Kategorija: EU

Preminuo poljski pisac, dramatičar i scenarist Janusz Glowacki

Poljski pisac Janusz Glowacki, autor scenarija za redatelja Andrzeja Wajdu, umro je u dobi od 78 godina, rekla je njegova supruga. Glowacki je rođen 1938., a njegovi romani i kazališna djela prevedeni su na više jezika, no poznat je ponajprije po scenarijima kao što su 'Lov na muhe' (1969.), 'Mi, narod poljski' (2013.) o Lechu Walesi te po scenarijima filmova majstora poljskog filma Andrzeja Wajde. Glowacki je 2005. primio nagradu poljskog ministra kulture. Iscrpnije...

Kako je Italija riješila problem s koncesijama?

U Italiji na plažama je prvih pet metara od linije plime uvijek slobodno utoliko što na njima nema ni ležaljki ni suncobrana, ali na tom pojasu ni kupači ne smiju ležati, na ručniku ili na pijesku, svejedno. To je zona slobodnog prolaza. A sunčanja nema ako se u koncesionara ne unajmi ležaljka (posebno, ili uračunata u paket usluga, ovisno o tipu koncesije).Princip vrijedi i za slobodne plaže, one bez koncesije: ni ondje nitko ne smije ni leći, a kamoli na ini način zaposjesti dio pojasa od pet metara duž linije najviše plime. Nema koncesionara koji pazi, ali globe i inspektor i općinski, odnosno kotarski policajac, piše Slobodna. Iscrpnije...

Višak EU u robnoj razmjeni sa svijetom povećan na 7 milijardi eura

EU je u lipnju izvezao robe ukupne vrijednosti 158 milijardi eura, što je 4,0 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Eurostata . Robni uvoz uvećan je u istom razdoblju 3,9 posto, na 150,9 milijardi eura. Time je višak u robnoj razmjeni EU sa svijetom uvećan na godišnjoj razini za šest posto, dosegnuvši 7,1 milijardu eura, izračunali su u Eurostatu. Iscrpnije...

Velika investicija u Sloveniji - 1,2 milijarde eura za tvornicu auta i dijelova

Kanadski proizvođač autodijelova Magna International širi svoje pogone, a novo proizvodno postrojenje stiže u okolicu Maribora. Izgradnja tvornice boje je prva u nizu investicija, ukupno vrijednih čak 1,24 milijarde eura. Treći po redu najveći svjetski proizvođač automobilskih dijelova za početak će ponuditi novih 400 radnih mjesta, a daljnji planovi donijet će čak 6.000 novih radnih mjesta. Nastavak i širenje proizvodnih procesa uključivat će i tvornicu automobila s kapacitetom proizvodnje 100.000 do 200.000 vozila godišnje. Iscrpnije...

Bloomberg navija za ulazak Makedonije u EU

Tyler Cowen napisao je kolumnu za Bloomberg pod nazivom "Zemlje poput Makedonije trebaju zaštitnika". Jedna od njegovih poruka jest da bi "Europska unija mogla napraviti veliku razliku za mjesta koja imaju tešku povijest". Sažeto navodi povijesne trenutke i tko je sve vladao teritorijem Makedonije. Navodi da su svi ti trenuci iz povijesti bili teški za Makedoniju, ali da još postoji nada u svijetlu budućnost. "Makedonija treba ono što je najrjeđa pojava u povijesti Balkana - političku stabilnost. Bolja ekonomska politika mogla bi samo još više pomoći", piše Cowen. Iscrpnije...

Belgijski minstar poljoprivrede: Nizozemska je svjesno poslala jaja zaražena opasnim insekticidom

Nizozemske vlasti znale su još u studenome da su jaja zaražena insekticidom fipronilom o čemu su sastavile interno izvješće, ali ga nisu podijelile s europskim susjedima."Kada zemlja poput Nizozemske, a ona je najveći izvoznik jaja na svijetu, ne proslijedi takav tip informacije, to je doista problem", rekao je belgijski ministar poljoprivrede Denis Ducarme. Fipronil je sredstvo za suzbijanje buha, krpelji i uši, ali je strogo zabranjena njegova primjena na životinjama koje se koriste u prehrani ljudi. Iscrpnije...

Pojačava se kontrola online kupovine

Europska unija planira uvesti jaču kontrolu online tržišta kako bi svojim građanima osigurala sigurniju online kupovinu. Radi se o čitavom nizu uredbi i direktiva koje će, budu li izglasane na EU razini, biti prenesene na domaće zakonodavstvo država članica. Svaki se dan u Europsku uniju dostavi čak 11 milijuna paketa. Iscrpnije...

Izlazi iz Unije, ali Britanija će mora plaćati EU-u do 2020.

Velika Britanija morat će i dalje plaćati dugoročne programe Europske unije najmanje do 2020. čak i kad napusti blok 2019. - mora poštivati obveze koje je preuzela za dugoročne programe prije prošlogodišnjeg referenduma o napuštanju bloka, rekao je europski povjerenik za proračun Guenther Oettinger. Dodao je da će kao posljedica britanskog izlaska iz EU-a u proračunu EU-a godišnje ostati rupa od 10 - 12 milijardi eura, što bi se moglo, kaže on, nadoknatiti proračunskim rezovima i višim isplatama članica ili ukidanjem popusta zemljama članicama. Iscrpnije...

Rusija i SAD sve snažnije se sudaraju na Balkanu

Interesi najmoćnijih svjetskih sila, u prvom redu Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, sve snažnije se sudaraju i u hrvatskom susjedstvu. Hrvatska kao snažan partner SAD-a i članica NATO-a i Europske unije, jasno je odabrala svoju stranu. Vlada Andreja Plenkovića otvoreno je proturuski orijentirana, a i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je s poljskim kolegom Andrzejom Dudom pokrenula Inicijativu triju mora, pokazala je da je izrazito proamerički orijentirana. Kakvo je stanje na području Balkana, za tportal analizirao je Krševan Antun Dujmović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. "Glavna igra odvija se oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok koji je, uz određenu podršku Francuske, u osnovi njemačko - ruski projekt", kaže Dujmović. Iscrpnije...

Svako peto pivo proizvedeno u EU dolazi iz Njemačke

Sveukupno 39 milijardi litara alkoholnog piva proizvedeno je u Europskoj uniji prošle godine, što je povećane od 400 milijuna litara u odnosu na 2015. godinu, otkriva Eurostat povodom Međunarodnog dana piva. Najveći proizvođač bila je Njemačka s 8,3 milijarde litara pive, što znači da je svako peto pivo u EU proizvedeno u Njemačkoj. Velika Britanija je druga (13 posto), Poljska treća (10 posto), dok je u Hrvatskoj provedeno 342.330,400 litara (0,8 posto). Iscrpnije...

Srbija i BiH se žale EU na povećane hrvatske carine, vraćaju istom mjerom

Službeni Beograd i Sarajevo požalili su se Bruxellesu na carine koje je Zagreb povećao na uvoz voća i povrća iz trećih zemalja (koje nisu EU). Carina je povećana s 12 na 270 eura, i to se plaća za svaku vrstu voća i povrća posebno pa se tako npr. za uvoz kontejnera malina, kupina i borovnica iz Srbije plaća 3 puta po 270 eura. Kaže Sarajevo da će oni uvesti jednake takve mjere za robu iz Hrvatske. Iscrpnije...

Toplinski val 'Lucifer' s temperaturama od 40 stupnjeva hara istokom i jugom Europe

Velik dio južne i istočne Europe zahvatio je toplinski val s temperaturama od preko 40 stupnjeva Celzijevih nazvan Lucifer koji je izazvao šumske požare i nanio štete poljoprivrednicima. Najteže pogođeni su Italija i Balkan, piše Reuters, iako su neuobičajeno visoke temperature zabilježene i na jugu Poljske, a Meteoalarm je objavio najviše, crveno, upozorenje za 10 zemalja. U Hrvatskoj toplinski je udar i vrhunac turističke sezone izazvao rekordnu potrošnju struje. Temperature duž jadranske obale u petak ujutro iznosile su oko 32 stupnja, a tijekom dana dosegle su ponegdje 42 stupnja. Iscrpnije...

Odakle dolazi sav taj sladoled?

Najveći proizvođač sladoleda u Europskoj uniji je Italija, prethodne je godine proizvela 595 milijuna litara sladoleda, što je 19% sveukupne europske proizvodnje, pokazuju podaci Eurostata. Opasno joj se približila Njemačka sa svojih 514 milijuna litara sladoleda (16% ukupne EU proizvodnje), a sa 454 milijuna litara ne zaostaje puno ni Francuska (14%). Iscrpnije...

Selidba Europske agencije za lijekove: Hrvatski ministar nije ni posjetio London

Europski politički portal Politico proteklih je dana objavio opsežnu analizu angažmana pojedinih europskih zemalja da dobiju sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), u kojoj je hrvatske napore, u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, ocijenio slabima, iako je Hrvatska jedna od rijetkih država EU koja još nije domaćin ni jednom tijelu Unije. Hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić, za razliku od nekih drugih resornih ministara zemalja-kaniddata, nije do sada posjetio sjedište EMA-e u Londonu i njezine zaposlenike koji će se zbog Brexita morati preseliti u neku od zemalja Europske unije. Agencija ima godišnji proračun od 300 milijuna eura, a godišnje grad-domaćin ostvari oko 36.000 noćenja njezinih poslovnih suradnika. Iscrpnije...

Više od 60% hrvatskih obitelji ne može si priuštiti tjedan dana ljetovanja

Čak trećina, 32.9% populacije EU-a ne može se priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora. "Negativnu" ljestvicu predvode Rumunjska (66.6%) i Hrvatska (62.8%). Polovica populacije u Bugarskoj (56.4%), Grčka (53.6%), Cipar (53.5%) i Mađarska (50.7%) su također u poziciji da si ne mogu priuštiti godišnji odmor. Zemlje iz kojih obitelji bezbrižno planiraju godišnje odmore su: Švedska, Luksemburg, Danska, Finska, Austrija i Nizozemska. Iscrpnije...

Koliko su učinkovite sankcije EU-a?

Cilj sankcija je da se zemlje, protiv kojih su uvedene, privole na političke promjene. To znači da se vrši pritisak ili izoliraju vlade i druge skupine koje ugrožavaju interese EU-a ili krše međunarodne standarde. Primjer učinkovitih mjera kazne je Iran koji je zbog blokade od strane trgovačkih partnera pristao na pregovore, no sankcije protiv Rusije pokazuju da mjera nije baš učinkovita. Sankcije slijede Poljskoj zbog spornih zakona o pravosuđu, no pitanje je koliko će pomoći. Iscrpnije...

Europska komisija pokrenula postupak protiv Poljske

Europska komisija je službeno pokrenula pravni postupak protiv Poljske zbog kontroverzne pravosudne reforme koju Bruxelles smatra pokušajem potkopavanja nezavisnosti sudaca. Varšava ima mjesec dana da se očituje. Poljski dužnosnici već su ranije objavili kako je se EK nema pravo miješati jer je pravosuđe unutarpolitičko pitanje svake članice, a ne EU. Iscrpnije...

Europa stvara trgovinsko carstvo od polovice svijeta

Nakon što u rujnu stupi na snagu trgovinski sporazum s Kanadom (CETA), a nedavno je sklopljen sporazum s Japanom, sljedeći cilj Europske unije je sklapanje sporazuma u Aziji, Pacifiku i Južnoj Americi. Ako sve prođe po planu, do kraja godine bit će potpisani sporazumi s Meksikom, zatim skupinom Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) te skupinom azijskih i pacifičkih država koja uključuje Australiju, Novi Zeland, Vijetnam, Maleziju i Indoneziju. U tom bi slučaju europski trgovinski sporazumi povezali tržišta s dvije milijarde stanovnika koja su zaslužna za gotovo pola svjetskog BDP-a. Iscrpnije...

Bruxelles dao 1,6 milijarde kuna za vodovode u Osijeku, Poreču, Vukovaru...

Potpisani su ugovori kojima Europska unija dodjeljuje 1,669 milijarde kuna za sufinanciranje osam projekata vodnokomunalne infrastrukture u Poreču, Osijeku (dva), Vukovaru, Županji, Novoj Gradišci, Vodicama i na otoku Krku. Projekti su sve skupa vrijedni oko tri milijarde kuna, što znači da EU osigurava 55%, ostalo RH. Riječ je o projektima vodovoda i kanalizacije. Iscrpnije...

Europski keksi - početak jednakosti proizvoda na EU tržištu

Čitav niz međunarodnih koncerna na tržištu EU pod istim nazivom nudi posve različite proizvode: kvalitetniji proizvodi su za Zapad, a za Istok proizvodi s daleko više aditiva, aroma umjesto prirodnih sastojaka i nekvalitetnih, odnosno jeftinijih sastojaka umjesto "pravih". O tome su konačno počeli pisati i njemački mediji, što je rezultiralo time da je proizvođač keksa Bahlsen objavio da će ubuduće raditi iste kekse za sve. Iscrpnije...

Slovensko 'Delo': EU za Hrvatsku sprema neformalne instrumente pritiska

Više velikih članica koje su među osnivačima unije očekuje od Hrvatske da će poštovati i implementirati presudu kao dio međunarodnog prava, što je bit europske pravne kulture, navodi u subotu u komentaru ljubljansko "Delo". Njihov dopisnik iz Bruxellesa Peter Žerjavič tvrdi da je došao do zapisnika zasjedanja zadnjeg kolegija Europske komisije "iz kojega je jasno da se odluka arbitražnog suda ne tretira kao marginalna tema i da se to tiče same esencije Europske zajednice". To znači da arbitražni pravorijek više uopće ne može biti razmatran kao bilateralno pitanje. Za one države koje se ponašaju poput Hrvatske, a same su često ovisne o odlukama Komisije, postoje neformalni, ali vrlo učinkoviti instrumenti pritiska", navodi "Delo". Iscrpnije...

U Hrvatskoj najveći pad cijena stambenih nekretnina u EU

U prvom su tromjesečju 2017. godine cijene nekretnina u EU porasle su za 4,5% u odnosu na isto razdoblje godine ranije, pokazalo je izvješće Eurostata. U eurozoni su cijene stambenih nekretnina porasle za četiri posto na godišnjoj razini. Najizrazitiji rast cijena zabilježen je u Češkoj, od 12,8%, a najveći pad u Hrvatskoj, gdje su cijene u prvom kvartalu 2017. na godišnjoj razini smanjene za 0,4%. Iscrpnije...

Poljskoj prijeti oduzimanje prava glasa u Europskoj uniji

Europska komisija je zbog sporne pravosudne reforme upozorila Poljsku da je vrlo blizu aktiviranja članka 7. Ugovora o EU-u, koji predviđa da se u slučaju sustavne prijetnje za vladavinu prava u krajnjem slučaju može oduzeti pravo glasa. Članak 7 nikada dosad nije aktiviran, a s obzirom da treba biti jednoglasna odluka svih zemalja članica malo je vjerojatno da će ikad i biti. Iscrpnije...

Finci u strahu od Rusa zabranili nošenje vojnih odora bez oznaka

U Finskoj je u ponedjeljak stupio na snagu zakon prema kojem je zabranjeno nošenje vojnih odora bez oznaka, a kako bi se spriječile manipulacije kakve su nedavno viđene u Ukrajini, u kojoj je djelovala ruska vojska bez službenih oznaka.Kako javljaju finski mediji, a prenosi agencija Sputnik, radi se o amandmanu kaznenog zakona i zakona o teritorijalnom promatranju koji se odnosi na nošenje vojnih odora bez oznaka. Iscrpnije...

U Italiji rekordan broj požara, često namjerno potpaljenih

Broj velikih požara ove godine u Italiji više je nego pet puta veći u odnosu na prethodne godine, objavila je agencija Europske unije za praćenje šumskih požara (EFFIS). Do ponedjeljka ove godine je zabilježeno 1030 slučajeva požara. EFFIS, koji bilježi samo velike požare koji su zahvatili 30 ili više hektara, ove godine je do subote zabilježio 272 takva požara. Prethodnih devet godina u razdoblju od 1. siječnja do 15. srpnja prosječan godišnji broj bio je 48. Upozorivši da se šumske požare "često" namjerno potpaljuje, talijanski predsjednik Sergio Mattarella zatražio je "odlučnost i veliku strogost" u kažnjavanju odgovornih. Iscrpnije...

Miješanje geopolitike i jeftinih plinova na Balkanu

EU će pomoći Balkanu da izgradi mrežu plinovoda i nova čvorišta u koja se plin može slijevati s različitih strana. Balkanskim je zemljama odavno dojadilo da se velike svjetske sile sukobljavaju preko njegovih leđa, ali njihovim se pritiscima nisu mogle oduprijeti, pogotovo kad ih se ucjenjivalo naftom i plinom. Ovaj put bi moglo biti drukčije jer ni EU, predvođena Njemačkom, više ne želi biti moneta za potkusurivanje SAD-a i Rusije, pa bi i Balkanom mogao poteći plin koji će pronaći kupce zato što je ekonomičniji i zato što je njegova dostava lišena političkih hirova i interesa dobavljača, a ne zato što je ruski ili američki, Putinov ili Trumpov, pišu Novosti. Iscrpnije...

Hrvatska u čak 27 projekata vrijednih oko 4,4 milijarde eura

Inicijativa Tri mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku radi jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Katalog inicijative Tri mora obuhvatio je čak 152 projekta zemalja članica inicijative, a ukupna vrijednost uglavnom infrastrukturnih projekata penje se više od 45 milijardi eura. Hrvatska sudjeluje u ukupno 27 projekata koji su vrijedni oko 4,4 milijarde eura, ali nije nositelj svih tih projekata, već u nekima sudjeluje u manjem udjelu, piše Večernji. Iscrpnije...

Zdravstvena zaštita ove sezone dostupna svim turistima

Ove će godine, prema procjenama, u Hrvatskoj boraviti oko 17 milijuna turista, više od 40 posto njih tijekom srpnja i kolovoza. Iz HZZO-a podsjećaju kako su i ove godine osigurali sredstva za hitnu medicinsku pomoć na državnim cestama tijekom turističke sezone. Hitna pomoć organizirana je na 20 punktova i provodi se od 14. lipnja do 4. rujna, 24 sata na dan. Domaći turisti, koji imaju iskaznice HZZO-a, mogu se obratiti za pomoć i koristiti usluge primarne zaštite u slučaju akutnih stanja. Kad je riječ o stranim turistima, oni koji dolaze iz zemalja EU mogu, uz svoju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja, dobiti neodgodivu medicinsku pomoć u svim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om. Iscrpnije...

Što znači otpor ulaska u eurozonu?

Zadržavanje monetarnog suvereniteta i smanjivanje ovisnosti o euru danas u hrvatskoj ekonomiji može biti samo radikalna strategija. To je poziv na politički sukob s istim onim akterima koji traže uvođenje eura. Ako doista želimo iskoristiti povoljniji tečaj za razvoj nacionalne industrije i šire aktivnosti u ekonomiji, to u prvoj instanci podrazumijeva sukob s bankama jer je nužno ukinuti valutnu klauzulu, zabraniti štednju u eurima i strože regulirati kreiranje i cirkulaciju novca unutar banaka, piše Bilten. Iscrpnije...

U Italiji je siromašna ona obitelj koja ne troši 1000 eura mjesečno

U Italiji je u 2016. godini bilo 1,6 milijuna obitelj koje se smatra apsolutno siromašnima, odnosno čak 4,7 milijuna osoba, obznanio je talijanski statistički zavod (ISTAT) u godišnjem izvješću o siromaštvu obitelji i pojedinaca. U izračunu se kaže da su siromašne dvočlane obitelji koje mjesečno troše manje od 1.050,95 eura ili ako jedna osoba živi sama onda bi trebala trošiti najmanje 819,13 eura mjesečno. Zanimljivo je kako mediji na svojim sajtovima ne objašnjavaju taj izračun, već samo iznose brojku kako u Italiji ima gotovo pet milijun osoba apsolutno siromašnih. Iscrpnije...

Dok je novo proširenje EU-a na čekanju stvorit će se balkansko ekonomsko područje

Čelnici sedam članica EU i šest država zapadnog Balkana sudjeluju na summitu Berlinskog procesa u Trstu gdje je dogovoreno stvaranje zajedničkog balkanskog gospodarskog područja. Tomu bi trebao pridonijeti i Sporazum o transportnoj zajednici, koji je potpisalo šest zemalja regije, a skup bi trebao iznjedriti projekte u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura. Iscrpnije...

EU financira 30 punionica za električne aute na autocestama u Hrvatskoj

Hrvatska će iz europskih fondova dobiti ukupno 30 punionica za električne automobila, od čega 26 brzih te četiri ultra brze, a sve će se nalaziti na autocestama, redom Goričan – Zagreb, Rijeka – Zagreb, Zagreb – Split i Bregana – Lipovac. Riječ je o projektu NEXT-E koji će financirati EU sa 18,84 milijuna eura bespovratnih sredstava u sklopu kojeg će se do kraja 2020. postaviti 252 punionice na autocestama kroz Češku, Slovačku, Rumunjsku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku. Iscrpnije...

Srbija će do kraja 2021. biti spremna za ulazak u EU

Srbija planira do kraja 2021. godine biti potpuno pripremljena za pristupanje Europskoj uniji, a do kraja godine spremna je otvoriti još tri-četiri poglavlja, rekla je srpska ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović. Ministrica je izjavila da od Bruxellesa očekuje precizniji vremenski okvir i jasnije određenje da bi se mogle planirati neophodne aktivnosti i proračun, a najavila je i mogućnost održavanje referenduma na kojemu će se građani moći izjasniti. Iscrpnije...

Euromoney Zagrebačku banku proglasio najboljom bankom u Hrvatskoj

Vodeća svjetska financijska publikacija Euromoney dodijelila je UniCreditu prestižne Nagrade za izvrsnost za ovu godinu, objavili su iz ove bankarske grupacije. UniCreditu je pripalo pet nagrada, među kojima su nagrade za najbolju banku u Hrvatskoj, najbolju banku u Italiji, najbolju banku u upravljanju bogatstvom u srednjoj i istočnoj Europi te najbolju banku u transakcijskim uslugama u srednjoj i istočnoj Europi. Osim toga, glavni izvršni direktor UniCredita, Jean Pierre Mustier proglašen je Bankarom godine za 2017. Iscrpnije...

Pismo PETA-i: Gole grudi ne pomažu životinjama

"Svatko postane vegeterijanac na svoj način, ali još nisam čula da netko kaže da im je bilo potrebno da okrutnost prema životinjama bude povezana s ljudskom seksualnošću kako bi je razumjeli. Nasmijana lijepa žena koja nosi manje od tebe je stara marketinška zamka koja donosi manje i manje povrata na investiciju, dok vrijeme ide prema boljim stvarima", komentira Phoebe-Jane Boyd Guardian PETA-inu kampanju u Wimbledonu gdje su oskudno odjevene žene dijelile veganske namaze i jagode. Iscrpnije...

Amnesty okrivio EU za veliki broj poginulih imigranata

Amnesty International je okrivio "propale politike EU" za ogroman broj smrti izbjeglica i migranata na središnjem Mediteranu. U izvješću se navodi da su "cinični dogovori" s Libijom doveli do tisuću utapljanja, silovanja i mučenja. Iz Amnestyja kažu kako EU zatvara oči pred zlostavljanjima u libijskim centrima za zadržavanje, te da je spašavanje na moru prepušteno uglavnom dobrotvornim udrugama. Više od 2.000 ljudi umrlo je 2017. godine pokušavajući doći do Europe, navodi se. EU do sada nije javno komentirala izvješće. Iscrpnije...

Francuska uvodi obavezno cijepljenje djece

Roditelji u Francuskoj bit će zakonski obvezani cijepiti svoju djecu od 2018. godine, objavila je francuska vlada. Francuski premijer Édouard Philippe kazao je kako je "neprihvatljivo da djeca i dalje umiru od ospica u zemlji u kojoj su razvijena neka od najranijih cjepiva". Trenutačno su u Francuskoj obvezatna tri cjepiva za djecu (za difteriju, tetanus i polio), dok se ostala preporučuju, ali nisu obvezatna. Nedavno istraživanje je pokazalo kako 3 od 10 Francuza ne vjeruje cjepivima, a tek 52 posto ispitanika smatra kako su prednosti cijepljenja veće od rizika. Iscrpnije...

Nečujan protest "glinenih ljudi" na summitu G20

Stotine ljudi sudjelovalo je danas u performansu u Hamburgu, uoči Summita G20. Ljudi u sivom, oslikani kao glinene figure, kretali su se polako i nečujno ulicama Hamburga. Čelnici skupine 20 najmoćnijih zemalja sastaju se 7. i 8. srpnja u tom njemačkom gradu. Policija je prethodno noćas za razbijanje demonstracija upotrijebila vodeni top da bi rastjerala nekoliko grupa demonstranata. Iscrpnije...

Juncker: Europski parlamet je velika sprdačina

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker vrlo je ljut jer se danas na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta pod predsjedanjem Mlate pojavilo samo trideset EU zastupnika. "Europski parlament je cirkus, veliki cirkus. Mislim da je dobra ideja biti političar, ali ovo nije dobro. Činjenica da je ovdje samo 30 parlamentaraca govori da Europski parlamet nije ozbiljan. Kad bi Muscat, premijer Malte, bio Merkel ili Marcon, bio bi pun. Parlament je veliki cirkus", kazao je Juncker Iscrpnije...

Japan i EU potpisuju sporazum o slobodnoj trgovini

Japan i Europska unija u četvrtak će potpisati sporazum o slobodnoj trgovini, o kojem se pregovara od 2011. godine, a kojim bi se uklonilo većinu carina na izvoz europske robe u Japan, koje sada iznose milijardu eura. EU i Japan danas čine četvrtinu svjetske ekonomije, a lani su trgovali u vrijednosti 120 milijardi eura. Sporazum kojeg će dvije strane potpisati pred sastanak G20 trebao bi ukloniti visoke carine na uvoz automobila i elektronike iz Japana u EU te olakšati poslovanje japanskih kompanija u EU. EU traži lakši ulazak prehrambenih proizvoda u Japan, kao što su sir, tjestenina, svinjetina i vino. U EU je 600.000 poslova vezano uz izvoz u Japan, a 550.000 ljudi u EU radi za japanske kompanije. Iscrpnije...

Europarlament: Zabranjena neodvojiva ugradnja vitalnih dijelova strojeva

Europski je parlament danas uveo zabranu programiranog kvarenja uređaja, zabranu neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, veću dostupnost rezervnih dijelova na tržištu te uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja, sve na prijedlog hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan. Iscrpnije...

Njemačka traži gastarbajtere, otvoreno 700.000 radnih mjesta

Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je, predstavljajući predizbornu platformu svojeg konzervativnog bloka, da će donijeti novi zakon o useljavanju stručnih radnika i da je glavni cilj programa otvaranje novih radnih mjesta i poticanje zapošljavanja. Merkelini kršćanski demokrati (CDU) i njihovi saveznici iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) obećavaju punu zaposlenost do 2025. i smanjenje poreza za 15 milijardi eura. U sklopu tog plana, predlažu novi zakon o useljavanju za stručne radnike kako bi se popunila prazna radna mjesta u njemačkom zdravstvu i IT sektoru. U Njemačkoj je u lipnju bilo 730.802 slobodnih radnih mjesta, prema 664.872 u istom mjesecu prošle godine, po podacima Savezne agencije za rad. Iscrpnije...

Državnički i osobni oproštaj od Helmuta Kohla

U Europskom parlamentu održala se komemorativna svečanost u čast preminulog bivšeg njemačkog ujedinitelja Helmuta Kohla, koja je okupila velik broj istaknutih državnika. Predsjednik parlamenta Antonio Tajani rekao je da je Kohl "sigurno zaslužio počasno mjesto u europskom Panteonu". Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da nas napušta "njemački, ali i europski patriot" i "jedan od giganata poratnog razdoblja". Emotivan je bio i bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je rekao da je Kohla volio jer je stvorio svijet u kojem će suradnja uvijek biti bolja od sukoba. Iscrpnije...

Četiri godine od ulaska Hrvatske u EU - 36% građana misli da je bilo koristi

Danas 36% hrvatski građana misli da je ulazak u Europsku uniju donijelo korist Hrvatskoj, dok premijer Plenković smatra da 4 godine nije dovoljno vremena da se koristi vidi, nego da treba pričekati 7 godina, znači do 2020. godine. Kažu on da je glavni zadatak Vlade RH da poveća apsorpcijsku sposobnost povlačenja sredstava, a da će najveći projekt biti pelješki most. Iscrpnije...

Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein uvela temeljni mjesečni dohodak od 1000 eura

Najsjevernija njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein uvela je temeljni mjesečni dohodak u iznosu od 1000 eura, čime se ovim socijalno-gospodarskim eksperimentom pridružila Finskoj te nizozemskom gradu Utrechtu. Za uvođenje ovog socijalnog eksperimenta zaslužna je tzv. Jamajka koalicija koju čine Kršćansko-demokratska unija (CDU), Slobodna demokratska stranka (FDP) i Zeleni, što njemački politički analitičari tumače kao socijalno osviješteni potez kancelarke Angele Merkel koji je dosad bio rezerviran za tamošnje socijaldemokrate. Iscrpnije...

Kolakušić: Arbitraža je najveća sramota međunarodnog prava u 25 godina

"Ova arbitraža je po meni najveća sramota međunarodnog prava koja se dogodila u zadnjih 25 godina", rekao je Sudac Trgovačkog suda, Mislav Kolakušić, bio je gost u emisiji Pressing N1 televizije (snimka cijele emisije ), usporedivši sve s nogometnom utakmicom u kojoj sudac prizna da je potkupljen, a glavni sudac kaže da se utakmica nastavlja."Na nama je da kažemo da ćemo mi biti dostojanstveni i čvrsti i postaviti još strožu kontrolu na granicama i neka kolona bude do Bruxellesa", rekao je Kolakušić, dodavši da je uvjeren da neće biti pritiska međunarodne zajednice. Iscrpnije...

Njemačka legalizirala gay brak; Merkel: Ja sam glasala protiv!

Zastupnički dom njemačkog parlamenta Bundestag prihvatio je zakon koji će istospolnim parovima omogućiti sklapanja brakova s istim pravima kao što je to slučaj i s heteroseksualnim parovima. Za zakon su glasali i mnogi zastupnici demokršćanske Unije CDU/CSU koja mu se dosad protivila, ali je kancelarka Angela Merkel glasala protiv. "Ja sam glasovala protiv jer je prema Ustavu brak zajednica muškarca i žene“, rekla je Merkel u posebnoj izjavi novinarima nakon glasovanja. Ona je istodobno dodala kako nema ništa protiv prava istospolnih parova na posvajanje djece. Iscrpnije...

Povjerenica koja je kaznila Google istražuje Amazon, Facebook, Fiat...

Jutarnji ima članak o Margrethe Vestager, Europskoj povjerenici za konkurenciju koja je Googleu odrezala kaznu od 2,4 milijarde eura, na čemu nije stala - trenutačno vodi istrage o Amazonu zbog neplaćanja poreza, o kompaniji Qualcomm zbog prodaje po dampinškim cijenama te o Facebooku zbog kupnje aplikacije WhatsApp. Osim njih, otvorila je istraže protiv Fiata, Starbucksa i Applea zbog poreznih prekršaja, protiv ruskog plinskog diva Gazproma zbog umjetno stvorenih barijera za trgovinu s osam europskih zemalja, protiv Cyprus Airwaysa zbog protuzakonitog primanja državne pomoći. Inače, socijaldemokratkinja Margrethe Vestager (49) u politici je od 21. godine, a poslužila je i kao inspiracija za glavni ženski lik - željeznu premijerku - u danskoj političkoj TV seriji 'Borgen' koja se prikazivala i u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Rekordna kazna: Europska komisija globila Google s 2,4 milijarde eura

Europska komisija kaznila je Google globom od 2,4 milijarde eura zbog zloupotrebe dominantne pozicije na tržištu internetskih tražilica. Bruxelles je zaključio da je Google zloupotrijebio svoj vladajući položaj na tržištu tražilica dajući nezakonitu prednost drugom Googleovom proizvodu ili usluzi. Imaju 90 dana za okončavanje prakse koja šteti konkurentima. Ovdje EU-ova objava. Iscrpnije...

UN: U Hrvatskoj će do 2100. živjeti samo 2,5 milijuna ljudi

Podaci UN-a pokazuju da je 2015. godine u Hrvatskoj bilo 4,2 milijuna ljudi. Prema procjenama UN-a, Hrvatska bi do 2050. godine mogla pasti na 3,4 milijuna stanovnika, dok bi taj broj mogao pasti na samo 2,5 milijuna do 2100. godine. Pad populacije predviđa se i za Europu, gdje bi se stanovništvo do 2050. godine moglo smanjiti na 715 milijuna, a prema podacima iz 2015. godine, na Starom kontinentu živjelo je 740 milijuna ljudi. Iscrpnije...

Sa njemačkom putovnicom može se u 159 zemalja, a hrvatskom 143

Prema istraživanju organizacije Passport Index, najveću slobodu putovanja u svijetu imaju Nijemci koji sa svojom putovnicom, bez potrebe da vade vizu, mogu posjetiti čak 159 zemalja. Vrijednost putovnica određuje se prema nizu parametara, ali najvažniji je upravo viza. Hrvati, prema podacima Passport Indexa, bez vize mogu putovati u 143 države, a među onima za koje je viza ipak potrebna gotovo su sve afričke i bliskoistočne zemlje. Iscrpnije...

Talijanska vlada s 5,2 milijarde eura spašava dvije regionalne banke

Talijanska vlada odlučila je spasiti Banku Popolare i Veneto Banku s 5,2 milijarde eura samo dva dana nakon što su iz Europske središnje banke (ECB) upozorili da one propadaju. Od ponedjeljka ujutro će poslovnice dviju banaka biti u sastavu Intese, najveće talijanske banke za poslovanje s građanima, a potez je to vlade u Rimu kojim se želi spriječiti potencijalna navala štediša koja bi se mogla proširiti na ostale talijanske banke. Ministar gospodarstva Pier Carlo Padoan rekao je da će vlada također ponuditi jamstva u iznosu do 12 milijardi eura za potencijalne Intesine gubitke koji bi mogli proizići iz loših i rizičnih zajmova. Iscrpnije...

Bruxelles Hrvatskoj odobrio 72 milijuna eura za 15 prometnih projekata

Europska komisija odobrila je Hrvatskoj bespovratno 72,2 milijuna eura za 15 prometnih projekata, čija je ukupna vrijednost 91 milijun eura. Neki od projekata su unapređenje i razvoj terminala za prihvat opasnog tereta u riječnoj luci Slavonski Brod, nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar itd. Iscrpnije...

Belgijski sud proglasio osam arapskih princeza krivim zbog držanja robova

Osam arapskih princeza osuđeno je zbog trgovine ljudima i ponižavajućeg odnosa prema svojim sluškinjama pred sudom u Bruxellesu. Osuđene su na 15 mjeseci uvjetne zatvorske kazne i određeno im je da plate po 165.000 eura globe. Optužene su da su više od 20 sluškinja koje su dovele sa sobom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata držale u ropstvu. Princeze su porekle sve optužbe. Njihov odvjetnik Stephen Monod rekao je kako je "zadovoljan odnosom belgijskog pravosuđa", no nije mogao potvrditi hoće li njegove klijentice kaznu platiti jer još nisu odlučile hoće li se žaliti na presudu. Iscrpnije...

Zašto je Italija pošteđena terorizma?

Italija je jedna od zemalja Europe koja nije bila metom terorističkih napada od 1980-ih. Postavlja se stoga pitanje radi li se o pukoj sreći ili je dugogodišnja borba Italije s mafijom dala toj zemlji prednost u borbi protiv ISIS-a? Stručnjaci tvrde kako su Talijani naučili važne lekcije za vrijeme borbe s mafijom te kako razumiju opasnost radikalizacije u zatvorima, a profesorica Francesca Gaali, sa sveučilišta u Maastrichtu, tvrdi kako se radi o više faktora. "Glavna razlika je u tome da Italija nema veliku populaciju imigranata druge generacije koji su se radikalizirali ili koji bi mogli biti radikalizirani"; ustvrdila je Gaali. Iscrpnije...

Plenković: Ne želimo jednostrane aktivnosti nakon objave odluke arbitražnog suda

"Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi presudu, a arbitraža je za nju nepovratno završena i pitanje granica treba na drukčiji način riješiti", izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Slovenski premijer Miro Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati. Hrvatski premijer je pak istaknuo da ostaje otvoren za razgovore sa Slovenijom. Iscrpnije...

Samit EU: Pao "povijesni" dogovor o zajedničkoj obrani

Lideri Europske unije povijesnom su ocijenili odluku donesenu jučer na Europskom vijeću o osnivanju trajne europske obrambene suradnje. Šefovi država EU podržali su zaključak samita o sigurnosti i obrani, pri čemu se prvi dio zaključka odnosi na nove mjere u borbi protiv terorizma, a drugi na vanjsku sigurnost i obranu. Možda najveći pomak je odluka o pokretanju Trajne strukturne suradnje (PESCO), što će biti velika promjena u europskoj sigurnosti. Pozdravljen je i Europski obrambeni fond koji bi se bavio istraživanjem i gradnjom obrambenih kapaciteta, na što bi se trošilo 1.5 milijardi eura godišnje. Članice EU imaju 3 mjeseca da donesu odluke o ovome. Inače, upada u oko da se službeno izbjegava upotrijebiti najtočniji izraz za ovo - "europska vojska". Iscrpnije...

Merkel: Dosta priče o Brexitu, idemo se baviti budućnošću

"Izgradnja budućnosti s 27 država članica prioritetna je u odnosu na pitanje pregovora s Velikom Britanijom o njezinu izlasku. Želimo voditi pregovore u dobrom duhu, ali moramo se prije svega usredotočiti na budućnost 27-orice" - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel na početku 2-dnevnog samita EU (i Plenković je ondje), javlja Reuters. Francuski predsjednik Emmanuel Macron slično razmišlja i gura projekte poput zajedničke obrane, zajedničkog proračuna za države koje koriste euro te tvrđi stav prema SAD-u i Kini oko trgovine (Washington Post). Britanska premijerka Theresa May predstavila je plan za državljane EU koji nemaju britansko državljanstvo koji će dobiti pravo ostati u Britaniji te će imati pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i ostalim beneficija. Puno je takvih ondje - 3 milijuna. Inače, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk zaobilazno je poručio Britaniji da bi mogla ostati u EU, kad bi htjela, citiravši pritom Johna Lennona (EU Observer). Iscrpnije...

Radikalan zaokret Macrona: Assad je podnošljiv, Rusi partneri

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je radikalan zaokret u politici prema Siriji, istaknuvši kao prioritete borbu protiv terorizma i približavanje Moskvi, a ne više odlazak sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Macron je u razgovoru za osam europskih listova u dvije rečenice sažeo svoj novi pristup: "Nisam kazao da je rušenje Bashara uvjet za sve. Jer nitko mi nije ponudio njegova legitimnog nasljednika". Telegram pak donosi detaljan pregled najavljenih Macronovih poteza. Iscrpnije...

Uber gubi pravo na rad diljem svijeta

Neformalni prosvjed taksista koji se održao u Zagrebu pritisak je na Vladu da Uberu zabrani rad na domaćem tržištu, što ne bi bio presedan jer su to učinile Belgija i Danska, ali bi bilo suprotno direktivi Europske komisije koja zabranu Ubera dozvoljava jedino kao posljednju opciju. U Poljskoj pak Uber radi potpuno legalno, kao uostalom i u Finskoj, ali je u obje zemlje ilegalno voziti automobil s Uberovom aplikacijom. Takvom su odredbom zemlje izbjegle prigovore o zabranama određene djelatnosti, ali i zaštitile domaće taksiste. Iscrpnije...

Novo istraživanje pokazalo da Hrvati piju ispod prosjeka

Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu provedeno u 19 zemalja u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom (JA RARHA) pokazalo je da Hrvati piju manje od ispitanika u ostalim zemljama. Istraživanjem je u 19 europskih zemalja obuhvaćeno 33.237 ispitanika, uključujući i uzorak od 1500 ljudi u Hrvatskoj. Pokazalo se da je alkohol pilo 84,6 posto ispitanika u posljednjih 12 mjeseci i Hrvatska se našla među zemljama u kojima se alkohol pije ispod prosjeka jer rezultati pokazuju da je u zadnjih 12 mjeseci alkoholna pića pilo 78,1 posto ispitanika. Iscrpnije...

Hrvatskoj dosad iz EU milijardu eura za željeznicu, ceste i mostove

Hrvatska je iz europskih fondova dobila miljardu eura za velike infrastrukturne projekte. Redom: 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, 297 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Križevci – državna granica, 170 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, 134 milijun eura za obnovu i dogradnju Zračne luke Dubrovnik. I kod malih stvari se skupi puno novaca: 22,1 milijun eura za most za Čiovo, 7 milijuna eura za most na Savi kod Svilaja, iz europskog proračuna novac stiže i za gradske obilaznice (oko Vodica npr.), no glavnina će i ubuduće stizati za željeznicu. Iscrpnije...

Euro bismo mogli uvesti 2022., oko 60% Hrvata želi u eurozonu

Kad bi se Hrvatska požurila s reformama i pridržavala svih rokova, već 2022. godine mogli bismo svoje račune plaćati u eurima. Stabilizacijom javnih financija u posljednjoj godini, uz rezanje prekomjernog deficita na povijesno niskih 0,8 posto BDP-a, Hrvatska je ispunila svih pet uvjeta za ulazak u eurozonu, ali ostali su još neki neformalni uvjeti, od kojih se većina odnosi na provođenje strukturnih reformi. Prema anketama, više od 60 posto građana podupire ulazak u eurozonu. Iscrpnije...

EU suzbija izbjegavanje plaćanja poreza: Banke će morati prijavljivati sve sheme

Banke, računovođe i odvjetnici koji posreduju u prebacivanju novca u porezne oaze morat će poreznicima automatski otkrivati sve svoje prekogranične porezne alaze, stoji u nacrtu zakona kojeg će Europska komisija predstaviti ovaj tjedan. Svi koji slažu i promoviraju modele izbjegavanja poreza imat će 5 radnih dana da poreznicima predoče detalje ovih alata. Bruxelles kaže da je cilj dizajnirati sistem koji bi obeshrabrio posrednike u slaganju i marketiranju tih mehanizama za izbjegavanje poreza. Iscrpnije...

Tko se boji Georgea Sorosa?

George Soros, po Forbesu je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde njegovi neprijatelji s desnice, za nametanje liberalne, multikulturalne agende u politici. U Poljskoj, koja ga je svojedobno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi zatrti poljski suverenitet. Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se financiraju iz inozemstva. Mnogi smatraju da je taj zakon izravno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu zakladu. "On je, kao netko tko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima", kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer. Iscrpnije...

Islamski terorizam uzrokovao smrt 135 Europljana u 2016.

Europska sigurnosna agencija Europol objavila je da je Europa u posljednje dvije godine suočena "s formom terorizma bez presedana" te da je u napadima islamističkog terorizma 2016. ubijeno 135 ljudi. U izvješću objavljenom u Den Haagu navodi se da su islamisti izveli 13 napada, od kojih je šest bilo izravno povezano s terorističkom skupinom Islamskom državom. Godine 2016. istodobno je uhićeno rekordnih 700 ljudi. Iscrpnije...

Europski sud operaterima: Blokirajte The Pirate Bay

Europski sud (ECJ), najviši sud unutar Europske unije, donio je presudu koja bi mogla označiti prekretnicu u borbi protiv distribucije piratskih sadržaja u Europskoj uniji. Naime, u procesu koji je pokrenula nizozemska organizacija za zaštitu autorskih prava BREIN protiv tamošnjih pružatelja internetskih usluga Ziggo i XS4ALL, ovaj je Sud donio pravorijek prema kojem i omogućavanje pristupa korisnicima do piratskih sadržaja također spada u kršenje autorskih prava. Ovaj presedan mogao bi dovesti do situacije u kojoj će sudovi u zemljama članicama EU početi naređivati pružateljima internetskih usluga da, na zahtjev nositelja autorskih prava, blokiraju stranice poput The Pirate Baya ne žele li biti sudionici u kršenju zakona. Iscrpnije...

Ukinut roaming u EU, ali ima (skupih) rupa u zakonu

Danas je na snagu stupilo pravilo o besplatnom roamingu u Europskoj uniji, no telekomunikacijski koncerni Njemačke i Španjolske, Deutsche Telekom i Telefonice, uspjeli su razvodniti ideju zajedničke, europske mreže mobilne telefonije pa postoje neka ograničenja. Prvi problem su zemlje Europe koje nisu članice EU-a, poput Švicarske, Monaka, Andore i San Marina koje nisu u EU pa kod njih nova pravila ne vrijede. Nadalje, pozivanje iz svoje države u druge države EU i dalje se računa kao poziv u inozemstvo pa će za nekog iz Hrvatske biti skuplje nazvati npr. nekog u Njemačku iz Hrvatske, nego tog istog iz Slovenije jer će tamo proraditi roaming, koji je besplatan. Postoje ograničenja i u korištenju interneta u roamingu - nudit će se tek određena količina povoljnih megabajta, nakon toga lako veza može postati ili spora ili skupa, najčešće i jedno i drugo. Iscrpnije...

Od danas besplatan roaming, ali pozivi iz Hrvatske u inozemstvo se naplaćuju

Od danas vrijedi besplatan roaming u cijeloj EU + Norveška, Lihtenštajn i Island, što znači netko sa SIM karticom iz neke od država Europske unije kad dođe u bilo koju drugu državu EU plaća isto koliko bi plaćao u svojoj državi. To znači da će turisti koji upravo dolaze na Jadran telefonirati ili surfati kao da su i dalje kod kuće. No, pozivi sa SIM karticom iz Hrvatske upućeni u inozemstvu će se naplaćivati jer to nije roaming, nego međunarodni poziv. Kad čovjek prijeđe granicu s istom tom karticom i uđe u roaming te nazove nekog s druge strane Europske unije cijena pada na onu koliko inače košta domaći poziv, što znači da bi bilo pametno imati rezervnu SIM karticu od bilo kuda u EU za sve pozive u EU. Večernji je to lijepo objasnio malom infografikom. Što se podatkovnog prometa tiče Europska komisija upozorava korisnike koji kod kuće imaju neograničene ili jeftine mobilne podatkovne tarife da operator može primijeniti ograničenje na podatke tijekom roaminga, o čemu korisnika mora unaprijed upozoriti. Ovdje najčešća pitanja i odgovori. Iscrpnije...

Hrvatska po potrošnji po stanovniku predzadnja u EU, skupa s Rumunjskom

Hrvatska se u 2016. godini po potrošnji po stanovniku našla na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41% niža od prosjeka EU, a nižu potrošnju od nas zabilježila je tek Bugarska, 47% ispod europskog prosjeka. Luksemburg je vodeći sa 132%. Iscrpnije...

Njemačka privremeno ukinula Schengen

Njemačka je mjesec dana uoči održavanja summita G20 u Hamburgu suspendirala schengenski režim i uvela kontrole na svim graničnim prijelazima, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova. "Za mene je sigurnost na prvom mjestu a sigurnost počinje na našim granicama", rekao je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere na rubu konferencije ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina u Dresdenu. Iscrpnije...

Gospodarstvo EU raslo 0,6%, kao i hrvatski BDP

Gospodarstvo EU i eurozone u prvom je tromjesečju 2017. raslo nepromijenjenom dinamikom na kvartalnoj i godišnjoj razini, a isti je trend zabilježila i Hrvatska, pokazale su najnovije procjene Eurostata . BDP EU je u prvom tromjesečju porastao 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, a isti rast bilježi i BDP u Hrvatskoj. Najizrazitiji rast na kvartalnoj razini zabilježen je u Rumunjskoj, za 1,7%, a najslabiji u Velikoj Britaniji, za 0,2%. Iscrpnije...

Bruxelles odobrio Hrvatskoj 357 milijuna eura za pelješki most

Europska komisija danas je potpisala odluku o dodjeli 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta Komarna-Pelješac kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. Bit će visok 55 m i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. Bruxelles će pokriti 85% troška gradnje, a očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022. godine. Ovaj projekt obuhvaća i gradnju pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona, što će sve skupa koštati 526 milijuna eura, odnosno 3,9 milijardi kuna, od čega, dakle, iz europskog fonda 2,6 milijardi. Iscrpnije...

Njemačka bilježi rast lažnih očinstva kako bi trudne imigrantice mogle ostati

Njemački dužnosnici kažu kako sve veći broj trudnih imigrantica plaća njemačkim muškarcima da se predstavljaju kao očevi njihove djece kako bi se kvalificirali za prebivalište. Njemačka televizijska kuća RBB pronašla je do 700 slučajeva samo u Berlinu. Došlo je do povećanja zahtjeva za azil od trudnica iz Vijetnama, Afrike i Istočne Europe. Neke trudne imigrantice su izvijestile da su platili lažnim očevima i odvjetnicima oko 5.000 eura da bi dobili registrirano očinstvo. Jednom kada se to učini, beba automatski postaje njemačkim državljaninom i majka ima pravo na ostanak. Iscrpnije...

Četvrtina Europljana konzumirala drogu: Najviše marihuanu i kokain

Više od 93 milijuna Europljana probalo je nedopušteno sredstvo, te su smrti od predoziranja u porastu treću godinu zaredom. Naime, procjena je da se u Europi u 2015. dogodio ukupno 8441 smrtni slučaj. Iz analize tragova droge u zagrebačkom otpadnim vodama proizlazi da je konzumacija kokaina u glavnom gradu RH porasla tijekom prošle godine, te dosegla oko 170 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Potrošnja ecstasyja skočila je pak u posljednjih godinu dana s oko 37 miligrama na 50 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Iscrpnije...

Bešker: Znade li država što joj znači IUC?

Odabravši trendove i izazove međunarodnih migracija kao temu svoje reprezentativne konferencije u sklopu obilježavanja 45-godišnjice djelovanja, dubrovački Interuniverzitetski centar (IUC) pokazao je još jednom da svoj poziv ne vidi kao neku akademsku kulu bjelokosnu, nego kao obavezu angažmana akademske javnosti u prijelomnim pitanjima sadašnjice. Republika Hrvatska obnovila je zgradu koja je bila minuciozno uništavana i do golih zidova razorena i spaljena za srbijansko-crnogorske agresije. S internoga hrvatskog stanovišta gledano, koliko je IUC dobio, daleko više je dao, jer je omogućio domaćim studentima da stupe u izravan kontakt s koncentriranim svjetskim znanjem, piše Inoslav Bešker Iscrpnije...

Barcelona: Eksperiment temeljnog dohotka - 500 eura za 1.000 kućanstava

Europska unija financira još jedan eksperiment univerzalnog osobnog dohotka u Barceloni, pored postojećih eksperimenata u Helsinkiju i Utrechtu. U Barceloni će nasumično biti izabrano 1.000 kućanstava iz jednog od najsiromašnijih gradskih naselja, a koja će primati između 400 i 525 eura mjesečno na dvije godine. Sve skupa, ova tri programa (u Španjolskoj, Finskoj i Nizozemskoj) koštat će Europsku uniju ne prevelikih 13 milijuna eura. Osim ovdje, slične projekte se provodi u Ontariju, Oaklandu i Ugandi. Iscrpnije...

Europski parlament mogao bi donijeti užasan zakon o autorskom pravu

Zagovaratelji maksimalno strogog pristupa autorskim pravima vode prljavu kampanju kako bi u europarlamentu progurali svoj plan. Europarlamentarac Pascal Arimont pokušava progurati tekst zakona koji bi originalni, ionako loš, prijedlog europske Komisije totalno posramio. Njegovim prijedlogom bi se u online prostoru kontinuirano nadgledalo sve materijale objavljene od strane korisnika i cenzuriralo sve što algoritam smatra kršenjem autorskog prava i omogućava tvrtkama da odluče tko se povezuje s njihovim web stranicama, upozorava europarlamentarka Julia Reda. Iscrpnije...

EU: Omogućen niži PDV na elektroničke knjige

Europski parlament danas je usvojio izvješće koje omogućuje državama članicama smanjenje PDV-a na e-knjige i primjenu iste stope PDV-a na elektroničke publikacije (na primjer na e-knjige, e-novine i e-časopise) i tiskane publikacije, što je 5%. Dosad su elektroničke knjige u Europskoj uniji morale biti oporezovane po minimalnoj stopi od 15%, dok je Hrvatska na e-knjige udarala porez od 25 posto. Iscrpnije...

Jeftiniji paketi: Europarlament izglasao uredbu o prekograničnoj dostavi

Nadležni odbor Euro-parlamenta izglasao je uredbu o prekograničnoj dostavi paketa čiji je cilj niža cijena dostave za krajnje korisnike. Neprimjereno visoke cijene prijavljivat će se Europskoj komisiji, kako i uvjeti po kojima se dogovara suradnja između poštanskih operatera. Učinci Uredbe će se evaluirati svake tri godine, u slučaju izostanka smanjenja cijena dostave bit će poduzete dodatne mjere. Iscrpnije...

Bruxelles bi ukinuo naplatne kućice i vinjete

Europska komisija predstavila je prometni paket koji predviđa niz inicijativa za lakše putovanje. Između ostalog, predlaže se da se naplata cestarina temelji na prijeđenoj udaljenosti, a ne na temelju vremenskog razdoblja (vinjete). Predlaže se i digitalizacija naplate, čime bi se ukinule naplatne kućice i kolone ispred njih. Također, cijena cestarina bi ovisila o ispuštanju stakleničkih plinova. Iscrpnije...

Trumpovo putovanje u Europu bilo je prekretnica, na lošije

Europski vođe nadali su se resetiranju odnosa s SAD-a, ali u Trumpu sad vide probleme iz vremena Georgea Busha, samo jačeg intenziteta. S Trumpovom "radi-po-svom" vanjskom politikom, kombiniranom s novim dobom trgovačkog protekcionizma i klimatskog negiranja, SAD izgleda više kao supermoćni hulja nego kao odgovoran međunarodni vođa. Nakon Busha, Europa je s Obamom dala Americi drugu šansu. Ali nakon Trumpa, SAD bi bile lude da se nadaju trećoj prilici. Jedina odgovorna opcija Europe je ona koju je Merkel zacrtala - preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom odvojeno od Amerike, piše New Republic u odličnoj analizi nove faze američko-europskih odnosa. Iscrpnije...

EU uvodi besplatni internet na tisućama lokacija

Europska tijela dogovorila su se da će uvesti tisuće lokacija za besplatni internet u središtima gradova diljem EU-a do 2020. godine. Za novi plan o hotspotovima, koji su dogovorili Europski parlament, Europsko vijeće i Komisija, bit će izdvojeno 120 milijuna eura kako bi se omogućio besplatan javni wi-fi u 6000 do 8000 općina u svim zemljama članicama. Iscrpnije...

Kreće energetska obnova zgrada - 1.000 gradilišta u 18 mjeseci

560 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano je za energetsku obnovu višestambenih zgrada, za 600 projekata, čija će obnova sve skupa biti u vrijednosti 940 milijuna kuna. Za energetsku obnovu vrtića, škola, fakulteta i domova osigurano je 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava, za sve skupa 223 projekta, a obnova će biti u sveukupnoj vrijednosti 781 milijun kuna. Svi projekti bit će sufinancirani iz EU fondova, otvorit će se preko tisuću gradilišta, što je oko 1,7 milijardi kuna ukupnih investicija, pri čemu projekti moraju biti završeni u narednih 18 mjeseci. Iscrpnije...

Ružne slike osim na cigaretama i na slatkim pićima

Nakon cigareta na udaru stroge regulative mogli bi se naći proizvodi i pića koji sadrže šećer te naravno alkoholna pića. Naime, na ambalažu bi se morale tiskati slike posljedica konzumiranja šećera, poput pokvarenih zuba i mlohavih trbuha. No pitanje je koliko slike mogu odbiti konzumaciju, s cigaretama se već pokazalo da imaju vrlo mali učinak. Iscrpnije...

Bruxelles dopustio prodaju istarskog terana

Europska komisija usvojila je delegirani akt kojim se hrvatskim vinarima u Istri omogućava korištenje imena teran, ali uz poštivanje određenih pravila. Na naljepnicama i oznakama Hrvatska Istra – teran oba će dijela naziva za hrvatsko vino što ga je predložila Europska komisija morati biti u istom vidnom polju, s time da će riječ 'teran' biti ispisana manjim slovima nego prvi dio naziva (Hrvatska Istra). Geografska zaštita ostaje za porijeklo vina Slovenija. Iscrpnije...

Predsjednik bijenala: Umjetnost je otpor, oslobođenje i velikodušnost

Umjetnički čin je suvremeni čin otpora, oslobođenja i velikodušnosti - rekao je Paolo Baratta, predsjednik venecijanskog bijenala. Christine Macel, glavna kustosica, kaže da u današnjem svijetu punom konflikata i stresa umjetnost nosi svjedoke k dragocjenom djelu koje nas čini ljudima te da je umjetnost polje refleksije, individualne ekspresije, slobode i fundamentalnih pitanja. I vrlo nefilozofske informacije: bijenale traje od 13. svibnja do 26. studenog, a ulaznica za 48h košta 30 eura. Iscrpnije...

Plaćamo li skupo plin i struju?

Najniže cijene struje u EU u drugoj polovici 2016. bile su u Bugarskoj - 9,4 eura po 100 kWh, dok najviše plaćaju Danci - 30,8 eura. Hrvatska je na 13 eura za struju, a cijena plina je pak iznosila 3,1 eura po 100kWh. Najjeftiniji plin je bio u Bugarskoj (3,1 eura po 100 kWh), a najskuplji u Švedskoj - 11,4 eura, pokazuju podaci Eurostata. Prema njima, Hrvati plaćaju dosta niske cijene u odnosu na prosjek EU. Iscrpnije...

Najviše novca iz EU povukao Senj - 600 kuna po stanovniku godišnje

Grad Senj hrvatski je rekorder po korištenju sredstava iz EU fondova - u razdoblju od 2013. do 2015. realizirao je prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, odnosno 628 kuna po stanovniku. Slijede Skradin s 402 kune, Križevci s 305 kuna, Vodice s 274 kune, pa Trilj, Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica, svi iznad 100 kuna. Iscrpnije...

Otvoren 57. Venecijanski bijenale - Nijemcima dvije glavne nagrade

Otvorena je međunarodna izložba vizualnih umjetnosti, 57. Venecijanski bijenale. Očekuje se da će ga do zatvaranja u studenome obići čak pola milijuna posjetitelja, piše Tportal. Dvije glavne nagrade na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti, osvojili su Nijemci. Njemački paviljon, koji je izradila 39-godišnja Anne Imhof iz Frankfurta i koji istražuje aspekte njemačke povijesti, dobio je Zlatnog lava za najbolji nacionalni paviljon, dok je Franz Erhard Walther dobio Zlatnog lava za najboljeg umjetnika. Iscrpnije...

Kvaliteta proizvoda: U ribljim štapićima u Austriji losos, u Mađarskoj - oslić

U istim ribljim štapićima u Italiji ili Austriji je losos, a u Mađarskoj oslić, u pudingu ima značajno manje kakaa, a u gaziranim napicima u Mađarskoj proizvođači koriste umjetna sladila, stoji u danas u Bruxellesu predstavljenoj mađarskoj studiji o različitoj kvaliteti proizvoda u novijim i starijim članicama EU koja je obuhvatila čak 96 proizvoda. Značajne razlike nađene su kod četvrtine proizvoda, a razlike su posebno izražene u nekim kategorijama, primjerice od sedam testiranih vrsta piva, manje alkohola i slabiji okus imalo je čak pet mađarskih uzoraka. U Slovačkoj čak postoje razlike u gramaži pojedinih proizvoda. Iscrpnije...

Europska središnja banka i FED prestaju s otkupom obveznica, rast će hrvatski dug

Poslovni analizira najave Europske središnje banke i američkog FED-a da će početi smanjivati otkup obveznica što će dovesti do vala skupljeg zaduživanja, što će pogoditi i Hrvatsku. Postupno smanjenje ECB-ovih kupnji na mjesečnoj razini očekuje se u prvoj polovici 2018. godine, što bi posljedično moglo gurnuti prinose na 10-godišnju njemačku obveznicu prema višim razinama, a i hrvatski će prinosi također slijediti uzlazni trend. Inače, Europska središnja banka (ECB) drži u svojoj bilanci 4,5 bilijuna dolara imovine, najviše što je neka središnja banka ikada posjedovala, američke Federalne rezerve i Banka Japana drže svaka po 4,4 bilijuna dolara. Iscrpnije...

Mogu li CERN i ESA pomoći Hrvatskoj

Na današnjoj konferenciji IT Biz Expo raspravljalo se o važnosti ESA-e. U ovom trenutku sve zemlje Europske unije osim Hrvatske su u nekoj fazi prijema u Europsku svemirsku agenciju. Goran Nikolašević je pritom izjavio: "ESA je zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi". Članarina bi koštala Hrvatsku milijun eura godišnje, ali se kasnije taj novac može vratiti kroz sudjelovanja hrvatskih tvrtki na raznim natječajima. Također, pristup Hrvatske CERN-u komentirao je poznati hrvatski fizičar dr.sc. Ivica Puljak. Iscrpnije...

Ministrica Žalac: Apsorpcija iz europskih fondova samo 15 posto

Od ukupno 10,7 milijardi eura iz EU fondova koji su Hrvatskoj dostupni u financijskom razdoblju 2014.-2020. apsorpcija iznosi samo 15,03 posto, izjavila je ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac. Dodaje da je Hrvatska od prošle godine po prvi puta neto primateljica europskih sredstava te nas plaši novim izborima jer da bi zbog toga izgubili 1,7 milijardi eura "zbog dodatnih šest mjeseci u kojima će se ponovno morati složiti situacija oko Vlade i imenovanja, dok se počne normalno funkcionirati". Iscrpnije...

Zbog češkog "Agrokora“ pada cijela tamošnja vlada

U hrvatskom parlamentu se glasalo o povjerenju ministru financija, bivšem visoko pozicioniranom menadžeru Agrokora, a u Češkoj je premijer Bohuslav Sobotka najavio ostavku cijele vlade zbog poreznih malverzacija ministra financija, potpredsjednika vlade, medijskog tajkuna i vlasnika Agroferta u osobi Andreja Babiša. U Hrvatskoj premijer spašava Agrokor pod izgovorom da spašava državu, grčevito brani ministra financija, bivšeg izvršnog direktora Agrokora i pred očima cijele nacije spašava spregu države i mutnog kapitala, a u Češkoj premijer najavljuje ostavku cijele vlade kako bi spasio demokratski sistem od oligarhizacije i klijentelizma, piše Lupiga. Iscrpnije...

Tko vlada u “pravnoj državi”?

"Europska komisija je 2. veljače 2017. poslala Rumunjskoj 'oštro upozorenje' zbog izbjegavanja tamošnje vlade da se “suoči s korupcijom”. U isto vrijeme, Poljska je odbacila prigovore Bruxellesa na kršenje temeljnih postavki vladavine prava. Ove tenzije ne ilustriraju samo uzlazni trend povreda određenih sloboda u nekim državama Unije, već i dvosmislenost koncepta pravne države", piše Anne-Cécile Robert za Le Monde Diplomatique. Iscrpnije...

Hakom: Od 15 lipnja nova roaming regulacija u Hrvatskoj

Od 15. lipnja i u Hrvatskoj počinje primjena nove EU roaming regulacije , koja označava kraj roaminga s drugačijim cijenama mobilnog komuniciranja po Europi, a koje će od tada biti kao i kod kuće uz moguće ograničenje podatkovnog prometa po 'domaćim' cijenama, doznaje se iz HAKOM-a. Cijene usluga će, dakle, biti jednake domaćim maloprodajnim cijenama, tj. tarifnom paketu kojeg je korisnik odabrao, a jedino u slučaju podatkovnog prometa, kada korisnik prijeđe određeni limit, operator mu može naplaćivati dodatnu roaming naknadu u iznosu od 7,7 eura po gigabajtu/GB. Iako poskupljenja nisu najavljena, u HAKOM-u smatraju da bi moglo doći do situacije da mobilni operatori teret dodatnih ulaganja u mrežu pokušaju nadomjestiti povećanjem maloprodajnih cijena u domaćem prometu. Iscrpnije...

Bešker: #MacronLeaks je novi primjer hibridnog rata protiv demokracije

"Korištenje kybernetskih diverzija i subverzija za slabljenje strateškog protivnika logična je posljedica razvitka informatičke tehnologije. Metode specijalnog ratovanja rabe se i među saveznicima, kako ne bi protiv inih. Hoćemo li to nazivati hibridnim ratovanjem ili naprosto hvatanjem pozicija, jačanjem svojih i slabljenjem tuđih - samo je terminološko gombanje", piše Inoslav Bešker o sve većoj ulozi tehnologije u izbornim procesima. Iscrpnije...

Emmanuel Macron izabran za novog predsjednika Francuske

Emmanuel Macron dvotrećinskom je većinom izabran za novog predsjednika Francuske, pobijedivši uvjerljivo Marine Le Pen. Marine Le Pen se nakon 20 sati obratila javnosti i priznala poraz te dodala da je ovo "početak novog političkog života za Francusku, jer su sve tradicionalne stranke izgubile na ovim izborima". Francuska državna televizija objavila je da je Macron osvojio 65,1, a Marin Le Pen 35,9 posto glasova. Prema podacima, euro je porastao na 1,1023 američkih dolara samo pola sata nakon objavljivanja izlaznih anketa koje su pokazale da pobjeđuje Macron. Iscrpnije...

Greenpeace poziva: Spasimo Jadran od plastike

Između 5 i 13 milijuna tona plastike završi u oceanima diljem svijeta godišnje, uzrokujući štetu morskom svijetu i ostavljajući otrovni trag plastičnog zagađenja koji ulazi u hranidbeni lanac. Europa je drugi najveći proizvođač plastike u svijetu, a najviše je ambalažne plastike, posebice one za jednokratnu upotrebu. Stoga Greenpeace poziva na potpisivanje peticije koja će se uputiti ministru okoliša, sa zahtjevima da se pobrine da zakoni o otpadu EU koji se upravo mijenjaju omoguće ograničenje i smanjenje glavnih izvora plastičnog otpada i smeća te da poduzme hitne mjere u svrhu smanjenja količine plastike za jednokratnu upotrebu. Iscrpnije...

Šef OTP banke povodom preuzimanja Splitske: Spremni smo prodati Inu Hrvatskoj

Predsjednik Uprave i glavni direktor mađarske OTP Bank i potpredsjednik Odbora direktora MOL-a Sandor Csányi izjavio je kako je mađarska naftna kompanija spremna hrvatskoj Vladi prodati Inu te je pozvao pravosudna tijela u Hrvatskoj da povuku tjeralicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. "Spremni smo i prodati Inu, ako je Hrvatska vlada želi kupiti. A ako je hrvatska Vlada ne želi ili nije u mogućnosti kupiti, onda smo spremni i dalje surađivati", rekao je Csányi na konferenciji za novinare OTP banke u povodu preuzimanja Splitske banke. Iscrpnije...

Komentar: San o Europi

"Ako se ogradiš i ne dozvoliš nikome da ulazi u tvoj prostor zapamti da istovremeno onemogućavaš sebi da izađeš iz tog ograničenog prostora. To su bile misli koje su mi prolazile glavom kada su na šengenskim granicama počeli graditi zidove i ograde od žilet žice. Kolona kraj koje smo prolazili bila je dugačka kilometrima", piše Marko Tomaš. Iscrpnije...

London: Nećemo platiti 100 milijardi eura za razvod od Bruxellesa

Britanija neće platiti 100 milijardi eura za izlazak iz Europske unije, rekao je britanski tajnik za Brexit David Davis, dodavši da će London platiti ono što je pravno obvezujuće, a "ne ono što EU hoće". Prethodna brojka kojom se bilo baratalo je 60 milijardi eura, nakon čega je povećana na tih 100 milijardi, a David kaže da Britanija ne bi dugovala ništa da napusti EU i bez sporazuma, ali da to nije cilj vlade u Londonu jer žele trgovinski sporazum za nakon Brexita. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Hrvatskoj pala najviše u EU, još je iznad europskog prosjeka

U Hrvatskoj je u ožujku bilo nezaposleno 202 tisuće ljudi, od čega 46 tisuća mlađih od 25 godina, pri čemu je stopa nezaposlenosti iznosila 11,3%, u odnosu na 14% u istom razdoblju lani, što je najveći pad na godišnjoj razini u Europskoj uniji. Svejedno, nezaposlenost u RH veća je od europskog prosjeka koji iznosi 8%, iako nije najlošija - u Grčkoj je 23%, u Španjolskoj 5%. Najmanja je nezaposlenost u Češkoj, 3,2%, i Njemačkoj, 3,9%. Iscrpnije...

Bruxelles dopustio Njemačkoj i Austriji kontrole na granicama još 6 mjeseci

Europska komisija predložila je da se Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj dopusti da još najviše šest mjeseci mogu obavljati granične kontrole na unutarnjim granicama Schengena. Dakle, te kontrole će morati biti uklonjene za šest mjeseci. Preporučuju im da postupno odustaju od kontrola na samoj granici i zamijene ih razmjernim policijskim kontrolama u graničnom području. Iscrpnije...

Hrvatska ima 13 neradnih dana godišnje, Belgija 17

U Hrvatskoj se Praznik rada slavi jedan dan, dok su u Bosni i Hercegovini za slavljenje rada izdvojena dva neradna dana. Prema podacima Europske unije, Hrvatska godišnje ima 13 neradnih dana i ne pripada samom vrhu EU-a po službenim slavljima: na toj su poziciji Belgija i Latvija s čak 17 neradnih dana, piše T-Portal. Iscrpnije...

Cvrtila: Uredba ne doprinosi borbi protiv terorizma, nego maltretira građane

Politički analitičar Vlatko Cvrtila je uvjeren da Slovenija koristi sve vrste alate kako bi stavila temu o arbitraži na dnevni red. "Teško se oteti dojmu da to nije usmjereno prema nekoj drugoj državi nego da su se samo poštivala pravila, a posljedice su bile te ogromne kolone. Sama uredba mi je nerazumljiva jer kontrolira članice Europske unije kada izlaze iz nje i ne doprinosi borbi protiv terorizma, nego maltretira građane. Puno više ovisi o procijeni na terenu", rekao je Cvrtila u HRT-ovoj Temi dana. Iscrpnije...

Njemačka traži službenike koji bi pomagali pri protjerivanju

Njemačke državne službe hitno traže nekoliko stotina službenika potrebnih za organizaciju i provođenje protjerivanja stranaca koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj a čiji broj bi se u ovoj godini mogao popeti na gotovo pola milijuna, javlja tjednik Der Spiegel. Državni službenici se pozivaju da se dobrovoljno sa sadašnjih radnih mjesta presele na poslove pripreme i provedbe protjerivanja. Pritom iskustvo u uredima za strance nije potrebno. Iscrpnije...

Plenković, Cerar i Juncker dogovorili smanjenje gužvi na granici

Premijer Plenković u Bruxellesu se sa slovenskim premijerom Cerarom i predsjednikom Europske komisije Junckerom dogovorio da se na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije prijeđe sa sustavnih na ciljane kontrole. Zapravo će biti tako da će se generalno provoditi sustavna kontrola, kao sada, a granična će policija prelaziti na ciljanu kontrolu kad uvidi da su čekanja na granicama dulja od 15 minuta. Iscrpnije...

Hrvatska neće u Schengen još barem tri godine

Nije izgledno da će Hrvatska postati članica Schengena prije kraja mandata ove Komisije - rekao je Novom listu izvor blizak europskoj administraciji, što znači još bar tri godine. Bruxellesovi ljudi obišli su prošle godine hrvatske granice i donijeli 98 preporuka za poboljšanje situacije. Među ostalim to su dovršetak pojedinih graničnih prijelaza, poput onoga u Metkoviću, povećanje broja ljudi koji provode graničnu kontrolu, popravljanje situacije na nekoliko graničnih prijelaza - na Vitaljini treba uvesti struju (sad imaju agregat) i osigurati pristup bazi podataka (sad imaju radio-vezu, koja puca), a traže iz Bruxellesa i da Hrvatska poveća broj pasa tragača. Ima i bizarnih zahtjeva - na aerodromima Zadar i Zagreb na kontrolnim kućicama ne valja boja na zastavi Europske unije!?! Iscrpnije...

Istraga: Marine Le Pen od EU uzela 5 milijuna eura

Francuski istražitelji traže oduzimanje imuniteta kandidatkinji za predsjednicu Francuske Marine Le Pen, a zbog istrage u kojoj sumnjaju da je ova ultra-nacionalistica lažnim radnim mjestima za asistenticu i tjelohranitelja od Europskog parlamenta pronevjerila gotovo 5 milijuna eura. Le Pen je optužena da je osobnu asistenticu Catherine Griset i tjelohranitelja Thierrya Legiera za stranački rad Nacionalne fronte u Francuskoj plaćala sredstvima EU namijenjenima asistentima europarlamentaraca. Iscrpnije...

Reforma: Objedinjene inspekcije, režu se pristojbe, kažnjava prijevremena mirovina

Vlada je donijela Nacionalni program reformi u 2017. te program konvergencije RH za razdoblje 2017.-2020., što uključuje objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu (u RH ima 50 inspekcija s 2.200 zaposlenih). Navodi se i daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja, smanjenje dugova u zdravstvu i održivost zdravstvenog sustava, unaprjeđenje sustava socijalnih naknada te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava, što se namjerava postići penalizacijom prijevremene starosne mirovine... Iscrpnije...

Europljani 10 sati na tjedan potroše na prijevoz

Europljani provedu prosječno 9 sati i 35 minuta na prijevoz svakog tjedna, bez vikenda u prosjeku 3 sata 58 minuta u motornim vozilima (automobilima i motociklima). Vozilo je još važnije za stanovnike ruralnih područja - automobilom se koristi 70 posto Europljana u ruralnim područjima, a u gradu njih 54 posto. Europljani vole i pješačiti i voziti bicikl, prosječno 3 sata 57 minuta, a najmanje su skloni korištenju javnog prijevoza što rade 1 sat i 40 minuta tjedno. Po nacionalnosti u prometu najviše vremena provode Grci, prosječno 13 sati na tjedan. Iscrpnije...

Usvojene posljednje mjere za ukidanje roaminga: Iste cijene u EU od 15. lipnja

Europsko vijeće jučer je prihvatilo uredbu koja određuje koliko mobilni operateri mogu naplaćivati jedni drugima, što je posljednji korak u višegodišnjem procesu ukidarnja naplaćivanja roaminga stanovnicima država članica Europske unije. Politika "roam like at home" na snagu će stupiti u cijeloj Europskoj uniji 15. lipnja. Ovdje se Vijeće hvali promjenom. Iscrpnije...

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj 61,4%, u EU 71,1%

U 2016. godini stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 20 do 64 godina uvećana je na 61,4%, sa 60,6% u godini ranije, pokazuje izvješće Eurostata . Unatoč tome Hrvatska se zadržala među zemljama s najnižim stopama zaposlenosti, uz bok Grčkoj, gdje je ona iznosila 56,2%. Na razini EU stopa zaposlenosti uvećana uvećana je na 71,1%. Iscrpnije...

EU: Kraj diskriminacije hrvatskih kupaca na internetu - direktiva o geoblokiranju

Europski parlament izglasao je Direktivu o geoblokiranju i drugim vrstama diskriminacije utemeljenim na nacionalnosti, mjestu prebivališta ili boravišta na online tržištu, čime se htjelo spriječiti diskriminaciju kupaca iz manjih i novijih država članica EU (ovdje pregledna stranica o proceduri za Direktivu). Događalo se da web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti kupcu iz tih manjih/novih EU država, u pojedinim slučajevima kupce se automatski prebacuje na lokalnu stranicu s drugim proizvodima i cijenama, a ponekad se jednima čak naplati i po višoj cijeni nego kupcima iz nekih drugih članica EU... Iscrpnije...

Švedska za deset godina produžila rok upotrebe nuklearki, gradit će i nove

Švedska vlada je donijela odluku kojom se rok uporabe nuklearnih elektrana u zemlji produžuje za deset godina te će, umjesto dosadašnjih 40, nuklearke u Švedskoj moći biti u uporabi 50 godina. Trenutačni broj od devet nuklearnih centrala proizvodi blizu 34 posto električne energije potrebne Švedskoj. U priopćenju je istaknuto da je u idućim godinama u Švedskoj planirana izgradnja novih nuklearnih centrala. Švedska je posljednjih godina zatvorila devet nuklearnih centrala. Iscrpnije...

Marine Le Pen: Tko je žena čija pobjeda znači smrt Europe?

Le Pen tvrdi da se bori s dva totalitarizma - globalizacije predvođene "anglo-saksonskim multikulturalizmom" i islamskog fundamentalizama. U isto vrijeme se predstavlja kao istinski zaštitnik francuskih radnika, pogotovo onih manje kvalificiranih, za koje traži veća prava, zaustavljanje liberalizacije strogo reguliranog tržišta rada i bolju socijalnu zaštitu. Iako je deklarirani katolik, Marine Le Pen se dvaput razvela, a trenutno je u izvanbračnoj zajednici s bivšim tajnikom stranke, Louisom Aliotom. Još jedna od kontroverzi koja se veže uz francusku populistkinju njena je povezanost s Rusijom. Prva češko-ruska banka izdala je FN-u kredit od 9 milijuna eura 2014., unatoč europskim sankcijama Rusiji zbog aneksije Krima, piše Index. Iscrpnije...

Ponovno gužve na granici - na Bregani se čeka sat vremena

Po podacima slovenske policije i u petak popodne zbog gušćeg prometa nastaju zastoji na većim graničnim prijelazima s Hrvatskom, na kojima s provodi striktnija kontrola u skladu sa šengenskom uredbom. Na ulaz u Sloveniju preko graničnog prijelaza Obrežje (Bregana) osobni automobili čekaju jedan sat i 15 minuta, dok je na istom prijelazu nastala kolona teretnih vozila od pet kilometara, koji čekaju na izlazak iz Slovenije. Manje je vrijeme čekanja na prijelazu Macelj/Gruškovje i na prijelazima u Istri. MUP putnicima predložio korištenje drugih graničnih prijelaza - ovdje popis. Iscrpnije...

Brexit: Bruxelles od Londona traži milijarde i nadležnost europskih sudova

Velika Britanija morat će nastaviti isplaćivati svoje obveze prema Europskoj uniji godinama nakon Brexita (priča se o 60 milijardi eura), sudovi Europske unije i dalje će imati nadležnost nad Britanijom, a Britanija će morati dopuštati useljavanje rođacima doseljenika iz europskih država, stoji u nacrtu pregovaračkih dokumenata koje je spremio Bruxelles (pregovori počinju odmah nakon britanskih parlamentarnih izbora 8. lipnja). Glavne točke pregovora britanske premijerke Therese May su okončanje slobodnog protoka radnika iz država EU i proračunskih uplata Bruxellesu te nadležnosti Europskog suda pravde. Iscrpnije...

Britaniju zbog Brexita napušta 70 tisuća bankara

Brexit: J. P. Morgan, UBS, Goldman Sachs, HSBC, Morgan Stanley i Barclays povlače svoje poslove i zaposlenike iz Velike Britanije i sele ih u druge financijske centre u Europskoj uniji. Procjenjuje se da bi se moglo ugasiti 70 tisuća bankarskih radnih mjesta u Velikoj Britaniji, a još ozbiljnije zvuči podatak da financijski i s njima povezani servisi donose britanskoj ekonomiji 240 milijardi dolara prihoda godišnje, piše Bloomberg. UBS je već objavio da će premjestiti 1500 radnika u Madrid i Frankfurt, a 1.000 u Pariz, Goldman Sachs seli 1.000 financijaša u Frankfurt, Barclays će 150 radnih mjesta premjestiti u Dublin itd. Iscrpnije...

Novinari u EU trpe nasilje i zastrašivanje što završava autocenzurom

Zastrašivanje, uznemiravanje, fizički napadi, ciljani nadzor, različite taktike prigušivanja kritičkih glasova, tema i slobode govora - sve ovo trpe europski novinari, pokazalo je istraživanje Vijeća Evrope na 940 novinara iz 47 zemalja (ovdje izvještaj). Gotovo trećina novinara prijavila je fizičke napade u prethodne tri godine, a najviše njih, 69 posto, prijavilo je psihološko maltretiranje, koje uključuje zastrašivanja, prijetnje, klevete i ponižavanje. Posljedica ovakvih okolnosti jest strah, koji nerijetko vodi ka autocenzuri... Iscrpnije...

Slovenski predsjednik podržava mjere koje stvaraju gužve na granicama

Borut Pahor podržava odluku slovenske vlade da provede europsku uredbu namijenjenu sigurnosti i jačanju nadzora na šengenskoj granici prema Hrvatskoj, kako je izjavio za medije povodom pisma Kolinde Grabar-Kitarović predsjednicima Europske komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta u vezi s nedavnim kolonama na slovenskim i hrvatskim graničnim prijelazima. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec pak demantirao je kako su mjere zapravo spačka usmjerena na hrvatski turizam te da nemaju veze s arbitražom. Iscrpnije...

U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU

Prema podacima Eurostata, u 2014. je godini svaki stanovnik EU-a proizveo 162,6 kilograma ambalažnog otpada. Ova količina varira od 219,5 kilograma, koliko se generira u Njemačkoj, do 48,3 kilograma, koliko stvori svaki stanovnik Hrvatske. Na dnu smo ljestvice i po postotku otpada koji recikliramo. Europska unija zadala si je zadatak da do 2008. godine sve zemlje recikliraju najmanje 55 posto otpada, a jedna od rijetkih zemalja koje do danas ovaj zadatak nisu ispunile je i Hrvatska. Iscrpnije...

Globus o gužvama na granici: Hrvatska - predziđe Schengena

Što može Hrvatska? Moliti EU ili Ljubljanu da “malo popuste” I prije Uskrsa su iz Slovenije najavljivali da će biti krajnje kooperativni, a rezultat su bile neviđene gužve. Kad je riječ o Europskoj komisiji, ona je ionako spora u donošenju bilo koje odluke, a kamoli u izmjenama onih koje su loše i neučinkovite. Najgore što se Hrvatskoj može dogoditi jest da se nastavi provoditi ista uredba o graničnom nadzoru, s preporukom da svaka država procijeni treba li u određenom trenutku provoditi ciljane ili sustavne kontrole, piše Globus. Iscrpnije...

Nizozemska ima viška zatvora pa su u njih smještene izbjeglice

Nizozemska je jedna od rijetkih država u svijetu u kojoj postoji višak zatvorskih kapaciteta, pa su u njima danas umjesto kriminalaca smještene izbjeglice. U malim zatvorskim ćelijama žive ljudi koji dobivaju tjednu pomoć u iznosu od svega 57 eura, što uključuje hranu, prijevoz i sve ostale potrebe. Za vrijeme čekanja odluke o azilu nemaju pravo na rad i učenje nizozemskog jezika, pišu Novosti o odnosu prema izbjeglicama u "liberalnoj" zemlji u kojoj je legalna prositucija, marihuana i eutanazija. Iscrpnije...

Dejan Jović: Turska neće u EU, ostaje zapadni Balkan

"Erdogan je postigao relativno tijesnu pobjedu, ali mislim da je taj rezultat konačan. Bez obzira na prigovore opozicije. Ipak, mora pobijediti na predsjedničkim izborima da bi iskoristio ova nova prava. Dobio je samo 51,4%. To nije jako uvjerljivo. Problem je što opozicija nema uvjerljivog kandidata. Moje mišljenje je da je ovo kraj pregovora bilo kakvog članstva Turske u EU. EU se više neće širiti na istok ni jugoistok. Ostaje pitanje Zapadnog Balkana - to je centralno pitanje za EU", smatra politički analitičar Dejan Jović, koji je gostovo u Dnevniku televizije N1. Iscrpnije...

Europska komisija pozvala Tursku na najširi mogući nacionalni konsenzus

Europska komisija pozvala je tursku vladu da postigne “najširi mogući nacionalni konsenzus” nakon što je predsjednik Erdogan s 51% glasova osvojio proširenje predsjedničkih ovlasti i ukidanje parlamentarne demokracije u Turskoj. Protiv ustavnih promjena glasala su tri najveća turska grada - Istanbul, Ankara i Izmir, dok oporbene stranke optužuju predsjednika da ignorira neregularnosti glasovanja, kao i za krivotvorenje listića. Proširenjem ovlasti Erdogan može smjenjivati ministre i ostati na vlasti do 2029. Iscrpnije...

U Hrvatskoj 77% ljudi vjeruje u uskrsnuće

Novo istraživanje, koje je nedavno prigodno pred Uskrs naručio BBC, pokazalo je da čak četvrtina ljudi koji se smatraju kršćanima u Velikoj Britaniji ne vjeruje da je Isus uskrsnuo, no s druge strane u tu novozavjetnu priču na određeni, nedoslovan način vjeruje 10 posto nereligioznih u koje, među ostalima, spadaju i agnostici i ateisti. U Hrvatskoj, koja spada među najreligioznije zemlje Europe, brojke su značajno drugačije – čak 77% ljudi vjeruje u uskrsnuće. No s druge strane samo 50-ak posto ih vjeruje u život nakon smrti, piše Index. Iscrpnije...

Preminula Emma Morano – najstarija osoba na svijetu

Talijanka Emma Morano, za koju se smatra da je najstarija osoba na svijetu, preminula je danas u Italiji u 117. godini života.Morano je preminula mirno, dok je sjedila u fotelji u svom domu u gradu Verbaniji, na obali jezera Maggiore, rekao je njezin liječnik Carlo Bava. Emma Morano je rođena 1899. godine. Vjeruje se da je bila jedina osoba rođena u 19. stoljeću koja je doživjela 21. stoljeće. Iscrpnije...

Francuska: Svi su se bojali Le Pen, ali uspon radikalno lijevog kandidata mnoge je uplašio još više

Dosad je kao jedina babaroga za vladajuće strukture u Francuskoj, ali i EU, bila Le Pen sa svojom anti-imigrantskom retorikom, jakim vezama s Rusijom i inzistiranjem na provođenju referenduma o izlasku Francuske iz EU, na što Vladimir Putin sigurno gleda sa smiješkom. No, Jean-Luc Mélenchon i njegovi radikalno lijevi prijedlozi potencijalno će posijati još veću paniku među vladajućim strukturama. On se zalaže za skraćivanje radnog tjedna s 35 na 32 sata, odlazak u mirovinu u 60. godini, poreznu stopu od 100 posto za sve koji zarađuju više od 33.000 eura mjesečno i dizanje minimalne plaće i socijalnih davanja, piše Jutarnji o usponu kandidata ljevice u Francuskoj. Iscrpnije...

Slovenski europarlamentarac o strožoj kontroli granice: Teroristi su domaći ljudi

Europska komisija tijesno surađuje sa svim zemljama članicama EU-a kako bi se osiguralo da se nova uredba o sustavnim kontrolama na granicama provodi na najbolji mogući način, bez narušavanja razine sigurnosti, i da se izbjegne utjecaj na protočnost prometa bez kompromitiranja razine sigurnost, kažu iz Bruxellesa o problemu gužvi na granicama. rečeno je Hini u Europskoj komisiji. Premijer Plenković je istaknuo da se mora naći "dugotrajno rješenje koje će nas dovesti u položaj da se spremamo za 'Schengen'. Slovenski europarlamentarac Ivo Vajgl rekao je kako slovenska policija i vlada nastoje taj režim učiniti što liberalnijim. "Teroristi su u većini slučajeva živjeli u zemljama u kojima su počinili zločine i na taj način ih se ne može spriječiti u njihovim namjerama", kaže Vajgl. Iscrpnije...

Smrt dizela - nekadašnje eko-gorivo postalo je novi azbest

Još prije desetak godina vlade i automobilska industrija promovirale su aute na dizel kao način spašavanja planeta, uz tvrdnju da ovo jeftinije gorivo zagađuje manje od benzina. No, 2012. pojavilo se prvo veliko istraživanje o zdravstvenim posljedicama dizela - dušikovi oksidi i dioksidi koje dizelaši ispuštaju proglašeni su tihim ubojicama krivim za 71.000 preuranjenih smrti u Europi godišnje. WHO je ispušne plinove dizelša proglasio karcenogenima, uzročnikom raka pluća u istoj kategoriji kao azbest. Nakon toga uslijedio je veliki Volkswagenov skandal s varanjem na eko-testovima dizelaša, a u međuvremenu su vlasti nekih europskih gradova počele najavljivati zabranu dizel-auta, da bi Europska unija ovog proljeća uvela stroža pravila za dizelaše i najavila da bi ovi auti mogli uskoro nestati s cesta. Iscrpnije...

345 miljuna eura iz EU za 7 najvećih hrvatskih gradova

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 345 milijuna eura iz tri europska fonda za "urbanizaciju" manje razvijenih područja oko tih gradova te projekte u samim gradovima, o čemu je danas u Vladi potpisan sporazum. Grad Zagreb dobiva 126 milijuna eura, slijedi Split s 54 milijuna, Rijeka s 49 milijuna, Osijek s 39 milijuna, Zadar s 27 milijuna, Pula s 25 milijuna te Slavonski brod s 24 milijuna eura. Ovo je prvi puta da gradonačelnici sami određuju za što će se iskoristiti dobivena sredstva. Iscrpnije...

Slovenci donose 'lex Mercator'

Slovenska vlada usvojila je prijedlog zakona za zaštitu društava od sistemskog značaja kako bi spriječila Agrokor da koristi financijska sredstva Mercatora. Predloženom uredbom štite se tvrtke od sistemskog značaja od strane većinskog vlasnika koji je nelikvidan, objavila je slovenska Vlada na Twitteru. Vlada je primila prijedlog zakona kojim se predlaže imenovanje izvanrednog člana uprave u tvrtkama sistemskog značaja za Sloveniju. Iscrpnije...

Velebit uvršten na europsku listu za financiranje prirodnog kapitala

Europska je komisija uvrstila Velebit na listu sedam prirodnih staništa u Europi koje se želi obnoviti i zaštititi, a za početak je osigurano 6 milijuna eura potpore za 30-ak poduzeća u Europi koja imaju projekte zaštite prirode i prilagodbe klimatskim promjenama. Područja koja je Bruxelles odabrao za zaštitu i obnovu su: zapadna Iberija (Portugal), Velebit (Hrvatska), središnji Apenini (Italija), južni Karpati (Rumunjska), delta Dunava (Rumunjska), Rodopsko gorje (Bulgarska), delta Odre (Njemačka/Poljska) i Laponija (Švedska). Projekt se zove Rewilding Europe Capital. Iscrpnije...

Rijeka dobila 69 milijuna kuna iz EU za obnovu Titovog broda i šećerane

Grad Rijeka dobio je 69 milijuna kuna iz fondova Europske unije za obnovu broda Galeb i nekadašnje riječke šećerane, jedne od najljepših baroknih plača na ovim prostorima, danas dijela tzv. kompleksa Benčić. Riječ je o reprezentativnim zaštićenim spomenicima kulture koji će biti dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine, upravna zgrada šećerane kao Muzej grada Rijeke, a brod Galeb će postati svojevrsna podružnica ovog Muzeja. Iscrpnije...

Špekulanti jeftino kupuju zemlju u istočnoj Europi da bi uzimali subvencije

Snažni financijski špekulanti kupuju zemlju u državama srednje i istočne Europe kako bi ubirali subvencije koje iznose 150 do 190 eura po hektaru, čime koriste jedinstveni način plaćanja poticaja po površini, a ne po proizvodnji. Kupovinom relativno jeftinih poljoprivrednih površina seljake potiskuje sa zemlje, dok investitori i financijski špekulanti prihode najčešće iznose iz regije i u toj regiji ne plaćaju porez. Inače, oko tri posto poljoprivrednih poduzeća u Europi kontrolira oko 50 posto svih obradivih površina, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Zbog gužve na granicama vratilo se na stari režim

Nakon što je došlo do gužvi na granici Hrvatske sa Slovenijom, na šengenskim granicama, s povjerenikom Europske unije za migracije dogovoreno je da se privremeno obustavi primjena novih pravila na unutarnjoj granici prema Sloveniji i Mađarskoj. Aktiviraju se ciljane kontrole, one gdje se kontrolira određene ljude, a obustavljaju, dakle, sustavne kontrole gdje bi trebalo kontrolirati sve putnike na granicama. Iscrpnije...

Ivan Đikić dobio 2,5 milijuna eura vrijedan projekt Europskog istraživačkog vijeća

Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić dobitnik je 2,5 milijuna eura vrijednog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za napredne istraživače. Uz Đikića, još je 230 vrhunskih europskih znanstvenika ove godine dobilo ERC-ove projekte za napredne istraživače u ukupnom iznosu od 540 milijuna eura. No, Ivan Đikić jedini je hrvatski znanstvenik koji je dvaput zaredom dobio ERC-ov projekt."Taj projekt mi otvara nove mogućnosti za riskantna istraživanja potpuno novih područja", rekao je Ivan Đikić, redoviti profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu. Iscrpnije...

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom cijena kuća

U Hrvatskoj su cijene kuća pale u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju za 0,6% u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su porasle 1,0%, pokazuju podaci Eurostata . Time je Hrvatska bila među zemljama EU-a s najvećim padom cijena kuća na tromjesečnoj razini, najveći pad cijena zabilježen je u Danskoj - 1,5%. Najviše su porasle cijene kuća na Malti, za 6%. Iscrpnije...

Od sljedeće godine lijekovi samo s Direktivom Europske komisije

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaki drugi lijek kupljen preko interneta je krivotvoren, a od korištenja takvih lijekova godišnje umre i do milijun ljudi. Zbog toga će u EU od 2019. biti uvedena tzv. serijalizacija lijekova, sustav označavanja svakog pakiranja lijeka kako bi se spriječilo korištenje i ulazak krivotvorenih lijekova u legalni opskrbni lanac. Iscrpnije...

Kamionom ubio troje u Stockholmu; premijer: Švedska je napadnuta

Najmanje troje ljudi je ubijeno u Stockholmu kada se kamion zabio u robnu kuću u središtu grada, priopćila je policija. Dio središnjeg dijela grada policija je ogradila i evakuirala cijelo područje, a mjesto događaja prepuno je ambulantnih i policijskih vozila. Policija je objavila kako je i znatan broj ozlijeđenih osoba i da se odnose prema ovome kao prema terorističkom napadu. "Švedska je napadnuta. Sve indicije upućuju da je ovo teroristički čin. Vlada je informirana o napadu i radimo sve kako bismo pomogli nadležnim vlastima", rekao je švedski premijer Stefan Löfven. Iscrpnije...

Hrvatska među najgorima po korupciji i mitu u poslovanju

Hrvatska je peta na listi zemalja prema percepciji korupcije, u istraživanju provedenom u 41 zemlji Europe, Bliskog istoka, Indije i Afrike. Čak 79 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija, što čini pad od 14,1 posto u odnosu na rezultate za Hrvatsku iz prethodnog istraživanja. Iscrpnije...

Uklonjena i posljednja prepreka za ukidanje roaminga

Zastupnici Europskog parlamenta uklonili su i posljednju prepreku na putu do potpunog ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming - usvojili su neformalni dogovor s Vijećem o gornjim granicama veleprodajnih cijena za roaming među državama članicama, što otvara put potpunom ukidanju roaminga za krajnje potrošače. Cilj je da do kraja lipnja 2022. godine veleprodajna cijena poziva u roamingu iznosi 0,032 eura po minuti, a SMS poruke 0,01 euro. Ukidanje maloprodajnih dodatnih naknada 15. lipnja 2017. omogućit će potrošačima jednake cijene kao kod kuće dok putuju po Europi. Iscrpnije...

Hrvatska i još 15 država osniva ured tužitelja za krađe iz EU fondova

16 članica Europske unije pred osnivanjem je ureda javnog tužitelja koji bi istraživao krađe iz fondova EU, iz kojih se godišnje ukrade oko 500 milijuna eura. Glavni europski tužitelj vodit će kolegij europskih tužitelja koji se sastoji od jednog tužitelja iz svake članice, a istrage i kazneni progon vodit će delegirani europski tužitelji u svojim državama članicama podrijetla. U projektu sudjeluju Hrvatska, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Finska, Francuska, Litva, Luksemburg, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Iscrpnije...

EU uvodi stroža pravila za dizel vozila - "nestat će prije nego što mislimo"

Europski parlament uveo je stroža pravila vezano uz dizel automobile, na što je europska povjerenica rekla da će dizelaši nestati s ulica prije nego što mislimo. Nova pravila donesena su zbog Volkswagenovog skandala s varanjem na ekološkim testovima, a mijenjaju se regule kako se vozila u Europskoj uniji licenciraju i testiraju. Globe za proizvođače auomobila ići će do 30.000 po autu, što je više nego što jedan auto i košta. Elżbieta Bieńkowska, europska povjerenica za industriju, izjavila je nakon ovoga da će dizelaši s cesta "nestati puno prije nego što možemo zamisliti". Kao što se zna, dizel vozila zagađuju daleko više od benzinskih. Iscrpnije...

Slovenci upozoravaju: Od petka strože provjere na granici, moglo bi biti gužvi

Zbog nove uredbe EU o jačanju kontrole vanjskih granica te promjene zakonika o schengenskoj granici od petka će se i na graničnim prijelazima Hrvatske sa Slovenijom izvoditi detaljnija provjera putnih dokumenata ne samo državljana trećih država, kao do sada, nego i državljana članica Europske unije, zbog čega se mogu očekivati povremeni zastoji, upozoravaju slovenski mediji. Iscrpnije...

Mađari na kućne adrese dobili upitnik 'Zaustavimo Bruxelles'

Mađarska je pokrenula protueuropsku kampanju tražeći od građana mišljenje o tome kako se suprotstaviti politikama iz Bruxellesa koje, prema vladi, prijete neovisnosti zemlje. Upitnik pod naslovom "Zaustavimo Bruxelles" poslan je u svako kućanstvo, objavio je visoki dužnosnik vlade Bence Tuzson pokrećući službeno kampanju. Upitnik sadrži šest pitanja, a tiču se prije svega pitanja imigracije. Jedno od pitanja odnosi se i na međunarodne nevladine organizacije koje, prema vladi, podupiru ilegalnu imigraciju ili se miješaju u unutarnja pitanja zemlje. Iscrpnije...

Portugal srezao fiskalni deficit povećavajući plaće i mirovine

Kada je portugalski socijalistički premijer Antonio Costa preuzeo dužnost 2015. godine nitko nije vjerovao da će njegova fiskalna politika rezultirati uspjehom, piše The Economist. Njegova javna uprava je vratila mirovine, nadnice i radno vrijeme na razinu na kojoj su bili u doba prije krize, a proračunski deficit je smanjen na 2,1 posto, granicu manju od one koju zahtijevaju pravila EU. Oporba je vladajućoj koaliciji predviđala potpuni krah i neuspjeh u roku od godine dana, no ona danas ima prednost od 10 postotnih bodova, što lideri lijevog centra iz drugih europskih zemalja mogu samo sanjati. Iscrpnije...

Provedba Pariškog sporazuma - Hrvatska pretposljednja

Hrvatska ima devet od maksimalnih sto bodova u izvještaju o sposobnosti implementacije Pariškog sporazuma (ovdje, ). Od Hrvatske je lošija samo Poljska, koja je dobila dva boda, a najspremnije su Švedska sa 67 bodova, Njemačka s 54 i Francuska s 53 boda. Hrvatski problemi: nikakva ambicioznost u postizanju ciljeva, nema namjere smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, bez ciljeva u upravljanju šumama. Iscrpnije...

Britanska premijerka potpisala pismo kojim počinje izlazak Britanije iz EU

Britanska premijerka Theresa May potpisala je jučer pismo koje danas ide predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku čime će službeno početi izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Njen potpis aktivira članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku iz EU i time kreće dvogodišnja procedura razdruživanja. Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Najvažnija pitanja pregovora su 60 milijarde eura duga Britanije Uniji, status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU-u i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU-om, novi režim na granicama, te dogovor o trgovini - Britanija želi slobodnu trgovinu. Independent opisuje kako će ići pregovori. Iscrpnije...

WHO: Zaraza ospica širi se Europom

Slučajevi zaraze ospicama povećavaju se diljem Europe alarmantnom brzinom - broj slučajeva ospica utrostručio se u Italiji tijekom 2017., a Francuska, Njemačka, Poljska, Švicarska i Ukrajina, gdje se smatralo da je zaraza eliminirana, također su izvijestile o povećanju slučajeva, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Slučajevi su se pojavili uglavnom u područjima gdje je pokrivenost cjepivom niska, no naglašava WHO da epidemija može doći i do drugih dijelova Europe gdje su cijepljenja češća. Iscrpnije...

Bruxelles dao 2,5 milijuna eura za putovanja mladih

Europska komisija nije prihvatila prijedlog Europskog parlamenta da se svima mladima osigura besplatna InterRail karta (preskupo, više od milijardu eura godišnje) i umjesto toga ponudila program Move2Learn, Learn2Move unutar kojega bi 5000 mladih moglo na “održiv način putovati, sami ili sa svojim razredom”. Inicijativu za koju je predvidjela 2,5 milijuna eura, moći će iskoristiti svi školski razredi s učenicima u dobi od 16 godina i više koji sudjeluju u eTwinningu, platformi za školsko osoblje preko koje mogu komunicirati, surađivati i razvijati projekte kao dio europske obrazovne zajednice. Iscrpnije...

Muslimani su dvostruko više spremni pomoći izbjeglicama nego kršćani

Muslimani su dvostruko više spremni pomoći izbjeglicama od kršćana, a volonteri koji nisu religiozni poklanjaju najviše vremena za pomoć, pokazuje istraživanje zaklade Bertelsmann Stiftung u Njemačkoj. Muslimani su najviše društveno angažirani od svih religijskih skupina, a 44 posto ih je navelo da su prošle godine pomagali izbjeglicama. Samo 21 posto kršćana je izjavilo da je pomoglo izbjeglicama Ukupno je jedna petina Nijemaca izjavila da su uložili svoje vrijeme za pomoć izbjeglicama. Iscrpnije...

Norveška želi sagraditi prvi brodski tunel na svijetu vrijedan 250 milijuna eura

Poluotok Stad u Norveškoj mjesto je spajanja Norveškog i Sjevernog mora, a burno vrijeme i nemirno more odnijeli su živote desetke mornara tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Norveška obalna agencija želi uložiti 250 milijuna eura kako bi izgradila 1,7 kilometara dug „brodski tunel” koji bi otvorio sigurniji prolaz za komercijalna plovila. Tunel bi bio gotovo 45 metara visok, 35 metara širok i skoro 2 kilometra dug. Ukoliko projekt dobije odobrenje vlade, izgradnja bi trebala početi već 2018. godine. Iscrpnije...

16 država članica EU glasovalo protiv GMO-a, Hrvatska suzdržana

Na glasovanju Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu, prijedlog Europske komisije o autorizaciji dvije nove GMO sorte kukuruza (Bt11 Syngenta i 1507 Dupont Pioneer) i reautorizaciji postojećeg GMO sjemena Mon 810 (Monsanto) za uzgoj na području Europske unije, te odobrenju uvoza niza genetski modificiranih sorti kukuruza za uporabu u hrani i stočnoj hrani, nije uspio prikupiti kvalificiranu većinu država članica, zbog čega će konačnu odluku imati Komisija, navodi se u priopćenju Ureda eurozastupnika Davora Škrleca. 16 država članica glasovalo PROTIV, predstavljajući 47.27% populacije EU-a, Hrvatska je u oba slučaja bila među suzdržanima. Iscrpnije...

NATO troši 3 milijarde eura za obranu od hakera i iranskih raketa

NATO planira potrošiti tri milijarde eura na unapređenje svoje satelitske i računalne tehnologije u iduće tri godine. Prvi razlog ulaganja je obeshrabrivanje hakera jer da su u NATO-u zabilježili peterostruko povećanje sumnjivih događaja na svojim mrežama u zadnje tri godine. U NATO-u se plaše i potencijalnih iranskih raketa... Iscrpnije...

Čelnici 27 zemalja članica se obvezali na jedinstvo i nedjeljivost EU

Čelnici 27 zemalja članica potvrdili su u Rimu, potpisivanjem svečane deklaracije u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora, da će nastaviti zajedno graditi EU i nakon izlaska Velike Britanije.U deklaraciji se naglašava važnost očuvanja jedinstva, zajedničkih interesa i vrijednosti, te daju obrisi smjera u kojem bi EU trebala ići u sljedećih deset godina. "Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti kasnije", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije, u kojoj je sporni koncept "Europe više brzina" zamijenjen riječju "pace", što se može prevesti kao ritam. Iscrpnije...

EU trebaju veće plaće i investicije

Europska središnja banka dvije godine masovno tiska novac kako bi ubrzala gospodarstvo. Euro je devalvirao, što je potaknulo izvoz. Kamate su pale gotovo na nulu, što je ublažilo problem dugova, a cijene nafte su se prepolovile. Usprkos tim gotovo idealnim uvjetima za izvlačenje iz krize, gospodarstvo EU-a postiže slabokrvni rast od jedva 1,5 do 2%, upola slabiji od svjetskog prosjeka. Ako je sada tako, što će biti kad se povoljno okružje za Uniju pokvari? SAD i druge države pripremaju protekcionističke mjere koje će pogoditi europski izvoz. Uniji očajno nedostaje domaća potražnja, što znači da treba povećavati javnu potrošnju, investicije i plaće zaposlenih, a glavna prepreka tome je stroga proračunska štednja. Iscrpnije...

Potvrđeno: Njemačka uvodi vinjete, 10 dana strance će koštati 2,5 do 25 eura

Zastupnički dom njemačkog parlamenta prihvatio je izmijenjeni prijedlog zakona o cestarinama za osobna vozila u Njemačkoj. Zakon je promijenjen nakon primjedbi Europske komisije, koja je zaključila da je diskriminirajuć prema ostalim građanima EU-a. Po novom prijedlogu, 10-dnevne vinjete za strana vozila na njemačkim cestama koštat će između 2,5 i 25 eura, ovisno o količini emisije plinova. Iscrpnije...

Europski povjerenik: Možemo natjerati države da prime izbjeglice

Europska komisija ima moć i oruđa da države članice EU natjera da primi migrante i da se time pomogne Grčkoj i Italiji, rekao je povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos. Iz Grčke i Italije je do sada, u skoro dvije godine, premješteno tek 14.500 od 160.000 migranata s Bliskog istoka i Afrike. Dvogodišnji plan istječe u rujnu ove godine. Povjerenik je izjavu iznio u Poljskoj koja mora primiti 6.200 migranata, koliko joj je dodijeljeno po sustavu kvota. Dosad je primila - niti jednog. Iscrpnije...

EU: Raste broj slobodnih radnih mjesta, najviše u industriji i građevini

Stopa slobodnih radnih mjesta u EU u zadnjem lanjskom tromjesečju iznosila je 1,8%, dok je u zadnjem tromjesečju 2015. iznosila 1,7%, pri čemu su Hrvatska i Belgija zabilježile najveće povećanje te stope, za 0,7%, pokazuju podaci Eurostata. Ta stopa iskazuje udio slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju radnih mjesta i pokazatelj je usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Viša stopa signalizira nepokrivenu potražnju, a manja bolju usklađenost ponude i potražnje. Stopa slobodnih radnih mjesta najviše je rasla u području industrije i građevine. Iscrpnije...

120 milijuna eura iz EU fondova za decentralizaciju Hrvatske

Hrvatska je dobila 120 milijuna kuna osigurano je iz fondova Europske unije za projekt decentralizacije, a novci će otići u Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinju i Vukovar u sklopu "programa fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije". Svaki od gradova može dobiti do najviše 23 milijuna eura. Iscrpnije...

Rusija gradi vojne baze na Arktiku, EU traži zabranu militarizacije

Europski parlament pozvao je ovaj tjedan na bolju zaštitu arktičkog ekosustava, zabranu vađenja nafte na tom području i sprječavanje njegove militarizacije. Parlament također primjećuje da "Rusija pojačava raspoređivanje svojih vojnih snaga u regiji, izgradnju i ponovno otvaranje baza" te da je "uspostavila ruski arktički vojni okrug". Unatoč tome, naglašava važnost daljnjih kontakata i dijaloga s tom zemljom u sklopu regionalne strukture na Arktiku. Rusija je od 2015. uspostavila najmanje šest novih baza sjeverno od Arktičkog kruga. Iscrpnije...

Zastupnik ostao bez dnevnica zbog vrijeđanja žena

Europski parlament suspendirao je poljskog desničarskog zastupnika Janusza Korwina Mikkea zbog njegove seksističke izjave da bi žene trebale zarađivati manje od muškaraca jer su slabije i manje inteligentne od muškaraca. Za kaznu neće smjeti 10 dana u parlament, 30 dana neće dobivati dnevnice i godinu dana neće smjeti predstavljati Europski parlament. Iscrpnije...

Problem Hrvatskoj? - EU uveo kružnu ekonomiju u gospodarenju otpadom

Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje. Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, što bi "moglo biti problem Hrvatskoj zbog niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana gospodarenja otpadom” upozorila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Iscrpnije...

Bruxelles ne dopušta Berlinu da strancima smanji dječji doplatak

Europska komisija odbacuje namjeru Njemačke da upola smanji dječje doplatke za državljane članica EU čija djeca ne žive u Njemačkoj. Bruxelles poručuje kako je namjera Berlina da Rumunjima, Poljacima, Mađarima, Hrvatima i Bugarima prepolovi doplake u suprotnosti s europskim zakonima. U njemačkom prijedlogu zakona stoji da će stupiti na snagu kad bude u skladu sa europskim zakonima. Njemačka trenutno plaća dječji doplatak za 185.000 djece EU stranaca koja ne žive u Njemačkoj. Od toga je oko 12 tisuća Hrvata, a najviše je Poljaka - 87.000. Iscrpnije...

Turska: EU provodi selektivnu demokraciju i krši ljudska prava

„Treba biti jasno da EU pomaže ekstremističkim stajalištima kao što su ksenofobija i protutursko raspoloženje. Partneri u EU selektivno primjenjuju demokratske vrijednosti i temeljna prava i slobode. Opasno je što se EU skriva iza solidarnosti članica i staje uz Nizozemsku, koja je jasno prekršila ljudska prava i europske vrijednosti“, napisalo je tursko ministarstvo vanjskih poslova. Prije toga je turski predsjednik Erdogan optužio nizozemsku vladu da se ponaša nacistički nakon što je ova zabranila nastup njegovih ministara koji su u Nizozemskoj željeli pozvati sve turske birače da na referendumu 16. travnja podrže ustavne promjene kojima bi Erdogan stekao velike ovlasti. Iscrpnije...

Sud EU: Firma smije zabraniti nošenje vjerskih obilježja

Poslodavci mogu zabraniti zaposlenicima da nose vidljiva vjerska obilježja, objavio je Europski sud pravde . Presuda se tiče slučajeva dviju muslimanki u Francuskoj i Belgiji koje su se smatrale žrtvama diskriminacije jer su odbile skinuti marame. No sud kaže kako interno pravilo koje zabranjuje vidljivo nošenje bilo kakve političke, filozofske ili vjerske oznake ne predstavlja izravnu diskriminaciju. Iscrpnije...

Žalosna istina: Plaća u Hrvatskoj pada posljednjih sedam godina

U sedam država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, plaće su danas niže nego prije osam godina. Od 2009. do 2016. godine realne plaće u Hrvatskoj, prilagođene za inflaciju, svake su godine bilježile pad u prosjeku za jedan posto, stoji u izvještaju Benchmarking Working Europe 2017. Osim u Hrvatskoj, plaće su pale i u Grčkoj (3,1%), Mađarskoj (0,9%), Portugalu (0,7%), na Cipru (0,6%), u Velikoj Britaniji (0,4%) i Italiji (0,3%). Iscrpnije...

Borzan: Osnovati agenciju za kontrolu proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi

Europska unija trebala bi osnovati agenciju koja bi kontrolirala kvalitetu proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi, poručila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Slovačka je nedavno napravila analizu i utvrdila da su na na slovačkom tržištu u kategoriji bezalkoholnih pića pronađeni proizvodi s umjetnim i jeftinijim zaslađivanima te s više konzervansa, u mesnim i ribljim proizvodima manji udio mesa nego u proizvodima za austrijsko tržište, a ista vrsta čaja kupljena na slovačkom tržištu ima slabiji okus i miris te dolazi u slabije kvalitetnim vrećicama. Slovaci su otvorili pitanje različite kvalitete proizvoda na tržištima novijih i starijih država članica EU što su podržale Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka i Češka, a sada i Slovenija i Grčka. Njemačka izričito protiv. Iscrpnije...

Tusk izabran za šefa Europskog vijeća, unatoč protivljenju Poljske - "diktat Berlina"

Poljska premijerka Beata Szydlo izjavila je da zbog ponovnog izbora Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća neće prihvatiti zaključke Vijeća, a zaključcima završava svako Europsko vijeće i moraju se prihvatiti konsenzusom. Izbor Poljaka Tuska, unatoč protivljenju Varšave, znak je da je Europska unija izložena diktatu Berlina, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski, a iz njegove stranke kažu da EU "više nije zajednica zajedništva" i da će izbor Tuska "utjecati na način na koji će Unija funkcionirati u budućnosti". Svih 27 ostalih država glasalo je za Tuska. Iscrpnije...

Najviše beba rađa se u Francuskoj, najmanje u Portugalu

U Europskoj uniji 2015. je godine rođeno 5,1 milijun djece, a najviše u Francuskoj - 799.700 bebica. Francuska je i zemlja s najvišom stopom fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina) od 1,96, slijede Irska (1,92) i Švedska (1,85). Najniže stope fertiliteta imaju Portugal (1,31), Poljska i Cipar (1,32), Grčka i Španjolska (1,33). U prosjeku žene su 2015. u EU prvo dijete rađale u dobi od gotovo 29, najmlađe Bugarke, u dobi od 26 godina, a najstarije Talijanke, u dobi od 30,8 godina. Iscrpnije...

Europski sud doveo u pitanje hrvatski sustav ovrha

Iz Europskog suda javljaju o pravorijeku u dva slučaja koja propitkuju ovlasti javnih bilježnika u Hrvatskoj - kaže Sud da se “javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu smatrati ‘sudom’" te da se "za rješenja o ovrsi koja oni donose u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama”. Baš neki dan sudac Mislav Kolakušić rekao je da u Hrvatskoj "ovrhe provode neustavna tijela, javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi", te dodao da su "ovrhe velik biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca". Iscrpnije...

Potrebe EU Zapada protiv socijalnih prava radnika s Istoka

"Zapad nema problema s poslovanjem u novim članicama, ali im je nesklon ustupiti politička i socijalna prava. Nikome po pitanju migracija neće npr. pasti na pamet da obaveže poslodavce da ne ruše cijenu rada samo zato što ga obavljaju istočnoeuropski radnici. Niti će vlade poput one hrvatske, koja se ovih dana bavi npr. falsificiranjem historiografije, prepoznati da je ovo pitanje nešto oko čega bi se trebale angažirati", piše Bilten o situaciji u EU i politici Europe više brzina. Iscrpnije...

Sud EU-a: Države članice nisu dužne izdati humanitarnu vizu

Države članice Europske unije nisu dužne na temelju prava Unije izdati humanitarnu vizu osobama koje žele doći na njihov teritorij u namjeri da zatraže azil, iako mogu to učiniti na temelju svoga nacionalnog prava. Presudio je tako Sud EU-a u slučaju koji se odnosi na jednu sirijsku obitelj koja je namjeravala zatražiti azil u Belgiji. Pravo Unije utvrđuje isključivo postupke i uvjete za izdavanje viza za tranzit kroz državno područje država članica ili za planirani boravak na tom području koji ne prelazi 90 dana. Iscrpnije...

Svakom petom građaninu Hrvatske prijeti siromaštvo

Rizik od siromaštva u 28 zemalja EU-a narastao je na više od 17 posto. Rumunjska (25.4 %), Latvija (22.5 %), Litva (22.2 %), Španjolska (22.1 %), Bugarska (22.0 %), Estonia (21.6 %), Grčka (21.4 %) i Hrvatska (20.0 %), imaju rizik od siromaštva za svakog petog stanovnika ili više. Najniži rizik od siromaštva je u Češkoj (9.7 %) i Nizozemskoj (11.6 %), a vrlo je nizak i u Norveškoj (11.9 %) i Islandu (9.6 %) koje nisu u EU. U svim zemljama EU-a veća vjerojatnost da ćete biti siromašni ako ste žena, ili ako ste samac. No, u Hrvatskoj vam ni posao ne garantira dostojan život, jer se 5,9 % ljudi koji su zaposleni nalaze u zoni siromaštva, piše Poslovi. Iscrpnije...

Kvaliteta proizvoda u EU: Lošiji u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj

Čelnici zemalja Višegradske skupine su uvjereni: njihovim građanima se nude isti proizvodi kao na Zapadu, a i kvaliteta je - mnogo niža. Zato traže i od EU-a da intervenira zbog takve diskriminacije u trgovini. To je bila i tema sastanka Višegradske skupine održane u Varšavi ovog tjedna. Mađarski ured za nadzor kvalitete hrane je analizirao 24 proizvoda koji se prodaju i u Mađarskoj i u susjednoj Austriji - i utvrdio značajne razlike u kvaliteti. Čokoladni namaz Nutella je u Austriji puno više kremasta, austrijska Coca Cola je bogatijeg okusa, čak su i austrijske napolitanke u Mađarskoj manje prhke. Slična analiza u Češkoj i Slovačkoj dala iste rezultate, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Eurobarometar: Stanovnici i Hrvatske i EU za jaču uniju

Hrvatski građani su među optimističnijima glede budućnosti EU i čak ih je 9 postotnih bodova više optimističnih nego na prosjeku 28 članica EU-a, pokazuje novi izvještaj. U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba u Hrvatskoj o Europskoj uniji smanjila, te sada u Hrvatskoj 35 posto građana ima pozitivnu predodžbu o Uniji, jednako kao i u EU-u. I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Postotak lijevo i desno opredijeljenih na razini EU28 ostao je jednak, dok se Hrvatska u proteklih godinu dana pomaknula u lijevo: sada se lijevo svrstava 31, a desno 24 posto Hrvata. Iscrpnije...

Stier: Nema arbitraže sa Slovenijom, EK se u to ne može miješati

Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier odbacio je kao neprihvatljivo stajalište o nužnosti prihvaćanja arbitražnog postupka u graničnom sporu sa Slovenijom što ga je iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ističući kako je to pitanje temeljem odluke Hrvatskog sabora sada isključivo stvar bilateralnog dogovora. U razgovoru za slovensku tiskovnu agenciju STA Juncker je u srijedu kazao da Komisija "podržava arbitražni proces koji je u interesu obiju strana" te da se "nada da će obje strane u cijelosti bez uvjetovanja poštovati odluku arbitraže kad do nje dođe". Iscrpnije...

Hrvatska i Estonija jedine u EU-parlamentu glasale za sporazum s Kanadom

TTIP je trgovinski i ulagački sporazum između SAD-a i EU-a, a CETA je neka vrsta njegova pandana na relaciji Kanada-EU. Oboje za sobom po Europi ostavljaju širok trag u obliku raznih teških primjedbi koje ih ukorak prate. Zanimljivo, hrvatski europarlamentarci jedini su, uz njihove kolege iz Estonije, u ime svoje zemlje do zadnjega podržali CETA-u prilikom glasanja u Strasbourgu. No njime bi privatni investitori mogli ozbiljno zaprijetiti socijalnim, zdravstvenim, okolišnim i drugim regulativama, pišu Novosti. Iscrpnije...

Juncker predstavio pet scenarija za budućnost EU27

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ponudio je pet mogućih scenarija o budućnosti Europske unije do 2025. godine, koji su zamišljeni kao podloga za raspravu tijekom ove godine, a ne kao gotova rješenja. Pet mogućih scenarija predstavljenih u Bijeloj knjizi su sljedeći: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno. Iscrpnije...

Regionalni indeks konkurentnosti: Hrvatska na dnu Europske unije

Regionalni indeks konkurentnosti (RCI), koji je objavila Europska komisija, pokazao je da je Hrvatska, u ovom istraživanju analizirana kroz dvije regije, na začelju EU. Naime, i Kontinentalna i Jadranska Hrvatska dobile su ocjenu konkurentnosti od -0,8, pri čemu je -1 najslabija ocjena. Po komisiji, ove dvije regije zaostaju u odnosu na europski prosjek u svim promatranim područjima: institucijama, makroekonomskoj stabilnosti, infrastrukturi, zdravstvu, osnovnom obrazovanju, visokoškolskom obrazovanju i cjeloživotnom učenju, efikasnosti tržišta rada, veličini tržišta, tehnološkoj pripremljenosti, sofisticiranosti poslovanja i inovacijama. Iscrpnije...

43% energije u Europi dolazi iz obnovljivih izvora

U 2016. vjetrolektrane u Europi proizvele su 8% više energije i s 153,7 gigavata proizvedene struje postale drugi najveći izvor energije nakon plina (186 gigavata). Porast vjetroelektrana rezultat je investicija u vjetroparkove, na rekordnih 27,5 milijardi eura, više nego u bilo koji drugi oblik proizvodnje energije. Snagom vjetra proizvedeno je lani 17,1% sve energije u Europi, u hidroelektranama 15,1%, a sunčevim kolektorima 11,2%. Iscrpnije...

Komentar: Slatki otrov gospodina Draghija

Šef Europske središnje banke Mario Draghi često je plašio javnost kako bi opravdao svoju olaku politiku novca - masovno pumpanje likvidnosti na tržište kupnjom obveznica. No opasnost deflacije u Europi nikada nije ni postojala, čak niti onda kada je inflacija u zoni eura težila nuli. Sada pak stopa inflacije teži iznosu od 2% - što ESB smatra idealnim stanjem. Zašto onda i dalje traje ta smiješna poplava novca u zoni eura? Draghi želi - ili možda mora na inzistiranje pojedinih šefova europskih država - dati vremena prezaduženim zemljama zone eura da bi spriječili državni bankrot, piše DW. Iscrpnije...

Hrvatska zaostaje u povlačenju europskog novca

Hrvatska je u povlačenju sredstava iz europskih fondova za prethodno programsko razdoblje (2007-2013) bila iznad europskog prosjeka, ali je ispodprosječna po dosad ugovorenim sredstvima za aktualno programsko razdoblje (2014-2020) i potrebno je svu energiju uložiti kako bi se to ubrzalo, poručila je povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu. Kao pozitivne primjere ističe tri milijuna eura za razminiranje područja na hrvatsko-mađarskoj granici, te projekt e-škola, za koji je izdvojeno 32 milijuna eura. Iscrpnije...

Nijemci prisluškivali medije diljem svijeta?

Njemačka obavještajna služba nadzirala je od 1999. novinare BBC-a, New York Timesa i drugih medija u nekoliko zemalja, objavio je njemački časopis Der Spiegel. Agencija BND pratila je najmanje 50 telefona, telefaksa i adresa elektroničke pošte novinara ili redakcija diljem svijeta, uključujući Afganistan, Pakistan i Nigeriju. Angela Merkel je prošlog tjedna istaknula da je "špijuniranje prijatelja" neprihvatljivo, tijekom saslušanja pred parlamentarnim odborom koji istražuje aktivnosti američke Nacionalne obavještajne agencije (NSA). Iscrpnije...

Obrazovanje u EU: klasa se vraća

Dokle god je obrazovanje usluga, a ne jedno od primarnih ljudskih prava, problemi koje će reforme reformi pokušati riješiti neće biti adekvatno adresirane, a društveno raslojavanje nastavit će se. Jedina je promjena, čini se, što je sljedeći pojam kojeg će nam marketinški pokušati prodati baš pojam klase, a njena društvena realnost bit će alibi za nužnost cjeloživotnog obrazovanja. Iscrpnije...

EU nema pravilo da hrana u različitim državama mora biti jednake kvalitete

Europska unija nema odredbu prema kojoj bi proizvođači hrane morali distribuirati hranu jednake kvalitete u različitim državama Unije, odnosno nema kazne ako proizvođač pod istim brendom plasira hranu nejednake kvalitete u različitim članicama EU, rekao je povjerenik EU-a za sigurnost hrane Vytenis Andriukatis. Kaže on da prehrambene tvrtke nisu obvezne provjeravati da njihovi proizvodi odgovaraju nacionalnom ukusu, željama i kupovnoj moći, nego poručuje kupcima da se obrate organizacijama za zaštitu potrošača. Ono što proizvođači moraju je jasno ispisati sadržaj proizvoda. Iscrpnije...

Irska će kažnjavati muškarce koji koriste usluge prostitutki

Irska je kriminalizirala plaćanje seksa donijevši zakon kojemu je cilj obračun s krijumčarima ljudi i zaštita stotina žena uvučenih u prostituciju. Zemlja se tako priključila Kanadi, Švedskoj, Norveškoj, Islandu i Sjevernoj Irskoj koje su ranije donijele zakone kako bi kaznile muškarce koji koriste usluge prostitutki, umjesto kriminaliziranja žena prisiljenih na prodaju svoga tijela. Kritičari kažu da će to potaknuti ilegalnu prostituciju i izložiti žene većem riziku jer će morati raditi u izoliranijim područjima. Korisnici seksualnih usluga plaćat će do 500 eura kazne za prvi prekršaj, a 1000 eura za drugi. Iscrpnije...

Europska akademija: Zaštitite hrvatski film od političkih utjecaja i kontrole!

Odbor Europske filmske akademije (EFA) uputio je pismo predsjednici, premijeru, ministrici kulture i predsjedniku Sabora u kojem izražava solidarnost s potpisnicima inicijative "Puk’o nam je film" u njihovim nastojanjima da zaštite hrvatski film od utjecaja politike. EFA poziva hrvatski državni vrh da ne dopusti dokidanje prava na slobodu umjetničkog izražavanja bez ideoloških pritisaka. Iscrpnije...

EU zabranjuje bacanje gnoja po polju, traži građevinske dozvole za septičke jame

Odzvonilo je uobičajenoj farmerskoj praksi bacanja stajskog gnojiva po poljima. Početkom srpnja na snagu stupa takozvana Nitratna direktiva Europske komisije prema kojoj se ne smije štetiti okolišu, a poljoprivrednici su imali četiri godine da joj se prilagode. Također, bit će potrebne građevinske dozvole za septičke jame i lagune. Oni koji se ne budu držali propisa neće dobiti sredstva iz fondova EU. Iscrpnije...

EK nepovoljno ocijenila Hrvatsku zbog neuravnoteženosti i dugova

Europska komisija je objavila rezultate analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža. Od tih 13 zemalja, šest ih bilježi prekomjerene makroekonomske neravnoteže (Hrvatska, Bugarska, Francuska, Italija, Portugal i Cipar), šest ih ima makroekonomske neravnoteže (Njemačka, Irska, Španjolska, NIzozemska, Slovenija i Švedska), a za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža. Hrvatskoj se posebno prigovara ogromni dug. 12 zemalja bit će pod posebnim monitoringom. Iscrpnije...

EU fond za ruralni razvoj: Hrvatska ide protiv načela EU, to će nas koštati

Hrvatska uporno ide protiv načela poljoprivredne politike EU. To će nas koštati. Europa hoće da se hrana proizvodi u domaćem prostoru na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a mi uporno forsiramo industrijsku proizvodnju - rekao je Miroslav Kovač iz udruge poljoprivrednih gospodarstava sinoć u Otvorenom (snimka emisije) na temu europskih fondova za ruralni razvoj. Gosti su najavili da će Hrvatska u slučaju da se dokažu pogodovanja na natječaju platiti financijsku kaznu, što bi mogli biti deseci milijuna kuna, a za što je pomoćnik ministra poljoprivrede rekao da je "krivac sustav, odnosno svi u sustavu". Do 2020. godine ostalo je još oko milijardu i pol eura u ovom fondu. Iscrpnije...

Češka će tražiti od EU zabranu prodaje hrane lošije kvalitete u istočnoj Europi

Češka će tražiti od EU da zabrani prodaju hrane lošije kvalitete u zemljama istočne Europe koja tamo dolazi pod istim nazivom brenda pod kojim se na zapadu prodaje kvalitetnija hrana, izjavio je češki ministar poljoprivrede Marian Jurecka. Češka će se ovim činom pridružiti Slovačkoj i Mađarskoj. Češke udruge potrošača već se dugo žale na hranu lošije kvalitete koju prodaju velike kompanije. Međutim, nisu mogli ništa učiniti jer je takva prodaja legalna u EU-u sve dok su na omotu prehrambenog proizvoda navedeni svi sastojci. Iscrpnije...

Juncker: Britanci će platiti paprenu cijenu za izlazak iz Unije

O budućim odnosima između EU i Velike Britanije trebat će godinama pregovarati, a Britaniji će biti ispostavljen 'papren' račun za napuštanje Unije, upozorio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Račun ispostavljen Velikoj Britaniji navodno bi mogao dosegnuti oko 60 milijardi eura, što odgovara obvezama koje je London preuzeo prema proračunu EU-a. Iscrpnije...

Rekordan broj stipendija za buduće majstore - njih 1.537, plaća Bruxelles

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta počelo je s dodjelom 14 milijuna kuna za stipendije za učenike obrtničkih škola. Za školsku godinu 2016./2017. do ovog je trenutka dodijeljeno 1537 stipendija, što je najveći broj učeničkih stipendija ikad odobren. Pojedinačna stipendija iznosi 9000 kuna. Najveći je interes bio za stipendijama za zanimanja instalatera grijanja i instalacija, elektroničar-mehaničar i kuhar. Iscrpnije...

O, ne! Opet Grčka!

EU i MMF razilaze se oko pitanja grčkih dugova: Fond strogo ekonomski smatra da ih treba reprogramirati jer su na 'neodrživoj' razini, dok čelnici Unije strahuju od reakcije javnosti ispostavi li se da su silne milijarde pomoći Grčkoj bačene u more. Pierre Moscovici, povjerenik EK za ekonomska i financijska pitanja izjavio je da je Grčka na putu 'velikog napretka' i da Komisija želi surađivati s MMF-om. Moscovici temelji svoj optimizam na informacijama o tome da je Grčka lani ostvarila ekonomski rast (iako je u posljednjem kvartalu opet zabilježen pad) i tvrdi da su ispunjeni fiskalni ciljevi postavljeni kao uvjeti u programima pomoći, piše Tportal. Iscrpnije...

Grabar Kitarović: Rusija nije neprijatelj, ali se ne treba miješati u euroatlantski proces

"Od Rusije ne treba praviti neprijatelja, ali moramo čvrsto braniti načela teritorijalnog integriteta i prava zemalja da same odlučuju o svojoj budućnosti. Želimo držati taj euroatlantski proces otvorenim i ne želimo da o tome odluku donosi bilo koja treća strana osim država kandidatkinja i EU-a", rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Muenchenu nakon što je prethodno upozorila da se Rusija nelegitimno suprotstavlja integracijama zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO. Dodala je da na sastanku s predstavnicima nove američke administracije neće inzistirati i zbog toga što je nedavno bila u SAD-u. Iscrpnije...

Njemački šef diplomacije: Europa mora ulagati više u obranu

Njemačka je najjača europska ekonomija ali trenutno troši samo oko 1,2 posto svog BDP-a na obranu, što je ispod cilja NATO-a od dva posto. "Jasno je da će Europa morati preuzeti više odgovornosti za to (izdvajanja za vojsku) ali ne možemo svesti sigurnosnu i mirovnu politiku samo na izdvajanja za vojsku", rekao je njemački šef diplomacije Sigmar Gabriel. "To nam neće omogućiti borbu protiv klimatskih promjena, suša ili siromaštva", rekao je Gabriel novinarima na kraju skupa ministara vanjskih poslova G20 najvećih ekonomija. Iscrpnije...

Bilten: Roboti će dovesti do emancipacije - kapitala

Ljevici bi svakako trebalo biti zanimljivo pitanje oslobađanja od rada. Nakon robotizacije, počet će nestajati plaćeni rad. Ukoliko sve usluge (zdravstvo, prijevoz, obrazovanje…) radi toga budu privatizirane i naplaćivane, ukoliko će distribucija društvenog bogatstva i dalje ostati u rukama kapitalista koji će državi plaćati minimalne poreze pa će stoga i temeljni dohodak umjesto ekvivalenta prosječne plaće biti ekvivalent minimalnoj plaći. Riskiramo društvo budućnosti u kojem umjesto pune emancipacije radničke klase imamo obrnuto, punu emancipaciju kapitala. Umjesto radničke utopije, utopiju kapitala, piše Bilten, u komentaru rasprave o robotici u Europskom parlamentu. Iscrpnije...

Petir protiv davanja osobnosti robotima: Oni nemaju dušu!

"Pravo proizlazi iz života, roboti su proizvod ljudskog uma i ljudskih ruku, ali su objekti - strojevi, a ne osobe, u njima nema života, roboti nemaju dušu i ne možemo im dati status elektroničke osobe" - rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u raspravi o reguliranju statusa robota (ovdje snimka izlaganja). Petir je zatražila brisanje zahtjeva kojim se traži stvaranje posebnog dugoročnog pravnog statusa za robote. Stvaranje pravnog statusa za robote, pojašnjava, uzročno-posljedično bi značilo odricanje ili oslobađanje od odgovornosti njihovih proizvođača i/ili vlasnika. Iscrpnije...

Beč: Vlasnica kafića naplaćuje punjenje mobitela

Galina Pokorny, vlasnica kafića u Hundertwasserovoj kući u Beču, umorna od turista koji u obilasku poznatog zdanja satima pune baterije svojih mobitela i ostatih 'gadgeta', odnedavno tu uslugu naplaćuje jedan euro po punjenju. No to se odnosi samo na goste kod kojih usluga traje više sati. "Mislim, oprostite... a tko će platiti sate punjenja mobitela?", kaže Pokorny, vlasnica Terrasencafea. Prošle godine tehnološki sajt ZDNet izračunao je da punjenje smatphonea za cijelu godinu košta 0,79 eura. Iscrpnije...

Hrvatska bi mogla ostati bez 6,8 milijardi eura iz EU fondova

Vlada se kocka novcem koji bi Hrvatska mogla povući iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. EU u sklopu kojega je na raspolaganju ukupno 6,881 milijardi eura, piše Novi list. Problem je to što Vlada nije do 31. prosinca prošle godine usvojila Nacionalni plan borbe protiv diskriminacije, preduvjet za povlačenje novca. I ne samo da nije usvojila plan, nego ga je nakon dvije godine rada na njemu zaustavila i odlučila raditi novi plan. Iscrpnije...

EU uskoro implementira novu uredbu o zaštiti osobnih podataka

Osobni podaci najvrednija su ruda današnjice i kompanije grabe velikom brzinom kako bi ih se dočepale. No u toj brzorastućoj utrci na scenu stupa EU, koja kaže jasno i nedvosmisleno STOP!. Pune četiri godine stručna tijela EU kreirala su GDPR, koji se primjenjuje od 25. svibnja 2018. i postaje krovni zakon, a njime su znatno povećana prava ispitanika, pa tako uredba definira pravo na ispravak i brisanje („pravo na zaborav”) osobnih podataka, pravo na ograničenje obrade, pravo na prenosivost podataka i pravo na prigovor obrade podataka. Proporcionalno rastu prava ispitanika rastu i obveze za voditelja obrade i izvršitelja obrade podataka, a glavno je pitanje kako implementirati sve ono što GDPR zahtijeva, piše ICT Business. Iscrpnije...

Usprkos sankcijama, u Rusiji europski proizvodi

U Rusiji bi mogle biti uvedene kazne za pravne osobe koje prevoze, skladište i distribuiraju prehrambene proizvode koji su pod embargom uvedenim 2014. No zakon neće vjerojatno promijeniti situaciju u kojoj su dobavljači pronašli načina da usprkos sankcijama u Rusijama ima i talijanskog parmezana, i francuskog sira brie, i španjolskog pršuta, i nizozemskog plavog sira. "Formira se grupa turista koji zatim kupuju robu i kući donose maksimalnu dozvoljenu količinu proizvoda – do 50 kilograma po osobi", objašnjava polukrijumčarske puteve jedan od prodavača koji proizvode plasira na - društvenim mrežama. Iscrpnije...

Minimalna plaća u Bugarskoj 235 eura, u Luksemburgu - 2.000 eura

10 zemalja članica na istoku EU-a, uključujući i Hrvatsku, ima minimalne bruto plaće ispod 500 eura, redom: u Bugarskoj 235 eura, u Rumunjskoj 275, u Latviji i Litvi po 380 eura, u Češkoj 407 eura, Mađarskoj 412, Hrvatskoj 433, Slovačkoj 435 eura, Poljskoj 453 i Estoniji 470 eura. U pet južnih članica minimalac je između 500 do 1.000 eura: u Portugalu 650 eura, Grčkoj 684, Malti 736, Sloveniji 805 i i Španjolskoj 826 eura. U preostalih sedam zemalja članica, svih redom na zapadu i sjeveru EU-a, minimalne su plaće osjetno iznad 1.000 eura: u Velikoj Britaniji iznose 1.397 eura, u Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563 a u Luksemburgu daleko najviših 1.999 eura. Ovdje Eurostatovi podaci. Iscrpnije...

Novosti o prosvjedima u Rumunjskoj: Erupcija protiv korupcije

"Rumunjska vlada je dekret kojim želi ozakoniti vlastitu korupciju donijela noću, bez ikakve najave i rasprave, a građani su tu odluku doživjeli kao crvenu krpu. Sponzor dekreta je vođa socijaldemokrata Liviu Dragnea, de facto šef države koji to nije mogao postati i formalno jer je ga se istražuje zbog prevare u kojoj je državu oštetio za 24.000 eura. Iako desnica nastoji zloupotrijebiti protest za vlastite političke interese, Rumunji su izborili privremenu obustavu sporne uredbe", pišu Novosti. Iscrpnije...

Novi žestoki sukobi policije i prosvjednika u pariškom predgrađu

Prosvjednici su gađali policajce kamenjem, palili automobile i kante za smeće u pariškom predgrađu nastanjenog uglavnom imigrantima u kojem su napetosti porasle nakon policijske brutalnosti prema uhićenom lokalnom mladiću. Nad jednim policajcem otvorena je službena istraga za silovanje, a nad drugom trojicom za upotrebu prekomjerne sile 2. veljače prilikom uhićenja 22-godišnjaka u predgrađu Aulnay-sous-Bois. Policajci su mladića identificiranog kao Theo navodno silovali pendrekom. Iscrpnije...

Svinja za pršute imamo dovoljno, problem su europske svinjarije

"Osnovno je pravilo to da se u slučaju oznake izvornosti svi procesi proizvodnje odvijaju unutar definiranog područja, a za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla dovoljno je da se samo završni procesi, najčešće je to prerada u proizvod, odvijaju unutar zadanog zemljopisnog područja", objašnjava eurozastupnica Biljana Borzan. Tako se istarski pršut sav proizvodi u Istri, dok dalmatinski može biti napravljen i od butova mađarskih svinja. Za sve pršutare u Hrvatskoj trenutačno se ne može proizvesti dovoljno svinjskih butova, kaže čelnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić za tportal. Iscrpnije...

Ministarstvo želi 2,5 milijardi iz EU fondova za istočnu Hrvatsku

Ministarstvo fondova EU pokrenulo je „Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem“ kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku čekaju u postojećim operativnim programima i Programima ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Dosad je povučeno 420 milijuna kuna, ovdje popis ugovorenih projekata. Iscrpnije...

EK misli da se TTIP još uvijek može oživjeti

Europska unija još uvijek vidi šansu za oživljavanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU-a, poznatog kao Transatlansko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP), rekao je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen. Dodao je da je svjestan toga da je Trump u kampanji napadao sporazume o slobodnoj trgovini s Azijom te Kanadom i Meksikom, ali se nije izrijekom dotaknuo TTIP-a. Po njegovim riječima, dužnosnici EU-a ostaju predani snažnim transatlanskim vezama i kontaktirat će novog američkog pregovarača kada bude imenovan. Iscrpnije...

Skrivene zamke ukidanja roaminga

Operateri i dalje mogu kreirati posebne "internacionalne tarife" koje često donose pogodnosti pri iskorištavanju mobilnih usluga u inozemstvu. Kada se koristite takvim internacionalnim tarifama tada ćete na teritoriju tih zemalja, pa makar bile i unutar EU-a, plaćati upravo te cijene. Također su alternativa tzv. turističke prepaid SIM kartice. Iscrpnije...

Europski fondovi - objavljen plan natječaja

Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj objavila je Plan objave natječaja za 2017. godinu (ovdje), gdje se može pretraživati otvorene natječaje, zatvorene natječaje kao i ukupan popis natječaja s aktualnim statusom. Ovdje su pitanja i odgovori, a za nova pitanja mejl je eafrd@mps.hr. Trenutno je aktualan natječaj Potpore razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava. Iscrpnije...

Hrvatska najlošija po iskorištenosti fondova EU

Hrvatska je 2014. godine iz proračuna EU povukla 584 milijuna eura, 2015. godine 556 milijuna, a 2016. oko 850 milijuna eura. U udjelima, stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila je manje od petine, a do 2016. godine porasla je na 80,7%. Po glavi stanovnika iznos je 2,5 tisuća eura, šesti najveći od svih članica Unije. Iako zvuči puno, ovo je zapravo malo - sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske - prosjek je 94%. Razlozi su neuravnoteženost velikog broja projektnih prijedloga, nedostatak osoblja u nadležnim tijelima, učestale izmjene natječajne dokumentacije... Iscrpnije...

Dalmatinskom pršutu oznaka izvornosti, iako je od nizozemske svinje

Autohtoni "istarski" ili "dalmatinski" pršuti zapravo su od nizozemskih svinja, paradoks je kojeg omogućuje europsko zakonodavstvo koje dopušta davanje markice izvornosti bez obzira što je izvornost namirnice po prilici 1,5 tisuća kilometara daleko od mjesta njezine konzumacije. Kod maslinovog ulja suprotna situacija - obveza je da ono mora biti plod domaće zemlje, piše Novi list u velikom i zanimljivom članku o hrani. Iscrpnije...

Plan EU-a za zaustavljanje imigranata - 31 milijarda eura Africi

Čelnici država članica EU-a, uključujući i Plenkovića, na sastanku na Malti prihvatili su deklaraciju o zaustavljanju ilegalnih migracija na sredozemnoj ruti. Ovo su glavne mjere: obuka, opremanje i potpora libijskoj obalnoj straži; razbijanje krijumčarskih lanaca i organizacija; pomoć lokalnim zajednicima u Libiji, posebice u obalnom području i kopnenim granicama na migrantskoj ruti kako bi im se popravila socijalno-ekonomska situacija (ovdje tekst deklaracije). Novost je spremnost da se u Libiji, u suradnji s UNHCR-om, osnuju prihvatni centri za migrante. EU želi i stabilizirati Libiju, državu u rasulu otkako je srušen Gadafi. Plan EU-a košta 31 milijardu eura. Iscrpnije...

Monsinjor Topić: Crkva i HDZ BiH ne mogu se dogovoriti oko temeljnih pitanja

"Katolička crkva i HDZ BiH ne mogu se dogovoriti oko nekih temeljnih pitanja o BiH i Hrvatima u njoj, jer nemaju isti odnos prema toj zemlji i prema svakom čovjeku koji u njoj živi, no zajednički dijele zabrinutost stanjem u BiH, koje je neodrživo", kazao je monsinjor Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak za sarajevsko Oslobođenje. "Na području Hercegovine živi oko 220 tisuća Hrvata, dok ih je na prostoru koji se geografski opisuje kao Bosna 320 tisuća", kaže Iscrpnije...

Novi trend: Obitelji cijepaju OPG-ove radi izvlačenja novca iz EU fondova

Nova EU pravila za izravne potpore, a posebice za povlačenje novca iz EU fondova utjecale su i na pojavu novog trenda - masovnog cijepanja OPG-a i formiranja novih unutar iste obitelji, kako bi se u okvirima zakonskih mogućnosti i pravila prijave za EU fondove izvuklo više novca. Zakon to ne zabranjuje, no činjenica je da se tako na neki način stvaraju "umjetni uvjeti" i privid poljoprivredne proizvodnje. No postoji i druga strana priče - po hrvatskoj definiciji uvjete za mladog poljoprivrednika, a upravo traje natječaj da tu kategoriju poljoprivrednika, ispunjavaju oni koji su se poljoprivredom počeli baviti u zadnjih 18 mjeseci. Iscrpnije...

Bivši eurozastupnici masovno se bacaju u lobiste

Transparency International EU objavio je izvještaj u kojem se bavi sve raširenijom praksom da europski političari nakon završetka briselske karijere postaju lobisti. Od 485 eurozastupnika koji 2014. nisu ponovno izabrani u Europski parlament, danas ih oko pedeset rade kao lobisti, čiji je zadatak utjecati na stavove svojih donedavnih kolega. Stoga TI poziva da se pravila pooštre. Iscrpnije...

Od 15. lipnja više nema roaminga

Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća EU i Europske komisije sinoć su dogovorili maksimalne veleprodajne cijene među operaterima čime je i formalno otvoren put potpunom ukidanju roaminga za građane EU. Do 30. lipnja 2022. veleprodajna cijena poziva u roamingu iznosit će 0,032 eura po minuti, a SMS poruke 0,01 euro. Cijene podatkovnog prometa će tijekom godina postupno padati od ugovorenih 7,7 eura za gigabajt, koliko će iznositi od lipnja kako bi se do 2022. dostigao iznos od 2,5 eura po gigabajtu. Cijene će se razmatrati svake dvije godine. Iscrpnije...

Od danas bescarinski izvoz hrane iz Hrvatske u BiH

Danas je na snagu stupio Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU i Bosne i Hercegovine čime se omogućava bescarinski izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na tržište BiH. Do hrvatskog ulaska u EU 2013. BiH je bila najznačajnije izvozno tržište za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30%, da bi u međuvremenu pao na 16%. Dogovoren bescarinski izvoz vrijedi za sve članice EU, ne samo RH. Iscrpnije...

Poljska na internetu objavila popis stražara u Auschwitzu

Poljski Institut za nacionalno sjećanje (INR) na internetu je objavio imena nacističkih zapovjednika i stražara u logoru smrti Auschwitz za vrijeme njemačke okupacije Poljske. Na popisu je oko 9000 imena, gotovo sva njemačka, a uz neke je dodana i fotografija. INR se nada da će tako dokazati da su Auschwitzom upravljali Nijemci, a ne Poljaci. U logoru je ubijeno više od milijun ljudi, najviše Židova, ali su žrtve bili i Poljaci, Romi te politički zatvorenici. Iscrpnije...

Nova pravila za kupovanje na internetu

Europski parlament uskoro bi trebao potvrditi nekoliko uredbi kojima će se građanima jamčiti veća sigurnost online kupovine, a dostava paketa trebala bi biti jeftinija. "Mi u manjim državama često imamo problema da nam je dostava puno skuplja nego u nekim većim državama članicama", pojasnila je eurozastupnica Biljana Borzan. Jedna od glavnih novosti je i ukidanje geoblokiranja, pa će trgovci morati nuditi proizvode svim članicama EU-a, tj. neće se više moći dogoditi da neki proizvod bude nedostupan zbog lokacije. Iscrpnije...

Slovenija opet osporava hrvatsko članstvo u EU

"Slovenski čelnici, kad je riječ o arbitražnom skandalu, vješto stavljaju naglasak na 'nelegalno prisluškivanje' od strane Hrvatske, skrećući pozornost sa skandaloznog sadržaja snimljenih razgovora. Tako Hrvatska postaje kršiteljica međunarodnog prava, a Slovenija, koja je nedvojbeno kršila arbitražni sporazum, dakle i međunarodno pravo, postaje braniteljica međunarodnog prava. Umjesto simboličkog 'izbacivanja' Hrvatske iz EU, naime, slovenska politika pokušat će stvarno osporiti hrvatsko članstvo u EU predstavljajući Hrvatsku kao nevjerodostojnu i lažnu članicu europske obitelji, kao svojevrsnog uljeza koji nepoštivanjem arbitražne presude ne poštuje vladavinu prava, dakle jednu od najviših vrednota EU", komentira Novi list. Iscrpnije...

Aktivizam građana: Kako Bruxelles troši novac na službena putovanja?

Nakon što je otkrio da je predsjednik EK Jean-Claude Juncker potrošio 63 tisuće eura na putovanje air–taxijem za G20 sastanak u Turskoj, Access Info Europe pokrenuo je kampanju za pristup informacijama o putnim troškovima svih povjerenika u EK. U kampanji sudjeluje i GONG te poziva građane da se uključe postavljajući zahtjeve za informacijama o putnim troškovima za sve povjerenike tijekom cijele 2016. Iscrpnije...

Turista u Hrvatskoj sve više, ali hrvatskih turista sve manje

Broj turističkih noćenja ostvarenih 2016. godine unutar Europske unije kreće se oko 2,8 milijardi i u porastu je za dva posto prema 2015. Trend je zabilježen i u Hrvatskoj, sa 77,7 milijuna noćenja u 2016., od čega su 72 milijuna noćenja stranih gostiju, a samo 5,7 milijuna domaćih. Iako porast broja noćenja raduje, ono što je očito iz tih podataka jest “izumiranje” domaćeg gosta kao pojave u hrvatskom turizmu, što se pokazuje kao višegodišnji negativni trend koji ne bilježi nijedna druga članica EU-a. U brojkama - prošle je godine bilo 12 posto manje domaćih turista nego 2015. godine. Iscrpnije...

Klasna 'osjetljivost' europskog establišmenta

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio da će se Komisija, u kontekstu borbe protiv nejednakosti i siromaštva, zalagati za uvođenje minimalne plaće u svim članicama EU. Iako se na prvu čini hvalevrijednom inicijativom, par aspekata ju ipak svodi na činjenicu da ju promovira dužnosnik koji je kao luksemburški premijer upravo poticao tu nejednakost pretvarajući svoju državicu u poreznu oazu za europske kompanije. Naime, od 28 članica EU samo njih 6 u svojim zakonskim okvirima ne poznaje institut minimalne plaće. Iscrpnije...

Rumunjska vlada radi na pomilovanju korumpiranih političara

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis izjavio je da će sazvati referendum o spornom vladinom planu pomilovanja koji bi omogućio političarima da izbjegnu kaznene postupke. U nedjelju je više od 15.000 Rumunja izašlo na ulice Bukurešta i gradova diljem države prosvjedovati protiv planova vlade o dekriminalizaciji nekih prekršaja i pomilovanja, koje su kritizirali i Vrhovno vijeće sudaca i NGO-i. Socijaldemokratska vlada (PSD) novog premijera Sorina Grindeanua objavila je dvije hitne uredbe kojima bi se pomilovalo oko 2500 osuđenih na kazne do 5 godina zatvora, među kojima su političari, a njima bi se i dekriminalizirali neki prekršaji. Iscrpnije...

Tisuće Rumunja na prosvjedima - vlast ukida kazne za korupciju

Tisuće Rumunja izašle su u nedjelju na ulice Bukurešta i gradova diljem države kako bi prosvjedovali protiv planova vlade o dekriminalizaciji nekih prekršaja i pomilovanja nekih pritvorenika kroz hitne ukaze za koje kritičari tvrde da bi zaprijetili borbi protiv korupcije na najvišim razinima. Kabinet novog premijera Sorina Grindeanua prošlog je tjedna otkrio nacrt zakona o ukazima koji su kritizirali predsjednik, glavni tužitelj, vrhovni sud, glavni antikorupcijski tužitelj i čelnik uprave za borbu protiv organiziranog kriminala, kao i aktivisti i diplomati. Vlada namjerava dekriminalizirati zlouporabu položaja koja stvara štetu manju od 200 tisuća leija (oko 47.500 dolara). Iscrpnije...

Le Pen: EU je mrtva, ali to još ne zna

"Europska unija je neuspješni eksperiment i zato s njom treba završiti. EU je mrtva, ali još ne zna to. Doživjela je neuspjeh u svakom pogledu: u ekonomskom - što podrazumijeva vrlo slab gospodarski rast, u socijalnom - pri čemu raste siromaštvo, a nezaposlenost je na visokoj razini, i u sigurnosnom, jer EU nije u stanju zaštititi svoje granice i ne može nas zaštititi od terorizma", rekla je čelnica francuske krajnje desničarske stranke Nacionalni front Marine Le Pen. Iscrpnije...

Srbiji još četiri milijuna eura od EU za zbrinjavanje izbjeglica

Srbija će od Europske unije dobiti dodatnih četiri milijuna eura za pomoć migrantima, najavio je u Beogradu europski povjerenik za humanitarnu pomoć Christos Stylianides. Povjerenik je pohvalio srbijansku vladu za upravljanje migrantskom krizom i obećao da će EU pružiti dodatnu pomoć za prehranu izbjeglica i migranata u prihvatnim centrima diljem Srbije. Srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin priopćio je da Srbija neće povećavati kapacitete prihvatnih centara sa sadašnjih oko 6.000 mjesta, ocijenivši da je taj smještaj najkvalitetniji na migrantskoj ruti. Iscrpnije...

Njemačka legalizirala marihuanu u medicinske svrhe

Njemački zastupnici su jednoglasno odobrili legalizaciju marihuane u medicinske svrhe pa će liječnici od ožujka moći prepisati kanabis pacijentima s teškim oboljenjima poput raka, epilepsije, multiple skleroze. Njemačka se na taj način pridružuje europskim zemljama koje su legalizirale proizvode na bazi kanabisa: Austriji, Velikoj Britaniji, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunskoj, Slovenij, Španjolskoj, Hrvatskoj i Makedoniji. Pacijenti će moći na recept nabaviti ekstrakt kanabisa ili njegov sušeni cvijet. Iscrpnije...

Ministarstvo odabralo koncept: Branka Benčić hrvatska kustosica na 57. Bijenalu

Nezavisna kustosica i povjesničarka umjetnosti Branka Benčić bit će ovogodišnja kustosica hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu, 57. međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti u svibnju ove godine. Odluka je to Ministarstva kulture Republike Hrvatske, koje je time prihvatilo njezin prijedlog da Hrvatsku na ovoj uglednoj manifestaciji predstavi dvoje umjetnika: Tinu Gverović i Marka Tadić. Izložba naslovljena "Horizont očekivanja" realizirat će se kao dvostruka samostalna izložba, a temelji se na produkciji novih radova umjetnika, posebno osmišljenih za izlaganje na Bijenalu. Iscrpnije...

Broj isporučitelja mlijeka pao s 11.000 prije 4 godine na - 7.000

Domaćim mljekarama prošle je godine isporučeno 489,6 milijuna kilograma kravljeg mlijeka, što je 4,6 posto manje nego u 2015., pa je isporuka mlijeka pala drugu godinu zaredom, procjene su Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Podaci HPA za razdoblje od 2013. godine pokazuju stalni pad broja isporučitelja mlijeka – u 2013. godišnji prosjek isporučitelja iznosio je 11.018, da bi u godini kasnije njihov broj pao na 10.003, a u 2015. godini na 8.746. Podataka za lanjski prosinac još nema, a u studenome ih je bilo 6.811 - čak 106 isporučitelja manje nego u listopadu. Iscrpnije...

CMS: Hrvatski europarlamentarci protiv socijalnih prava građana i financijskih interesa Hrvatske

Hrvatski zastupnici u europskom parlamentu iz Klubova zastupnika Europske pučke stranke (HDZ, HSS) te Saveza liberala i demokrata za Europu (IDS, HNS) protive se ključnim odredbama Europskog stupa socijalnih prava kojima bi se štitila socijalna i ekonomska prava svih građana Unije. Usto, protive se i novim fondovima EU za pomoć državama EU, poručuju iz Centra za mirovne studije. Iscrpnije...

Tajani novi predsjednik EU-parlamenta, konzervativci preuzeli svu vlast

Dosadašnji potpredsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani iz Europske pučke stanke (EPP) izabran je za novog predsjednika Europskog parlamenta. S Tajanijem na čelu EP-a, Jean-Claudeom Junckerom na čelu Europske komisije i Donaldom Tuskom kao predsjednikom Europskog vijeća, konzervativna grupacija EPP sada će u potpunosti kontrolirati Bruxelles, poput američkih republikanaca koji će nakon inauguracije Donalda Trumpa u petak kompletno preuzeti vrh američke vlasti. Iscrpnije...

Amnesty: EU u ime borbe protiv terorizma ograničava prava i slobode

Donošenje zakona na brzinu, bez veće rasprave, proširenje ovlasti izvršne vlasti i sigurnosne službe na štetu pravosuđa, ublažavanje zahtjeva u vezi s podnošenjem dokaza, kažnjavanje mnogih oblika govora koji su daleko od poticanja na mržnju - mjere su uvedene u Europi nakon terorističkih napada u 2015, a čime se potkopavaju temelji Europske unije - pravda, jednakost i nediskriminacija, stoji u izvještaju Amnesty International. Piše ondje da su mjere "orvelijanske" te diskriminatorne prema muslimanima i izbjeglicama. Ovdje izvještaj. Iscrpnije...

May: Britanija ostaje prijatelj s EU, sva partnerstva se prekidaju

Britanska premijerka Theresa May zauzela se za "jasan i čist" razlaz s Europskom unijom kazavši da Brexit znači izlazak iz jedinstvenog europskog tržišta. May planira do kraja ožujka formalno pokrenuti proceduru razdruživanja od EU-a, nakon čega slijede dvije godine pregovora s Bruxellesom i europskim partnerima, a konačni sporazum će dati na glasovanje u britanski parlament. May je kazala da ostanak na jedinstvenom tržištu nije u skladu s prioritetom Londona da stavi pod kontrolu imigraciju iz EU-a, što onemogućava temeljno europsko načelo slobode kretanja europskih radnika ."Nećemo tražiti da ostanemo članicom jedinstvenog tržišta, ali ćemo tražiti najveći mogući pristup", objasnila je May, s obzirom na to da je 44 posto britanskog izvoza 2015. otišlo u EU. Iscrpnije...

Europska komisija uvodi restrikcije na - "kolačiće"

Europska komisija do sredine iduće godine najavljuje uvođenje novih pravila za tzv. kolačiće. Umjesto klikanja na svakoj web stranici koju posjete kao dosad, korisnici će u svojim preglednicima, Chromeu, Safariju ili Firefoxu, moći podesiti postavke za 'cookies' koje će stalno vrijediti. Iscrpnije...

Finska pokrenula eksperiment s univerzalnim temeljnim dohotkom

Finska je prva evropska država koja je pokrenula eksperiment s univerzalnim temeljnim dohotkom, idejom koja podrazumijeva bezuvjetnu dodjelu novca svim građanima. "Lijeva opcija trebala bi u univerzalnom dohotku vidjeti socijalni dodatak institucijama socijalne države, zdravstvu, obrazovanju, mirovinama. S druge strane, desnica univerzalni dohodak najčešće vidi kao mjeru kojom bi se zamijenile one postojeće. Tada bi on bio paravan za napad kapitala na državu blagostanja, a sam iznos dohotka bio bi puno manji od onoga koji osiguravaju državno financirano zdravstvo, obrazovanje i mirovine. U tom bi slučaju univerzalni dohodak predstavljao manji porezni pritisak na kapital nego institucije socijalne države i kao takav bi se tim snagama isplatio" kaže ekonomski analitičar Domagoj Mihaljević. Iscrpnije...

Hrvatska će se zadužiti za još 58 milijardi kuna

Najnoviji dokument Europske komisije pokazuje da će samo u ovoj godini za održavanje svog javnog duga Hrvatska morati izdati obveznice, trezorske zapise ili podići kredite u ukupnoj vrijednosti 17,2 posto BDP-a, odnosno svega onoga što će stvoriti u godinu dana, što je oko 58 milijardi kuna. Statistika Komisije pokazuje da je teret servisiranja duga, izražen u udjelu u BDP-u, u Hrvatskoj najveći od svih članica EU koje nisu u eurozoni. Primjerice, Bugarska treba tek 6,9 posto BDP-a kako bi servisirala javni dug, a Slovenija 12,5 posto. Iscrpnije...

Najmanje osam poginulih migranata u Sredozemlju, 750 spašenih

Najmanje osam migranata utopilo se kada se njihov čamac prevrnuo uz obale Libije, ali bi broj mrtvih mogao biti puno veći, objavila je talijanska obalna straža. Četvoro spašenih kaže da je više od stotinu ljudi bilo na čamcu koji se prevrnuo oko 50 kilometara od Libije. Različite vrste privatnih i ratnih brodova u posljednja su 24 sata iz središnjeg Mediterana spasili oko 750 migranata iz gumenih i drvenih čamaca. Godina 2016. bila je i najsmrtonosnija za migrante u Sredozemlju kada ih je poginulo gotovo 5000, objavila je Međunarodna organizacija za migracije. Iscrpnije...

Orban želi ponovno sustavno pritvarati migrante

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da želi sustavno pritvarati migrante koji stignu u zemlju, iako je to protivno europskim zakonima. "Moramo zaštititi svoj suverenitet", istaknuo je Orban. Po podacima od 27. prosinca, u mađarskim se prihvatilištima nalazi 467 ljudi, od kojih 273 u zatvorenim centrima. Budimpešta je 2013. prekinula sustavno pritvaranje migranata pod pritiskom EU-a, UNHCR-a i Europskog suda za ljudska prava. Iscrpnije...

Snježne oluje pogodile Njemačku i Francusku

Snježna oluja pogodila je neke dijelove zapadne Europe, prije svega Njemačku i Francusku. Polje niskog tlaka pod nazivom Egon ponovno je donijelo zimu u Njemačku, pri čemu je u noći na petak nevrijeme praćeno obilnim snijegom prvo zahvatilo zapadni dio zemlje. U toku dana proširilo se i na istočni dio. U frankfurtskoj zračnoj luci jutros je otkazano 125 letova zbog jakih naleta vjetra, a slična situacija zabilježena je i u ostalim zračnim lukama u središnjoj Njemačkoj. U Francuskoj, prekid struje pogodio je više od 237.000 domova, kada je oluja prešla preko Normandije i regija sjeverno od Pariza. Jedna je žena poginula u Saint-Jeannetu, na jugoistoku Francuske, kada je na nju palo stablo. U nekim dijelovima Francuske, škole i fakulteti bili su prisiljeni u petak zatvoriti vrata. Iscrpnije...

Biljana Borzan: Nedopustivo da dostava za 200 km bude skuplja nego za 500 km

Cijena prekogranične dostave često je i do pet puta veća od domaćih cijena - događa se da bez očitog razloga građani dostavu za 200 kilometara plate dva ili tri puta više nego za 500 km, rekla je Biljana Borzan, hrvatska eurozastupnica koja je imenovana Izvjestiteljicom Europskog parlamenta za pregovore o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa. Jedan od glavnih ciljeva Uredbe je smanjiti neopravdane razlike u cijenama dostave i sniziti cijene dostave koje plaćaju potrošači i mala poduzeća. Iscrpnije...

Ministar Marić: Ispuniti kriterije da bi uveli euro; Linić: Ne još!

Da bi Hrvatska uvela eura mora ispuniti niz kriterija nakon kojih slijedi period prismotre, a najvažniji i najizazovniji kriterij smanjenje je javnog duga, rekao je ministar Marić sinoć u Otvorenom. "Kada smo mi bili na razini kamatnih stopa kao Slovačka imali smo slično gospodarstvo, oni su u međuvremenu uveli euro i danas su naša gospodarstva neusporediva. No ne samo zbog valute već svega što su morali učiniti kako bi ga uveli", rekao je. Bivši ministar Linić smatra da ne treba žuriti s uvođenjem eura: "Imamo fiskalne nestabilnosti, mali broj zaposlenih i mali broj proizvodnje a veliki javni dug". Iscrpnije...

Odbor EU: Dajte robotima status "elektroničkih osoba"

Odbor Europskog parlamenta usvojio je izvještaj kojim poziva Europsku uniju da robotima prizna pravni status kojim bi ih se kategoriziralo kao "elektroničke osobe". No, iako su osobe, u izvještaju se kaže kako bi proizvođači robota morali u njih ugrađivati "prekidač za ubijanje" kako bi se spriječilo pobune robota, nešto što su vidjeli u filmovima 'Terminator'. Izvještaj se dotiče i mogućnosti rasta nezaposlenosti zbog robota, a kao rješenje predlažu - temeljni prihod. Iscrpnije...

EK: Šanse da Hrvatska za 10 godina ispuni uvjete za euro su - 10 posto

Ne dogodi li se na razini Europske unije i ECB-a znatno omekšavanje postojećih pravila i tzv. Maastrichtskih kriterija, vjerojatnost da će Hrvatska za deset godina ispunjavati uvjete za ulazak u eurozonu iznosi - 10 posto, procjenjuje Europska komisija, a piše Poslovni nakon razgovora premijera i guvernera koji su se složili da euro treba uvesti što prije. Iscrpnije...

Glavni uzrok smrti radnika u EU - rak!

Gotovo svaki peti radnik u Europskoj uniji na radnom je mjestu izložen nekoj od kancerogenih tvari, a čak 53% smrti koje se povezuju s radnim okruženjem na razini Unije posljedica su izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka. U brojkama to znači da svake godine u Europskoj uniji zbog izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka ili sudjelovanja u procesima u kojima su bili izloženi kancerogenim agensima umire 102,5 tisuća osoba. Europska agencija za zaštitu na radu zbog ovoga pokreće kampanju za zdrava radna mjesta. Iscrpnije...

SAD izvodi kompleksnije vježbe u Europi kao odgovor na 'rusku agresiju'

Američka vojska obećala je povećati kompleksnost vojnih vježbi koje će izvoditi u Europi kao odgovor na „rusku agresiju“. U njemačku su stigli brojni tenkovi, kamioni i ostala oprema kojom NATO pokušava osnažiti europski istočni bok. „Da budem jasan: ovo je dio naših poteza da se suprotstavimo ruskoj agresiji, osiguramo teritorijalni integritet naših saveznika i održimo Europu koja je cjelovita, slobodna, prosperitetna i mirna“, objasnio je Tim Ray, zamjenik zapovjednika europskog zapovjedništva SAD-a. Iscrpnije...

Sturgeon: Neprihvatljivo je da Škotska ne zna ništa o rokovima za izlazak iz EU

Škotska ministrica Nicola Sturgeon izjavila je da zna vrlo malo o britanskim rokovima za izlazak iz EU što je nazvala "neprihvatljivom" situacijom šest mjeseci nakon što su birači u Velikoj Britaniji glasali za Brexit. Predsjednica Škotske nacionalne stranke (SNP), Sturgeon je prije referenduma vodila kampanju za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU i škotski su se birači izjasnili za ostanak u EU, kao i sjeverna Irska, dok su Engleska i Wales glasali za izlazak. Sturgeon je za BBC rekla da bi se britanska vlada u pregovorima s Bruxellesom trebala postaviti tako da postigne kompromis sa Škotskom i pridobije je, umjesto da se fokusira na migracijsko pitanje. Iscrpnije...

Rupel: Treba se pripremiti na podjelu Europe na megaregije

Slovenski je predsjednik Borut Pahor upozorio na realnu perspektivu "regionalizacije" EU, a ideju je razradio Dimitrij Rupel, bivši ministar vanjskih poslova. Kao jednu od mogućnosti navodi kombinaciju s formiranjem istočne, zapadne, sjeverne, južne i središnje megaregije. Sloveniju vidi u središnjoj megaregiji, zapravo proširenoj Višegradskoj skupini kojoj bi se pridodale Austrija i Slovenija. U tom bi slučaju, predviđa Rupel, Hrvatska zajedno s Bugarskom i Rumunjskom činila istočnu megaregiju, u sjevernu bi se udružile skandinavske i baltičke države, a u južnu mediteranske članice Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal i Španjolska. Politički i gospodarski najjaču skupinu činile bi članice iz zapadne megaregije - Belgija, Francuska, Irska Luksemburg, Njemačka i Nizozemska. Iscrpnije...

Članice EU zaposlile milijune ljudi novcem iz ESF-a, Hrvatska tek 177

Europska komisija objavila je izvješće o evaluaciji ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF) tijekom razdoblja 2007. – 2013., s posebnim izvješćem za svaku državu članicu. Izvješće pokazuje da je do kraja 2014. najmanje 9,4 milijuna europskih građana našlo posao uz pomoć Fonda, a 8,7 milijuna steklo je neku kvalifikaciju ili certifikat. Prema izvješću za Hrvatsku program je obuhvatio 17 tisuća sudionika, od kojih je 1092 dobilo novu kvalifikaciju, a 177 ušlo u radni odnos. Hrvatska je od 179 milijuna ponuđenih eura iskoristila samo 76 milijuna, odnosno 42.5 posto, što je daleko ispod prosjeka ostalih članica od 79 posto. Iscrpnije...

Vlada deregulira rad autoškola

Neke od mjera u Akcijskom planu kojim se poduzetnike kani rasteretiti različitih parafiskalnih nameta uz poštovanje EU Direktive o uslugama i EU pravila tržišnog natjecanja odnose se na ukidanje ograničenja broja novoosnovanih autoškola ovisno o procjeni države, odnosno autoškole će se osnivati prema tržišnim uvjetima. Ukida se i fiksna tarifa nastavnog sata u autoškoli. Dosad je u Hrvatskoj isključivo HAK organizirao i provodio vozačke ispite, dok su autoškole same određivale cijenu višu od minimalno propisane. Prometni stručnjak Željko Marušić komentira da će promjene "loše pretvoriti u kaotično". Iscrpnije...

Profesor koji je predvidio Brexit i pobjedu Trumpa predviđa - raspad EU

Britanski profesor Mark Blyth smatra kako bi se Europska unija mogla raspasti u 2017. godini, piše Express. Blyth, profesor političke ekonomije u 2016. prognozirao je da će Velika Britanija glasati za izlazak iz EU, pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i negativan ishod talijanskog referenduma, što je bilo protivno većini anketa i mišljenja drugih stručnjaka. Blyth misli kako bi se Europska unija mogla raspasti i prije nego što Velika Britanija službeno pokrene proces izlaska iz EU. Iscrpnije...

Juncker 15 godina radio protiv borbe s utajom poreza

Aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kao luksemburški premijer opstruirao je reguliranje oporezivanja multinacionalnih kompanija na europskom tlu, objavili su Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, britanski list Guardian te njemačka radio-postaja NDR koji su došli u posjed bilješki njemačkih diplomata. Radi se o sudjelovanju luksemburških predstavnika u jednom od tajnovitijih briselskih odbora, Skupini za kodeks poslovnog oporezivanja. Bilješke njemačkih diplomata pokazuju kako su male članice - poput Luksemburga i Nizozemske - godinama iskorištavale svoje pravo glasa kako bi opstruirale pokušaje reformi koje bi spriječile utaju poreza i tako zaštitile svoje nacionalno porezno zakonodavstvo. Iscrpnije...

Novi natječaj za rezanje brodova: 50 do 250 tisuća eura po brodu

Prošli je tjedan otvoren novi natječaj za trajno uništenje ribarskih brodova, a ovaj se puta nudi 50 do 250 tisuća eura po brodu (znači od 370 tisuća do 2 milijuna kuna), a za najviše 57 plovila. Natječaj traje do 1. veljače. Cilj rezanja brodova - zaštita ribljeg fonda. Iscrpnije...

Jednostavnija procedura za 50.000 eura pomoći mladim seljacima

Dobra vijest za sve mlade koji se bave poljoprivredom i žele ostati na selu. Baš za njih Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je novi natječaj na koji mogu prijaviti svoje projekte. Za svaki mogu povući 50.000 eura, i to iz europske omotnice za mlade poljoprivrednike. Potpore su nepovratne, a dio novca mogu dobiti odmah, avansno. Vjetar je to u jedra svim proizvođačima hrane na selu čiji su projekti dobili europski novac. Do sada je potpore dobilo njih 270. No tu nije kraj. Ministarstvo je upravo raspisalo novi natječaj i pojednostavilo proceduru, piše HRT. Iscrpnije...

16 lidera koji će u 2017. oblikovati budućnost EU

Izazov za njemačku kancelarku Angelu Merkel predstavlja Frauke Petry i njena antieuropska stranka Alternativa za Njemačku. Francuska političarka i šefica ultra desne stranke Nacionalne fronte Marine Le Pen još je jedna od populističkih snaga u Europi o kojoj će se sljedeće godine dosta pričati, baš kao i o Geertu Wildersu i nizozemskoj Stranci za slobodu. Iscrpnije...

Pretvara li se Europa zaista u Orbanovu tvrđavu?

Viktor Orban postao je najglasniji europski državnik kada je u pitanju zaustavljanje useljavanja u Europu i žestoki kritičar politike otvorenih vrata Angele Merkel. Njemačkoj odašilje poruke da želi zajedno raditi u interesu europske sigurnosti što zapravo znači potpuno zatvaranje vrata. Potpuni nedostatak empatije i humanosti među europskim vođama, što se prelijeva i na javno mnijenje u odnosu prema izbjeglicama koji bježe pred razaranjima na Bliskom istoku i Africi, poražavajući je. Umjesto da se problemi nastoje zaustaviti na svom izvoru mnogi se zalažu za gradnju žičane ograde i zidova, piše Tportal. Iscrpnije...

Što nam vrijedi rast BDP-a od tri posto kad i dalje zaostajemo

Unatoč izlasku iz recesije i ubrzanju gospodarskog rasta, Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe (EU10), pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. Naime, RH je 2005. godina bila razvijenija od prosjeka EU-a 10, dok 2015. zaostaje čak 17%. Rast koji ostvaruje u posljednje dvije godine očito je prespor i rezultira daljnjim odmakom od prosječne razvijenosti EU-a 10 i od EU-a 28 te time Hrvatska ove godine postaje druga najmanje razvijena članica EU-a 28, nakon Bugarske, ističu u HGK. Iscrpnije...

Europljani se više boje nezaposlenosti nego terorizma, a pola ih smatra da će njihova djeca živjeti još teže

Čak 56% ispitanika u EU smatra da će život današnje djece u Uniji biti teži nego život njihove generacije, pokazalo je istraživanje Eurobarometra. Nezaposlenost ispitanici vide kao glavni problem za EU (njih 45%). Više od jedne trećine (36%) ocjenjuju da su glavni izazovi socijalne nejednakosti i migracijski val, dok 31% drži da su to terorizam i sigurnosna pitanja. Iscrpnije...

Umro najprljaviji čovjek u Europi

Češki beskućnik Ludvik Doležal, poznat kao "najprljaviji čovjek Europe", preminuo je u napuštenoj kući na jednoj farmi gdje je živio posljednjih nekoliko godina. 60-godišnjak je patio od neobičnog psihološkog poremećaja zbog kojeg je palio sve što bi mu došlo pod ruku te spavao u pepelu koji je trljao u svoju kožu. Palio je gume, plastiku pa čak i svoje osobne stvari zbog čega je naposljetku i ostao bez svega. Iscrpnije...

Tunis: Uhićen nećak berlinskog napadača Anisa Amrija!

Tuniske vlasti uhitile su nećaka napadača sa božićnog sajma iz Berlina Anisa Amrija i još dvojicu muškaraca.Tunisko Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da su trojica muškaraca, starih između 18 i 27 godina, bili pripadnici takozvane Islamske države te su zadržani u pritvoru. Nećak napadača iz Berlina Anisa Amrija priznao je da je sa stricem komunicirao preko aplikacije za razgovore Telegram. Komunicirali su šifriranim porukama kako bi izbjegli nadzor sigurnosnih službi. Ćelija u kojoj je bio nećak Anisa Amrija djelovala je na području Tunisa. Iscrpnije...

Berlinske žrtve su iz - Njemačke, Italije, Češke, Ukrajine, Izraela i Poljske

Među 12 žrtava terorističkog napada kamionom u Berlinu je sedam Nijemaca kao i državljani Italije, Češke, Ukrajine, Izraela i Poljske, objavila je njemačka Savezna kriminalistička policija. Među ubijenima u napadu nije bilo djece, a neki od ozlijeđenih još su u po život opasnom stanju u berlinskim bolnicama. Iscrpnije...

Od idućeg ljeta hrvatski vinari moći će koristiti ime teran

Europska komisija dopustit će Hrvatskoj ograničeno korištenje imena teran - rekao je slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan, dok je bivši hrvatski ministar turizma Veljko Ostojić bio najavio da će "problem biti riješen najkasnije do lipnja 2017.". Problem nije trebao ni nastati jer je slovenska zaštita terana krenula s krivom pretpostavkom da se kraški teran radi od sorte refošk. Hrvatski znanstvenici su dokazali da to nije istina. Iscrpnije...

Popularnost anti-imigrantskog AfD-a raste nakon napada u Berlinu

Podrška njemačkoj anti-imigrantskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) nakon terorističkog napada u Berlinu narasla je na 15,5 posto, najviše ove godine, pokazala je anketa koja će biti objavljena u subotu. Opći izbori u Njemačkoj održat će se oko rujna iduće godine, a desna stranka AfD je na 15,5 posto podrške, što je 2,5 postotnih bodova rasta popularnosti u odnosu na prošli tjedan, stoji u anketi Insa instituta izrađenoj za novine Bild. Iscrpnije...

Iz istočne Europe se iseljava više liječnika nego iz Hrvatske

Egzodus liječnika iz Hrvatske u prve tri i pol godine od ulaska u EU svojim je razmjerima sličan onome što su nakon pristupanja uniji doživjele druge države, poput Poljske ili Češke. Rumunjska na primjer, prošle je i puno gore, dok je iz Hrvatske liječničke komore otišlo 525 liječnika, Rumunjsku je napustilo 14.000 liječnika i više od 50.000 medicinskih sestara, a svake se godine stvara novi minus od 500 liječnika. Iscrpnije...

400 tisuća Belgijanaca dobiva novac za dolazak na posao biciklom

U Belgiji je više od 400 tisuća stanovnika dobilo svojevrsnu 'odštetu' za korištenje bicikla kao prijevoza za odlazak na posao – točnije, isplaćeno im je ukupno 93 milijuna eura. Riječ je o poticaju, doplatku na plaću kojeg isplaćuje firma svojem zaposleniku, a obračunava se po prijeđenoj kilometraži. U brojkama: radnik koji je od posla udaljen petnaestak kilometara i radi 210 dana u godini, te prima naknadu od 0,22 eura po kilometru – u jednoj godini će zaraditi 1.386 eura. Iscrpnije...

Osumnjičenik za napad u Berlinu uhićen ljetos, pušten jer nije bilo dokaza

Njemačka policija u potrazi je za 24-godišnjim Tunižaninom koji bi mogao biti povezan sa smrtonosnim napadom kamionom na posjetitelje božićnog sajma u Berlinu s obzirom da su njegovi otisci pronađeni u kamionu kojim je napad izveden. Njemačka je ponudila nagradu do 100.000 eura za informacije koje bi vodile uhićenju Anisa Amrija. Policija navodi da bi mogao biti naoružan i opasan. Bio je četiri godine u talijanskom zatvoru i pušten je jer nije mogao biti deportiran u domovinu, Guardian javlja kako je bio pod prismotrom njemačkih protuterorističkih službi od siječnja, bio je uhićen ljetos u Berlinu ali pušten jer nije bilo dokaza. Njegov otac za The Sun kaže da je Amri radikaliziran u talijanskom zatvoru. Iscrpnije...

Tko smije graditi mrežu optičkih kablova?

Hrvatska se država nalazi pred infrastrukturno iznimno bitnom odlukom – tko će graditi mrežu optičkih kablova za brži i jeftiniji širokopojasni internet? Članstvo u EU i ovisnost o pomoći fondova stavlja Njemaču u poziciju da inzistira na tome da mrežu gradi T-com. Vlada pak smatra da bi gradnju i vlasništvo nad takvim strateškim resursom trebala preuzeti država. Iscrpnije...

Ston: 48 milijuna kuna iz Bruxellesa za obnovu tvrđava i zidina

Ston je osigurao 48 milijuna kuna iz fondova EU za projekt obnove tamošnjih zidina i tvrđava vrijedan 61,6 milijuna kuna. Dakle, ide se u rekonstrukciju, uređenje i opremanje tvrđava Veliki Kaštio i Koruna, rekonstrukciju i uređenje poteza južnog zida Stonskih zidina te uređenje parka Komarda, obnovu i proširenja Stonskog lapidarija, obnovu Napoleonova puta, nadogradnju tematske staze ''Pelješac - vinsko carstvo''. Zidine su duge 5,5 kilometara, imaju 40-ak kula i pet tvrđava, povezuju Ston i Mali Ston, najduže su u Europi i druge najdulje u svijetu. Iscrpnije...

Vozač kamiona iz napada u Berlinu: Poljak izboden i upucan

Vlasnik poljske kompanije koja je vlasnik kamiona kojim je jučer izveden teroristički napad u Berlinu rekao je kako je upravo poljski vozač bio prva žrtva terorista. Naime, kako tvrdi vlasnik kompanije Ariel Zurawski, 37-godišnji vozač Lukasz Urban izboden je i upucan u vozilu prije početka krvavog pohoda. Zurawski je kazao i kako su ga njemačke vlasti zamolile da identificira tijelo ubijenog vozača Urbana sa slika. "Njegovo lice je bilo natečeno i krvavo. Očito je da se borio za goli život", kazao je Zurawski. Iscrpnije...

Merkel o napadu u Berlinu: Terorizam!; Napadač u bijegu

"Moramo pretpostaviti da je ovo teroristički napad. Prožima me užas zbog mogućnosti da je ovo napravio netko iz izbjegličkih centara, gdje toliko Nijemaca pomaže svim tim ljudima", rekla je njemačka kancelarka Merkel dan nakon napada u Berlinu u kojemu je 12 osoba poginulo, a njih 48 ranjeno. Pakistanac Naved B. (23) osumnjičen je za ubojstvo 12 i ranjavanje 48 ljudi. DPA saznaje iz sigurnosnih krugova da je u Njemačku došao preko tzv. balkanske rute. Berlinska policija, međutim, nije sigurna je li uhićeni Pakistanac bio vozač kamiona odgovoran za napad, a građane Berlina pozvala je na pojačane mjere opreza. Iscrpnije...

Hrvatska na 58% potrošačke moći EU, blizu Rumunjske i Bugarske

Hrvatska je između Bugarske i Rumunjske po standardu kupovne moći u Europskoj uniji - hrvatski je potrošač prošle godine imao kupovnu moć 58% od prosjeka Europske unije (ovdje otužna infografika). Bugarska je bila na 53%, a Rumunjska na 59% s tim da su obje ove države rasle od 2013. do 2015., za razliku od Hrvatske. Iznad ovih triju država su Latvija i Mađarska (30 do 40 posto ispod prosjeka EU), dok je prva Luksemburg s 137%. Iscrpnije...

Kontrole na granicama EU - hoće li biti kolona u Hrvatskoj?

Europska komisija odlučila je od 2018. uvesti kontrole na vanjskim granicama EU za sve, i državljane Unije i stanovnike trećih država, čime bi se na granice mogli vratiti kilometarski redovi. Htjeli su vratiti i posebne kontrole na granicama zemalja koje jesu i nisu u Schengenu (Hrvatska nije), što bi za Hrvatsku značilo duple kontrole, no Bruxlles je prihvatio hrvatski prijedlog da trenutačno jedinstvena granična kontrola koja postoji između Hrvatske i Slovenije ne bude razdvojena. Predsjednica Grabar-Kitarović sugerira da se neke probleme ipak može očekivati. Ono što je sigurno je da će se na granicama Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom provoditi registracija. Iscrpnije...

Od 2018. obvezna evidencija građana prilikom ulaska i izlaska iz EU

Prema prijedlogu Europske komisije Europska unija postat će sličnija Americi - kao što američki građani prilikom ulazaka i izlazaka moraju proći kontrolu osobnih podataka, od 2018. to će morati i građani EU, bez obzira dolaze li iz država koje su u Schengenu ili koje to još nisu. Dakle, evidencija europskih građana prilikom ulaska i izlaska iz Europske unije bit će obavezna. Dosad je bilo obavezno samo za građane trećih država i zemalja koje nisu članice EU-a. Iscrpnije...

Ove godine nastradalo 7189 migranata

Skoro 7.200 migranata i izbjeglica nastradalo je ove godine, od čega polovica u Sredozemnom moru, što je 20 posto više nego prethodne godine. Od 7.189 poginulih i nestalih, najviše, 4.812 migranata, nastradalo je pokušavajući prijeći Sredozemlje. Prošle godine u Mediteranu je život izgubilo 3.567 ljudi, a povećanje broja nastradalih ove godine još je dramatičnije imajući u vidu da se 2016. godine broj migranata koji su došli u Europu prepolovio. Iscrpnije...

Poljska: Bunt novinara - petak "Dan bez političara" u medijima

Glavni poljski mediji, osim državnog radija, televizije i agencijskog servisa, proglasili su petak za Dan bez političara u medijima. O političarima se neće govoriti, a fotografije zastupnika bit će objavljivane bez lica u znak prosvjeda zbog novih drastičnih ograničenja za izvještavanje iz poljskog parlamenta. Nova pravila kretanja novinara, izdavanja akreditacija i snimanja plenarnih sjednica i rada odbora predstavio je u srijedu predsjednik donjeg doma poljskog parlamenta Marek Kuhćinjski. Novinari bi uskoro trebali biti premješteni u novi Centar za medije izvan glavne zgrade, a pristup u glavnu zgradu dobila bi samo po dva reportera iz svake redakcije. Iscrpnije...

Europska unija produljila gospodarske sankcije Rusiji još 6 mjeseci

Nakon dvanaestosatnih razgovora završio je posljednji ovogodišnji sastanak čelnika država i vlada zemalja EU. Čelnici EU-a produljili su gospodarske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, postigli dogovor o jamstvima za Nizozemsku, što bi trebalo osigurati dovršetak ratifikacije sporazuma o pridruženom članstvu EU i Ukrajine, potvrdili privrženost dogovoru s Turskom o migracijama te pozvali na hitno otvaranje humanitarnog koridora do Alepa, kako bi se mogli evakuirati civili i izbjegla humanitarna katastrofa u tom sirijskom gradu. Iscrpnije...

Pala industrijska proizvodnja u EU - u RH rast znatno usporen

Rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj znatno je usporio u listopadu u odnosu na prethodni mjesec, dok je u EU i eurozoni pad proizvodnje ublažen, pokazuju podaci Eurostata. U listopadu je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla 1,6% u odnosu na prethodni mjesec, kada je poskočila 3,6% na mjesečnoj razini. Na području 28-člane EU proizvodnja je, pak, u listopadu pala za 0,3% u odnosu na rujan, kada je smanjena za 0,7%. Iscrpnije...

EU fondovi: Tečaj o mogućnostima financiranja projekata za poduzetnike za 3.749 kuna

Geologika Regulus organizira trodnevni tečaj o mogućnostima financiranja projekata za sve zainteresirane poduzetnike u iznosu od 3.749 kuna. Ulaskom u EU hrvatski su građani dobili mogućnost financiranja projekata iz europskih fondova, a do 2020. na raspolaganju nam je otprilike osam milijardi eura koji čekaju da budu iskorišteni. Naučite specifičnosti vezane uz poduzetničke natječaje, jer popis mogućnosti za financiranje je uistinu velik. Iscrpnije...

Varoufakis: Slavimo fašiste, dekonstrukcija Europe se ubrzava

"Velika ekonomska kriza 30-ih godina prošloga stoljeća nije se dogodila ni socijalizmu ni komunizmu, nego upravo kapitalističkom sustavu. Nemojmo zaboraviti, deseci milijuna ljudi posljedice krize platili su svojim životom. Nismo daleko od takva scenarija", upozorava Janis Varufakis. U intervjuu za Lider govorio je i o dekonstrukciji Europe, te usponu radikalne desnice. Iscrpnije...

Rekordan broj zaposlenih u EU - 232,5 milijuna građana

Broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao je u trećem tromjesečju 0,2% u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je bio porastao još više - 0,8%. Na razini EU porast je bio 0,3% na 232,5 milijuna zaposlenih građana, što je rekordni broj, a od čega je njih 153,4 milijuna bilo u eurozoni, što je najviše od četvrtog tromjesečja 2008. godine. U Hrvatskoj je broj zaposlenih u trećem tromjesečju porastao za 2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsnažnije od posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja kada je zabilježena ista stopa rasta. Iscrpnije...

Vučić o blokadi pregovora EU-a i Srbije: Dosta je hrvatskog iživljavanja

„Dosta je hrvatskog iživljavanja“, poručio je srpski premijer Aleksandar Vučić nakon što je Hrvatska blokirala otvaranje poglavlja 26 u pregovorima Europske unije sa Srbijom. Radi se o primjedbama Hrvatske i nekoliko drugih članica u vezi s obrazovanjem na manjinskim jezicima – Srbija jest započela prevođenje udžbenika osnovnih škola na hrvatski, ali još uvijek nije počela raditi na prevedenim udžbenicima za srednje škole ili posebnim udžbenicima za pripadnike hrvatske zajednice. „Srbija je cijelo vrijeme bila strpljiva i trudila se ne reagirati, ali će od sada drugačije razgovarati“, poručio je Vučić. Iscrpnije...

Novac iz EU fondova može povećati održivost, ali se mnogi izgube u procesu

Novac iz EU fondova može tvrtkama uvelike povećati održivost njihovih projekata, no isto tako, radi se o tome Jedinice lokalne samouprave mogu aplicirati za EU novac čak i za pripremu velikih projekata, a isto tako i za edukaciju svojih kadrova. No problem je što imamo veliku razliku u financijskim kapacitetima jedinica, istaknula je Ariana Vela, konzultantica za EU fondove na okruglom stolu na tu temu: "Možemo se zavaravati da su EU fondovi namijenjeni svima, ali realnost pokazuje da nije tako“. Iscrpnije...

Merkel primila Plenkovića: Odnosi između Hrvatske i Njemačke su sjajni

Njemačka kancelarka Angela Merkel primila je u Berlinu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića uz vojne počasti, nakon čega je slijedio razgovor u kabinetu. Merkel je rekla kako ne mora isticati da su "njemačko-hrvatski odnosi sjajni" te da stotine tisuće Hrvata u Njemačkoj tvore most između dviju zemalja. Merkel je naglasila i kako dvije zemlje zauzimaju isto stajalište oko stanja u Ukrajini te o izbjegličkom valu koji je prošao kroz Hrvatsku. Na tapeti se našla i BiH, kojoj bi trebalo dati podršku na putu za EU, a premijer Plenković uzvratio je riječima potpore. Iscrpnije...

S manje od 15 kuna dnevno živi 38 tisuća hrvatskih građana

U zemljama članicama EU-a oko 5,5 milijuna ljudi živi s manje od 1,90 eura dnevno, a 8,6 milijuna njih s 3,10 eura dnevno. U Hrvatskoj s manje od 1,90 eura dnevno živi 0,9% stanovnika, a 1,8% njih s manje od 3,10 eura. To znači da s manje od 1,9 eura ili 14,3 kune dnevno u Hrvatskoj živi 38.560 osoba, a s manje od 3,10 eura ili 23,3 kune dnevno raspolaže 77.130 građana. Iscrpnije...

Po prvi put u povijesti na čelu Lega neće biti Danac

Jørgen Vig Knudstorp, glavni izvršni direktor i čovjek kojeg svi navode kao spasitelja Lega, vjerojatno najpoznatije danske kompanije, uskoro će preuzeti novu ulogu u menadžmentu. Na njegovo mjesto dolazi Britanac Bali Padda koji će time postati prva osoba rođena izvan Danske na čelu legendarne tvrtke čije se sjedište nalazi u gradiću Billundu. Promjena na čelu Lega dolazi u vrijeme kad se kompanija nalazi u vjerojatno najuspješnijem razdoblju u povijesti. Samo u posljednjih godinu dana broj radnika je povećan za gotovo četvrtinu i Lego sada zapošljava oko 18,5 tisuća ljudi. Iscrpnije...

Nabava po uzoru na EU: U hrvatskim javnim ustanovama bit će domaće namirnice

Hrvatska će, čini se, posegnuti za modelom kratkog lanca opskrbe kad je u pitanju nabava hrane za javne ustanove, poput bolnica, škola, vrtića, policije ili vojske, koji u konačnici znači svježiju hranu. Akcijske planove kojima promoviraju nabavu svježe hrane za javne ustanove koja samim time ima i više hranjivih vrijednosti, provodi čak 18 članica Europske unije, a taj trend posebice je ojačao posljednjih godina otkad su uvedene sankcije Rusiji.Tako primjerice politiku nabave hrane u roku od 48 sati od polja do stola uspješno provode i Italija i Austrija, piše Novi list. Iscrpnije...

10 razloga zašto je EU na rubu raspada

Iako je recesija završena, još traje i raste raslojavanje u društvu i nastaje sve veći društveni jaz, a smanjuje se srednji sloj građana. Više nego ikada EU je podijeljen na dva dijela, na bogate države na sjeveru kontinenta i siromašne države na njegovu jugu. Njemačka dominacija stvara animozitet kod nekih članica, a problem su i pretjerana birokracija te nepotrebni propisi. Iscrpnije...

EU će dijeliti vaučere općinama i gradovima da uvedu besplatni Wi-Fi

Do ljeta 2017. trebala bi zaživjeti inicijativa WiFi4EU, u kojoj EU nudi tijelima lokalne vlasti mogućnost da građanima ponude besplatan pristup Wi-Fi mrežama. Dijelit će se vaučeri kojima će moći kupovati i instalirati vrhunsku opemu za lokalne točke pristupa WI-FI mreži. Ostale troškove tih hotspotova snosit će lokalne vlasti. Iscrpnije...

Natječaj EU: Po 50.000 eura mladim poljoprivrednicima

21. prosinca otvara se natječaj „Potpora mladim poljoprivrednicima“ kojim će se dijeliti 50.000 eura po projektu, 100% bespovratno, od čega 85% daje EU, ostalo RH. Korisnici su mladi poljoprivrednici (od 18 od 40 godina), a novac može ići za kupnju životinja, bilja, sjemena i sadnica, gradnju i opremanje objekata, kupnju i zakup zemljišta, kupnju mehanizacije i strojeva, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada itd. Ovdje cijeli pravilnik, ovdje popis prijašnjih korisnika ovog programa (njih 260 dobilo 100 milijuna kuna) Iscrpnije...

Novosti: Bruxellesova rezolucija o Rusiji - objava hladnog rata

Europski parlament izglasao je prošlog tjedna militaristički intoniranu rezoluciju o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane, koju je sponzorirala poljska konzervativka Anna Fotyga i gurao neformalni antiruski blok, a koja tretira Rusiju i Islamsku državu kao istovjetne pojave. Rijetko ratoboran dokument koji su mnogi njegovi zastupnici doživjeli kao otvorenu objavu hladnog rata Ruskoj Federaciji, pišu Novosti i dodaju da Bruxelles na rusku propagandu odgovara istim sredstvima. Ovdje rezolucija. Iscrpnije...

Renzi daje ostavku: Talijani masovno odbacili premijerove ustavne promjene

Talijanski premijer Matteo Renzi izgubio je na jučerašnjem referendumu o ustavnim promjenama - prema izlaznim anketama protiv ustavnih promjena glasovalo je između 54 i 58 posto glasača, a za reforme je glasovalo između 42 i 46 posto birača. Reformama se ukidalo paritetni dvodomni sustav, gdje su i Senat i Zastupnički dom trebali izglasovati identičan zakon. Sve stranke su bile za ukidanje Senata, ali su pozvale na glasovanje protiv samo zato da sruše Renzija. Ako i službeni podaci potvrde prognozu izlaznih anketa, Renzi će podnijeti ostavku ne samo na premijerski položaj, već i na čelništvo Demokratske stranke. Iscrpnije...

Kandidat Zelenih Van der Bellen novi predsjednik Austrije

Kandidat krajnje desne Slobodarske stranke Norbert Hofer priznao je poraz na predsjedničkim izborima u Austriji, javlja BBC. Vijest je objavio menadžer kampanje, što znači da je novi austrijski predsjednik kandidat Zelene stranke Alexander Van der Bellen. Iako je uloga austrijskog predsjednika uglavnom ceremonijalna, ovi su izbori bili vrlo važni iz simboličnih razloga, budući da su se mnogi bojali da će na valu populizma na tu funkciju prvi put nakon 1945. doći kandidat rigidne desnice. Austrijska dražvna televizija ÖRF javlja da je der Bellen osvojio 53,6 posto, a Hofer 46,4 posto. Iscrpnije...

Dogovor Bruxellesa i Berlina: Njemačka počinje naplaćivati korištenje autocesta

Njemačka će početi naplaćivati korištenje svojih autocesta, dogovorili su se njemački ministar prometa Alexander Dobrindt i europska povjerenica za promet Violeta Bulc. One najkraće, desetodnevne vinjete koštat će između 2,5 i 20 eura, ovisno o snazi motora i količini ispušnih plinova, dvomjesečna između 16 i 30 eura, a godišnja 130 eura. Uvođenje vinjeta ne očekuje se prije kraja iduće godine. To je za strance, Nijemcima će povrat novca od vinjeta kroz porez biti vezan uz ekološki otisak auta. Iscrpnije...

Butkovićevu odluku o zabrani Ubera riješit će Europski sud

Ministar prometa Oleg Butković tvrdi da Uber nezakonito prevozi ljude te prijeti kaznama i oduzimanjem vozila, što taksi udruge podržavaju. No čini se da će i hrvatske i europske dvojbe o legalnosti Ubera riješiti Europski sud pravde sa sjedištem u Luxembourgu, koji će u utorak saslušati predstavnike španjolskih taksista i zastupnike Ubera. Uber danas radi u 300 gradova na šest kontinenata, piše NYT, čiji komentator očekuje da će sud dati za pravo Uberu, kompaniji koja je postala jedan od najuspješnijih svjetskih start-upova, vrijedan oko 68 milijardi dolara. No i dalje nije jasno što je Uber. Jesu li oni taksisti koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili samo digitalna platforma koja omogućuje lakši prijevoz putnika. Iscrpnije...

"Početak kraja Europe?" - referendum u Italiji, izbori u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj

"Drugi krug austrijskih predsjedničkih izbora i talijanski referendum o ustavnim reformama već u ovu nedjelju bit će prvi veliki test otpornosti Europe pred populističkim i nacionalističkim izazovom nakon šokantnog lipanjskog Brexita, a potom i zapanjujućeg trijumfa Donalda Trumpa u Americi. Austrijskim izborima i talijanskim referendumom započinje velika izborna godina u Europi, jer će se u sljedećih 12 mjeseci održati važni izbori u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Kako Njemačka i Francuska čine osovinu na kojoj počiva europska integracija, tako i o ishodu njihovih izbora ovisi i budućnost integracije, o čemu svjedoči snažan uspon euroskeptičnih populista u obje zemlje", piše Novi LIst. Iscrpnije...

IKEA zaposlenicima uplaćuje 108 milijuna eura u mirovinski fond

U znak zahvalnosti za doprinos i vjernost zaposlenika u tvrtki IKEA, ali i drugima u sklopu IKEA Grupe koji svakodnevno doprinose ostvarenju poslovnih ciljeva, IKEA će uplatiti dodatnih 108 milijuna eura u poseban mirovinski fond za zaposlenike. Riječ je o jedinstvenom programu vjernosti Tack!, u sklopu kojeg se zaposlenicima IKEA Grupe na godišnjoj razini uplaćuje dodatak za buduću mirovinu. IKEA će tako ove godine zaposlenicima u Hrvatskoj dodatno uplatiti 3.087,00 kuna za njihove buduće mirovine. Iscrpnije...

Izglasan proračun EU-a za 2017. - 500 milijuna eura za zapošljavanje mladih

Europski parlament izglasao je u Bruxellesu proračun EU-a za sljedeću godinu - iznosi 157,86 milijardi eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 134,49 u odobrenim sredstvima za plaćanje. Inicijativa za zapošljavanje mladih dobila je dodatnih 500 milijuna eura, dodatnih 200 milijuna eura namijenjeno je za programe rasta i zapošljavanja, a za fondove namijenjene migracijama osigurano je 728 milijuna eura. Iscrpnije...

Svaki peti Hrvat misli da je u redu silovati pijanu ženu

Čak 37% hrvatskih građana smatra kako je silovanje žene ponekad moguće opravdati: ako žena nosi "provokativnu odjeću" (16%), ako je pod utjecajem alkohola ili droge (19%), ako je žena prije tog čina "flertovala" sa silovateljem (15%), ako silovana osoba nije jasno rekla 'ne' ili se nije fizički branila od napada (9%), ako je žena imala više seksualnih partnera prije silovanja (6%), ako se noću sama šetala ulicom (4%) ili ako je svojevoljno ušla u dom silovatelja nakon izlaska s njim ili tuluma (11%), pokazuje istraživanje Eurobarometra povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Takvi su rezultati karakterističniji za istok EU-a, dok su Šveđani najosvješteniji. Iscrpnije...

Srednje klase 2% manje nego 2004., najveći pad u Njemačkoj i Grčkoj

Od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto, a i u sljedećim godinama trend je nastavljen. Gubitak srednjeg sloja još je dublji u Njemačkoj i Grčkoj. Uzroci smanjenja pripadnika srednjeg sloja su gospodarska kriza, smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, migracija radnika, sve više loše plaćenih poslova. Jezgrom srednjeg sloja smatraju se oni koji imaju prihode između 80 i 120 posto medijana dohotka, a njoj pripada između 23 i 40 posto kućanstava u EU-u. Ona je najstabilnija u Danskoj i Švedskoj (s udjelima od 40, odnosno 39 posto), a najniža je u Latviji (23 posto) i Litvi (24 posto). Iscrpnije...

Hrvatska ozračuje hranu, ali ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu na tržištu!

Sve više država u svijetu, uključujući 11 europskih, pa tako i Hrvatsku, koristi metodu ozračivanja hrane radijacijom kako bi se u njoj uništilo patogene organizme, ali i smanjio gubitak hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja. Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice. Kako stoji u izvješću Europske komisije o hrani i sastojcima hrane podvrgnutima ionizirajućem zračenju u 2015. godini, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja i sama ozračuje hranu, no ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu takve hrane na tržištu, piše Novi list. Iscrpnije...

Hrvatskoj porezi od 2014. rastu najbrže od svih članica EU

Od svih članica EU, hrvatske su javne financije najovisnije o PDV-u, pokazuje istraživanje o porezima koje su proveli eurostatističari. Ukupni prihodi od PDV-a u 2015. su godini dosezali čak 13 posto BDP-a. To je gotovo dvostruko više od Unijina prosjeka od sedam posto. Veliku ovisnost hrvatske državne blagajne o ubiranju prihoda od PDV-a stručnjaci objašnjavaju visokom općom stopom tog poreza od 25 posto te velikim značajem osobne potrošnje u hrvatskom BDP-a. Inače, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj lani je dosezalo 37,6 posto BDP-a, što je manje od Unijina prosjeka od 40 posto BDP-a. Uz to, Hrvatska pripada među članice EU u kojima je porezno opterećenje u odnosu na 2014. najviše poraslo. Iscrpnije...

EU konačno regulirala uvoz zlata iz Afrike

Često se govori o "krvavim dijamantima", no isto tako "krvavi" mogu biti i zlato i druge sirovine (koltran, kositar, volfram) iz Afrike. Njih prodaju razne naoružane skupine kojima nijedan zločin nije stran. EU su trebale godine, no konačno su donijeli zakon koji regulira uvoz dragocjenih sirovina iz kriznih područja. Iscrpnije...

Francois Hollande optužen da je odao vojnu tajnu

Francusko pravosuđe otvorilo je istragu o optužbama oporbene desnice koja sve žešće napada predsjednika Francoisa Hollandea kako se približavaju predsjednički izbori iduće godine. Objava potkraj kolovoza u Le Mondu dokumenta s oznakom vojne tajne o planu za zračne napade na sirijski režim potaknula je francusko pravosuđe da otvori istragu. Autori članka, Fabrice Lhomme i Gerard Davet skrivaju identitet svojih izvora, kojih je tvrde bilo više. No svi pogledi upereni su prema Hollandeu, koji se s njima susreo više puta i među ostalim im povjerio da je donio odluku da se ubije najmanje četvoricu terorista. Iscrpnije...

Zbog stava Europskog suda mogle bi pasti hrvatske presude

Europski sud za ljudska prava donio je dvije presude koje su izazvale veliku zabrinutost u redovima sudaca, tužitelja, pa i kriminalističke policije: Strasbourg smatra kako hrvatski suci istrage olako odobravaju prisluškivanja, zbog čega bi mogle pasti brojne sudske odluke, što ovisi o tome jesu li prisluškivanjem pribavljeni dokazi koji su ključni za osudu ili je kriminal dokazan i drugim dokazima poput dokumenata i iskaza svjedoka. Tajne snimke razgovora koristile su se u optužnicama protiv primjerice Milana Bandića, Slobodana Ljubičića i Petra Pripuza. Iscrpnije...

Hrvat godišnje pojede devet kilograma ribe, prosjek u EU 20

Hrvatska proizvodnja ribe u laganom je porastu i sada se proizvodi 17 tisuća tona, od čega se čak 70% izvozi, najviše u Italiju. Proizvodi se i 4800 tona slatkovodne ribe, no to je tek trećina predratnih kapaciteta. A izvoziti bismo mogli i sve, zbog velikih potreba tržišta EU-a, gdje se proizvodi tek 35% za vlastite potrebe, dok se ostatak uvozi iz trećih zemalja. Prosječan građanin EU-a pojede 20 kilograma ribe godišnje, a Hrvat samo 9 kilograma, što bi se moglo povećati smanjenjem PDV-a na svježu ribu te uvođenjem u prehranu u vrtićima i školama. Iscrpnije...

Europljani dulje žive, ali su zbog toga i sve bolesniji

Životni vijek Europljana sve je dulji - današnja djeca trebala bi u prosjeku živjeti 80,9 godina, pokazuje izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravstvenom stanju država članica EU-a, nečlanica i pristupnica. Hrvatski je pak očekivani prosjek nešto niži - 77,9 godina, a zbog povećanje konzumacije alkohola i duhana češće umiremo od srčanih bolesti i raka od europskog prosjeka. Europsko stanovništvo općenito je sve starije, što stvara pritisak na zdravstvene sustave, gdje je Hrvatska u minusu po pitanju medicinskih radnika i opreme naspram prosjeka EU-a. Iscrpnije...

Lufthansa otkazala 137 letova u subotu, štrajk postaje neograničen

Njemačka zrakoplovna tvrtka Lufthansa u petak je, četvrti dan štrajka, otkazala 137 letova planiranih za subotu, uključujući 88 međunarodnih letova i najavila da će štrajk u organizaciji pilotskog sindikata biti neograničen. Otkazivanje letova u subotu će pogoditi 30.000 putnika, objavila je zrakoplovna tvrtka. Ukupno je u tri dana otkazano 2755 letova. Glasnogovornik sindikata Vereinigung Cockpit (VC) rekao je da su dionice tvrtke pale za više od 1 posto. U središtu spora između sindikata i uprave su plaće za koje Lufthansa tvrdi da su "bolje od onih u konkurentskim tvrtkama". Iscrpnije...

Erdogan prijeti: Zamrznete li pregovore granice će se otvoriti

"Kad se 50.000 migranata okupilo na graničnom prijelazu Kapikule (na tursko-bugarskoj granici), zvali ste upomoć. Počeli ste se pitati: Što ćemo ako Turska otvori svoje granice? Dobro me poslušajte. Ako učinite još korak, te će se granice otvoriti, utuvite si to u glavu", poručio je turski premijer Erdogan nakon što je Europski parlament izglasao zamrzavanje pregovora o prijamu Turske u EU. Iscrpnije...

Prvi let najvećeg europskog dvomotornog putničkog zrakoplova

Najveći europski dvomotorni putnički zrakoplov, Airbus A350-1000, poletio je prvi put u četvrtak i pokušat će potući konkurenciju - popularni Boeing 777. Širokotrupni zrakoplov izrađen je uglavnom od karbonskih kompozitnih materijala, a sedam metara je duži i može prevoziti 40 putnika više od dosadašnjih modela A350, odnosno 366 sjedala. Na svoj trosatni prvi let krenuo je u 10.40 sati po srednjoeuropskom vremenu a ispratio ga je dio čelnika zrakoplovne tvrtke koja je razvila 356 milijuna dolara vrijedan avion. Iscrpnije...

Kriminalci napadaju bankomate diljem Europe, domogli se milijuna

Cyber kriminalci napali su bankomate u više od 10 europskih zemalja. Zarazili su ih virusom pomoći kojeg iz uređaja mogu izvući sav novac, tvrdi ruska sigurnosna kompanija. Znaju da banke brzo otkriju napade pa napadaju više bankomata u isto vrijeme kako bi se domogli što veće količine novca. Napadnuti bankomati nalaze se u Armeniji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Estoniji, Gruziji, Kirgistanu, Moldovi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Maleziji. Kriminalci koriste nove metode koje uključuju napade na bankovne mreže. Pritom ne dobivaju pristup samo bankomatima već i sustavu elektroničkog plaćanja s kojim su povezani i računi korisnika. Iscrpnije...

Njemački SPD prodaje nastupe svojih ministara za 3.000 eura

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) preko svoje agencije nudi susrete i razgovore sa socijaldemokratskim ministrima u saveznoj vladi po cijeni od 3 do 7 tisuća eura po terminu. Dosad su se klijenti koristili uslugama ministara pravosuđa Heika Maasa, rada Andree Nahles, okoliša Barbare Henricks kao i predsjednika zastupničkog kluba Thomasa Oppermanna i glavne tajnice stranke Katarine Barley. Pravni stručnjaci ovakve oblike zarade smatraju ilegalnim financiranjem političkih stranaka, a i da političari ostavljaju dojam da su na prodaju. Iscrpnije...

Borzan: U EU se godišnje baci hrane u vrijednosti 143 milijarde eura

"Apsurdno je i nedopustivo da - kada svakom četvrtom Europljaninu, dakle 125 milijuna ljudi, prijeti siromaštvo - godišnje u EU na smeću završi 89 milijuna tona neprodane hrane. Računa se kako godišnja šteta iznosi 143 milijarde eura, od čega na domaćinstva otpada 98 milijardi eura. Po stanovniku EU to iznosi oko 200 eura godišnje", izjavila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na konferenciji o ovoj temi. Procjena je kako se u Hrvatskoj godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane. Iscrpnije...

Poziv za dodjelu 152 milijuna kuna za energetsku obnovu vrtića i škola

Ministarstvo fondova EU danas je uputilo poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu vrtića i škola, za što je osigurano 152 milijuna kuna. Za pripremu dokumentacije sufinancirat će do 97% iznosa, a za samu provedbu projekta do 92% ukupnog iznosa. Najniži iznos koji se može tražiti je 80 tisuća kuna, najviši 10 milijuna kuna. Iscrpnije...

Hyperloop - vožnja od Helsinkija do Stockholma 1.200 km/h

Finci razmišljaju o povezivanju Helsinkija i švedske prijestolnice Stockholma možda i najbržim transportnim sustavom budućnosti - Hyperloopom, tvrtke Hyperloop One. To bi putovanje između ta dva grada svelo na svega 28 minuta, brzinom od 1200 kilometara na sat. Uobičajen način putovanja između Helsinkija i Stockholma je, ili brodom, ili avionom, dok bi ovo bilo neka vrsta kapsule. Hyperloop Fince ne bi koštao malo, jer bi se morao prokopati tunel ispod Baltičkog mora, a očekivana cijena je negdje oko 20 milijardi dolara. Iscrpnije...

Postroženi uvjeti za ulazak u EU i za one koji ne trebaju vize

Europska komisija i službeno je predložila uspostavu europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), što će i od stanovnika država kojima ne treba viza za Šengensku zonu zahtjevati prijavu prije puta. Primjerice, putnik iz SAD-a ili Kanade morat će se prijaviti putem interneta na jednostavnom obrascu, a ako ga ne traži Interpol ili Europol, automatski će dobiti odobrenje za put. Iscrpnije...

Hrvatska za vinogradarstvo povukla samo 47 od 270 milijuna kuna

U tri godine Hrvatskoj se iz tkz. vinske omotnice Europske unije (novci za vinogradarstvo i vinarstvo) nudilo 270 milijuna kuna, a povukla je samo 18 posto, 47 milijuna kuna, zbog zahtjevne papirologije, prekratkih rokova natječaja, ali i neznanja. Kriva je i porezna politika koja je vinare odvraćala od novih ulaganja jer se do 1.11.2015. na sav novac iz EU fondova moralo plaćati visok porez državi (sad više ne). Najmanje se povuklo tamo gdje je omotnica bila najdeblja - za obnovu vinograda i to zbog netočne informacije o zabrani sadnje nakon ulaska u Uniju, zbog koje su mnogi od ove mjere odustali, javlja HRT. Iscrpnije...

Eurobarometar: 46 posto anketiranih Hrvata smatra da je članstvo u EU dobra stvar

"53 posto Europljanja vjeruje da članstvo u EU djeluje dobro na njihovu zemlju, prema zadnjem Eurobarometrovom istraživanju "Parlametar", čije je rezultate objavio Europski parlament. Postotak anketiranih koji vjeruju da je članstvo u EU dobra stvar za njihovu zemlju varira, od 74 posto u Republici Irskoj do samo 31 posto u Grčkoj. Istraživanje pokazuje da je taj indikator potpore EU ostao otprilike stabilan od 2009., kada je također iznosio 53 posto. Taj postotak nešto je niži u Hrvatskoj i iznosi 46 posto. Iscrpnije...

Hrvatska ukorena zbog nepoštivanja europskog prava u tri slučaja

Europska komisija uputila je Hrvatskoj dva obrazložena mišljenja zbog nepoštivanja europskog prava u području gospodarenja otpadom i u pitanju hipotekarnih kredita, te je prijavila Europskom sudu jer nije ratificirala pristupanje EU-a Međunarodoj konvenciji Eurocontrola. Eurocontrol je međuvladina organizacija više od 40 država zadužena za sigurnost zračne plovidbe. Pristupanje EU-a Eurocontrolu moguće je tek kada sve države članice ratificiraju Protokol. Iscrpnije...

Hrvatska iz EU povukla 5 milijuna eura za film

Zaključno s početkom studenog ove godine hrvatski korisnici europskog potprograma MEDIA za sufinanciranje filma su do 2008. povukli ukupno više od pet milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjenih akterima vezanima uz audiovizualnu industriju. Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj kaže da smisao ovog programa nije povući sredstva iz fondova nego iskoristiti platformu "koja služi europskim talentima da prijeđu svoje granice, stvaraju filmove kakve žele, s onima s kojima žele i da ih prikazuju gdje žele". Iscrpnije...

Jesu li stvari u našim dućanima doista lošije nego na Zapadu

Budući da građani smatraju kako su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a, europarlamentarka Biljana Borzan objavila je da će inženjeri Hrvatske agencije za hranu laboratorijski analizirati 27 proizvoda kako bi pronašli dokaze za to uvjerenje. Slično je nedavno napravila Češka te dokazala da njihovi građani dobivaju lošiju robu, a Telegram je proveo malo istraživanje na svoju ruku. U međuvremenu se pak o slučaju salmonele u piletini oglasio Lidl, a HUP poziva na bolju kontrolu uvozne hrane, dok ministar Tolušić poručuje: Kupujmo Hrvatsko. Iscrpnije...

Rekordna tužba: Kupci kamiona tražit će od proizvođača 100 milijardi eura

Skupina kupaca kamiona sprema tužbu protiv pet najvećih europskih proizvođača kamiona zbog kartelskog udruživanja, a od kojih će tražiti obeštećenje od rekordnih 100 milijardi eura. Pravno uporište tužiteljima će biti nova EU direktiva kojom se pruža mogućnost žrtvama tržišnog natjecanja da tuže za naknadu štete. Ova direktiva u Hrvatskoj je u fazi prenošenja u zakon. Iscrpnije...

Svi u EU radit će dulje, Šveđani u prosjeku 41 godinu, Hrvati 33

Radni vijek građana EU se, kao i životni vijek, povećava. Očekivano trajanje radnog vijeka danas u prosjeku iznosi 35,4 godine ili gotovo dvije godine (1,9) više nego prije deset godina. U Hrvatskoj je to povećanje upola manje, sa 31,4 godine u deset je godina očekivani radni vijek povećan na 32,6 godina. Usporedbe radi, očekivani radni vijek Šveđana bio je 38,9 godina, a sada je povećan na čak 41,2 godine. Iscrpnije...

Žene čine većinu zaposlenih u medijima, ali i dalje su plaćene manje

Iako novinarke u Hrvatskoj čine većinu zaposlenih u medijskoj industriji, one nisu zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama i dobivaju 87% plaće svojih muških kolega na istim pozicijama, pokazala je studija Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) o položaju žena u medijima u 28 zemalja članica EU-a. U Hrvatskoj novinarska profesija prolazi kroz proces feminizacije, no u njoj se i dalje nalazi efekt staklenog stropa i hijerarhijske segregacije, a takvo je stanje i u ostatku EU-a, uz neke razlike. Iscrpnije...

Pala estonska vlada

Estonska koalicijska vlada koju čine tri stranke pala je u sinoć nakon što su socijaldemokrati i konzervativci zatražili odlazak premijera Taavija Roivasa iz Reformske stranke. Koalicija je bila na vlasti od travnja 2015., a stranke SDE i IRL sada službeno počinju nove koalicijske pregovore s oporbenom proruskom Strankom centra. No pad vlade ne bi trebao donijeti veće promjene u vanjskoj politici Estonije, članice NATO-a, EU-a i eurozone, ocjenjuje analitičar Ahto Lobjakas. Iscrpnije...

Plenković o kineskim investicijama: Ograničeni smo Europskom unijom

Ministrica Dalić jučer je u Rigi s kineskim premijerom potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova za koji premijer Plenković kaže da je "dobar i kvalitetan okvir za moguća ulaganja Kine u Hrvatsku, u infrastrukturu i u promet". Odmah u sljedećim rečenicama Plenković kaže da je "naravno naš okvir zadan suradnjom između EU-a i Kine". Bivši ministar Hajdaš-Dončić kaže da "nikad ne smijemo dozvoliti da, poput Srbije, damo garanciju, uzmemo 70% repromaterijala iz Kine i da nam kineski inženjeri projektiraju pruge ili autoceste". Srbija jučer s Kinom potpisala ugovore vrijedne 700 milijuna dolara (vijest niže). Iscrpnije...

Zaštita izvornih jela: Slovenci žele zlevanku za sebe, Međimurci ne daju

Zlevanka je novo jelo koje Slovenci žele zaštititi kao izvorno jelo u skladu s europskim propisima. Ova fina hrana od kukuruzne krupice, brašna, jaja i šećera pravi se i u Međimurju gdje tvrde da je zlevanka vezana uz ovaj kraj. Dosad je Hrvatska sa Slovenijom i njihovom zaštitom izvornih jela na europskoj razini imala sporove oko kranjske kobasice, terana i varaždinskog zelja. Iscrpnije...

Kriminal u Njemačkoj porastao 31 posto

Policijski podaci potpuno su demantirali tvrdnje kanceralke Merkel, kojih se tvrdoglavo držala cijelo vrijeme migrantskog vala, kako je riječ o visokoobrazovanim ljudima iz Sirije, Afganistana, Iraka, koji su bezopasni i samo traže bolje mjesto za život. Policija je objavila kako je ukupna stopa kriminala u Njemačkoj porasla 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je svakako vrlo upozoravajući podatak i za to je okrivila pogrešnu migrantsku politiku. Iscrpnije...

Collins Dictionary: Brexit je riječ godine

Odlukom Collins Dictionaryja "Brexit" je službeno postao riječ godine. Termin je postao popularan zbog britanskog referenduma o napuštanju EU. Definirana kao "povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije", prvi puta ju je Collins zabilježio 2013. godine. No riječ se ekspresno proširila tek 2016. godine, uoči referenduma. Brexit je najveći politički doprinos engleskom jeziku u posljednjih 40 godina, otkad je slučaj Watergate dao komentatorima i komičarima priliku da sufiks -gate koriste u opisivanju skandala ili događaja. Ostale riječi na ovogodišnjem popisu su termini "Trumpism" i "dude food", koji označava "brzu hranu koju osobito vole muškarci". Iscrpnije...

"Projekt Slavonija": Do 2020. 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a

"Projekt Slavonija najavljen je u kampanji, a kao ministrica ću unutar Operativnog programa konkurentnost-kohezija i u dogovoru s kolegama iz Operativnog programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala injektirati 2,5 milijarde eura kroz natječaje EU-a do 2020. godine u pet slavonskih županija u projekte svih sektora", rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac. Taj projekt nazvala je "Projekt Slavonija, Baranja i zapadni Srijem" te podsjetila na "Pravilo +3" kojim se svi ti projekti moraju ugovoriti do 2023. godine. Iscrpnije...

Europski sud donio presudu protiv PBZ-a

Sud Europske unije u Luxembourgu donio je rješenje na upit Prekršajnog suda u Bjelovaru prema kojem nije prekršeno pravo EU-a u slučaju kada država članica donese prijelaznu mjeru koja predviđa da se ona može primjenjivati i na ugovore o kreditu koji su potpisani prije stupanja na snagu te mjere. Renata Horžić i Siniša Pušić su 2005. i 2006. s Privrednom bankom Zagreb zaključili ugovor o stambenom kreditu u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u visini od 4,03 posto odnosno 4,25 posto. Nakon toga kamatna stopa više je puta povećavana te je dosegnula 5.95 odnosno 6,00 posto. Tužitelji su podnijeli optužne prijedloge navodeći da je PBZ prekršila Zakon o potrošačkom kreditiranja, a oni su se pozvali na to da taj zakon nije sukladan s Direktivom 2008/48. Iscrpnije...

Britanija: Presuda Uberu otvara pitanje samozapošljavanja

Vozači Ubera nisu 'samozaposleni' i trebala bi im biti isplaćena minimalna plaća, presudio je britanski sud za radno pravo. Guardian piše kako se radi o povijesnoj presudi koja će ostaviti traga na desetine tisuća zaposlenih. Pojedina istraživanja ukazuju da bi u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo biti i do 460.000 lažno samozaposlenih. U Uberu pak tvrde kako su tehnološka, a ne prijevoznička tvrtka, te naglašavaju kako njihovi suradnici sami biraju gdje će raditi. Suci radnog suda su osudili Uberovu bizarnu argumentaciju, u presudi su čak naveli kako 'izvrću jezik i izmišljaju novu terminologiju'. Iscrpnije...

Britanija: Parlament će morati glasati o Brexitu

Britanski parlament morat će glasovati o tome može li Ujedinjeno Kraljevstvo započeti proces izlaska iz Europske unije, odlučio je Visoki sud. To znači da vlada ne može samovoljno aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora, koji definira uvjete izlaska neke članice iz EU. Theresa May, bitanska premijerka, tvrdila je da izjašnjavanje zastupnika u parlamentu nije potrebno, no sud je ipak odlučio drukčije. Očekuje se da će se vlada žaliti na ovu odluku. May je ranije najavila da će njena vlada do kraja ožujka 2017. obavijestiti EU o pokretanju postupka izlaska. Iscrpnije...

5 razloga zašto je Hrvatska izgubila Europu kada je Europa dobila Hrvatsku

"Treba stalno ponavljati da smo formalno-politički ušli u EU, ali smo mentalno i politički daleko od njene liberalne demokracije i uređenog tržišnog gospodarstva. Hrvatska mora ponovo pronaći Europu kao motiv. I to ne ovu metalnu Istočnu Europu, nego onu slobodnu i potentnu srednju i sjevernu Europu koja omogućuje ljudski napredak i izražavanje", piše Velimir Šonje koji nabraja 5 razloga zašto je Hrvatska izgubila Europu kada je Europa dobila Hrvatsku. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Njemačkoj na rekordno niskoj razini

Broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu se smanjio više nego što se očekivalo, pri čemu se stopa nezaposlenosti spustila na nove rekordno niske razine od 1990. godine. Sezonski prilagođen broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu je smanjen za 13 tisuća, na 2,662 milijuna, pokazalo je u srijedu izvješće savezne agencije za rad (BAA). Istodobno, broj slobodnih mjesta u najvećem europskom gospodarstvu u istom je razdoblju dosegnuo rekordnih 691.000, pokazuju najnoviji podaci, sugerirajući da kompanije sve više muku muče s pronalaženjem novih zaposlenika na tržištu rada. Iscrpnije...

Tlo u Italiji pomaknulo se zbog potresa 70 centimetara

Potres magnitude 6,5 stupnjeva koji je u nedjelju pogodio Italiju pomaknuo je tlo, objavili su talijanski znanstvenici. Satelitske snimke pokazale su da je potres promijenio krajolik površine preko 130 četvornih kilometara. Tlo se najviše pomaknulo u regiji Castelluccija, blizu gradića Norcije koje se nalazi samo šest kilometara od epicentra - za čak 70 centimetara. Iscrpnije...

Zagrepčanka u Münchenu: Ljudi s Balkana se bolje slažu izvan granica

"Ja sam u Zagrebu imala dobro plaćen posao, imala sam društvo, ali sam jednostavno htjela nešto novo. Jednostavno poželiš provjeriti sve te priče ljudi koji su otišli van i pričaju kako im je dobro. Ljudi s područja bivše Jugoslavije se ovdje drugačije odnose jedan prema drugom. Tu je sve kao 'Ma gdje si? Što ima?‘, a na Balkanu bi se potukli. Izgleda da te podjele nestanu kad se prijeđe granica" opisuje zagrepčanka Ivana za Deutsche Welle svoj dojam o Münchenu, omiljenom njemačkom gradu hrvatskih emigranata. Iscrpnije...

Kako uštedjeti pola milijuna kuna do 40. godine života?

BBC donosi neke trikove koji bi trebali pomoći u uštedi 60.000 tisuća funti (otprilike pola milijuna kuna) do 40. gdine. Prvi savjet: prestati trošiti novac na nepotrebne stvari - onih 10 kuna za kavu u kafiću bolje je spremiti sa strane, a kad se novac nakupi može ga se uložiti u dionice ili fondove. Pametno je planirati plaćanje računa i uvijek prvo plaćati one najskuplje. Kod odlaska u nabavku svakodnevnih namirnica dobro je pogledati gdje su traženi proizvodi najjeftiniji. Iscrpnije...

EU i Kanada potpisuju sporazum CETA

Nakon sedam godina pregovora Kanada i Europska unija danas će u Bruxellesu potpisati sporazum CETA o slobodnoj trgovini odnosno ukidanju carina. Nakon dugih pregovora i blokade, valonski je parlament jučer ipak dao suglasnost saveznoj belgijskoj vladi da potpiše sporazum, usprkos zabrinutosti zbog posljedica na okoliš, europsku poljoprivredu i demokratske procese. Sporazum tek treba ratificirati Europski parlament, a na snagu bi trebao stupiti sljedeće godine. Iscrpnije...

Hollande: Ne možemo više i nećemo trpjeti izbjegličke kampove

Francuski predsjednik Francois Hollande izrazio je zadovoljstvo što je iseljavanje Džungle u Calaisu proteklo bez 'ijednog izgreda', istaknuvši da Francuska na svom tlu neće trpjeti izbjegličke kampove koji, po njegovu mišljenju, izvrgavaju ruglu nacionalne vrijednosti solidarnosti. "Morat ćemo ih izmjestiti (...) jer ovakva situacija ne može trajati zauvijek. Bio sam savršeno jasan. Oni koji imaju pravo na azil idu u prihvatilišta, a koji nemaju moraju se vratiti", rekao je Hollande u vezi s migrantima koji su zadnjih dana stizali u Pariz. Iscrpnije...

Sud u Londonu: Vozači Ubera su radnici i imaju pravo na minimalnu plaću

Sud u Londonu donio je presudu prema kojoj vozači Ubera imaju pravo na britansku Nacionalnu minimalnu plaću jer su radnici, ne samozaposleni. Sud je odbacio argument odvjetnika Ubera prema kojem vozači ne rade za ovu tvrtku, već samo koriste njenu tehnologiju. Ova presuda mogla bi biti prekretnica za milijune radnika u budućnosti. Slučaj će imati izravan utjecaj na 40 tisuća britanskih vozača koji će osim minimalne plaće imati pravo i na bolovanje i godišnji odmor. Iscrpnije...

Njemačka: Afganistance u vlaku od žešćih batina spasile dvije hrabre žene

Na regionalnoj željezničkoj liniji između njemačkih gradova Saarbrücken i Neunkirchen u nedjelju više je muškaraca pretuklo dvojicu afganistanskih migranta u dobi od 18, odnosno 22 godine, piše tabloid Bild. Pritom su 18-godišnjaka tukli toliko snažno da je ostao bez svijesti, dok se njegov nešto stariji suputnik izvukao "samo" s lakšim ozljedama. Srećom, dvije su žene priskočile u pomoć napadnutim migrantima i brinule se za njih dok nije došla hitna pomoć koju je pozvao upravitelj postaje u Neunkirchenu. Iscrpnije...

Nagrada Sakharov dvjema jazidskim ženama koje su pobjegle iz ropstva IS-a

Europski parlament je odlučio da svoju nagradu Sakharov za ovu godinu "za slobodu duha" dodijeli dvjema jazidskim ženama iz Iraka koje su pobjegle iz ropstva tzv. Islamske države. Nadia Murad Basela i Lamiya Aji Bashar su postale figure obrane jazidske zajednice, nakon što su preživjele noćnu moru, kao i tisuće otetih djevojaka, primoranih na seksualno ropstvo u IS-u, a danas su aktivistice za zajednicu Jezida. Iscrpnije...

Najveći rast površina pod ekološkim uzgojem hrane u Hrvatskoj

Ekološki uzgoj poljoprivrednih proizvoda u EU se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je 21 posto više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila Hrvatska. U 2010. u Hrvatskoj se ekološki uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više. Znatan rast površina pod ekološkim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 posto, potom u Francuskoj, za 61 posto, Irskoj, za 53 posto, Litvi, za 49 posto i Cipru, 48 posto. Iscrpnije...

Orban: Ne želimo migrante, tužit ćemo EU

Mađarska će tužiti Europsku komisiju i oduprijeti se obvezujućim europskim kvotama za migrante ako ih Bruxelles ne skine s agende, najavio je mađarski premijer Viktor Orban. Poziva se na referendum u Mađarskoj, koji je za njega uspješan iako je proglašen nevažećim jer se na njega nije odazvalo dovoljno birača. Iscrpnije...

Prestrašene njemačke tvrtke 'sjede' na 455 milijardi eura

Njemačke kompanije trenutno na računima imaju 455 milijardi eura gotovine koju ne žele iskoristiti za investiranje jer ih brine moguće usporavanje svjetskog gospodarstva, neizvjesnost budućeg razvoja regulatornog okvira te geopolitički rizici i tenzije. To bi se moglo odraziti na buduću konkurentnost najvećeg europskog gospodarstva, a u konačnici i cijele Europe. Iscrpnije...

'Alt-right': Ultradesni pokret juriša na Europu, no Hrvatska je zasad sigurna

Živimo u eri ‘postfaktične politike’ - kako je to nedavno definirao The Economist, što znači da nisu važne činjenice i dokaziva istina nego ono što se osjeća kao istina. Upravo na tom postulatu počiva politički pokret koji se naziva alt-right, odnosno alternativna desnica, a zapravo je moćan stroj online zastrašivanja. Breitbart London već je čitaniji od konzervativnih medija britanskog establišmenta, a slijedi i njemačka verzija. No alt-right je previše suvremena pojava za našu Republiku koja se grčevito i isključivo drži vlastite prošlosti i plaši interakcije s ostatkom svijeta, ocjenjuje Gordan Duhaček za T-Portal. Iscrpnije...

Hrvatska Bruxellesu nije poslala dovoljno dobar elaborat za pelješki most

Europska komisija odavno sufinanciranje uvjetuje elaboratima koji bi dokazali da je pelješki most zaista opravdana investicija, no Hrvatskoj to očito ne uspijeva, što je proljetos ponovila i povjerenica EK-a za regionalnu politiku Corina Cretu. Drugo, što se više novca povuče za most iz EU-fondova, manje će ih biti za druge projekte u Hrvatskoj, od kojih su neki zasigurno prometno važniji – primjerice, omiška zaobilaznica – ali oni pak ne mogu pelješkom mostu konkurirati u kategoriji monete za političko potkusurivanje, pišu Novosti o mostu koji se "gradi" od 2005. Iscrpnije...

Nova zakonska obveza – pisanje nefinancijskih izvještaja

Prema Europskoj komisiji, poduzeća još nisu dovoljno transparentna u izvještavanju o nefinancijskim utjecajima njihova poslovanja. Zbog toga je donesena Direktiva koja se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2017. godine, a nalaže da se prvi nefinancijski izvještaji moraju objaviti tijekom 2018. Nefinancijski izvještaji trebali bi dati sliku o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja. Iscrpnije...

Putovanje na posao u Hrvatskoj se i dalje ne računa kao radno vrijeme

Sud pravde Europske unije prije godinu dana donio je povijesnu presudu prema kojoj putovanje na posao predstavlja dio radnog vremena. Presuda zasad nije naišla na primjenu u hrvatskom radnom zakonodavstvu. Naime, uvrštavanje putovanja na posao u radno vrijeme moglo bi se eventualno unijeti u neki od kolektivnih ugovora, a ne u Zakon o radu koji propisuje samo opće odredbe o radnom vremenu kao osmosatnom. Iscrpnije...

Europski parlament traži ograničenje trans-masnih kiselina u hrani

Europski parlament donio je rezoluciju kojom od Europske komisije traži da u roku od dvije godine predloži zakonsko ograničenje za razinu industrijskih trans-masnih kiselina u prehrambenim proizvodima. Riječ je o vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani. Iscrpnije...

Može li populistički Pokret pet zvjezdica preuzeti Italiju?

U samo sedam godina, populistički Pokret pet zvjezdica (M5S), postao je najveća opozicijska skupina u Italiji. Zemlja se bliži referendumu, koji se održava 4. prosinca na kojem bi moglo doći do pada lijeve koalicijske vlade Mattea Renzija te dovesti do obnove političkih turbulencija, piše The Economist. M5S zaostaje samo nekoliko postotnih bodova iza Renzijeve Demokratske stranke, a već drži vlast u Rimu i Torinu. U srži filozofije pokreta je tvrdnja da oni nisu stranka, nego organizacija, koja je naumila smijeniti stranke, koje mnogi u Italiji smatraju izvorom pokroviteljstva i uhljebljivanja. Iscrpnije...

Bruxelles Grčkoj dao još 2,8 milijardi eura

Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), tijelo zaduženo za pomoć zemljama eurozone u krizi, odobrilo je novu tranšu pomoći Grčkoj od 2,8 milijardi eura. Do sada je Grčka od EU-a dobila 173,5 milijardi eura. Iscrpnije...

Ivica Đikić: Hrvatska patronizacija Bosne i Hercegovine

"'Vanjskopolitički prioritet broj jedan nove hrvatske Vlade bit će europski put Bosne i Hercegovine, funkcionalnost i kohezija BiH te zaštita ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda', kaže novi hrvatski premijer Andrej Plenković, a isto je istaknula i predsjednica, za to se zalagao premijer Milanović i Davor Ivo Stier. No u pozadini ovako jednodušnog i otvorenog političkog fokusiranja Hrvatske na BiH jest američki utjecaj i plan da se BiH, kao politički i etnički najnestabilniju državu zapadnog Balkana, makne podalje od stvarnog ili potencijalnog ruskog i turskog utjecaja te da je se uvede u kontrolirano okrilje NATO-a i EU-a", piše Ivica Đikić za Al Jazeeru. Iscrpnije...

Rekord: 70% mladih Hrvata živi s roditeljima

Čak 70% hrvatskih građana od 18 do 34 godine živjelo je s roditeljima 2014., što je čak i blagi pad u odnosu na 2013., po Eurostatu. Po tom pitanju su Hrvati rekorderi u EU-u, gdje je prosjek 47,9%, dok su najsamostalniji mladi Danci, od kojih tek 19,7% nije napustilo roditeljsko gnijezdo. Sociolozi za to krive lošu ekonomsku situaciju i sve kasnije i rjeđe stupanje u brak, ali i tradicionalne obiteljske odnose naspram modernih zapadnoeuropskih. Iscrpnije...

EU dao ultimatum Belgiji oko CETA-e

EU je Belgiji dao rok do ponedjeljka navečer da odluči hoće li potpisati sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA), a taj ultimatum je odbacila Valonija koja blokira sporazum. Valonija je "razočarana" novim prijedlogom Europske komisije o zaštiti ulaganja, koji je trebao smiriti belgijsku frankofonu regiju kako bi se omogućilo belgijsko potpisivanje sporazuma. Belgija je jedina od 28 zemalja Europske unije koja nije popisala CETA-u, sporazum koji se odnosi na više od 500 milijuna Europljana. Iscrpnije...

Britanski bankari: Selimo se iduće godine

Velike britanske banke spremaju se za selidbu početkom iduće godine, a zbog strahova od posljedice Brexita, rekao je Anthony Browne, predsjednik British Bankers' Association (BBA, Britanska udruga banaka). Kaže on kako bi i manje banke mogle presetili u inozemstvo, a ocjenjuje kako nije samo problem uvođenje novih tarifa, do čega će sigurno doći nakon izlaska Britanije iz EU, nego i pravna osnova za pružanje bankarskih usluga. Iscrpnije...

Bruxelles daje 240 milijuna eura za prugu do Mađarske

HŽ Infrastruktura potpisala je s Europskom komisijom sporazum o sufinanciranju rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Križevci – Koprivnica – državna granica u visini od 85 posto, što iznosi nešto više od 241 milijun eura. U srpnju ove godine počeli su radovi na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca u vrijednosti od gotovo 200 milijuna eura. Iscrpnije...

Poljakinja uhićena kod Dubrovnika: Radij 226 nabavila sam preko Dark weba

Viktoria Barinova, poljska državljanka koja je na graničnom prijelazu Karasovići pokušala prošvercati radiokativni materijal radij 226, u više je navrata zajedno sa svojim suprugom preko interneta kupovala radioaktivni materijal i prenosila ga preko teritorija država EU. Tijekom ispitivanja Barinova je priznala da su ona i suprug razne vrste radioaktivnog materijala kupovali u Njemačkoj i Češkoj preko interneta koristeći Dark web. Istragom, koju su provodili djelatnici Sigurnosno-obavještajne agencije, ustanovljeno je da su ona i njen nevjenčani suprug članovi poljskih anarhističkih skupina sklonih teorijama zavjere i ne prihvaćaju međunarodni pravni poredak. Iscrpnije...

Plenković: Nema razloga za postavljanje ograda na granici

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako trenutačno ne vidi potrebu da se postavljaju fizičke zapreke na hrvatskim granicama, kao što je to počela raditi Slovenija u sklopu priprema zbog eventualnog novog migrantskog vala. "Hrvatska će štititi svoju granicu i imati kvalitetan nadzor. MUP i policija podignuli su razinu pripravnosti na svim našim granicama, osobito zelenim, gdje je bilo slučajeva priljeva migranata. U ovom trenutku, podatak koji je važan, broj ljudi koji se kreću ovom istočnomediteranskom balkanskom rutom je za 98% manji, dakle dramatičnog priljeva nema", ističe Plenković. Iscrpnije...

Tariq Ali: Članice EU su u kolonijalnom položaju u odnosu na Njemačku

"Izlaskom iz EU građani dobivaju kakvu-takvu kontrolu nad vladom, ako ne valja, mogu je se riješiti, što nije slučaj s EU vlastima. Gotovo sve zemlje članice su u de facto kolonijalnom položaju u odnosu na Njemačku i malu nekolicinu zemalja koje upravljaju. Treba nam nova EU. Juncker je povezan s korporativnim kriminalom u vlastitoj zemlji. Barroso radi za Goldman Sachs. Pa što je onda EU ako nije korumpirana 'demokratska' organizacija?", kaže britanski autor i aktivist Tariq Ali. Iscrpnije...

Hrvati među debljima u EU, najmršaviji Rumunji

Svaka šesta osoba u EU je pretila (15,9%) populacije, a najveći problem ima Malta čije je 26% stanovništva pretilo, pokazuje izvješće Eurostata . Najmanje debelih (9.4%) ima Rumunjska, a Hrvatska spada među deblje, s 18,7% stanovnika prekomjerne tjelesne težine. Iscrpnije...

'Na summitu je došlo do obrata, Plenković nije mogao izaći'

Andrej Plenković sinoć je prvi put kao hrvatski premijer boravio u Bruxellesu, gdje je u tijeku sastanak Europskog vijeća, no zbog rasprave o trgovinskom sporazumu s Kanadom nije se mogao javiti u Dnevnik Nove TV. Osim CETA-e (koju blokira belgijska pokrajina Valonija), na dnevnom redu bile su migracije te odnosi EU-a s Rusijom i Sirijom. Odnos između Turske i EU-a zbog dogovora oko migranata sve je krhkiji, a razgovaralo se i o Brexitu. Zaključci prvog dana sjednice ovdje, EU sad razmišlja o dogovoru s afričkim zemljama oko migracije. Iscrpnije...

Europska komisija uvodi porez za multinacionalne kompanije

Europska će komisija idući tjedan iznijeti novi prijedlog korporativnog zakona koji bi u budućnosti trebao spriječiti multinacionalne kompanije da sklapaju tajne porezne sporazume, kao što sada rade tvrtke poput Amazona, Applea itd. Predložena legislativa uvela bi jedinstvena pravila za računanje oporezivog dijela dobiti, a zakon bi se odnosio na sve kompanije koje imaju godišnje prihode veće od 750 milijuna dolara i prijavljene su u bilo kojoj državi Europske unije. Novi zakon omogućio bi da se utvrdi gdje je kompanija doista stvorila dobit i prema tome bi se obračunavao i iznos poreza, koji bi se zatim dijelio državama članicama. Iscrpnije...

'Turingov zakon': Velika Britanija će amnestirati tisuće homoseksualaca

Velika Britanija amnestirat će tisuće homoseksualaca osuđenih po zakonima koji više ne vrijede, nakon poništenja presude proslavljenom matematičaru Alanu Turingu koji je tijekom II. svjetskog rata razotkrio važnu nacističku šifru. Homoseksualni odnosi u Engleskoj su dekriminalizirani 1967. a od 2001., dob pristanka na homoseksualni čin smanjena je na 16 godina, jednako kao i za heterosekualni odnos. Zagovornik amnestije, lord John Sharkey rekao je da je po ukinutim zakonima osuđeno oko 65.000 muškaraca, od kojih je 15.000 još živo. Iscrpnije...

Brexit postaje bolan za visoko-obrazovane građane EU u Britaniji

Dok visokoobrazovani kadrovi iz EU koji nisu britanski građani imaju pravo ostati u Britaniji nakon Brexita, neprijateljska retorika koja uzima sve više maha posebice među nižom klasom Britanaca otežava svakodnevni život visoko obrazovanim imigrantima i imat će utjecaj na britansku ekonomiju i prije izvršenja Brexita, kaže Jonathan Portes iz Nacionalnog instituta za ekonomiju i društvena istraživanja. Christian Science Monitor pričao je s ljudima koji se osjećaju nelagodno nakon Brexita i žele otići... Iscrpnije...

Amerikanci rade 25 posto više od Europljana

Prosječna osoba u Europi radi 19 posto manje od prosječne osobe u SAD-u, što je otprilike 258 manje sati godišnje, odnosno oko jedan sat manje svaki dan u tjednu. Tako ispada, kad se računa obrnuto, da američki radnici na poslu provedu gotovo 25 posto više vremena nego Europljani. Iscrpnije...

Ruše Hitlerovu kuću, ne žele da bude okupljalište neonacista

Austrijske vlasti planiraju srušiti rodnu kuću Adolfa Hitlera kako više ne bi bila mjesto okupljališta neonacista. Vlada kuću ranije nije mogla srušiti jer su godinama vodili pravnu bitku s vlasnicima. "Temelji mogu ostati i na tom će mjestu biti sagrađena nova zgrada koju će koristiti ili lokalne vlasti ili će ju koristiti humanitarne udruge", rekao je Wolfgang Sobotka, ministar unutarnjih poslova. Iscrpnije...

Oreškovićev posljednji potez: Pokrenuo sklapanje trgovinskog sporazuma s Kanadom

CETA - Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i EU-a moraju prihvatiti sve vlade kako bi zaživio. No kao i u slučaju osporenog TTIP-a, mnogi su zabrinuti zbog investicijskih poluprivatnih 'sudova', na kojima jedino strane kompanije mogu tužiti države ako smatraju da ometaju njihovo poslovanje te smatraju da je riječ o dealu koji je skrojen po mjeri krupnog kapitala, a nauštrb javnog interesa. Posljednja stvar koju je premijer Orešković napravio na vlasti jest pokrenuo upravo postupak za sklapanje tog ugovora, i to zato što, kako tvrdi Faktograf, Oreškovićeva Pliva profitira od izvoza u tu zemlju. Iscrpnije...

Dopuštena prodaja kobasice i slanine na kućnom pragu

Udio ekološke proizvodnje u hrvatskoj poljoprivredi trećina je količine u EU. No zanimanje raste. Ponajprije zato što je država napokon donijela pravilnik koji malim gospodarstvima omogućava preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina na kućnom pragu, ali i lokalnom tržištu, čime je proizvođače hrvatskih sela izjednačila s onima u Uniji. Kako je najbolji model ekološke proizvodnje na selu onaj mješoviti, papirologije vezane za certificiranje ima mnogo. Uz to je i skupa, što mnoge odvraća od ekološke poljoprivrede, piše HRT. Iscrpnije...

Mimica poziva hrvatske poduzetnike: Bruxelles ulaže 4 milijarde eura u Afriku

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je investicijski plan za zemlje u razvoju, koji bi s planiranih 44 milijardi eura mogao dosegnuti i 88 milijardi ako zemlje članice daju svoj doprinos, a ideja je osigurati bolje životne uvjete u Africi i europskom susjedstvu, te tako doprinijeti rješavanju izbjegličke krize. Od ove velike brojke, zapravo prvo ide 4,1 milijarde eura do 2020., a europski povjerenik iz hrvatske kvote, Neven Mimica kaže da potporu može tražiti bilo koji poslovni subjekt, bez obzira na broj zaposlenih, koji identificira priliku za ulaganje u zemljama u Africi, što uključuje i hrvatske tvrtke. U studenom će u Hrvatskoj poduzetnicima biti organizirano predstavljanje ovog projekta. Iscrpnije...

Merkel: Nijemci moraju uložiti napor da se deportiraju migranti kojima je odbijen azil

"Ranije, dok je stizao samo mali broj migranata, oni kojima je odbijen azil nisu bili dovoljno strogo deportirani, a to se s obzirom na velik broj izbjeglica i migranata sada mora promijeniti.Trebamo nacionalni napor kako bi deportirali one koji su odbijeni. No tu je i integracija onih kojima je odobrena zaštita i ona mora biti ubrzana, te se trebaju riješiti i uzroci migracije", istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. Iscrpnije...

Zašto je ovogodišnji ekonomski Nobel važan za Hrvatske šume i Inu?

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju su Oliver Hart i Bengt Holmström, a Hrvatske šume i Ina su odlični primjeri zašto su je uopće dobili, piše Tportal.U objavi dobitnikâ stoji da su Hart i Holmström razvili "teoriju ugovora, sveobuhvatan okvir za analizu mnogih pitanja vezanih uz formiranje ugovora, kao pitanje visina naknada za menadžere ovisno o njihovu uspjehu, pitanje razine odbitaka i participacija u osiguranju, i privatizaciji aktivnosti javnog sektora". Iscrpnije...

Carine za gotovo sve hrvatske proizvode u Kanadi bit će 0 posto

Potkraj listopada na summitu EU i Kanade trebao bi biti potpisan transatlantski trgovinski sporazum s Kanadom - CETA, iako nevladine udruge upozoravaju da je isti kao TTIP. S druge strane, čak 99 posto carina tim bi sporazumom palo na nulu, pri čemu bi hrvatske kompanije profitirale više od kanadskih. Naime, iako je trgovinska razmjena relativno skromna, suficit je na hrvatskoj strani – u prvih pola godine u Kanadu je izvezeno roba vrijednih 121 milijun kuna, a uvezena roba vrijedna je 45 milijuna kuna. Iscrpnije...

UniCredit prodao udjel u Finecu za 552 milijuna eura; što će biti sa Zabom?

UniCredit je prodajom udjela u podružnici za internetsko bankarstvo pribavio više od pola milijarde eura, čime najveća talijanska banka po imovini nastoji ograničiti iznos očekivane buduće dokapitalizacije. Iznos od 552 milijuna eura pribavljen je prodajom 20 posto udjela u podružnici za internetsko bankarstvo Fineco a UniCredit će ga upotrijebiti za poboljšanje temeljnog kapitala koji se u posljednje vrijeme opasno približio minimalnoj dopuštenoj razini za europske banke. Prije nekoliko tjedana tržištem su kolale vrlo glasne spekulacije kako bi i Zagrebačka banka mogla biti na prodaju te kako je za nju zainteresirana Societe Generale, piše Seebiz.eu. Iscrpnije...

Europska komisija sprema ukidanje slobodne razmjene informacija na internetu?

Prijedlog Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu koji je prošli mjesec predstavila Europska komisija pokriva sferu autorskih prava od koje potencijalno mogu profitirati samo najveći europski medijski konzorciji. Naime, sav medijski sadržaj proizveden na području Europske unije prema predloženoj bi Direktivi bio u potpunosti pokriven zakonima o zaštiti autorskih prava, te bi se bilo kakvo nedozvoljeno prenošenje, citiranje ili - u slučaju Googlea - linkanje na predmetni sadržaj naplaćivalo, piše Lupiga. Iscrpnije...

Novi Sad europska prijestolnica kulture za 2021.

Novi Sad je u Bruxellesu proglašen za Europsku prijestolnicu kulture za 2021. godinu, što je prvi puta da je europska prijestolnica grad iz države koja nije članica Europske unije (i nije velika vjerojatnost da Srbija do 2021. uđe u EU), nego kandidatkinja za članstvo. Godinu prije Europska prijestolnica kulture je Rijeka. Iscrpnije...

Bruxelles od danas dijeli 1,9 milijardi eura za prometno povezivanje

Europska komisija danas je otvorila poziv za dostavu prijedloga za financiranje prometne infrastrukture čime se podržava prelazak na mobilnost s niskom razinom emisija i potiču ulaganja u cilju otvaranja radnih mjesta. Ponudit će se 1,9 milijardi eura namijenjenih financiranju ključnih prometnih projekata u Europi, od čega 1,1 milijardu eura za petnaest država koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda. Prvi će se put odvojiti i 40 milijuna eura za infrastrukturne projekte kojima se povezuju EU i susjedne zemlje. Iscrpnije...

Hrvatska od početka godine iz fondova EU povukla 6 milijardi kuna

Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 10,7 milijardi eura iz fondova Europske unije koje treba potrošiti do 2023. godine, a prema podacima Ministarstva financija u prvih 10 mjeseci ove godine 'povučeno' je 6,286 milijardi kuna. "Ovo je već sada najuspješnija godina u povlačenju sredstava iz EU fondova. Do kraja godine imamo još gotovo 80 dana u kojima se puno toga može napraviti", izjavio je ministar Tolušić. Iscrpnije...

Cijena nekretnina u Hrvatskoj pale na kvartalnoj, porasle na godišnjoj razini

Hrvatska se u drugom tromjesečju ove godine svrstala među zemlje EU s najvećim padom cijena stambenih nekretnina u odnosu na prvo tromjesečje, dok su na godišnjoj razini cijene porasle, pokazuju podaci Eurostata. U razdoblju od travnja do lipnja cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj pale su za 0,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su uvećane za 1,2 posto. U istoj skupini s Hrvatskom našao se Cipar, gdje su cijene nekretnina pale također 0,9 posto. U Italiji su skliznule 0,4, a u Mađarskoj 0,2 posto. Iscrpnije...

Hrvatsku ne muči CO2, ali mora izdvajati u zajednički EU fond

Iako Hrvatska nije bogata zemlja, industrija joj je propala i po stanovniku godišnje ima samo 6,3 tone emisija CO2, naspram prosjeka EU-a od 9,3 tona, mora financijski sudjelovati u borbi protiv zagađenja. Već iduće godine moramo za to izdvojiti milijun eura, no iznos bi se, kao i drugim EU državama, s godinama povećavao. Do kraja 2020. trebalo bi se kupiti sto milijardi američkih dolara. Iscrpnije...

EU zbog Hrvatske želi uvesti vize za građane SAD-a

Članovi Odbora za građanske slobode Europskog parlamenta pozvali su Europsku komisiju da poštuje pravila i donese privremene mjere o suspenziji bezviznog režima za građane SAD-a i Kanade, jer ne poštuju načelo viznog reciprociteta. Neki su zastupnici rekli da bi Parlament mogao Komisiju dati na sud zbog nepoštivanja zakona. Kanada traži vize za građane Bugarske i Rumunjske, a Sjedinjene Države od građana Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske. Iscrpnije...

Kreće energetska obnova zgrada iz fondova EU, daju 100 milijuna eura

Od 17. listopada kreće energetska obnova višestambenih zgrada financirana sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, u kojem će na raspolaganju u prvoj fazi biti 152 milijuna kuna, a sve skupa do 2020. nudit će se 100 milijuna eura. U studenom kreće projekt energetske obnove škola, vrtića i domova gdje se nudi 311 milijuna eura. Projekt energetske obnove obiteljskih kuća kreće vjerojatno krajem godine. Iscrpnije...

Orban gasi novine, Bruxelles šuti: Nema volje da se zaštite EU vrijednosti

Viktor Orban se osvećuje svojim protivnicima i naložio je obustavu oporbenog lista Népszabadság. Iz EU-a stiže samo mlaki prosvjed – Uniji nedostaju moć i volja da stane u obranu svojih vrijednost. "Jako smo zabrinuti", može se čuti od strane Europske komisije o ovoj aferi i dodaje se kako se vrlo pozorno promatra situacija oko slobode medija u Mađarskoj. No, Unija nema mogućnosti miješanja i sankcioniranja kako bi zemlje članice dovela 'u red' ukoliko krše temeljna demokratska pravila, komentira Deutsche Welle. Iscrpnije...

Iznenada ugašen mađarski opozicijski list

Naglu odluku o gašenju još uvijek najtiražnijeg mađarskog dnevnog lista Népszabadsága čini se da su potaknule dvije kontroverzne priče koje su, tijekom proteklih deset dana, iznijele teške optužbe na račun članova Orbánova Fidesza. "Osjećamo se kao da smo zarobljeni na mostu kojemu su detonirana oba kraja, slikovito je jučer osjećaje uredništva naglo ugašenog utjecajnog budimpeštanskog dnevnika", prenio Marton Gergely, zamjenik glavnog urednika. Iscrpnije...

Veliki biznis s outsourcingom otpada

Bilten donosi zanimljiv članak o trgovini otpadom i gorivom iz otpada koje postaje tržište koje sve više raste. Otpad obično završava u manje razvijenim članicama EU, njime se bave skupine na margini (poput Roma u Bugarskoj), a tržišni interesi zanemaruju opasnost po zdravlje stanovnika, pogotovo kada je u pitanju opasni otpad. Iscrpnije...

Mađarska: Prosvjedi zbog gašenja vodećeg opozicijskog lista Népszbadság

Zbog prestanka izlaženja vodećeg nacionalnog ljevičarskog lista Népszbadság održan je velik prosvjed pred mađarskim parlamentom u Budimpešti. Udruge za ljudska prava ističu da je redakcija zatvorena zbog negativnih tekstova o vladi mađarskog premijera Viktora Orbana. Oporbeni socijalisti nazvali su zaustavljanje izlaženja Népszbadsága i internetskog izdanja "crnim danom za novinarstvo". Međutim, vlasnik novina - tvrtka Mediaworks - priopćio je da je razlog privremene obustave izlaženja novina gubitaša poslovne prirode i da će to trajati do "realizacije novog koncepta" lista. Iscrpnije...

Deutsche Bank: Institucija koja ne smije propasti

Deutsche Bank je najveća njemačka banka i trenutačno najopasnija financijskoj instituciji u EU. Najmanji problem su same obveznice, tu je banka uglavnom samo aranžer ili jamac. Problem su financijske izvedenice, u velikoj mjeri utemeljene na paketiranju takvih neotplativih dugova, s kojima je banka zašla u opasnu zonu rizika, koji, s obzirom na veličinu Deutsche Banka, pođu li stvari ukrivo za sobom može povući financijski sustav cijele Europske unije, analizira Globus. Iscrpnije...

Marić već priprema proračun za 2017.: Usuglašavamo detalje porezne reforme

Tehnički ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je proračun za 2017. u pripremi te da će, unatoč tijesnim rokovima, sve učiniti da provede planirane porezne izmjene."Još se radi na njegovim pretpostavkama u smislu proračunskog procesa, no iduća vlada bi trebala ispuniti i ispoštovati preporuke Europske komisije i nastaviti fiskalnu konsolidaciju tako da iduće godine deficit proračuna bude oko 2 posto BDP-a", istaknuo je Marić. Iscrpnije...

Iz EU fondova 345 milijuna eura za razvoj sedam hrvatskih gradova

Sedam gradova - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula - imat će na raspolaganju ukupno 345,35 milijuna eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj urbanih područja, objavilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Po podacima Ministarstva, indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma za grad Zagreb je 91,9 milijuna eura, Split 62,8 milijuna eura, Rijeku 49,6 milijuna eura, Osijek 44,1 milijun eura, Zadar 35,3 milijuna eura, Slavonski Brod 31,1 milijun eura, te Pulu 30,6 milijuna eura. Ministar Tolušić provođenje ovog programa doprinijeti decentralizaciji. Iscrpnije...

MMF-ove prognoze za Hrvatsku bolje od prosjeka EU-a

Međunarodni monterani fond i Svjetska banka Europi za ovu godinu predviđaju rast od 1,7%. Sa sastanaka u Washingtonu dolaze i poruke financijskih stručnjaka kako bi Njemačka trebala povećati potrošnju na području infrastrukture, ali da to nije dovoljno za rješavanje problema s kojima se suočava eurozona. Hrvatskoj MMF u ovoj godini predviđa rast od 1,9% i nezaposlenost od 16,4%. Iscrpnije...

Od danas 1.500 časnika EGOS-a čuva granice EU - dolaze na poziv

Od danas vanjsku granicu Europske unije čuva nova “europska granična vojska”. Ta nova agencija – puna naziva Europska granična i obalna straža (EGOS) – broji 1500 časnika za brzu reakciju koje će se po potrebi zvati i raspoređivati na vanjske granice EU. Danas izlaze na granicu Turske i Bugarske kako bi pomogli u sprečavanju nelegalnog ulaska migranata. Pokaže li se potreba, čuvat će i granice Hrvatske. Iscrpnije...

Borzan: Nitko nema pravo prisiliti silovanu djevojčicu da rodi

„Ženama treba omogućiti pristup tržištu rada, zdravstveni odgoj, zaštitu od seksualnog i drugih oblika nasilja te dostupnost kontracepcije, a ne govoriti im što da rade sa svojim tijelom. Nitko nema pravo prisiliti djevojčicu koja je silovana da rodi dijete, nitko nema pravo prisiliti ženu da rodi pod cijenu vlastitog života ili pak ženi pod traumom spontanog pobačaja prijetiti zatvorom“, poručila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan povodom rasprave Europskog parlamenta o prijedlogu zakona o pobačaju u Poljskoj. Iscrpnije...

Zagrebu i okolici 3,5 milijardi kuna iz EU fondova za urbani razvoj

Grad Zagreb te 29 gradova i općina Urbane aglomeracije Zagreb dobili su mogućnost korištenja 345 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava kroz novi mehanizam EU – Integrirana teritorijalna ulaganja (ITI, ). Sam Zagreb dobit će na raspolaganje minimalno 700 milijuna kuna (ovdje karta anglomeracije, ide do Zeline, Dugog Sela, Pokupskog, Jastrebarskog, Zaboka...). Novci idu na poticanje poduzetništva i zapošljavanja, zaštite i obnove kulturne baštine, cjeloživotnog i strukovnog obrazovanja, socijalne skrbi, obnove zapuštenih industrijskih i vojnih područja, javnog putničkog prijevoza i rekonstrukcije sustava toplinarstva. Iscrpnije...

Norveška najavila zabranu burke u školama

Desno orijentirana norveška vlada razmatra zabranu nošenja burke u školama i fakultetima, čime bi se ta zemlja priključila nizu europskih država koje su uvele slične mjere. Zabrana bi se trebala odnositi samo na velove koji potpuno pokrivaju lice, a ostala tradicionalna islamska odjeća bit će dopuštena. Usprkos najavljenoj zabrani, ministar obrazovanja Isaksen stao je u obranu prava norveških građana da odjećom i nakitom izraze svoju vjeru. Prošlog je tjedna nošenje odjeće koja pokriva lice zabranila Bugarska. Iscrpnije...

Bruxelles dao 50 milijuna kuna za most na Savi kod Svilaja

Bruxelles daje više od 7 milijuna eura za sufinanciranje mosta na Savi kod Svilaja, koji je dio autoceste Vc što ide od Budimpešte, preko Osijeka i Sarajeva do Ploča. Puna cijena mosta je 22,3 milijuna eura, plaćaju ga popola BiH i RH, što znači da će Hrvatskoj, kad se odbije Bruxellesov dio, ostati za platiti oko 4 milijuna eura. Autocesta do mosta s hrvatske strane je gotova. Dug je 660 metara. Most na istoj autocesti, ali na Dravi, kod Osijeka, koštao je milijardu kuna. Iscrpnije...

Hrvatskoj niti euro iz Junckerovog plana

Gotovo sva sredstva do sada utrošena u realizaciju investicijskog plana za Europu, poznatog i pod nazivom Juncekrov plan otišla su u 15 nabogatijih zemalja EU-a, a 13 siromašnijih članica Unije ostalo je kraćih rukava. Plan težak preko pola milijarde eura upravo je osmišljen za pomoć siromašnijim zemljama u privlačenju ulaganja. Iscrpnije...

Suzavcem na penzionere

Rijetko što tako plastično predočava svu tragediju Sirizine političke putanje kao prosvjed grčkih penzionera u Ateni prije nekoliko dana. Naime, jedan od uvjeta EU zajma Grčkoj je bio smanjivanje mirovina, koje su već 25 do 55% niže. Kao odgovor na jake penzionerske snage, policija je uzvratila suzavcem i sprejevima. Represija nad gladnim penzionerima i potpisani sporazum o neograničenoj deportaciji afganistanskih izbjeglica vjerni su prikaz političkog stanja EU, piše Bilten. Iscrpnije...

Novac se slijeva u Njemačku, a odlazi iz Italije i Španjolske

ECB mjesečno kupuje obveznice u ukupnom iznosu do 80 milijardi eura, a većina tog novca završava u njemačkim bankama. Tako su u kolovozu uplate njemačkim zajmodavcima premašile njihove doznake bankama u drugim članicama eurozone za 17,2 milijarde eura. Od 2008. njemačka su neto potraživanja prema ostatku eurozone dosegnula 677,5 milijardi eura. Suprotna je situacija u Italiji i Španjolskoj, čije su neto obveze u kolovozu dosegnule 326,9 milijardi odnosno 313,6 milijardi eura. Pritom su obveze bile više od potraživanja za 34,9 odnosno 20,5 milijardi eura. Iscrpnije...

Bugarska diže žičanu ogradu dugu 100 kilometara, Bruxelles platio

Bugarska je od EU-a dobila sredstva za izgradnju žičane ograde duge 100 kilometara uzduž granice s Grčkom i Turskom, a na nju će rasporediti i nekoliko tisuća graničara, sastavljenih od bugarske patrole i Frontexa. Graničari će dobiti opremu od 420 modernih džipova, helikoptera, termovizijskih kamera i specijalne komunikacijske opreme za prijem signala mobilnih telefona. Bugarski premijer Bojko Borisov izrazio je bojazan da će Turska otvoriti svoje granice i pustiti migrante da preplave Europu. Iscrpnije...

Borzan o ukidanju roaminga u EU: Što s pozivima iz svoje u drugu državu?

Minuta telefonskog poziva iz zemlje prebivališta u drugu članicu EU u prosjeku je dvadeset puta veća nego unutar iste države članice, a uredba o roamingu koju Bruxelles upravo sprema ne regulira ovaj dio, što ostavlja veliki prostor za manipulaciju, upozorava hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan i poziva na rješavanje pitanja. Europska komisija nedavno je napravila istraživanje kojim je utvrdila da telekomunikacijske kuće nemaju značajno većih troškova oko takvih poziva što čini takve cijene neopravdanima. Iscrpnije...

Mastercard uvodi selfie plaćanje u Europi, idući godine i u Hrvatskoj

Nakon što je u siječnju predstavio svoj novi sustav mobilnog plaćanja pod nazivom Identity Check Mobile koji je već stekao popularno ime Selfie Pay, MasterCard je novu uslugu odlučio službeno lansirati na šire europsko tržište. Na popisu europskih Selfie Pay država se ne nalazi Hrvatska, no MasterCard tvrdi da će tehnologija početkom iduće godine biti dostupna širom svijeta. Kako bi se koristilo biometriju lica, treba samo preuzeti aplikaciju na svoj pametni telefon i okinuti selfie (video ), nakon čega će biti kreirana digitalizirana mapa lica koja će biti pohranjena na MasterCardove servere. Iscrpnije...

Europski parlament odobrio Pariški sporazum - stupa na snagu

Europski parlament ratificirao je Pariški sporazum o klimi, što omogućuje da taj globalni plan stupi na snagu. Sporazum je izglasan golemom većinom glasova - 610 zastupnika glasalo je za, 38 protiv, a 31 je bio suzdržan. Sad kad je ovo napravljeno, postavlja se pitanje provedbe Sporazuma jer je pravno neobvezujući i ne postoje kazen za njegovo neprovođenje. Računa se na "moralnu obvezu" država te "pritisak partnera". Iscrpnije...

Europska komisija će odobriti uzgoj tri GM kukuruza, teritorij Hrvatske izuzet

Europska komisija dat će tri odobrenja za uzgoj GMO kukuruza i dva odobrenja za prodaju proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz i pamuk. "Dozvole za uzgoj neće vrijediti za teritorij Republike Hrvatske jer se ona po tom EU zakonu ima pravo izuzeti iz odobrenja. Vlada samo mora na vrijeme koristiti tu mogućnost“ kaže europarlamentarka Biljana Borzan. Iscrpnije...

Austrijanci nasilno Hrvatskoj vraćaju izbjeglice, čak i ako nisu prošli kroz RH

S terena iz Austrije stižu informacije o sve češćim i nasilnim deportacijama iz Austrije u Hrvatsku, koje su počele u srpnju, a ljudi su često zatečeni činjenicom da će ih vratiti u Hrvatsku, ne očekuju to, niti su na to pripremljeni. "Znamo za slučaj osobe iz Sirije koja niti jednom nije prošla preko hrvatskog teritorija, ali je svejedno deportirana u Hrvatsku. Čini se da je izuzetno jednostavno poslati zahtjev za deportaciju hrvatskim vlastima i potom poslati određene osobe. Na taj način se austrijske vlasti rješavaju ljudi koje ne žele", kaže Novostima pravna savjetnica Petra Leschanz iz inicijative Border Crossing Spielfeld. Iscrpnije...

May: Do kraja ožujka 2017. pokrenut ćemo proces izlaska iz EU

Britanska premijerka Theresa May izjavila je kako će do kraja ožujka 2017. pokrenuti proces izlaska Velike Britanije iz EU. May je najavila kako će tada aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora, čime će se pokrenuti dvogodišnja procedura razdruživanja od EU. "Kao što znate, govorim već neko vrijeme da ga nećemo aktivirati prije kraja ove godine kako bismo mogli izvršiti neke pripreme", izjavila je May. Iscrpnije...

Schulz: Mađarska igra opasnu igru

"Mađarska po ključu raspodjele treba primiti tek oko 2000 izbjeglica. Organizirati referendum o tome je opasna igra.Orban se poigrava temeljnim načelom EU: dovodi u pitanje utemeljenost europskih zakona u kojima je Mađarska i sama sudjelovala", rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Oko 8,3 milijuna birača treba u nedjelju izaći na birališta kako bi potvrdili Orbanovo protivljenje preraspodjeli izbjeglica u EU. Iscrpnije...

Češka: Pronašli najdublju podvodnu špilju na svijetu, duboku najmanje 404 metra

Istraživački tim iz Poljske na čelu s Krzysztofom Starnawskim došao je do senzacionalnog otkrića podvodne špilje duboke najmanje 404 metra. Špilja se nalazi u istočnoj Češkoj, nedaleko grada Hranice, piše Daily Mail. Prema podacima kojima se sada raspolaže, ovo bi bila najdublja podvodna špilja na svijetu. Starnawski se u ronilačkom odijelu spustio na oko 200 metara dubine i pomoću podvodnog robota na daljinsko upravljanje uspio izmjeriti navedenu dubinu. Međutim, čini se da sonda i dalje nije uspjela dotaknuti dno. Iscrpnije...

Žestok sukob francuske policije i migranata kod kampa u Calaisu

Francuski policajci upotrijebili su u subotu suzavac i vodene topove kako bi rastjerali oko 200 migranata i aktivista koji su pokušali održati zabranjeni prosvjed kod izbjegličkog kampa u Calaisu, tzv. Džungle, objavile su regionalne vlasti. Trojica policajaca lakše su ozlijeđena jer su ih migranti napali kamenjem. "Policija je suzavcem i vodenim topovima rastjerala prosvjednike i situaciju stavila pod kontrolu za 20 minuta", rekao je dužnosnik regije Pas-de-Calais Etienne Desplanques. Iscrpnije...

Vela: Hoće li zbog politike stradati EU fondovi?

"Bojim se da, uz svu dobru volju, Petrov i Plenković, koji očigledno imaju glavnu riječ u kadroviranju i sastavljanju nove Vlade, nemaju dovoljno znanja i iskustva koje im može biti osnova da donesu suvisle i utemeljene odluke kada su fondovi EU-a u pitanju. Posljedice toga bi mogle biti jako nezgodne, a da su jasno mjerljive, jesu i neće trebati dugo da se vidi kako će njihova kemija utjecati na korisnike i EU fondove općenito", komentira Ariana Vela najavu razdavajanja regionalnog razvoja i fondova EU-a. Iscrpnije...

Novosti: Balkanske države i manjak suvereniteta

Andrej Plenković, budući premijer suverene Republike Hrvatske, u pauzama pregovora sa strankom najpoznatijeg političkog reketaša u Hrvatskoj sprema se odletjeti u Bruxelles na poziv Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije... Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zadnji put je odradio domaći zadatak krajem kolovoza, kad se u Istanbulu poklonio Recepu Tayyipu Erdoganu... Milorad Dodik, republičkosrpski poglavnik, već je bio kod Vladimira Putina. U Moskvi se nacrtao u četvrtak, dobio je kasnovečernji termin, pa je ulogu Putinova reportera s Balkana i rastjerivača dosade tumačio dok su čistačice pospremale odaje predsjednika Rusije, pišu Novosti o suverenitetu država na Balkanu... Iscrpnije...

Hrvatska bi mogla pred Sud EU-a zbog ribolovnih dozvola strancima

Europska komisija obrazloženim je mišljenjem pozvala Hrvatsku da ukine diskriminatorna ograničenja vezana uz ribolov jer godišnje ribolovne dozvole izdaje samo osobama s prebivalištem u Hrvatskoj, dok stranci mogu dobiti samo dozvolu od 30 dana, a 12 takvih košta 16 puta više od godišnje dozvole za domaće ljude. Takvu praksu Bruxelles smatra diskriminatornom i neusklađenom s Direktivom o uslugama zbog čega bi Hrvatska mogla završiti na Sudu EU-a zbog diskriminacije stranaca. Iscrpnije...

EPP želi svima koji napune 18 pokloniti kartu za putovanje vlakom

Svaki tinejdžer u Europi trebao bi za 18. rođendan dobiti besplatnu željezničku kartu koja bi mu trebala omogućiti da mjesec dana besplatno putuje vlakom po kontinentu. Upravo tako glasi prijedlog najjače grupe u Europskom parlamentu - Europskih pučana (EPP, grupa kojoj pripada i HDZ Andreja Plenkovića). Članovi EPP-a vjeruju kako bi taj potez ojačao osjećaj pripadnosti Europi, dok razni euroskeptici u Parlamentu napadaju prijedlog kao golemi i nepotrebni trošak. Besplatna mjesečna Inter Rail karta trebala bi vrijediti na željezničkim linijama u 30 europskih zemalja, uključujući i rute kroz švicarske Alpe i norveške fjordove. Iscrpnije...

Broj izbjeglica u Njemačkoj manji nego se mislilo

Broj izbjeglica koje su u 2015. pristigle u Njemačku manji je nego što se to dosad vjerovalo pa je, kako je u petak priopćio njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, umjesto 1,1 milijuna izbjeglica u zemlju je prošle godine ušlo oko 890.000. "Zbog neusklađenosti u sustavu registracije izbjeglica i podataka iz ureda za obradu zahtjeva za azilom došlo je do dvostrukih registracija“, rekao je de Maiziere. Iscrpnije...

Hrvatska ima najveći pad stope nezaposlenosti među zemljama EU

Hrvatska je u kolovozu zabilježila najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec među zemljama EU - 12,9%, s 13% u srpnju, pokazuju podaci Eurostata. Unatoč tome Hrvatska je i dalje među tri zemlje EU s najvišim stopama nezaposlenosti. Skupinu predvodi Grčka sa stopom nezaposlenosti od 23,4% u lipnju, a slijedi Španjolska s 19,5%. Iscrpnije...

Njemačka na sudu zbog cestarina samo za strance

Europska komisija je odlučila Njemačku izvesti pred Europski sud pravde zbog plana uvođenja cestarina samo za strance. Plan njemačke vlade je da se za strance uvede godišnja vinjeta za ceste i autoceste, koju njemački vozači neće plaćati jer plaćaju porez na automobile. Bruxelles smatra da to diskriminira strane vozače. Iscrpnije...

Vučić i Orban, prijateljstvo po europskim pravilima

"Jačanje sektora sigurnosti i njegovo promoviranje kroz međusobne posjete Vučića i Orbana otvara put ne samo ka otvorenoj ksenofobiji i jačanju ekstremne desnice već i ka militarizaciji Europe. Zbog fundamentalne nedemokratičnosti vlastitih institucija, EU, kao što vidimo na primjeru novopečenog srpsko-mađarskog 'prijateljstva', ne samo da ne želi zaustaviti provođenje antiimigrantskih politika već svoje polupropusne granice štiti prepuštajući 'prljav posao' perifernim i 'autokratskim' državama na Istoku", piše Bilten. Iscrpnije...

Sarkozy bi Britaniju vratio u EU

Ako iduće godine postane francuski predsjednik, Nicolas Sarkozy obećaje da će Velikoj Britaniji dati priliku da promijeni odluku o izlasku iz EU-a tako što će dogovoriti novi europski ugovor s Njemačkom. On će se fokusirati na reformu schengenske zone, ograničavanje Komisijinih ovlasti na desetak, daljnju integraciju eurozone i zaustavljanje pristupnih pregovora s Turskom. Iscrpnije...

Zemlje EU vraćaju Hrvatskoj - 3.500 izbjeglica

Druge države Europske unije najavile su Hrvatskoj povratak 3.493 izbjeglice koji su prešli preko Hrvatske, a koji nisu dobili azil u državama gdje su na kraju došli. Vraćanje ovih ljudi bilo bi sukladno Dublinskom ugovoru jer su prvo registrirani u Hrvatskoj, dok se Grčka ne računa jer je izuzeta povrata zbog presude Europskog suda po kojoj se u toj državi ne poštuju ljudska prava izbjeglica. Iz Centra za mirovne studije kažu da bi na kraju moglo biti puno više od tri i pol tisuće izbjeglica. Iscrpnije...

Ako i dobiju spor u Washingtonu, banke će morati vratiti sav novac

Banke koje su pokrenule postupak protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog zakonskih odredbi o konverziji kredita u francima, na temelju bilateralnog ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja sklopljenog između Austrije i Hrvatske, trebale bi imati na umu da Europska komisija takve ugovore između zemalja članica Unije smatra nevažećima. Naime, čak i ako dobiju postupak i Hrvatska isplati odštetu bankama, one će vjerojatno morati sav novac vratiti i to s kamatom, jer će to Europska komisija smatrati nedopuštenom potporom. Iscrpnije...

Učenik o školovanju u Danskoj: Umjesto štrebanja uče nas razmišljati

"Dok smo mi u hrvatskim školama i dalje primorani memorirati nevjerojatno mnogo nepotrebnih podataka, od danskih se učenika traži da ih znaju samostalno pronaći na internetu. Težište je na praktičnim znanjima i na istraživačkom radu. Primjerice, na nastavi smo analizirali tekst iz Guardiana o djeci koju su, zbog visokog IQ-a, roditelji iskorištavali. Takav tekst, koji bi u našim školama bio etiketiran kao suviše kontroverzan, poslužilo nam je kao primjer na kom se temelji teorija o pisanju eseja. Na nastavi smo analizirali i govore svjetskih političara čime nas se poticalo na kritičko razmišljanje“, priča za Index 16-godišnji učenik iz Zagreba koji se nedavno vratio iz Danske gdje je, u sklopu projekta razmjene učenika, pohađao gimnaziju. Iscrpnije...

Merkel: Njemačka je spremna mjesečno prihvatiti nekoliko stotina izbjeglica

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da ilegalnu migraciju treba potpuno zaustaviti i obećala je pomoć Grčkoj i Italiji, članicama EU-a najviše izloženima izbjegličkom valu. "Njemačka je spremna mjesečno prihvatiti nekoliko stotina izbjeglica iz Grčke i Italije koje imaju izglede za dugoročni ostanak u Europi. Upravo tim ljudima treba dati perspektivu“, rekla je Merkel. Smatra i da je potrebno što prije sklopiti sporazum o povratku izbjeglica sa zemljama poput Afganistana, Pakistana i državama sjeverne Afrike. Zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti od Grčke do Njemačke slažu se da treba ojačati kontrole na vanjskoj granici EU-a, rekao je austrijski kancelar Christian Kern na kraju summita u Beču. Iscrpnije...

Radikalni ljevičar Corbyn ponovno izabran za predsjednika britanskih laburista

Radikalni ljevičar Jeremy Corbyn ponovo je izabran za predsjednika britanskih laburista unatoč nepovjerenju vrha te najveće britanske oporbene stranke, pokazuju službeni rezultati objavljeni u Liverpoolu na kongresu stranke. Corbyn (67) je nadmoćno pobijedio jedinog suparnika Owena Smitha (46), gotovo nepoznatog velškog zastupnika, sa 61,8 posto glasova. Corbyna vole aktivisti, no nije mu sklon veći dio zastupnika. Smatraju da stranku vuče previše ulijevo da bi je mogao vratiti na vlast. Iscrpnije...

Austrijanci sve češće napadaju azilante, bacaju im kiselinu i podmeću požare

Napadi na azilantske centre u Austriji mogli bi se udvostručiti ove godine, pokazuju podatci austrijske vlade objavljeni u subotu. U prvoj polovini 2016. zabilježena su dvadeset četiri napada, a u čitavoj 2015. bilo ih je 25, rekao je ministar unutarnjih poslova Wolfgang Sobotka reagirajući na parlamentarnu istragu. Riječ je o izgredima od podmetanja požara do napada kiselinom i bacanja kamenja kroz prozor do ispisivanja rasističkih i nacističkih grafita i govora mržnje na društvenim mrežama. Iscrpnije...

Mađarska: Odabir države za život nije temeljno ljudsko pravo

"Povrede granica između miroljubivih država i odabir države u kojoj se želi živjeti nisu temeljna ljudska prava. Kao država koja se drži međunarodnog prava Mađarska poštuje pravo na siguran život kao temeljno ljudsko pravo. Mađarska odbija sustav kvota jer ga se ne može implementirati, jer je protivan 'zdravom razumu' i trenutnim europskim propisima", rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u razgovoru za CNN i odbacio tvrdnje da mađarski premijer Viktor Orban potiče protuimigrantski zanos u njihovoj državi. Iscrpnije...

U novoj pobjedi radikala, u Poljskoj se pooštrava zakon protiv abortusa

Poljski parlament raspravljao je o radikalnom pooštravanju zakona koji regulira pravo žene na abortus, a taj je zakonski prijedlog već nakon prvog čitanja prihvaćen, piše ugledni njemački list Süddeutsche Zeitung. Sporni zakonski prijedlog pravo na abortus predviđa samo u jednom slučaju – ako je zbog trudnoće ugrožen život majke. Kršenje zakona kažnjavalo se dosad s dvogodišnjom zatvorskom kaznom dok bi se prema novom zakonu za isto kazneno djelo dobivala zatvorska kazna u trajanju od najmanje pet godina. Prema službenim podacima za 2014. u Poljskoj je provedeno 1812 pobačaja, no nevladine organizacije barataju s brojkom od 100.000 ilegalnih abortusa godišnje. Iscrpnije...

Orban: Izbjeglice protjerati na otok

Mađarski premijer Viktor Orban sugerirao je da bi EU trebala protjerati "na otok" više od milijun ljudi koji su pristigli tijekom migracijske krize 2015./16. "Svi koji su stigli ilegalno trebali bi biti vraćeni natrag. Ne u druge zemlje EU-a nego na mjesta izvan Europske unije. Dotad bi ih trebalo držati u velikim kampovima izvan EU-a. Mogao bi to biti veliki otok ili dio sjevernoafričke obale", rekao je Orban. Iscrpnije...

Hrvatskoj i susjedima 12 milijardi kuna iz Bruxellesa za prekograničnu suradnju

U razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatska i susjedne države imaju na raspolaganju 12 milijardi kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Financirat će se promicanje inovacijskih kapaciteta i suradnja u području inovacija, razvoj strategija vezanih za nisku razinu emisije CO2, prometno povezivanje programskih područja uključujući pomorski prijevoz, zaštita i promicanje prirodnih i kulturnih resursa, doprinos razvoju turizma, obrazovanje, poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga te jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području. Iscrpnije...

Njemačka: Žene s maramom rjeđe pozvane na razgovor za posao

Kandidatkinje za zaposlenje s imenima koja ne zvuče njemački ili kandidatkinje s fotografijama na kojima su umotane u maramu imaju mnogo manje izgleda da će biti pozvane na razgovor za zaposlenje nego kandidatkinje s njemačkim imenima, javlja njemački Spiegel Online, pozivajući se na studiju Sveučilišta u Linzu i Instituta za budućnost rada. Iscrpnije...

Europski sud: Vlasnik trgovine koja daje wi fi nije odgovoran za nelegalno "skidanje"

Vlasnik trgovine koji je javnosti omogućio besplatan pristup bežičnoj mreži nije odgovoran za povrede autorskih prava koje je počinio korisnik, presudio je Sud Europske unije. No, Sud navodi kako se takvom voditelju može naložiti da zaštiti svoju mrežu lozinkom kako bi se "okončale te povrede ili spriječio njihov nastanak". Upravo se to dogodilo Tobiasu McFaddenu, vlasniku trgovine u Njemačkoj za rasvjetna tijela i sustave ozvučenja. Prije šest godina preko njegove je mreže nezakonito preuzeto glazbeno djelo na koje Sony ima autorska prava. Stoga ga je Sony tužio za povredu autorskog prava, a nadležni sud u Njemačkoj je od Suda EU-a zatražio odgovore. Iscrpnije...

Čak 69 posto Hrvata vjeruje u Boga

Čak 69 posto Hrvata vjeruje u Boga, a 22 posto vjeruje u 'višu silu', dok se samo 7 posto ljudi smatra ateistima. Podaci istraživanja koje je provela Europska komisija govore kako u Francuskoj živi najviše ateista (40 posto), a u Rumunjskoj gdje 92 posto ljudi vjeruje u Boga, ih je najmanje (1 posto). Na Malti i u Turskoj čak 94 posto njih vjeruje isključivo u Boga, dok je u Češkoj taj postotak najmanji - samo 16 posto. Što se tiče hrvatskih susjeda, samo 32 posto Slovenaca vjeruje u Boga, nešto više (36%) u višu silu, a 26 posto je ateista. Iscrpnije...

Hrvatskoj iz EU 43 milijuna eura za najsiromašnije, prvo hrana školarcima

Europska unija osigurala je Hrvatskoj 43 milijuna eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine kao pomoć najsiromašnijima. Novci će ići nezaposlenima i korisnicima socijalne skrbi, ali i ljudima koji ne mogu ostvariti pravo na socijalnu skrb zbog dohodovnog cenzusa. 13,6 milijuna kuna iz ovog fonda ide za pokrivanje troška školske prehrane, o čemu je u kolovozu već potpisan ugovor, a do kraja rujna bit će potpisan i ugovor o nabavljanju školske opreme. Cilj je da ovim sredstvima pomoć dobije 23 tisuće djece u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Besplatni internet u EU samo retorika

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker najavio je kako će do 2020. godine "svaki grad i svako selo u EU" dobiti besplatnu Wi-Fi vezu, javno financiran i svima dostupan pristup internetu. "Na pet minuta nas je uhvatila panika, ali onda smo shvatili da on to ne misli ozbiljno", navodno je kasnije novinarima povjerio izvor iz telekomunikacijskog biznisa: I zaista: 120 milijuna eura izdvojenih za projekt dovoljno je za besplatno povezivanje tek nekoliko gradova. Iscrpnije...

Ivan Tepeš i bosanska veleposlanica - hrvatski zastupnici u europarlamenta

Povuku li se iz Bruxellesa Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Ivana Maletić, što je vrlo vjerojatno, u Bruxelles bi na vrtoglavu plaću od 8000 eura bruto trebali ići bivši zapovjednik 3. bojne 4. gardijske brigade komodor Ivica Tolić, donedavni predsjednik HSP-a Ante Starčević Ivan Tepeš i članica HDZ-a iz BiH, no i aktualna veleposlanica te zemlje u Rimu Željana Zovko. Tepeš nije prošao na izborima za Sabor, a u Bruxellesu ne bi spadao u Stierove pučane nego prije u euroskeptike u kojoj su grčka Zlatna zora i francuska Nacionalna fronta. Zovko bi bila unikatan slučaj – jednu bi zemlju predstavljala u Rimu, a drugu u Bruxellesu, pa je pitanje koja bi joj država bila važnija, pita se Slobodna o "džumbusu" hrvatskih eurozastupnika. Iscrpnije...

Svaki građanin EU od danas ima pravo na bankovni račun

Svi građani Europske unije, bez obzira na imovinsko stanje, državljanstvo ili zemlju prebivališta, od danas imaju pravo na osnovni bankovni račun. Procjenjuje se da u EU čak 58 milijuna ljudi nemaju nikakav bankovni račun (najviše njih u Bugarskoj i Rumunjskoj), a sad će ono biti moguće i korisnicima plave karte, stranim studentima ili izbjeglicama. Građanima je olakšan i postupak otvaranja i prebacivanja računa u slučaju odabira druge banke, kao i usporedni prikaz usluga i cijena dostupnih na tržištu. Iscrpnije...

Merkel priznala: Unija je u kritičnoj situaciji

Njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je Europska unija u „kritičnom trenutku“, ali i pozvala svoje kolege na zajedništvo u popravljanju ekonomske situacije, otvaranju radnih mjesta i borbi protiv terorizma. Merkel je s 26 kolega lidera članica EU-a razgovarala na summitu u Bratislavi, na kojem nije prisustvovala Velika Britanija, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je da europska elita često nije u doticaju sa stvarnošću i zamolio kolege za krajnju iskrenost u raspravama. Iscrpnije...

Iz Bruxellesa povukli 1,7 milijardi kuna više nego što smo dužni platiti

Hrvatska je u 2016. godini iz europskih fondova povukla 1,7 milijardi kuna više no što je u zajednički proračun bila dužna uplatiti, naglasio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić. „Praktički svaki tjedan Hrvatska povlači oko 200 milijuna kuna novog novca koji dolazi u proračun RH i ovo je najuspješnija godina otkako Hrvatska ima pristup europskom novcu“, rekao je Tolušić. Iscrpnije...

YouTube će morati plaćati glazbenicima više

Po novom nacrtu europskih zakona o autorskim pravima, internetski video servisi poput YouTubea morat će plaćati više novca glazbenicima i diskografskim kućama. Također, izdavači i producenti morat će izvođačima i autorima otkriti koliku je zaradu njihov rad ostvario. Novinski izdavači po prvi put će biti prepoznati kao nositelji prava. Iscrpnije...

EU obećava 100-megabitne veze, besplatan Wi-Fi i 5G svuda

Europska komisija poslat će Europskom parlamentu prijedlog da se već sljedeće godine iz proračuna izdvoji 120 milijuna eura kako bi svi gradovi, mjesta i sela u EU u naredne četiri godine dobili besplatne Wi-Fi pristupne točke za građane. Svako kućanstvo bi do 2025. trebalo biti priključeno na Internet najmanje 100-megabitnom vezom, a mobilna mreža bi trebala prijeći na 5G mrežu. Iscrpnije...

Bruxelles bi uveo naplatu ulaska u Europsku uniju

Europska komisija priprema prijedlog kojim bi se uvela obveza za građane zemalja koje ne trebaju vize za ulazak u EU da unaprijed najave svoje putovanje i plate naknadu. Napravilo bi se nešto slično onome što postoji u SAD-u gdje se treba registrirati najmanje 72 sata prije ulaska u državu i platiti naknadu (14 dolara), a registracija se napravi samo jednom i važi za veći broj putovanja. Europsku uniju lani je posjetilo 602 milijuna turista (puta npr. 10 eura = 6 milijardi eura). Britance muči što će se ovo odnositi i na njih nakon Brexita.... Iscrpnije...

Zbog Rusije hrvatsko svinjogojstvo na koljenima?

Ruski embargo mogao bi potpuno slomiti domaće svinjogojstvo. Naime, Europsku uniju pritišču goleme zalihe svinjetine kojih se rješava izvozom i daje ih u bescjenje. Sve više svinjskih trupova završava u Hrvatskoj – uvoz nam je porastao za čak 40 posto u odnosu na godinu prije. Sve je to urušilo tov svinja na selu, piše Poslovni puls. Iscrpnije...

Zagrebu iz Bruxellesa 17 opomena zbog neusklađenosti s direktivama EU

Od početka godine iz Bruxellesa u Hrvatsku stiglo je 17 službenih opomena te četiri obrazložena mišljenja zbog neprenošenja zakonodavnog okvira kako u području okoliša, tako i energetike, prometa, pravosuđa, temeljnih prava i građanstva, unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva, financijske stabilnosti, oporezivanja i carinske unije, zdravlja i sigurnosti hrane, piše Novi list. Iscrpnije...

Stiže nova uredba iz Europe, a hrvatski mljekari pojma nemaju

Dok se Europa guši u nagomilanim zalihama mlijeka nastalim ukidanjem proizvodnih kvota prošloga ožujka, pred hrvatskim proizvođačima neizvjesna je budućnost. Europska komisija nastalu štetu pokušat će riješiti Uredbom o redukciji proizvodnje mlijeka koja od nedjelje stupa na snagu. "Znamo samo da uredba ide 11. rujna i da bi, od 500 milijuna eura namijenjene pomoći stočarstvu, 150 trebalo utrošiti na dobrovoljno smanjivanje mlijeka u zemljama u kojima ga ima previše. Međutim, kod nas je specifična situacija jer imamo manjak mlijeka pa bi nam Ministarstvo poljoprivrede trebalo objasniti kao proizvođačima što sada trebamo činiti, a nije to napravilo", kaže tajnik Udruge OPG-ova Hrvatske Život Miroslav Kovač. Iscrpnije...

Povučen prijedlog da se naplata roaminga ograniči na 90 dana

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker povukao je prijedlog koji je Komisija početkom ovoga tjedna uputila o pitanju roaminga i zatražio da se napravi nova verzija. Europska komisija je u ponedjeljak predložila da se mobilni telefoni u europskom inozemstvu bez plaćanja roaminga mogu koristiti najviše 90 dana godišnje, s time da jednokratni boravak izvan domaće mreže ne smije biti dulji od mjesec dana. Nakon što su objavljene smjernice za sprječavanje zlouporaba, operateri su se žalili da je 90 dana predug rok, a šira javnost da je prekratak i da se zapravo ne može govoriti o potpunom ukidanju roaminga. Iscrpnije...

Tajni ratovi Velike Britanije

"Već više od 100 godina, Britanija sudjeluje u ratovima. Neki konflikti, kao što je onaj na Falklandskom otočju, postali su središte nacionalnog naraativa, ali brojni drugi, uključujući i brutalno suzbijanju pobunjenika u Omanu su namjerno skriveni", piše Guardian u zanimljivom dugom članku o manje poznatim britanskim vojnim operacijama. Iscrpnije...

Guardian: TTIP je možda mrtav, ali dolazi još gori sporazum

"TTIP je izgleda izbačen s pozornice, ali jedan drugi sporazum, čiji su učinci gotovo identični i dalje je u pripremi i čeka odobrenje. CETA (The Comprehensive Economic and Trade Agreement) je sporazum između EU i Kanade, a njime se omogućava bilo kojoj korporaciji koja tamo trguje, bez obzira gdje ima sjedište, da tuži vlade država pred međunarodnim sudom. CETA prijeti zakonima koji nas štite od iskorištavanja i priječi parlamente na obje strane Atlantika da donose zakone", piše Guardian. Iscrpnije...

Rekordna rujanska toplina u Europi: U Španjolskoj izmjereno 46.4°C

Intenzivni val vrućine je početkom rujna zahvatio Pirinejski poluotok. Izmjerene su i rekordno visoke rujanske temperature za europski kontinent. Na jugu Španjolske, u andaluzijskom mjestu Sancular La Mayor (50 kilometara zapadno od Seville) u ponedjeljak 5. rujna 2016. izmjerena je maksimalna temperatura od 46.4°C. To je nova najviša temperatura ikad izmjerena u mjesecu rujnu na području Europe. Dosad je rujanski temperaturni rekord za Europu iznosio 45.7°C, a izmjeren 1946. godine u San Severu (Italija). Iscrpnije...

MUP: Porast migracija, u Srbiji 5000 izbjeglica čeka prelazak

Policija je svakodnevnim praćenjem stanja nezakonitih migracija na granici sa Srbijom u posljednja dva mjeseca uočila porast pokušaja nezakonitih prelazaka. Upozoravaju ipak da još nema opasnosti od reaktiviranja Balkanske rute koja bi jače zahvatila Hrvatsku. U prvih osam mjeseci policija je na granici evidentirala 2395 nezakonitih prelazaka. Prema procjenama Aleksandra Cicića, koordinatora za logistiku u Distributivnom centru za izbjeglice Miksalište u Beogradu, u Srbiji je oko 5000 migranata, a svi žele što prije doći do Njemačke. Iscrpnije...

Bruxelles traži redukciju proizvodnje mlijeka

Ukidanjem proizvodnih kvota za mlijeko u ožujku lani Europska komisija otvorila je Pandorinu kutiju: povećanu proizvodnju i gomilanje zaliha, uzrokovanih i ruskim embargom. Nastalu štetu sada pokušava riješiti Uredbom o redukciji proizvodnje mlijeka koja stupa na snagu 11. rujna. Proizvođači mlijeka imaju kratak rok za pripremu, a Ministarstvo poljoprivrede šuti, upozoravaju udruge. Iscrpnije...

Velika Britanija gradit će zid visok 4 metra kako bi zaustavila migrante

Velika Britanija gradit će zid u Calaisu, sjevernoj francuskoj luci, kako bi pokušala zaustaviti migrante, rekao je jučer ministar imigracije Robert Goodwill. Gradnja jedan kilometar dugog i četiri metra visokog zida na prilaznoj cesti za luku počet će ovaj mjesec, a trebala bi biti završena krajem godine. Zid će nadopuniti sigurnosnu ogradu koja je već postavljena oko luke i ulaza u Eurotunel, koji povezuje Francusku i Britaniju. Iscrpnije...

Roaming u Europi bit će besplatan, ali do najviše 90 dana godišnje

U lipnju 2017. potpuno će se u Europskoj uniji ukinuti naknade za roaming pa će se podatkovni promet, pozivi i poruke u cijeloj Unji naplaćivati po uvjetima koje korisnik ima u svojoj dravi. No, ovo nije bez ograničenja - Bruxelles je jučer iznio plan prema kojem će se u roamingu bez naknada moći biti do 30 dana u komadu ili najviše 90 dana godišnje. Ovime žele uvesti pravila fer korištenja kako bi spriječili putnike da kupuju jeftine SIM pakete u nekoj od zemalja, a potom to koriste kod kuće. Iscrpnije...

Europska komisija: Porez na link, da ili ne?

Europska komisija ponovno je uhvaćena u proturječnosti, ovaj put na području regulacije interneta. Tjedan dana nakon što su na Twitteru javno objavili kako neće oporezivati hiperlinkove, u javnost su krajem kolovoza procurili dokumenti koji potvrđuju upravo suprotno. Prema objavljenom dokumentu čini se da Komisija ipak razmatra uvođenje tzv. poreza na link i to nakon što je Europski parlament dva puta u posljednjih godinu dana odbio istu odredbu te nakon stotina tisuća potpisa na peticiju koja se usprotivila spornom zakonu. Iscrpnije...

Ruski veleposlanik u RH: Hrvatska neće dobro proći kad Rusiji završe sankcije

"Jedna od mojih negativnih impresija jest vaša velika ovisnost u vanjskoj politici o Zapadu. Godinu sam dana ovdje i pokušavao sam deset ministara pozvati u Rusiju, na forume, konferencije... Nitko od njih nije posjetio Rusiju. Dajemo političke signale, mi ne želimo izvući Hrvatsku iz EU i NATO-a, ali istovremeno Rusija može nadopuniti ono što vam nedostaje. Hrvatske mandarine, kruške, riba... Sve to dolazi na rusko tržište, ali kroz treće zemlje, i oni na tome zarađuju, a ne vi. Naravno, sankcije će se završiti za godinu ili dvije, a Rusija će tada postavljati narudžbe za kupnju roba, ali procjenjujući tko se kako ponašao u vrijeme sankcija. A u tom slučaju Hrvatska neće dobro proći", kaže Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije u RH. Iscrpnije...

CDU poražen na lokalnim izborima od desničarskog AfD-a

Na izborima za lokalni parlament njemačke savezne pokrajine Mecklenburg - Zapadno Pomorje (Mecklenburg - Vorpommern) vladajuća Kršćansko-demokratska unija (CDU) poražena je od desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). AfD je s 21% glasova postao druga po redu najjača stranka u saveznoj državi, CDU je treći s 19%, a najviše glasova, 30,3%, osvojila je vladajuća Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) tako da je usprkos gubicima u usporedbi s posljednjim izborima moguć nastavak dosadašnje koalicije SPD-CDU. Merkel je iz ove pokrajine. Iscrpnije...

Kad bi multinacionalke otišle, Irska bi izgubila svako 10. radno mjesto

Sa 13 milijardi dolara, koliko bi Apple trebao uplatiti poreza u irsku blagajnu, moglo bi se pokriti dvije trećine godišnjih izdataka za socijalu. No, na kocki je ugled Irske kao ulagačke destinacije. Nemali broj Iraca strahuje da bi posljedica tako drastičnog oporezivanja mogla biti i povlačenje multinacionalki, što bi, neke procjene govore, značilo gubitak svakog 10. radnog mjesta u irskoj ekonomiji. Iscrpnije...

Index: Hrvatska se u tišini sprema za masovni izbjeglički val

"Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje doznali smo da se i oni intenzivno pripremaju za novi izbjeglički val. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić tvrdi da nema nikakvog razloga za brigu, ali je policajce iz Slavonije ipak ranije vratio s mora gdje su bili na ispomoći. Vojni obveznici u Slavoniji dobili su pozive da se jave po novi ratni raspored. Rezerviste bi MORH upotrijebio u dva slučaja – ako dođe do velikih jesenskih poplava koje redovnim snagama ne bi mogli obuzdati, drugi je ako policiji zatreba logistička pomoć u kontroliranju izbjegličkog vala", piše Vojislav Mazzocco o hrvatskoj reakciji na mogući novi izbjeglički val. Iscrpnije...

Češka tajna služba: Putinovi ubačeni agenti šire dezinformacije

Ruska i kineska obavještajna služba bile su najaktivnije u Češkoj u 2015. godini, stoji u najnovijem izvješću češke kontraobavještajne službe BIS (Bezpečnostní informační služba). Prema izvješću, Rusi su ušli u poslovne strukture, ali i medije, gdje se primjećuje utjecaj kojim se želi opravdati ili progurati ruski pogled, prije svega, na sirijski i ukrajinski konflikt. Naime, Prag je za rusku obavještajnu službu jedan od središnjih punktova za EU, a uglavnom je riječ o mnogobrojnim obavještajcima koji rade pod diplomatskom krinkom. Iscrpnije...

Le Pen: Ako postanem predsjednica, organizirat ću referendum o izlasku iz EU

Marine Le Pen, kandidatkinja ekstremne desnice na francuskim predsjedničkim izborima iduće godine, najavila je da će organizirati referendum o izlasku Francuske iz Europske unije bude li izabrana za predsjednicu. „Jedan narod može odlučiti o tome da odabere drugi put, put slobode. Francuzi, mi možemo ponovno postati ponosan, slobodan, neovisan narod, možemo vratiti Francuskoj njezino stvarno mjesto u svijetu“, rekla je Le Pen. Iscrpnije...

U skorije vrijeme ništa od europske vojske

"Svi se slažemo da europska vojska nije nešto što će se dogoditi brzo, ali ono što se ubrzo može dogoditi ako se zemlje članice angažiraju, to je napredak u smislu europske obrane", obavijestila je javnost visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini nakon današnjeg neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Bratislavi, gdje je predstavila svoju "globalnu strategiju" na polju sigurnosti i obrane za koju smatra da bi svoje prve rezultate mogla imati u proljeće 2017. Iscrpnije...

Zbog (ne)gospodarenja otpadom EU prijeti oduzimanjem 475 milijuna eura

Europska komisija uputila je hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša dopis u kojem upozorava da bi moglo doći do suspenzije 475 milijuna eura iz EU fondova za projekte pametnog gospodarenja otpadom. Ako želimo novac, morat ćemo se od spalionica i mehaničko-biološke obrade (koje i dalje gradimo) okrenuti odvojenom prikupljanju otpada, sortiranju i recikliranju, odnosno donijeti novi plan gospodarenja do kraja ove godine, i to po načelima kružne ekonomije . Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO) pak tvrdi da Hrvatska nema dovoljno spalionica i MBO-a, odnosno da nismo prekapacitirani. Iscrpnije...

Ilegalci ulaze u Hrvatsku kroz kukuruzna polja

"Posljednjih tjedana povećan je pritisak ilegalnih ulazaka, iako to nije ni blizu situaciji koja je bila prije godinu dana kada se Hrvatska našla na migrantskoj ruti. Riječ je uglavnom o pojedinačnim ulascima ili manjim skupinama i to osoba mlađe životne dobi, dok obitelji i male djece gotovo uopće nema. Informacije koje dolaze s rute govore da bi se uskoro mogao ponoviti prošlogodišnji rujan", rekao je Jutarnjem jedan mještanin Tovarnika, dobro upućen u stanje na terenu. Ilegalci pod okriljem noći koriste kukuruzna polja i ulaze u Hrvatsku, no policija je spremna je za takve upade. Iscrpnije...

U osam mjeseci iz europskih fondova Hrvatska povukla 660 milijuna eura

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je dosad u 2016. godini povukla više od 660 milijuna eura iz EU-ovih fondova odnosno više od pet milijardi kuna, priopćilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ako se takav trend nastavi, do kraja godine možemo bez problema doći do 8 milijardi kuna, prenosi se u priopćenju izjava ministra Tomislava Tolušića. Usporedbe radi, navode se podaci iz prošlih godina pa se podsjeća da je Hrvatska u cijeloj 2015. godini povukla 558 milijuna eura. Iscrpnije...

Škotska kreće u inicijativu za novi referendum o neovisnosti

Škotska premijerka Nicola Sturgeon pokrenula je novu inicijativu, odnosno najveće političke konzultacije o neovisnosti sjevernog dijela Ujedinjenog Kraljevstva, nakon što je ponovno procijenila da Brexit prijeti interesima Škotske. Škoti se sa 62 posto glasova izjasnili za ostanak u okrilju EU. "Brexit ne samo da vodi Škotsku prema izlasku iz EU-a protiv volje njezinih stanovnika, već je tjera i prema izlasku s jedinstvenog tržišta. Ne kanim samo gledati što će biti dalje bez borbe", rekla je odlučno Sturgeon, premijerka i čelnica škotskih nacionalista. Iscrpnije...

Kako su Talijani spriječili da UNESCO Veneciju proglasi ugroženom?

UNESCO je na srpanjskom sastanku u Istanbulu odlučio kako neće uvrstiti Veneciju na svoj popis mjesta svjetske baštine koja su ugrožena iako je i nedavni izvještaj bio iznimno kritičan u vezi stanja u kojem se nalazi slavni grad na sjeveru Jadrana. Za Italiju je njena bogata kulturna baština i važan element vanjske politike i državnog prestiža te bi odluka UNESCO-a da Veneciju proglasi ugroženom bila velika nacionalna blamaža, pa je kroz lobiranje i odugovlačenje talijanske vlade prava rasprava o stanju Veneciju u UNESCO-u zasad odgođena do sljedeće godine. Iscrpnije...

Treba li Hrvatska na granicu staviti žicu?

"Hrvatska se u pripremi za novi izbjeglički val mora ponašati kao ostale susjedne zemlje", rekao je demograf Stjepan Šterc gostujući u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno'. Smatra kako je hrvatska pokazala kako se zna nositi s malim brojem izbjeglica, ali da ne bi bila uspješna u slučaju većeg broja koji se najavljuje. Istaknuo je i kako Hrvatska nema plan za naseljavanje ruralnog ili brdskoplaninskog područja, koja kao novi dom izbjeglicama predlažu neke inicijative. Iscrpnije...

EU spreman pomoći Turskoj u ispunjavanju uvjeta za bezvizni režim

Povjerenik EU-a za migracije Dimitris Avramopoulos rekao je da je EU spreman "uskoro" pomoći Turskoj da ispuni i posljednje pojedinosti sporazuma o jamčenju bezviznog režima za turske državljane, no nije precizirao kada. Turska prijeti da neće primijeniti sporazum o readmisiji, koji treba zaustaviti priljev ilegalnih migranata, ukoliko ne dobije jamstvo o bezviznom režimu. Iscrpnije...

Na Sredozemnom moru spašeno 1.725 migranata

Spasilačke službe su u četvrtak na sigurno dovele 1.725 migranata koji su se nalazili u brodovima na Sredozemnom moru, objavila je talijanska obalna straža u vrijeme u kojem raste broj dolazaka migranata na južne europske obale. Nije objavljeno odakle su krenuli migranti koji su putovali u 14 gumenih i dva drvena broda. Od početka ove godine u Italiju je stiglo oko 105.000 ljudi, objavila je Međunarodna organizacija za migraciju. Iscrpnije...

Eurozona ima novu najslabiju kariku - Portugal

"Sve su glavne agencije ocijenile državne obveznice Portugala u kategoriji nepoželjnom za ulaganje, osim slabo poznate i manje agencije DBRS koja jedina uz njih drži 'Investment grade'. Ulagači rijetko zamjećuju ocjene baš te agencije, ali je ona iznimno važna Portugalu jer su jedino na osnovu te ocjene i dalje u milosti Europske središnje banke. U slučaju da izgube i taj rejting, izgubit će i najvećeg kupca portugalskih dugova", pojašnjava Michael Boye, analitičar Saxo banke. Iscrpnije...

Rumunji prvi put u povijesti stigli Hrvate po životnom standardu

Rumunjska će ove godine dostići Hrvatsku po stupnju razvoja, lani smo imali BDP-om po stanovniku na razini 58% prosjeka EU, a Rumunjska 57%. Bugarska je bila na 46% ali nas i oni stižu. Razlog je u tome što se te zemlje brže razvijaju, povlače više novca iz fondova EU i privlače ulaganja. Ekonomisti upozoravaju da je krajnji čas da se Hrvatska trgne. Iscrpnije...

Juncker Vučiću: Zabrinut sam, uspostavite dijalog s Hrvatima

Srpski premijer Aleksandar Vučić prije mjesec dana poslao je pismo u Bruxelles u kojem se žali kako se u Hrvatskoj "vodi ogoljena antirspska politika". Odgovorio mu je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, pozivajući da se otvorena pitanja riješe kroz konstruktivan bilateralni dijalog i uz međusobno poštivanje. Iscrpnije...

Tim Cook i Irska protiv EK: 'Apple je platio sve po zakonu'

Apple i irska vlada najavili su žalbe na odluku Europske komisije o desetgodišnjem poreznom dugu u iznosu od 13 milijardi eura prema irskom državnom proračunu. Irska je vlada poručila da je Apple plaćao sva potraživanja prema postojećim irskim zakonima (Bug razjašnjava situaciju), dok Cook upozorava da bi odluka EK mogla imati dalekosežne posljedice. Apple u Irskoj zapošljava 6000 ljudi, a plaćao je porez od 0,0005% pa mnogi komentiraju da Apple plaća ili porez ili radnike, ne i oboje. Na čelu je "Luxleaksa" Dankinja Margarethe Vestager, koja je odlučila stati na kraj poreznim beneficijama određenih multinacionalnih kompanija. Iscrpnije...

Njemački povjerenik u EK potvrdio da Turska neće moći u EU s Erdoganom

Njemački povjerenik u Europskoj komisiji Günther Oettinger rekao je u utorak kako se Turska vjerojatno neće pridružiti Europskoj uniji dok joj je na čelu Tayyip Erdogan. Turska je pregovore o pristupanju EU-u započela 2005., no od tada je slabo napredovala. Mogućnost da ta većinski muslimanska država postane dio EU-a brine mnoge članice, a odnosi su postali još lošiji nakon pokušaja puča u srpnju. “To će vjerojatno biti pitanje i u razdoblju nakon Erdogana”, rekao je Oettinger u razgovoru za njemačke novine Bild. Iscrpnije...

Apple poručuje kako će drastičnom odlukom EK stradati investicije u Europi

“Osim očite štete za Apple, najdublje i najštetnije djelovanje ovog rješenja bit će efekt koji će ovo pravilo ostaviti na investicije i stvaranje poslova u Europi. Prema teoriji Komisije, svaka tvrtka u Irskoj i diljem Europe je odjednom u riziku da bude podvrgnuta porezima i zakonima koji nisu nikad postojali. Apple već dugo podržava međunarodnu poreznu reformu s ciljem jednostavnosti i jasnoće", piše CEO Applea Tim Cook nakon što je objavljeno kako je Europska komisija naložila Appleu da mora platiti 13 milijardi eura poreza Irskoj plus kamate. Iscrpnije...

Apple mora Irskoj platiti nevjerojatnih 13 milijardi eura poreza!

Tehnološki gigant Apple mora platiti 13 milijardi eura zaostalih poreza Irskoj, odlučila je Europska komisija. Apple je s tom državom postigao dogovor po kojem je tvrtka između 1991. i 2015. godine plaćala vrlo niski porez na dobit koju je ostvarila diljem EU. Apple je tako sav profit koji je ostvarivao na jedinstvenom tržištu EU od 2003. nadalje pripisao svojem glavnom uredu u Irskoj koji je zapravo bio fikcionalan. No, ono što nije bilo fikcionalno je izuzetno niski porez na dobit koji je Apple plaćao toj državi, od 1% u 2003. godini do samo 0,005% u 2014. godini. Iscrpnije...

Pojačava se priljev izbjeglica na grčke otoke: Turska počela propuštati novi val?

Više od 460 migranata i izbjeglica noćas je iz Turske stiglo na grčke otoke. Većina ih je u Grčku ušla preko otoka Kosa i Lezbosa. Dan prije zabilježen je dolazak svega 190 novih izbjeglica, pa je toliki porast broja dolazaka grčke vlasti natjerao da se zapitaju nije li Turska počela propuštati izbjeglice kako bi pojačala pritisak na EU. Preko Grčke na teritorij Unije još uvijek ulazi znatno manje migranata nego Sredozemnom rutom, gdje je samo jučer u moru ispred obale Libije spašeno šest i pol tisuća ljudi. Iscrpnije...

Vela: Veliki plus i nekoliko minusa Tomislavu Tolušiću

"Tolušiću se mora priznati da je zainteresiran za pitanje fondova EU-a i da o tom pitanju zna više od svojih prethodnika. Isto tako, njegov inicijalni stav koji je zadržao i danas jest da novac treba dijeliti korisnicima, stoga ne čudi da je pozvao niz različitih dionika, uveo konzultacije s istima i da je voljan napraviti korak više kako bi osigurao da se sredstva iskoriste. Unatoč našim savjetima, nije se usudio uvesti transparentniji način prikazivanja iskorištenosti sredstava, stoga nas i dalje bombardira podacima u kojima se miješaju kruške i jabuke", piše Ariana Vela o mandatu ministra regionalnog razvoja i fondova EU Iscrpnije...

Za pet projekata 27 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU-a

Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je odluke o financiranju pet projekata koji su ostvarili 27 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU. Ti su projekti ostvarili bespovratna sredstva putem poziva Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020."Ti projekti potaknuti će ukupne investicije od 95 milijuna kuna, a korisnici projekata, odnosno ugovora potpisanih kroz taj poziv obavezali su se na otvaranje 62 radna mjesta", kazao je tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat na konferenciji za novinare. Iscrpnije...

Merkel kritizira europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je neprihvatljivim da neke zemlje Europske unije odbijaju primiti izbjeglice jer su muslimani, ali je i zatražila da se Turci u Njemačkoj integriraju u društvo i ne donose svoje sukobe. "To ne ide da neke zemlje kažu 'općenito, ne želimo muslimane u našoj zemlji'", rekla je u razgovoru za njemačku televiziju ARD. Govoreći o svojem prijedlogu o uvođenju kvota za raspodjelu izbjeglica u EU-u, kancelarka je naglasila da svatko treba učiniti svoj dio i da "treba naći zajedničko rješenje". Iscrpnije...

Pariz, Berlin i Varšava žele bližu suradnju nakon Brexita

Njemački, francuski i poljski ministar vanjskih poslova zauzeli su se u nedjelju za čvršće povezivanje svojih zemalja koje će pridonijeti stvaranju fleksibilnije i uspješnije Europske unije, nakon odluke Velike Britanije da napusti EU. Na skupu u prigodi 25. obljetnice osnutka "Weimarskog trokuta", diplomatskog formata koji okuplja ove tri zemlje, ministri su u zajedničkoj izjavi istaknuli da se žele "uhvatiti ukoštac s izazovima kakvih još nije bilo u Europi (...), ojačati suradnju i dati joj novi poticaj". Iscrpnije...

Zbog diskriminacije Roma zemlje EU gube 500 milijuna eura godišnje

Europska komisija izračunala je kako zbog diskriminacije u obrazovanju i zapošljavanju Roma svaka zemlja članica u kojoj oni čine i do deset posto populacije, gubi približno 500 milijuna eura godišnje. Prosječna dob među Romima jest 25 godina u usporedbi s prosječnom dobi od 40 godina diljem EU. Ipak, njihova je stopa zaposlenosti znatno manja jer velika većina radno sposobnih Roma nema potrebno obrazovanje za pronalazak dobrih poslova. Ili su isključeni već samim time što su Romi. Zato je predrstuda da Romi žive kako žive jer su tako odabrali, već zato što im je mogućnost izbora u startu ograničena. Iscrpnije...

Do 2050. u Europi bi moglo biti više od 70 milijuna alergičnih na ambroziju

Klimatske promjene mogle bi do 2050. udvostručiti broj Europljana alergičnih na pelud ambrozije, pa bi se taj broj sa sadašnja 33 milijuna mogao popeti na 77 milijuna, ocjenjuje se u studiji objavljenoj ovog tjedna. Ova biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike već je iznimno prisutna u središtu i na jugu Europe te na jugoistoku Francuske, unatoč redovitim kampanjama uništavanja. Alergija na ambroziju spada u peludne ili sezonske alergije od kojih u različitom stupnju pati gotovo 40 posto Europljana. Iscrpnije...

Mađarska i Češka žele da se što prije oformi zajednička europska vojska

Premijeri Mađarske i Češke Republike zauzeli su se za osnivanje zajedničke europske vojske, na sastanku u Varšavi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i poljskim i slovačkim kolegama, uoči summita EU-a u Bratislavi 16. rujna koji će biti posvećen budućnosti EU-a nakon Brexita. "Sigurnost nam mora biti prioritet. Europska unija u svim je područjima izgubila sposobnost da se prilagodi. Zatajila je u financijskoj krizi, nema odgovor na migrantsku krizu, na terorizam. Problem je u tome što ne poštujemo ni naša dogovorena načela. Ni Schengen ni proračunska pravila", rekao je mađarski premijer Viktor Orban. Iscrpnije...

UN: Za rekordne stope zločina iz mržnje krivi su pro-Brexit političari

Ujedinjeni narodi su upozorili kako je zbog antimigrantske retorike britanskih političara koji su podržavali Brexit došlo i do porasta zločina iz mržnje. UN-ov Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije naglasio je kako su istaknute političke ličnosti u Velikoj Britaniji širile predrasude za vrijeme Brexit kampanje te kako se nisu na odgovarajući način ogradile od rasističkih ispada. Rasna diskriminacija kulminirala je na dan objave rezultata referenduma, kada je prijavljeno 289 zločina iz mržnje diljem Velike Britanije. Iscrpnije...

Francuski sud suspendirao zabranu nošenja burkinija

Najviši francuski upravni sud povukao je općinsku odluku o zabrani burkinija. Ovu odluku Državnog vijeća koja se odnosi na ljetovalište na Azurnoj obali i koja će vrijediti za čitav francuski teritorij, francuski muslimani su pozdravili kao "pobjedu prava" i "mudrosti". Državno vijeće podsjeća sve gradonačelnike koji su se u zabrani burkinija na plažama pozivali na načelo sekularnosti da se ne mogu pozvati ni na kakve druge razloge, osim na javni red, "siguran pristup plaži, sigurnost kupanja, higijenu i pristojnost". Iscrpnije...

Švedska daje 30.000 kuna po migrantu da zauvijek napusti državu

Švedska je pronašla efikasan recept kako se riješiti migranata jer bilježi europske rekorde u broju povučenih zahtjeva za azilantski status u svojoj državi. Švedska Vlada nudi, preračunato oko 30 tisuća kuna po čovjeku ili oko 75 tisuća kuna za cijelu obitelj ako povuku svoje zahtjeve za azil i napuste Švedsku, javlja Independent. Novac se izbjeglicama isplaćuje kada ih policajci isprate do državne granice. Od početka ove godine više od četiri i pol tisuće migranata povuklo je svoje zahtjeve za azil. Iscrpnije...

Škotska ne želi izaći iz EU-a

Škotska vlada jasno je poručila kako ne želi slijediti ostatak Ujedinjenog Kraljevstva u izlasku iz EU-a: naime, ovisno o modelu trgovine koji će London dogovoriti s Bruxellesom, Škotska će izgubiti 1,7 - 11,2 milijardi funti do 2030., pokazuju procjene, a očekuju i pad poreznih prihoda od 14%. K tome izvoz Škotske u EU čini 42% njihova ukupnog izvoza. Stoga prva ministrica Nicole Sturgeon traži poseban status Škotske u pregovorima o Brexitu, a spominje se i održavanje drugog referenda o ostanku u UK-u. Iscrpnije...

U pedofilskom lancu i hrvatski državljanin

MUP je priopćio da su u sklopu akcije suzbijanja distribuiranja materijala seksualnog zlostavljanja putem Interneta koja je provedena u nekoliko zemalja Europske unije - proveli kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom. Kod njega je pronađena velika količina sadržaja koji prikazuju seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece. Nadležnom državnom odvjetništvu podnesena je kaznena prijava. Operacija "Daylight" počela je nakon što su dobivene informacije iz Švicarske o velikoj mreži kriminalaca koji su distribuirali snimke seksualnog iskorištavanja maloljetnika. Uhićeni su mahom osobe iznad 50 godina. Iscrpnije...

Francuska: Policija piše kazne i tjera žene da skinu burkini

Francuska policija prisilila je ženu koja je ležala na plaži u Nici da skine burkini, a druga je kažnjena u Cannesu jer je na plaži nosila tajice, tuniku i maramu na glavi. Najmanje četvorica naoružanih policajaca suočili su se sa ženom i natjerali ju da skine odjeću (video ). Jedan od njih uslikan je kako joj piše kaznu na licu mjesta. Ovi slučajevi potaknuli su raspravu oko zabrane muslimanskih 'kupaćih kostima' diljem gradova u Francuskoj, što je rezultat brojnih terorističkih napada. Iscrpnije...

Najvažnije poruke za spas EU-a iz nove knjige Janisa Varufakisa

"U Hrvatskoj je u izdanju Sandorfa objavljena nova knjiga Janisa Varufakisa Trpite ono što morate? - Povijest Europske unije i njezina budućnost. Poznati grčki ekonomist i kratkotrajni ministar financija u prvoj vladi Aleksisa Ciprasa u ovoj knjizi minuciozno dekonstruira poslijeratni ekonomsko-politički sustav Europske unije te nudi progresivno-lijevu viziju njezine budućnosti. Iz 'Trpite ono to morate?' vidi se i kako Varufakis sebe vidi kao herojsku figuru koja je na povijesnoj misiji spašavanja Europe od neoliberalne politike i štednje, i to kroz primjenu ekonomske doktrine Johna Maynarda Keynesa, prilagođene globalnoj ekonomiji 21. stoljeća", piše Tportal. Iscrpnije...

Snažan potres pogodio Italiju, najmanje 11 mrtvih

Snažni potres srušio je rano jutros zgrade u brdovitom području središnje Italije, u kojima su stanovnici ostali zatočeni dok su drugi pobjegli na ulice a po zadnjim podacima 11 je osoba izgubilo život. Potres jakosti 6,2 izazvao je ozbiljne štete u većem broju gradova i sela no čini se da nije pogodio gusto naseljena područja središnje Italije. "Najteže su pogođeni gradovi i sela Accumoli, Amatrice, Posta i Arquata del Tronto", kazao je glasnogovornik talijanske vatrogasne službe Luca Cari za Reuters. Iscrpnije...

Češki premijer: Europska unija mora osnovati svoju vojsku

Češki premijer Bohuslav Sobotka na sastanku čeških diplomata u Pragu kazao je kako bi Europska unija trebala razviti vlastitu vojsku, piše EU Observer. Sobotka je naglasio kako bi takva vojska trebala postojati paralelno uz NATO savez. "Uvjeren sam kako se dugoročno ne može bez zajedničke europske vojske. Uniji će trebati vojna sila kako bi se suočila s rastućim prijetnjama terorizma, sve agresivnije Rusije i migracijskih pritisaka s Bliskog istoka. Nadam se da će jesenski europski summit biti mjesto na kojemu će se iznijeti konkretni prijedlozi", kazao je Sobotka. Iscrpnije...

Pariški turizam nakon napada na gubitku 750 milijun a eura

Teroristički napadi, štrajkovi i poplave odvratili su u prvoj polovini godine strane turiste od glavnog grada Francuske i koštali turističku industriju pariške regije gubitka prihoda od oko 750 milijuna eura, izvijestili su turistički dužnosnici. "Vrijeme je da se shvati da turistički sektor prolazi kroz industrijsku katastrofu. Više nije vrijeme za komunikacijske kampanje, već za donošenje plana oporavka", kazao je voditelj turističke zajednice pariške regije Frederic Valletoux u priopćenju. Iscrpnije...

Juncker: Granice su najgori izum političara

Granice su najgori izum ikada stvoren od strane političara, izjavio je šef Europske komisije Jean Claude Juncker. On traži veću solidarnost sa izbjeglicama, te poziva na otvaranje svih granica, bez obzira na kaos izazvan migracijskim valom i bez obzira na terorističke napade. Iscrpnije...

Renzijev apel: Europa treba investirati u obranu, obrazovanje i kulturu

"Moramo investirati u zajedničku obrambenu politiku, u digitalnu inovaciju, u škole i kulturu. Europa je privržena majka naših vrijednosti, a ne hladni čuvar birokratskih pravila koje je teško prihvatiti", izjavio je talijanski premijer Matteo Renzi uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom. Dok Italija nakon Brexita želi jaču europsku konsolidaciju, Merkel želi "bolju Europu" umjesto stvaranja "više Europe". Iscrpnije...

Hrvatskoj 9,9 milijardi kuna za prometnu infrastrukturu

Hrvatska do 2020. godine na raspologanju ima 9,9 milijardi kuna iz fondova Europske unije, a, za razliku od prijašnjih godina kad se trošilo na autoceste, sad će se ulagati u povećanje sigurnosti cesta, poboljšanje sustava upravljanja željezničkim, gradsko-prigradski i regionalni promet, poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka, povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima. Najvažniji i najskuplji projekti su pelješki most, 2,4 milijarde kuna, i Zračna luka Dubrovnik, milijarda. Iscrpnije...