "ne samo da ima slobodu govora nego ima pravo i obavezu izreći ono što misli za javno dobro...Imamo pravo na tu slobodu, bez vrijeđanja.Ne možete religiju drugih pretvarati u igračku... U slobodi govora postoje ograničenja", kazao je papa Franjo. Iscrpnije...

EU fondovi - od ideje do projekta uz uključene materijale za 559kn

Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz EU-a. Naučite kako pripremiti projekt, prijaviti ga na natječaj i realizirati sredstva EU fondova uz tečaj o EU fondovima za početnike Obrta za savjetovanje i poduku Geologika, sada uz 59% popusta. Jednodnevna radionica podučit će vas postupku izrade projekta, a obrađuje teorijski i praktični dio te je namijenjena svima koji žele istražiti mogućnosti financiranja putem EU fondova. Iscrpnije...

Lalovac o 'eksploziji' franka: Treba nam zakonsko rješenje

"Svjetska financijska tržišta snažno su reagirala. Kada ste u minusu 20 posto u jednom danu, to utječe ne samo na hrvatske građane, već brojne građane diljem Europe. Probat ćemo vidjeti s kolegama i ministrima financija u Europi kako će oni rješavati taj problem. Danas smo cijeli dan u razgovorima, i u HNB-u i s Udrugom Franak, a sutra ujutro imamo važne razgovore s predsjednicima uprava poslovnih banaka. Nadam se da ćemo naći nekakvo rješenje.Treba vidjeti je li ovo dnevni šok ili će ostati trajan. Ako ostane trajan, onda moramo pomoći građanima pa makar i zakonskim rješenjima. Nitko ne može spavati mirno kada zna da mu se u jednom danu 20 posto poveća rata kredita," rekao je ministar financija Boris Lalovac za RTL Danas. Iscrpnije...

Antiteroristička akcija protiv džihadista u Belgiji - dvoje poginulih

Dvije su osobe ubijene u protuterorističkoj akciji belgijske policije u gradu Verviers, javljaju mediji. Pravosudni izvori potvrdili su tek da je protuteroristička operacija izvedena u središtu grada na istoku Belgije, smještenog između Liegea i njemačke granice. Javni radio RTBF rekao je da nema žrtava među sigurnosnim snagama. Dvije neidentificirane osobe ubijene su, a treća je teško ranjena. Nekoliko je osoba privedeno. RTBF je objavio da je cilj operacije bio provjera osoba za koje se sumnja da su radikali. Iscrpnije...

Švicarski guverner: Odluka je promišljena, morali smo reagirati

Švicarski guverner narodne banke, Thomas Jordan na konferenciji za novinare kazao je da je odluka kojom je SNB naglo ukinuo minimalni tečaj franka 'dobro promišljena'. Dosadašnja valutna politika središnje banke, tvrdi, bila je neodrživa te su morali reagirati. "Bolje da se to sada učinilo, nego za 6 ili 12 mjeseci kada bi boljelo još više", kazao je Thomas Jordan. Iz izjava guvernera Jordana da se iščitati da će SNB za sada promatrati kako se ponašaju tržišta, a onda se eventualno odlučiti za novu intervenciju. Iscrpnije...

Članice EU same mogu odlučivati žele li GMO

Europski je parlament većinom glasova donio dugo očekivani novi zakon kojim su države članice konačno dobile veće ovlasti da same odlučuju žele li uzgajati genetski modificirane organizme ili ne. Za Hrvatsku se novim zakonom malo što mijenja jer nemamo usvojene ni zakonske odredbe o koegzistenciji GM kultura s onima konvencionalnima ili ekološkima. Vjerujem da će se s vremenom promijeniti trenutno negativan stav hrvatskih političkih struktura, kaže predsjednik Vijeća za GMO-e Hrvoje Fulgosi, s Instituta Ruđer Bošković. Iscrpnije...

U inozemstvu najtraženiji programeri i medicinske sestre

Najtraženija zanimanja u inozemstvu u 2014. bila su programer, medicinska sestra, kuhar, njegovatelj te hotelsko osoblje, pokazuju podaci portala MojPosao. U 73% oglasa ponuđen je stalni radni odnos, u polovici (52%) oglasa uvjet je bilo radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima, a u najvećem broju oglasa nije bilo bitno obrazovanje (35%). Iscrpnije...

Više od milijun ljudi na mimohodu za žrtve napada u Parizu

Francuska policija u visokom je stanju pripravnosti uoči mimohoda u Parizu kojim će se odati počast žrtvama napada na Charlie Hebdo. AFP javlja da se na mimohodu okupilo više desetaka tisuća ljudi, dok BBC piše da će sudjelovati čak milijun ljudi. Na terenu su 2000 policajaca i 1350 vojnika, a među njima su i snajperisti. Na mimohod je stiglo 40-ak svjetskih državnika, a stigli su i hrvatski premijer Zoran Milanović i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić. Iscrpnije...

Mentor ubojica iz Pariza bio je jedan od vođa Al Kaide, Djamel Beghal

Sigurnosne službe istražuju britanske veze s terorizmom u Francuskoj, a ispostavilo se da je jednome od braće ubojica, Cherifu Kouachiju, mentor bio bliski suradnik Abu Hamze, Djamel Beghal. Riječ je o jednom od vođa Al Kaide koji je, u džamiji u londonskom Finsbury Parku, navodno regrutirao i otmičare koji su sudjelovali u napadu 9/11, Richarda Reida i Zacariasa Moussaouia. U 90-tima je organizirao islamističke ćelije u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i naravno Velikoj Britaniji. Al Kaida je odabrala Benghala da sije teror u Europi, piše Telegraph. Iscrpnije...

"Religioznost nije problem"

"Ono što podjednako vrijeđa vjernike muslimane i mene je kada brutalna djela nekolicine radikalnih luđaka diskreditiraju cijelu jednu religiju i religioznost. Kada se u danima poput ovih tvrdi da je svijet bez vjere u Boga bolji svijet. Zato što, kako se tvrdi, religioznost ionako uvijek skreće u radikalnost. Ne! Protiv toga se ograđujem! Moja vjera mi je nešto jako vrijedno i neću dozvoliti da mi ju netko oduzme", piše pobožni kršćanin Felix Steiner za Deutsche Welle. Iscrpnije...

Njemačka: Napadnut list koji je objavljivao karikature Charlija Hebdoa

Njemački dnevni list iz Hamburga koji je objavio karikature iz francuskog satiričkog tjednika Charlie Hebdo, u nedjelju je napadnut zapaljivom napravom, priopćila je policija dodajući da pritom nitko nije ozlijeđen. Napadi počinjeni ovih dana u Francuskoj možda najavljuju val atentata na europskoj razini, po podacima koje su američke obavještajne službe dobile praćenjem komunikacije čelnika organizacije Islamske države (IS), piše njemački časopis Bild. NSA je navodno nedugo nakon napada u Parizu uhvatila komunikaciju u kojoj čelnici IS-a najavljuju skori val napada. Tu se Pariz spominje kao signal za početak niza napada na druge europske gradove, među kojima je Rim, piše list napominjući da nije poznat nikakav konkretan plan napada. Iscrpnije...

Belgija: Serijskom ubojici i silovatelju zabranili eutanaziju

Frank Van Den Bleeken (52), serijski ubojica i silovatelj iz Belgije osuđen na doživotni zatvor, u nedjelju je trebao biti eutanaziran kao prvi zatvorenik kojemu je to odobreno, no prije tri dana proceduru je obustavio ministar pravosuđa. Doživotnu zatvorsku kaznu guli od kraja 80-ih kada je iza rešetaka završio zbog višestrukih silovanja i ubojstava. "Čemu bi ubojici naše sestre trebalo biti odobreno da ode dostojanstveno dok naša patnja i dalje traje? Neka trune u zatvoru!", bez imalo ustručavanja kazale su Annie i Liliane Remacle, sestre njegove prve žrtve i, ironijom sudbine, postale glas za život Franka Van Der Bleekena. Iscrpnije...

Jesu li državni službenici zaista preplaćeni paraziti?

U Njemačkoj jedva deset posto zaposlenih građana radi u javnim službama, a u nas svaki treći zaposleni Hrvat. Dok su sprdnja i zavist prema državnim službenicima u Njemačkoj nekada išli ruku pod ruku, posljednjih je godina ostala samo sprdnja, jer se država doživljava kao loš poslodavac od kojega treba bježati. No koliko doista drži vodu priča o 'preplaćenim parazitima koji izravno doprinose javnom dugu'? Kada bi držala vodu, Norveška, unatoč gotovo jednakom postotku zaposlenih u javnom sektoru kao Hrvatska, ne bi imala jedan od najvećih BDP-a u svijetu po glavi stanovnika, baš kao što ga ima i Singapur s minimalnim brojem zaposlenika u javnim službama, piše Tportal. Iscrpnije...

Jean Marie Le Pen: Žao mi je, ja nisam Charlie

"Danas posvuda možemo vidjeti: svi smo mi Charlie, ja sam Charlie. E pa žao mi je, ja nisam Charlie. Jako mi je žao zbog pogibije dvanaestero francuskih sugrađana, ali ja ne namjeravam sudjelovati u obrani Charlieva duha, a riječ je o anarhističko-trockističkom duhu koji rastače političku moralnost", rekao je izjavio utemeljitelj francuske Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pen. Mnoge druge europske stranke krajnje desnice smatraju da krvavi napad na francuski satirični časopis Charlie Hebdo dokazuje kako one imaju pravo držeći se svojih antiimigracijskih i protumuslimanskih stajališta. Iscrpnije...

"Napad na Charlie Hebdo nema veze sa slobodom govora nego s ratom"

"Muslimani su danas demonizirana potklasa u Francuskoj. Ocrnjeni i napadnuti od strane vlasti. Karikature Charlie Habdoa pojačale su rasne predrasude prema njima. Zašto bijelci imaju pravo uvrijediti muslimane, a muslimani nemaju pravo biti uvrijeđen? Naše bombe ne ostavljaju mnogo prostora za 'slobode', a sada ne ostavljaju ni njihove. Ekstremizam dovodi do ekstremizma, a ovo je samo još jedan simptom svijeta koji su nam Bush i Blair i naše političke klase ostavile", piše Filmsforaction. S tezom da se ne radi o 'slobodi govora' nego o ratu slaže se i Telegraph, premda polazi iz drugačijeg ideološkog kuta. Iscrpnije...

"Za eurom nitko neće plakati... osim Njemačke"

Raspad euro-zone nije nikada bio bliži, ocjenjuje The Wall Street Journal. Newyorški dnevnik navodi kako je euro pao na najnižu razinu prema dolaru u posljednjih devet godina.Iz svih pokazatelja jasno je da euro-zona ima puno problema. Ipak, je li zaista na pomolu raspad euro-zone? "Mislim da je možda pretjerano konstatirati da bi se euro-zona mogla tako brzo raspasti. Ona će se, vjerojatno, rastakati postupno, pri čemu će definitivnu odluku o tome donijeti tri zemlje, prije svih Njemačka, a potom Francuska i Italija. Od ove tri zemlje samo Njemačka ima koristi od euro-zone jer jedino ona ima gospodarski prosperitet", kaže dr. Drago Jakovčević, redovni profesor s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta. Iscrpnije...

Stipe Božić upozorava: Skijaši, ne napuštajte označene staze

U lavinama uglavnom stradavaju vrsni skijaši, oni koji idu izvan označenih staza i skijališta, tako da za većinu rekreativaca, kakvih je iz Hrvatske najviše ovog tjedna na mnogim alpskim skijalištima, nema puno razloga za strah, komentar je vrsnih alpinista Stipe Božića i Vladimira Mesarića iz HGSS-a, a u povodu nedavnog stradavanja dvojice američkih skijaških reprezentativaca. U opasnosti su snowboarderi, kojih je sve više među mladim skijašima i djecom. Oni se najčešće vole spuštati izvan staza. Roditelji, stoga, djecu sklonu avanturama ne trebaju ispuštati iz vida, piše Slobodna. Iscrpnije...

Napad u Parizu otkrio slabosti obavještajnih službi

Smrtonosni napadi naoružanih islamista u Francuskoj ovog tjedna ukazali su na granice mogućnosti obavještajnih i protuterorističkih služba, koje često unaprijed raspolažu informacijama o napadačima ali su u stanju složiti mozaik tek nakon što se dogodi krvoproliće. "Problem za francuske obavještajne i sigurnosne službe jest to što ima vrlo mnogo francuskih građana koji odlaze u Siriju ili Irak ili drugamo kako bi sudjelovali u džihadu i onda se vrate kući, a ne može ih se sve promatrati 24 sata na dan", tvrdi Bruce Riedel, bivši vodeći analitičar u CIA-i. Iscrpnije...

Cvrtila: Ako se teroristički napadi nastave moglo bi doći do kontra-reakcije

"Najveći je strah u Europi da se ne stvori neka kontra-reakcija prema islamskim zajednicama. Ovo je vrlo osjetljivo razdoblje gdje se javnost dosta mobilizirala u anti-imigracijskim politikama, posebno se te zajednice apostrofiraju, u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji... Ako se teroristički napadi nastave moglo bi doći do kontra-reakcije,a to bi bila katastrofa za Europu", kaže stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila. Iscrpnije...

Montpellier: U draguljarnici oteli dvoje ljudi

Dvoje ljudi navodno je oteto u draguljarnici u Montpellieru, na jugu Francuske, javljaju mediji. Policija je okružila draguljarnicu koja se nalazi u centru grada. Gradski dužnosnici kazali su da ova pljačka nema veze s terorističkim napadima u Parizu i na sjeveru zemlje. Navodno je riječ o pljački. Iscrpnije...

Francuska: Specijalci ubili braću teroriste i oslobodili taoca

Dvojica braće osumnjičenih za napad na redakciju tjednika Charlie Hebdo ubijena su u napadu policije na tiskaru sjeveroistočno od Pariza. Akcija je počela nešto prije 17 sati, gotovo istodobno s napadom policije na poprište druge talačke krize u pariškom supermarketu za košer hranu. Taoci su oslobođeni, javljaju dopisnici BBC-ja. Iscrpnije...

Kuljiš: Pokolj u Charlie Hebdou - gerilska borba na unutrašnjem frontu

"Dok su se izrugivali islamskom fundamentalizmu, urednici 'Hebdoa', koji je s ponosom nosio podnaslov 'magazine bete et mechant' (glupe i odurne novine) nalazili su načina da istodobno zasluže optužbu za virulentni antisemitizam. I, na kraju, dolijali su – skupina islamističkih boraca, oboružani posebnim smislom za humor, te neke policajce koji su im se našli na putu. Smiješno bi sad bilo govoriti da je riječ o terorizmu, jer je po srijedi čista gerilska, partizanska borba na unutrašnjem frontu - čini se posve očitim da akciju nisu organizirali neki bliskoistočni fanatici nego francuske islamističke pepita-brigade. I sad je jasno - s Prorokom, s. a. v. s., nema zafrkavanja", piše Denis Kuljiš. Iscrpnije...

'Provokativnost' je najgore objašnjenje za masakr

"Čak je i na jučerašnji dan nezanemariv dio medija pribjegao prokušanoj strategiji zvanoj "okrivi žrtvu". Kolumnist Financial Timesa tako je uredništvo francuskog satiričkog lista nazvao 'glupim zbog provociranja muslimana', a Associated Press prvo objavio pa povukao naslovnice Charlie Hebdoa s karikaturama čovjeka kojeg dio ljudi na Zemlji smatra prorokom. Ima nešto suštinski trulo u ideji da neka 'provokacija' može ikako objasniti hladnokrvnu egzekuciju dvanaestero ljudi. Ako pristajemo na takav standard 'provokativnosti' kao nečeg što može izazvati masakr na ulicama jedne europske metropole, onda se možemo komotno pozdraviti i s ovim slobodama koje su nam preostale. Uživajmo u njima dok još možemo", piše Neven Barković za Tportal. Iscrpnije...

Charlie Hebdo izlazi sljedećeg tjedna

Novinar Charlie Hebdoa, Patrick Pelloux je rekao u četvrtak da će satirički tjednik, čija je redakcija desetkovana u srijedu u terorističkom napadu kada je ubijeno 8 novinara i karikaturista, izaći sljedećeg tjedna. "Glupost neće pobijediti", rekao je Pelloux. Sljedeći broj Charlie Hebdoa će biti tiskan u čak milijun primjeraka, umjesto uobičajenih 60 tisuća, a izaći će na 8 umjesto standardnih 16 stranica. Iscrpnije...

"Ne, mi nismo 'Charlie', mi smo kukavice"

"Naša civilizacija je već poražena, ubojstva u Parizu su, nažalost, samo još jedna tužna potvrda. Ljudi u redakciji 'Charlie Hebdo' stvarali su sjajnu satiru, nema veće potvrde za to od činjenice da netko puca u tebe zbog te iste satire. Primjerice, svjedoci smo vlastitog fašizma. Tako u naslovu na domaćem internet portalu možemo pročitati izraz 'islamističke svinje'. Ili, tu veliku veliku količinu fejs licemjerja s 'hrabrim' natpisima 'je suis charlie'. Ne, mi nismo 'Charlie', mi smo kukavice. Kad se 'Charlie' nalazi tu, među nama, onda šutimo, pognutih glava. Kad se vrijeđa Srbe, Rome, muslimane, gayeve, onda se ne miješamo. Onda puštamo da meci lete. To ne stavljamo na fejs. Nije nas briga", kaže novinar Vladimir Šagadin. Iscrpnije...

Francuska: Specijalci love krvnike po šumi većoj od Pariza

Prema najnovijim informacijama naoružani napadači Braća Saïd i Cherif Kouachi navodno su pobjegli u šumu nedaleko Villers-Cotteretsa, sjeveroistočno od Pariza. Šuma se proteže na površini od oko 13.000 hektara, što je teren veći od Pariza. Braća su ranije orobila benzinsku postaju, te uzeli djelatnika benzinske postaje za taoca. Francusko ministarstvo obrane na ulice Pariza poslalo je dodatnih 200 vojnika, pripadnika padobranaca, te se broj vojnog osoblja na ulicama francuske metropole trenutno kreće oko 850. Iscrpnije...

Muslimanske zemlje Azije osuđuju napad na Charlie Hebdo

Vlade i vjerski vođe azijskih pretežno muslimanskih zemalja u četvrtak su osudili napad na novinare lista Charlie Hebdo u Parizu. Indonezijska vlada objavila je da "nijedan čin nasilja nije prihvatljiv" te da podupire "nastojanje francuske vlade da počinitelje izvede pred sud'. Pakistan je priopćio kako "osuđuje terorizam u svim oblicima i manifestacijama". Pet milijuna francuskih muslimana strahuje pak od odmazde, piše International Business Times. Iscrpnije...

Polubauk polukruži poluevropom

"Sve sile stare Europe – od filozofije do policije, od genetičkih laboratorija do shopping mallova, od crkve do medijskih koncerna – ujedinile u svetu hajku protiv radikalne promjene koji bi doveo u pitanje tu staru Europu koju danas predstavlja EU. No, da li danas bauk komunizma kruži Europom? Prije će biti, kao u pjesmi Bijelog dugmeta, da "polubauk polukruži poluevropom". Više je to nekakav polubauk narodnog nezadovoljstva koji bi tek trebao biti artikuliran na širem društvenom planu", piše H-alter. Iscrpnije...

Smanjena stopa nezaposlenosti u EU-u, u Hrvatskoj ista

Stopa nezaposlenosti u EU-u malo je smanjena u studenom prošle godine u odnosu na listopad, dok je istovremeno ona u Hrvatskoj ostala ista. Stopa nezaposlenosti u EU-u trenutačno iznosi 10 posto. U odnosu na studeni 2013., nezaposlenost u Hrvatskoj pala je sa 17,3 na 16,6 posto. Najniže stope nezaposlenosti u Europi zabilježile su Austrija (4,9 posto) i Njemačka (5), dok negativnu stranu liste predvode Španjolska (23,9) i Cipar (16,8). Iscrpnije...

Uskoro i 'Dalmatinski pršut - Made in USA'?

Makar se pregovori o Transatlantic Trade and Investment Partnership, slobodnoj trgovini između EU i SAD-a, održavaju iza zatvorenih vrata, ono što dospijeva u javnost uznemiruje građane. Primjerice otkriveno je da se raspravlja i o geografskoj odrednici nekog specijaliteta te kako bi se moglo dogoditi i da neki njemački specijaliteti - švarcvaldska šunka ili bavarsko pivo (ili pak dalmatinski pršut), ubuduće ne moraju doista potjecati iz te zemlje, nego mogu biti i iz SAD-a. Iscrpnije...

The Economist: Hrvatsko gospodarstvo među najgorima u EU

Hrvatska je u prve tri zemlje u Europi koja ni ove godine neće izići iz krize, pokazuje istraživanje The Economista. Jedan od kroničnih problema je visoka stopa nezaposlenosti, pogotovo nezaposlenost mladih koja je preko 40%. Prema prognozama analitičara eurozona će imati rast od 1,1% dok će Hrvatska biti i dalje u padu. Hrvatska će tako vjerojatno ostati jedina članica EU koja neće imati gospodarski rast. Iscrpnije...

Dr. Alen Soldo: 3500 malih ribara opustošit će Jadran

Zbog propisa EU-a od 1.1. ukinut je u Hrvatskoj mali ribolov za osobne potvrde, a dozvolu će dobiti tek 3500 sretnika. No problem je mnogo širi od toga, objašnjava profesor ribarstva sa splitskog sveučilišta Alen Soldo: "Državna administracija prebacila je sada dosadašnje male ribare u kategoriju malog obalnog ribolova, točnije njih 3500, od dosadašnjih 13 tisuća. Iako to možda nekima izgleda kao elegantan način da se i dalje dozvoli mali ribolov, nažalost takav čin zapravo otvara niz problema. Ako i zanemarimo pravnu zavrzlamu, ovdje se zapravo radi o ozakonjivanju zloupotrebe prodaje ribe jer će mali ribari loviti dopuštenih pet kilograma svih 365 dana i time opustošiti Jadran", kaže. Iscrpnije...

Dežulović: Gates će kupiti i Hvar i Korčulu, samo da mu nitko ne ometa budistički mir na Visu

"Hiljadu dvjesto četrdeset četiri otoka, otočića i pučinske hridi, najvrjedniji resurs što ga ova nesretna država ima, leže na moru kao mrtvi kapital. Neviđen će stoga potres na posrnulom svjetskom tržištu nekretnina biti kad izađu reklame za totalnu rasprodaju hrvatskih otoka. Nagrnut će na Jadran ruski oligarsi, arapski šeici, kolumbijski narkobosovi, afrički diktatori, bogati američki reperi, kineski novoskorojevići i prištavi internet-tajkuni, navalit će bjelosvjetski jet-set na dalmatinske i kvarnerske otoke, Bill Gates će kupiti i Hvar i Korčulu, samo da mu nitko ne ometa budistički mir na Visu", osvrće se Dežulović na "bodulocid koji je počeo 1. siječnja 2015." Iscrpnije...

EU naredila: Poljoprivrednici, nazad u školske klupe

Zbog ulaska u EU, voćari, povrtlari i vinogradari u ovoj godini morat će ponovno sjesti u školske klupe kako bi stekli formalno obrazovanje o pravilnoj primjeni pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednici nisu oduševljeni ovakvom direktivom, ali što se mora, mora se. "Edukacija je obvezna za sve poljoprivrednike, što nikako nije u redu jer nije besplatna", kaže Jure Stanić, predsjednik Udruge za zaštitu obiteljskoga gospodarstva iz Opuzena. Iscrpnije...

Njemačka na rubu deflacije

Godišnja inflacija u Njemačkoj u studenom je pala na 0.1 %, što je najniža razina u više od pet godina. Potrošačke cijene također su blizu stagnacije, zbog čega političari i ekonomisti sve glasnije upozoravaju na deflacijske trendove "koji se s periferije približavaju jezgri EU-a". Istovremeno je tečaj eura na međunarodnim deviznim tržištima potonuo na najnižu razinu prema dolaru u gotovo devet godina i iznosi 1,1860 dolar. To je posljedica toga da ulagači očekuju da će stopa inflacije u eurozoni skliznuti u negativno područje, što bi uz politička previranja u Grčkoj moglo primorati Europsku središnju banku (ECB) na kvantitativno ublažavanje monetarne politike. Iscrpnije...

Euro pao na najnižu razinu u posljednjih devet godina

Tečaj eura jutros je na azijskim tržištima pao na samo 1,1860 dolara, što je najniža razina od ožujka 2006. godine. Na europskim tržištima jutros je bio na 1,1965 dolara, što je 0,3 posto manje od iznosa na američkim tržištima u petak navečer. Iscrpnije...