Kategorija: EU

Duhanskim kompanijama odzvonilo, europski sud potvrdio stroža pravila prodaje cigareta

Philip Morris International, Imperial Brands i British American Tobacco izgubili su bitku protiv EU zakona koji nalaže da upozorenja o štetnosti cigareta za zdravlje zauzimaju 65% površine kutije. Najviši europski sud odbacio je žalbu kompanija i presudio da je direktiva valjana, kao i zabrana reklamiranja e-cigareta. Iscrpnije...

Žižek: Ideološke razlike europskih naroda vide se u njihovim zahodima

Razlike u ideologiji zemalja vidljive su tamo gdje najmanje očekujete, npr. u zahodskim školjkama. Primjerice, u Francuskoj je rupa u zahodskoj školjci napravljena tako da izmet rješava kratko i efikasno, u Njemačkoj će on ostati u školjci za inspekciju, a u Engleskoj će plivati u vodi. Svoju zanimljivu teoriju u videu objašnjava Slavoj Žižek. Iscrpnije...

Junckerov plan: Za svakog odbijenog izbjeglicu - 250.000 eura kazne

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker uvest će kaznu od 250.000 eura za svakog izbjeglicu kojeg pojedina država članica Europske unije odbije primiti, a prema kvotama bi morala, piše Telegraph. Sustav kvota je Junckerov, a očekuje se i da će Juncker predložiti da njegov uzdrmani prijedlog sustava kvota ubuduće postane pravilo, za slučaj da se kontinent suoči s novim migracijskim valom. Junckerov plan predviđa razmještanje 160.000 izbjeglica po cijeloj EU - dosad prebačeno njih 1.441. Iscrpnije...

Bruxelles: Ukidanje Schengena koštalo bi 5 do 18 milijardi eura

Ponovno uvođenje stalnih graničnih kontrola u EU-u, kojim bi se ukinula šengenska zona slobodnog kretanja ljudi, moglo bi izazvati gospodarske štete od 5 do 18 milijardi eura, upozorila je Europska komisija. EK ističe da bi granične kontrole rezultirale kašnjenjem isporuka robe, duljim putovanjima unutar EU-a i zahtjevale bi nova zapošljavanja u javnoj upravi, uz dugoročno štetne posljedice za trgovinu i turizam. Iscrpnije...

Krađa hrane nije kriminal ako ste gladni, odlučio talijanski sud

Krađa manje količine hrane nije kazneno djelo ako vam ona stvarno treba, presudio je talijanski Vrhovni sud. Ukrajinac Roman Ostriakov živio je 2011. u Genovi u teškim uvjetima kad je uhvaćen u supermarketu dok je krao sir i kobasice vrijedne 4 eura. Proglašen je krivim za krađu, osuđen na šest mjeseci u zatvoru i morao je platiti stotinu eura kazne. No talijanski Vrhovni sud u potpunosti je poništio odluku."Stanje optuženoga pokazuje da je uzeo tu malu količinu hrane kako bi zadovoljio svoju trenutnu i bitnu potrebu za hranom", stoji u presudi. Iscrpnije...

Europska unija ukida vize za Turke

Europska komisija će podržati ukidanje viza za turske državljane na području šengenske zone (Hrvatska tu ne spada), javlja BBC. Liberalizacija viznog režina ponuđena je Turskoj za prihvaćanje migranata koji su prešli Egejsko more i došli do Grčke. Međutim, ovo je uvjetna dozvola - Turci će i dalje morati ispuniti sve uvjete za ukidanje viznog režima. Do sada su ispunili samo 19 od 72 uvjeta. Posljednje je Turska pristala ukinuti vizna ograničenja za građane EU-a, uključujući i ona koja se odnose na ciparske Grke, no odmah su poručili kako to ne znači i priznanje Cipra. Iscrpnije...

Europska komisija smanjila prognoze hrvatskog gospodarskog rasta na 1,8%

Europska komisija je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8% (procjena je bila 2,1%), a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine. "Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6% u 2015. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5% (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016.", navodi Komisija. Za 2017. godinu Komisija predviđa rast od 2,1%. Iscrpnije...

Utrostručen broj napada na muslimane u Francuskoj, u Austriji rastu zločini ekstremne desnice

Žalbe uložene zbog prijetnji ili djela rasističkog, antisemitskog i antimuslimanskog karaktera u 2015. u Francuskoj su dosegle "nezapamćen vrhunac", navodi Konzultativno nacionalno povjerenstvo za ljudska prava. Napadi na muslimane su se utrostručili, a delinkvencija rasističkog karaktera zabrinjavajuće raste, utvrdilo je povjerenstvo te upozorilo da je to tek registrirani dio nasilja. Istovremeno je i Austrija zabilježila rekordan porast incidenata povezanih s ksenofobijom, islamofobijom i antisemitizmom te porast incidenata povezanih s desnim ekstremizmom. Iscrpnije...

Stopa nezaposlenosti u EU-u na najnižoj razini od 2009.

Prema Eurostatovim podacima za ožujak, stopa nezaposlenosti u EU-u pala je na najnižu razinu u sedam godina. Nezaposlenost je blago pala i u Hrvatskoj, za 0,2 postotna boda u odnosu na veljaču (izračunato prema metodologiji ILO-a), dok je u odnosu na prošli ožujak radilo 30.000 ljudi više. Hrvatska je i dalje među zemljama EU-a s najvišom stopom opće nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, zajedno s Grčkom, Španjolskom i Italijom. Po zaposlenosti prednjače Njemačka i Češka. Iscrpnije...

Terrakom u prošloj godini ostvario trostruko povećanje prihoda

Domaći telekom operator Terrakom proteklu 2015. godinu zaključio je s ukupnim prihodom od 50,5 milijuna kuna i time ostvario rast od 213 posto u odnosu na godinu prije. Značajno povećanje prihoda prvenstveno je rezultat snažne optimizacije troškova kroz restrukturiranje i konsolidaciju procesa akvizicije privatnih i poslovnih korisnika, ali i osjetnog unapređenja kvalitete usluga na vlastitoj optičkoj infrastrukturi. Iscrpnije...

EK: TTIP ne ugrožava potrošače, dokumenti nisu konačni dogovor

Europska komisija odbacila je tvrdnje Greenpeacea da će TTIP sniziti europske standarde zaštite potrošača. Dokumenti koji su procurili su tek pregovaračka stajališta EU i SAD-a, a ne konačni dogovor i nije čudno da se javljaju različita mišljenja, objavila je na blogu povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström. Bijela kuća poručila je samo da objava dokumenata neće pregovore skrenuti sa zadanog pravca. Iscrpnije...

Alarmantno stanje na Mediteranu: Ugroženo čak 93% ribljeg fonda!

Čak 93 posto do sad znanstveno procijenjenih ribljih fondova i vrsta u različitim dijelovima Mediterana prekomjerno se iskorištava, što ugrožava i egzistenciju oko 300 tisuća ribara u mediteranskim zemljama EU-a, rekao je Karmenu Vella, povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo. Najavio je i novu strategiju ribarstva za Mediteran, s ciljem zaštite sve ugroženijih ribljih vrsta ali i radnih mjesta europskih ribara na Sredozemnom moru. Iscrpnije...

Protumigrantska stranka AfD: Muslimani nisu dobrodošli

Izaslanici njemačke protuimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) podržali su na stranačkom kongresu svoj prvi program u kojem stoji da islam nije spojiv s ustavom zemlje i poziva na zabranu minareta i burki."Islam nam je stran i zbog toga se ne može pozivati na načelo vjerske slobode u istom stupnju kao kršćanstvo", rekao je Hans-Thomas Tillschneider, AfD-ov zastupnik iz savezne države Saska-Anhal. Prema istraživanjima javnoga mišljenja AfD ima potporu 14 posto građana. Iscrpnije...

Romano Prodi: Europa nade postala je Europa straha

"To je bio dan prepun emocija i Europa je tada bila Europa nade", izjavio je nekadašnji predsjednik Europske komisije Romano Prodi prisjećajući se doba od prije 12 godina kad je Slovenija ulazila u EU. Prodi je ocijenio da je zbog migrantske krize i terorizma, ali i prethodne ekonomske krize, postala "Europa straha i nesigurnosti". Djelomično je za to okrivio i članice koje su se previše fokusirale na vlastite interese umjesto na zajedničke, a dodao je i da u budućim proširenjima vidi sve zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju. Iscrpnije...

Minimundus i Klagenfurt - cjelodnevni izlet s prijevozom za 145kn

Obiđite cijeli svijet u jednom danu uz jednodnevni izlet u organizaciji agencije Smart Travel - posjet parku Minimundus i Klagenfurtu. Svaku godinu Minimundus posjetitelje oduševljava novim građevinama i drugačijim izgledom, a od ove godine posjetitelji mogu uživati i u zatvorenoj izložbi od ukupno 20 aktivnih stanica za velike i male, kao što su 4D kino i nogometna stanica. Iscrpnije...

Britanski ministar pravosuđa: Trebamo izaći iz EU, stižu Srbi i Turci

Britanski ministar pravosuđa Michael Gove poručio je da bi EU trebala odustati od politike proširenja ili bi je Britanci trebali napustiti. Gove je rekao da bi proširenje za još pet članica - Tursku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju "donosi brojne probleme". "Velika Britanija će morati otvoriti svoja vrata za još 88 milijuna ljudi iz Turske i s Balkana, ako odlučimo ostati u EU. Možemo li sačuvati poslove i osigurati budućnost našim građanima ljudi iz siromašnih zemalja dobiju pravo živjeti i raditi ovdje", upitao je Gove. Iscrpnije...

Cijena roaminga danas pala na četvrtinu dosadašnje cijene

Cijene roaminga u državama EU danas su poprilično pale - dakle, na cijenu koju plaćamo u domaćoj mreži dodavat će se, za korištenje mobitela u europskom inozemstvu, 0,05 eura po minuti za odlazne pozive, 0,02 eura za SMS poruku (to bi bio pad na četvrtinu dojučerašnje cijene) i 0,05 eura bez PDV-a za jedan MB podatkovnog prometa (pad na trećinu). U lipnju sljedeće godine naknade za roaming potpuno se ukidaju, ali uz limit pravednog korištenja. Iscrpnije...

7 problema koji bi mogli dovesti do raspada EU

Izvješće organizacije Economist Intelligence Unit (EIU) pod nazivom Europa na granici pucanja navodi sedam problema koji ugrožavaju gospodarsku i političku stabilnost Europe i koji bi mogli dovesti do njezina raspada: od Brexita i Grexita, preko predugog razdoblja niske inflacije i pada produktivnosti, do zategnutih odnosa s Rusijom, nestabilnih demokratskih vlada i izbjegličke krize, opstanak Europe pod upitnikom je. Iscrpnije...

Politico objavio listu najutjecajnijih država Europe, prva - Njemačka

Njemačka je najutjecajnija zemlja Europe, kao i Angela Merkel među vođama, objavio je magazin Politico (ovdje grafika). Sljedeće su po utjecaju Velika Britanija, Francuska i Italija, visoko je i Mađarska (6.), a utjecajnija je od nas i Srbija (19. mjesto), dok je Hrvatska na 30. mjestu, pri dnu. Za Hrvatsku piše da će potencijalno blokiranje pristupa Srbije EU-u dovesti do posljedica, ali i rasta relevantnosti. Iscrpnije...

Regulacija kućanskog rada stvara nove nejednakosti u EU

Potražnja za migrantskim radom u Europi uglavnom se temelji na potrebi za nisko kvalificiranim radnicima, većinom su to žene koje dolaze s EU periferije i rade za nisku plaću, na crno, bez odmora i izložene diskriminaciji. Kao privid rješenja problema donesena je Rezolucija koja traži da nacionalne vlade riješe to pitanje, no problem je što EU stvar sagledava ekonomski, traži red u 'sivoj zoni', bez sagledavanja socijalne strane i prava radnika, piše Bilten. Iscrpnije...

Njemačka ukida socijalnu pomoć i državljanima EU-a

Njemačka priprema zakon koji bi državljanima EU znatno otežao pristup socijalnoj pomoći i pomoći za nezaposlene - pravo na socijalna primanja stranci, državljani neke od članica EU, imat će tek nakon pet godina boravka u Njemačkoj kada se utvrdi da im je Njemačka postala trajno mjesto prebivanja. Ovo pravilo je već na snazi za strance koji nisi državljani EU. Iscrpnije...

EU neće dozvoliti web stranicama uskraćivanje sadržaja korisnicima ad blockera

Kako bi spriječili dosadne reklame na web stranicama korisnici imaju mogućnost blokirati oglase. Oglašivači i izdavači imaju pak mogućnost onemogućiti čitanje sadržaja onima s uključenim ad blockerima. No kako bi uopće detektirale ad block moraju narušiti privatnost korisnika. EU bi uskoro tu praksu mogla proglasiti ilegalnom. Iscrpnije...

Auro Domus omogućuje štednju u zlatu bez uloga novca

Poznato je da je štednja u zlatu najsigurnija i najisplativija štednja, a tvrtka Auro Domus hrvatskim građanima nudi mogućnost stjecanja investicijskog zlata u fizičkom obliku – dukata, zlatnih poluga i pločica te zlatnika - i to bez novčanog učešća. U 170 poslovnica diljem Hrvatske nudi se procjena lom-zlata i zamjena, po posebno povoljnim uvjetima, za investicijsko zlato kojim se trguje na svjetskim burzama i može se u bilo kojem trenutku zamijeniti za novac. Više informacija na 0800 7372 ili na Iscrpnije...

Što je Europska konvencija o ljudskim pravima napravila za nas?

Za Britance. Guardianov video. Iscrpnije...

U EU stopa zaposlenosti 70%, u Hrvatskoj druga najniža - 60%

Stopa zaposlenosti dobne skupine od 20 do 64 godina u Europskoj uniji prošle je godine premašila 70%, dok je u Hrvatskoj ova stopa - druga najlošija u EU (grafikon), stoji u novom Eurostatovom izvještaju. Najviša zaposlenost je u Švedskoj (80,5%), Njemačkoj (78%), Velikoj Britaniji (76,9%), Danskoj i Estoniji (po 76,5%) te Nizozemskoj (76,4%). U Hrvatskoj je 60,5% (2014. bila 59,2%), a manja je samo u Grčkoj - 54,9%, ista u Italiji (60,5%) i malo viša u Španjolskoj 62%. U usporedbi s 2014. ova stopa porasla je u gotovo svakoj članici EU, i općenito raste još od 2002. Iscrpnije...

Na posao i s preko 70?

Njemački ministar financija Wolgang Schäuble (CDU) želi da se odlazak u mirovinu formulira “fleksibilnije”, odnosno poveže radnu sa životnom dobi, budući da su ljudi sve dugovječniji. Trenutno u Njemačkoj gotovo četvrtina građana prima mirovinu, što znači oko 20 milijuna potencijalnih birača. U Njemačkoj do godine 2030. životna bi dob za mirovinu trebala narasti na 67 godina. "Tko je siromašan, umire ranije, a tko radi težak posao, ne može raditi do 70 godina", kaže pak političarka Ljevice Sarah Wagenknecht. Iscrpnije...

Smanjenje bankarskih naknada za plaćanje karticama donosi i niže cijene?

Smanjenje naknada što ih trgovci plaćaju bankama u slučaju kad potrošači robu plaćaju karticama trebalo bi dovesti do smanjenja cijena u maloprodaji, reakcija je većine banaka na upit Novog lista o utjecaju Uredbe EU kojom se međubankarske naknade smanjuju u nacionalnom ali i prekograničnom poslovanju. No, uredba je na snazi od 9. prosinca, a potrošači još nisu osjetili te prednosti. "Ukupan promet u trgovini nije isključivo kartičarski, već se dio ostvaruje plaćanjem u gotovini", odgovaraju iz HGK no naglašavaju da vjeruju da će se trgovci voditi politikom usmjerenom prema potrošačima. Iscrpnije...

Azut Media d.o.o. - najbrži put do tvrtke

Azut Media d.o.o. izdaje već treće izdanje poslovnog imenika Moja djelatnost. Imenik sadrži korisne poslovne informacije poduzeća iz svih djelatnosti, a bit će distribuiran po cijeloj Hrvatskoj. Azut Media d.o.o. pruža usluge marketinga na suvremen način za poduzeća u Hrvatskoj. Nudi kompletne usluge u marketingu i time pomaže prilikom pronalaska tvrtki te pri unaprijeđenju njihovog poslovanja. Naručite svoje besplatno izdanje imenika već danas! Iscrpnije...

Vaša bi kuća trebala biti zelena!

Jer jedino kad je kuća zelena ona štedi vaš novac koristeći minimalnu količinu energije. Istovremeno skladna je sa čovjekom, prirodom i društvenim okolišem. Zelena kuća je energetski učinkovita kuća. Nemate zelenu kuću? Nije problem! Posavjetujte se, informirajte ovdje. Ako, pak, gradite – gradite pametno. Ytong kuće su zelene kuće. Sve odreda. Pogledajte! Iscrpnije...

Hrvatska zimus uvela likvidatora računa - EU će ga na ljeto ukinuti

Zakonom o računovodstvu koji je na snagu stupio početkom godine propisano je da tvrtke moraju imenovati likvidatora ulaznih računa koji će na njih staviti žig, skenirati, arhivirati digitalno i papirnato, a u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznici softvera izračunali su da bi jedan radnik jedan dan u mjesecu, kako bi se ispoštovalo pravilo za koje nikom nije jasno čemu služi, morao raditi samo to. Žalili su se državi, od čega zasad nema ništa, ali izgleda da će Bruxelles riješiti problem - od 1. srpnja stupa na snagu Uredba EU kojom će vrijediti elektronički žig na ulaznim računima. Iscrpnije...

Orban: Zbog Angele Merkel EU kapitulirala pred Turskom

Na dan kad su Angela Merkel i još nekoliko europskih čelnika u posjetu Turskoj zbog dogovora oko migranata, mađarski premijer Orban izjavio je kako je EU zbog kancelarke "kapitulirao pred Turskom". U dogovoru EU-a i Turske stajalo je da će Turska prihvatiti prihvatiti sve migrante koji su nakon 20. ožujka ilegalno ušli u Grčku za 3 milijarde eura od EU-a i otvaranje pristupnih pregovora, no Turska sada traži još dodatne 3 milijarde eura. "Nemoguće je predvidjeti dokle to može ići", upozorio je Orban. Iscrpnije...

Postnikov: Tajna i tržište

U Europskom parlamentu izglasana direktiva o zaštiti poslovnih tajni. Kada direktivu legislativno apsorbiraju države članice, sve će se evropske tvrtke zajedno naći u zaklonu od novinara i zviždača: podaci koje proglase svojom poslovnom tajnom smjet će se znati samo ako sud procijeni da je njihova objava u javnom interesu, upozorava Boris Postnikov. Iscrpnije...

Orban: Moramo zaustaviti plan Bruxellesa da Europu naseli migrantima

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je kako se mora zaustaviti plan Bruxellesa i mađarske ljevice da se u Europu „uvede više milijuna ljudi“, i usput se zauzeo za provedbu svog plana Schengen 2.0, jačanja Schengena. Orban smatra da članice Schengena moraju ispunjavati svoje obveze i zaštititi vanjske granice EU-a te da bi EU u dogovoru s Libijom trebala sagraditi izbjeglički kamp na libijskoj obali odakle bi izbjeglice u Europu stizale kontrolirano. Iscrpnije...

Zbog nestabilnih valuta sve se više štedi u zlatu

Vrijednost zlata tijekom 10 godina utrostručila se – tko je 2006. godine uncu zlata platio 400, sada može zaraditi više od 1.200 dolara. Kao zamjena za nesigurne oblike štednje u valutama podložnim iznenadnim promjenama tečaja i gubitku vrijednosti zbog inflacije, u Hrvatskoj je sve popularnije investicijsko zlato u fizičkom obliku, oslobođeno poreza i davanja. Najveću ponudu investicijskog zlata – dukata, zlatnika, poluga i pločica, nudi tvrtka Auro Domus Bullion Market u 170 poslovnica diljem Hrvatske. Više: Iscrpnije...

Petir poziva na uvođenje minimalne nacionalne mirovine

Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova usvajajući 'Izvješće o siromaštvu: rodna perspektiva' usvojio je amandmane hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, u kojima ponovno poziva na uvođenje minimalne nacionalne mirovine, budući da čak 555.000 hrvatskih umirovljenika živi ispod praga siromaštva. Petir je na ovo izvješće podnijela tri amandmana, a svi su usvojeni. Minimalna nacionalna mirovina ne bi smjela biti niža od praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj prema podacima DZS-a prag siromaštva iznosi 1980 kuna, dok ga Eurostat u svojim izračunima procjenjuje na 1850 kuna. Iscrpnije...

Viška Stiniva najljepša je europska plaža

Viška plaža Stiniva najljepša je europska plaža po izboru čitatelja portala European Best Destinations, izvijestili su u iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Stiniva je zauzela prvo mjesto i iza sebe ostavila najpoznatije španjolske, portugalske i grčke plaže, navodi se u priopćenju. Više od 10 tisuća turista svojim glasovima je biralo najbolje plaže, a za višku je plažu na prvo mjesto stavilo čak 66 posto čitatelja. Iscrpnije...

Djeca za doručak - popiju energetsko piće!

Sve više učenika doručak zamjenjuje limenkom energetskog napitka, pokazuje iskustvo iz Velike Britanije, a učitelji se sve više žale da ne mogu kontrolirati "nabrijane" učenike koji ometaju nastavu, kažu eurozastupnice, među njima i hrvatska Biljana Borzan, koja su se udružile kako bi suzbile korištenje energetskih pića među djecom i adolescentima u EU. Neke države pojedinačno su već krenule sa zabranama i porezima. Iscrpnije...

Njemački list o Hrvatskoj: Nacionalisti i katolici protiv ateista, ljevičara i Srba

"Otkako je u siječnju na vlast došla nova vlada pod vodstvom nacionalno-konzervativnog HDZ-a, stanje u zemlji vrlo je napeto. Propaganda protiv navodnih veleizdajnika koji su već više od godinu dana meta ekstremne desnice, u međuvremenu se proširila. Iz vlade za to dobivaju podršku. No iz tjedna u tjedna ima i sve više protivljenja takvoj politici", konstatira njemački list Frankfurter Rundschau (FR) i ističe da Hrvatska sve više sliči na Mađarsku. Iscrpnije...

Hrvatska najbolja u EU po pitanju ostanka mladih u obrazovnom sustavu

Najviša stopa mladih koji rano napuštaju obrazovni sustav zabilježena je u Španjolskoj, piše World Economic Forum. U 2014. godini, više od jedne petine (21,9 %) Španjolaca u rasponu od 18 do 24 godine imalo je završeno tek srednjoškolsko obrazovanje. Iznenađuje činjenica da je Hrvatska (2,7%) pokazala najbolje rezultate na razini cijele Europske unije. Slovenija pak bilježi stopu od 4,4% napuštanja obrazovnog sustava kod mladih, dok u Poljskoj ona iznosi 5,4%. Iscrpnije...

Jeftiniji roaming 30. travnja, potpuno ukidanje 2017.

Posebne naknade za roaming u EU ukidaju se 15. lipnja 2017. No već od 30. travnja telefoniranje i surfanje u roamingu pojeftinjuje. Postojeće maksimalne naknade iznose 0,19 eura po minuti za odlazne pozive, 0,05 eura po minuti za dolazne pozive, 0,20 eura po megabajtu za prijenos podataka i 0,06 eura za slanje SMS-a. Po novom, dolazni poziv koštat će 0,05 eura po minuti, odlazni 0,0114 eura, megabajt prometa 0,05 eura, a SMS poruka 0,02 eura. Iscrpnije...

Ako MOL dobije spor u Londonu, Hrvatska duguje milijarde

Jedno od posljednjih ročišta u arbitražnom postupku o Ini održava se u Londonu, a nakon bivšeg premijera Ive Sanadera na klupu za svjedoke trebao bi sjesti i konzultant MOL-a i bivši član Uprave Ine u vrijeme Sanadera Jozo Petrović. Cijeli se slučaj svodi na odluku je li sporni ugovor potpisan na temelju mita jer, ako sud u to ne povjeruje, Hrvatska će MOL-u morati isplatiti odštetu tešku nekoliko milijardi kuna. Iscrpnije...

Poljski ministar: Rusija predstavlja veću prijetnju od ISIS-a

"Rusija posjeduje potencijal da uništi druge zemlje i stoga predstavlja veću egzistencijalnu prijetnju nego skupine poput Islamske države", upozorio je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski na konferenciji o sigurnosti GLOBSEC. Šef poljske diplomacije je i pozvao na raspoređivanje snaga NATO-a na istočnom boku Saveza. Iscrpnije...

Njemačka upozorava Hrvatsku da ne blokira srpski ulazak

"Normalno je očekivati da države riješe probleme između sebe, a ne da EU bude zloupotrijebljena u te svrhe to jest da vlastito članstvo u EU-u bude šaka za provođenje bilateralnih zahtjeva koji postoje duže vrijeme", komentira hrvatsku blokadu srbijanskih pregovora s EU Gunther Krichbaum, član njemačke stranke CDU i šef Odbora za europske poslove u EP. U intervjuu za DW kaže kako postoji način da se taj problem tematizira u Europskom vijeću. Jutarnji piše da se prijeti oduzimanjem EU novca. Iscrpnije...

Grabar Kitarović: Za migrante smo potrošili 20, a Siriji dajemo milijun eura

"Ulaganje novca za prolazak migranata europskim zemljama lošija je varijanta od ulaganja u zemlje gdje se odvijaju sukobi i gdje bi mogao biti uložen u zaustavljanje rata i obnovu. Kada usporedite činjenicu da je Hrvatska potrošila oko 20 milijuna eura za migrantska kretanja, a da ćemo u četiri godine uložiti milijun eura u Siriju, vidite kolika je to diskrepancija", rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Bratislavi gdje sudjeluje na GLOBSEC-u 2016., forumu o globalnoj sigurnosti gdje će jedna od tema biti i izbjeglička kriza i stabiliziranje regije iz koje stižu migranti. Iscrpnije...

Europski parlament izglasao nova pravila o zaštiti podataka

Nova EU pravila o zaštiti podataka kojima je cilj pružiti kontrolu građanima nad njihovim osobnim podacima i stvoriti, u digitalno doba, visoku i ujednačenu razinu zaštite podataka u Europskoj Uniji, usvojena su jučer u Europskom parlamentu. Ovim glasovanjem završena je potpuna reforma pravila za zaštitu podataka na kojoj je EP radio 4 godine. Nova pravila između ostalog uključuju "jasan i pozitivan pristanak" na obradu osobnih podataka od strane ispitane osobe i pravo na prijenos podataka drugom voditelju obrade. Iscrpnije...

Češka mijenja englesko ime u Čehija

Frustrirani neupućenim strancima koji im kasape ime države (Čeho, Čehland) ili ih miješaju s Čehoslovačkom i Čečenijom, Česi su odlučili promijeniti ime i odsad bi se trebali zvati Čehija (Czechia na engleskom), kako je najavio ministar vanjskih poslova. O promjeni se usuglasio sav državni vrh, a nakon formalnog usvajanja na vladi zahtjev će poslati u UN-ovu bazu imena država. Priča se ustvari odnosi samo na kraću verziju imena: dosadašnji Czech, dok puno ime Republika Češka ostaje, piše CNN. Business Insider piše da to rade samo kako bi mogli prodavati pivo u inozemstvu. Iscrpnije...

Osigurajte si priliku sufinanciranja poslovanja s tvrtkom EUPR Tenderi

Europski poslovni registar tvrtke EUPR Tenderi d.o.o. osigurava tvrtkama da iskoriste priliku mogućnosti financiranja svojeg poslovanja, unaprijeđenja te proširenja istog koristeći bespovratna sredstva koje pruža Europska unija i Republika Hrvatska. Kroz nekoliko seminara koji će se održati na različitim lokacijama u Zagrebu, naučit će hrvatske poduzetnike kako da uštede novac prilikom priprema poslovnih planova za prijave na razne načine financiranja ili sufinanciranja. Prijavite se već danas. Iscrpnije...

Političari neće moći tražiti brisanje svojih starih izjava s weba

Političari u Europskoj uniji neće moći tražiti brisanje svojih starih izjava s weba, dok građani imaju šire „pravo na zaborav" - kad više ne budu htjeli da se njihovi podaci obrađuju i uz uvjet da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje, podaci će se brisati, stoji u novom zakonodavnom okviru za zaštitu podataka u Europskoj uniji koji će jamčiti temeljna prava europskih građana na zaštitu njihovih osobnih podataka, pridonijeti razvoju digitalnog gospodarstva i jačanju borbe protiv kriminala i terorizma. Građani općenito će lakše moći kontrolirati svoje osobne podatke, omogućit će im se lakši pristup podacima i imat će više informacija o tome kako se njihovi podaci obrađuju, a jamči se pravo na prenosivost podataka. Djeca će morati imati roditeljski pristanak za korištenje usluga koje im nude internetske tvrtke tražeći pritom njihove osobne podatke. Iscrpnije...

Bruxelles protiv Zagreba: Srpski zakon o jurisdikciji nije uvjet za pregovore

Zakon kojim se Srbija proglašava mjerodavnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, ne krši suverenost zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja te ne bi trebao biti uvjet za otvaranje poglavlja 23, poručio je Bruxelles o hrvatskom blokiranju pregovora Srbije s Europskom unijom, prvenstveno zbog tog zakona. "Taj zakon sasvim sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih zemalja EU i da su u pitanju njihovi državljani, zato i nama nije prihvatljiv i mi moramo objasniti da ga Srbija mora promijeniti", odgovorio je na ovo HDZ-ov Gordan Jandroković. Iscrpnije...

"Zašto Hrvatska podržava glifosat?"

Ministarstvo poljoprivrede priklonilo se mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane EFSA koja smatra kako glifosat ne uzrokuje rak. Hrvatska je podržala produženje autorizacije glifosata za prodaju na tržištu EU za sljedećih 15 godina. Kontroverzni sastojak brojnih herbicida je Svjetska zdravstvena organizacija stavila na listu tvari za koje je "moguće da uzrokuju rak". "Ako čak i vlasti Francuske ili Nizozemske sumnjaju u zaključke lobijima izložene EFSA-e, zašto bi joj vjerovali građani RH?", piše H-alter. Iscrpnije...

EU možda uvodi vize Amerikancima, potencijalna šteta ogromna

Ako Sjedinjene Države hitno ne ukinu vize za državljane Hrvatske, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Cipra, Europska Unija mogla bi odgovoriti uvođenjem viza za ulazak američkih građana u EU. 12. travnja, naime, istekao je rok SAD-u, Kanadi i Bruneju za reciprocitetno ukidanje viza (isti tretman svih državljana EU-a), pa je Europska komisija pozvala vijeće i parlament da hitno pokrene raspravu o „najprikladnijem odgovoru“. Ovaj „vizni rat“ EU bi mogao koštati nekoliko milijardi eura, što zbog narušenih političkih odnosa s SAD-om, što zbog poslovnih suradnji i turističke industrije. Brunej je u međuvremenu ukinuo vize za državljane RH. Iscrpnije...

Europski parlament pred usvajanjem zakona: Odavanje informacija = kriminal

Europski parlament raspravlja o novom zakonu kojim bi 'zviždači' mogli biti tretirani poput kriminalaca. Cilj predloženog Zakona o zaštiti poslovnih tajni je da spriječi industrijsku špijunažu, ali kritičari zakona upozoravaju da to znači da bi novinari i 'zviždači' mogli biti kriminalno gonjeni ako otkriju informacije koje njihova tvrtka proglasi povjerljivima. Tako bi i Panama Papers i slične objave mogle postati nezakonite. Iscrpnije...

Isplati se ulagati – zlatu cijena skočila za 20 posto i još raste

Cijena zlata od početka godine porasla je 20 posto, a analitičari predviđaju da će tijekom 2016. godine taj rast i dalje trajati. S trenutačnih razina od oko 1.250 dolara za uncu zlato bi, prema očekivanjima, u ovoj godini trebalo doseći i vrijednost od 1.350 dolara za uncu. Prednost zlata je u činjenici da je oslobođeno PDV-a i poreza, a najveću ponudu investicijskog zlata, poput zlatnika, dukata ili pločica, u Hrvatskoj ima Auro Domus, koji u 170 poslovnica nudi brzu dostavu i povoljne cijene. Iscrpnije...

Hrvatska među rijetkim zemljama EU s padom cijena nekretnina

U četvrtom tromjesečju 2015. cijene nekretnina u Hrvatskoj smanjene su za 2,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su u trećem tromjesečju pale 3,0%, pokazuje izvješće Eurostata. Među zemljama EU pad cijena nekretnina zabilježile su još Italija - 0,9% i Cipar - 0,6%. Najviše su u posljednjim mjesecima 2015. porasle cijene nekretnina u Švedskoj - 14,2%. Iscrpnije...

Hrvatska gubi do 300 milijuna iz EU fondova, ali "kvalitetno povlači novac"

Iako Hrvatska ima najlošije pokazatelje apsorpcije fondova EU od svih 28 država članica Europske unije i do kraja godine mogla bi izgubiti između 170 i 300 milijuna eura - 20 do 35 posto od 858 milijuna eura koje nam je EU stavila na raspolaganje, europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu smatra da "čaša nije poluprazna, nego i više nego polupuna" te da je "umjesto razmišljanja o tome što bi moglo biti izgubljeno važno fokusirati se na ono što može biti učinjeno". Cretu u intervjuu za Večernji dodaje da je najvažnije ulagati u administrativni kapacitet. Iscrpnije...

Nizozemci žele do 2025. zabraniti automobile na fosilna goriva

Nizozemski Laburisti žele donijeti zakon prema kojem će već 2025. godine u toj zemlji biti zabranjeno prodavati automobile pogonjene fosilnim gorivima. Prođe li ovaj prilično radikalni prijedlog zakona u Nizozemskoj će za manje od 10 godina biti nemoguće kupiti bilo koje vozilo koje bi stvaralo štetne emisije plinova, pa čak i hibridna vozila. Dozvoljeni bi bili samo 100% električni automobili, kojih bi do 2025. u Nizozemskoj, prema trenutačnoj situaciji, trebalo biti tek oko 15%. Iscrpnije...

Abrini: Planirao sam opet napasti Pariz, ali zbog policije sam izabrao Bruxelles

Mohamed Abrini,"čovjek sa šeširom", jedan od glavnih osumnjičenika za terorističke napade u Bruxellesu i Parizu, priznao je istražiteljima kako je planirao izvesti novi napad na Pariz, no kako je morao promijeniti metu i izabrati Bruxelles zbog policijskih pretraga. Vjeruje se kako se Abrini nalazio s britanskim militantima te kako je zajedno s njima fotografirao lokacije u Manchesteru, Birminghamu i Londonu, planirajući napasti i Veliku Britaniju. Iscrpnije...

Hrvatska blokirala pregovore Srbije i EU; Vučić odbija hrvatske uvjete

Hrvatska strana odbila je na jučerašnjem sastanku radne skupine Vijeća EU-a za proširenje dati suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Europske unije sa Srbijom. Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je da će Hrvatska dati dopuštenju kad Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom. Srpski premijer Aleksandar Vučić izrazio je "zaprepaštenje" hrvatskom odlukom te dodao da Srbija neće nikoga moliti niti će mijenjati svoje zakone samo zato što to Hrvatska traži. Iscrpnije...

Bruxelles odobrio Sloveniji 63 milijuna eura za autocestu prema Macelju

Europska komisija je odobrila je Sloveniji 63,5 milijuna eura za gradnju autocestovne trase na potezu od sela Draženci do međunarodnog graničnog prijelaza s Hrvatskom Gruškovje/Macelj, potvrdilo je veleposlanstvo Slovenije pri EU. Ukupna cijena 13 kilometara autoceste kroz zahtjevni teren biti će oko 250 milijuna eura, a njenom izgradnjom trebalo bi biti uklonjeno usko grlo na potezu između austrijsko-slovenskog graničnog prijelaza Spielfeld/Šentilj i Macelja koje je stvaralo velike zastoje u vrijeme turističke sezone. Iscrpnije...

Hrvati utaje svaku osmu kunu PDV-a

Na razini EU PDV je u 2014. donio bilijun eura (oko sedam posto BDP-a), a to znači da se u odnosu na potencijalne obveze izgubi tj. ne uspije naplatiti 13,9 posto. Ako je suditi prema računicama Državnog zavoda za statistiku, hrvatskim poreznicima pobjegne ipak manje PDV-a nego što je slučaj s prosjekom EU. U 2013. godini teoretske obveze po osnovi PDV-a iznosile su 45,7 milijardi kuna, a naplaćeno je 40,2 milijarde, pa jaz iznosi 12 posto. Premda svaka osma kuna nenaplaćene "teoretske" obveze nije malo Hrvatska je po tom pitanju puno bolja od Rumunjske gdje je jaz iznosio 40 posto, ali i lošija od susjedne Slovenije gdje ta "rupa" iznosi 6 posto. Iscrpnije...

Laburisti: Cameron je licemjer, zbog iste stvari druge nazivao nemoralnima

Cameron je ipak priznao da je do 2010. posjedovao udjele u fondu svog oca registriranom na Bahamima. Čelnik laburista Tom Watson podsjetio je da je ljude koji su investirali u iste sheme premijer ranije nazvao "nemoralnima" i ocijenio da Cameron ne može biti kriv za očeve postupke, "ali može zbog licemjerja". House of Cards (Democracy is so overrated) se na Twitteru genijalno, bez riječi, samo GIF-om osvrnuo na jednu izjavu Camerona. Iscrpnije...

Novi europski investicijski plan težak je 315 milijardi eura

Novi europski investicijski plan težak je 315 milijardi eura, a predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nada se da će ovaj donijeti presudne promjene koje će potaknuti povećanje radnih mjesta i gospodarski rast u Europi. Plan je tijekom devet mjeseci trajanja potaknuo oko 78 milijardi eura novih ulganja, privukao sudjelovanje 22 zemlje članice i omogućio lakši pristup financiranju za 125 tisuća malih i srednjih poduzeća. Iscrpnije...

Austrija upozorila Italiju: Ako dođe do izbjegličkog vala, zatvaramo granicu

Austrija će zatvoriti ključni granični prijelaz s Italijom u slučaju navale migranata te preporučuje Rimu da se pripremi za veliki migrantski val, rekla je austrijska ministrica unutarnjih poslova, konzervativka Johanna Mikl-Leitner. Ako se počnu provoditi takve kontrole, kamioni će na prijelazu Brenner čekati sat vremena što će značiti ekonomski gubitak od 172 milijuna eura na godinu, izračunao je simulacijom talijanski Savez kamionskih prijevoznika Conftrasporto. Iscrpnije...

Finska najbolja "dadilja" svojim građanima, RH na 14. mjestu

Finska je europska država s najviše zakonskih regulacija alkohola, hrane i pića, električnih cigareta i duhanskih proizvoda, a Hrvatska je u tom pogledu na 14. mjestu, pokazalo je istraživanje Indeks država dadilja, prenosi EurActiv. Hrvatska je pri vrhu ljestvice što se tiče regulacije duhanskih, a pri dnu što se tiče regulacije prehrambenih proizvoda. Iscrpnije...

Erdogan: Nećemo primati izbjeglice ako EU ne ispuni obećanja

"Turska neće provesti dogovor o migrantima ako Europska unija ne ispuni svoja obećanja", rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Dogovor, potpisan 18. ožujka, predviđa povratak u Tursku svih migranata koji su ilegalno ušli u Grčku od 20. ožujka, financijsku pomoć EU-a Ankari od 6 milijardi eura i ukidanje viza za turske građane u lipnju. Grčka je u ponedjeljak vratila u Tursku prvu skupinu od 202 migranata. Iscrpnije...

Karamarko: Hrvatska neće blokirati ulazak Srbije u EU

Hrvatska neće blokirati Srbiju na ulasku u EU jer želi razvijati dobre odnose sa susjedima i da se granice EU pomaknu još više na istok, što uključuje ulazak Srbije i BiH u EU, rekao je Karamarko. Odmah je potom dodao, međutim, da "Srbija mora zadovoljavati neke standarde koje nameće EU i koje bi morala usvajati kroz mukotrpne pregovore.... Srbija ne može figurirati kao mini Haag", misleći očito na zakon o jurisdikciji na kojeg je Hrvatska već imala primjedbe. Iscrpnije...

Zlato - popularan odabir u Hrvatskoj zbog sigurnosti i visokih prinosa

Sve niže kamate na depozite, oročena sredstva i dugotrajnu štednju u bankama jedan su od razloga jače potražnje za zlatom u Hrvatskoj. Cijena zlata u prvom kvartalu porasla je za 20 %, a vlasnici zlatnih poluga, pločica, dukata i ostalog investicijskog zlata povećali su imovinu za deset do petnaest puta veće iznose od štediša u bankama, gdje se prinos kreće oko 1,2 % godišnje. Najveću ponudu zlata u Hrvatskoj ima Auro Domus, koji u 170 poslovnica nudi brzu dostavu i povoljne cijene. Iscrpnije...

U Grčku jučer ušlo tek 68 migranata

Broj migranata koji iz Turske ulaze u Grčku pao je tek nekoliko dana pošto su vlasti počele vraćati migrante u Tursku na temelju dogovora s Europskom unijom. Samo 68 migranata ušlo je jučer u Grčku, daleko manje nego dan ranije kada ih je ušlo 225. Iscrpnije...

Večernji: Hrvatska zaustavila pregovore Srbije i EU

Radna skupina unutar Vijeća EU koja se bavi pitanjem proširenja trebala je na dnevnom redu jučerašnjeg sastanka imati i raspravu o otvaranju 23. poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u EU, no ta je točka skinuta s dnevnog reda. Večernji piše da je neslužbeni razlog prigovora Hrvatske. Također, tu je izjava ministra Kovača kako Srbija neće u EU dok ne ispuni neke uvjete. Srbijanska strana opovrgava da je došlo do blokade, kažu da točka još nije ni došla na red. Iscrpnije...

Jergović: Erdogan protiv Europe koja štiti manjine i novinare

"Potpisani ugovor velika je Erdoğanova pobjeda i njegov simbolički korak prema Zapadu. Jednim potezom pera, a bez ijednog vojnika, ne da je stigao do pod Beč, nego je došao sve do Berlina. Njegov cilj, naravno, nije da Europljani hapse svoje novinare i bombardiraju svoje Kurde. Cilj mu je, međutim, da nestane one Europe u čijoj je biti da štiti novinare i sve manjince, i da svoje odnose s ostatkom svijeta uvjetuje mantrom o ljudskim pravima", osvrće se Miljenko Jergović na sporazum EU i Turske, a nakon što je njemački veleposlanik u Ankari morao istrpjeti tiradu turskog ministra vanjskih poslova, sve zbog satiričnog TV-priloga s njemačkog ARD-a o Angeli Merkel i Recepu Erdoganu (ovdje). Iscrpnije...

Europski sud pravde: Uhidbeni nalog nije obvezujući u slučaju rizika od nehumanog postupanja

Članica Europske unije može donijeti odluku da neće provesti europski uhidbeni nalog ako ima "dokaze o stvarnom riziku od nehumanog ili ponižavajućeg postupanja" prema zatvorenicima u zemlji u kojoj je nalog izdan, odlučio je Europski sud pravde. Sud je tako odlučio u slučajevima dvojice muškaraca koji žive u Njemačkoj, a traže ih Mađarska i Rumunjska, zbog dvije provale i krađa, odnosno zbog vožnje bez vozačke dozvole. Njemački sud koji je razmatrao njihove slučajeve zaključio je da bi ti muškarci mogli biti suočeni s nehumanim ili ponižavajućim zatvorskim uvjetima u svojim domovinama, gdje su zatvori većinom prepuni. Iscrpnije...

Hrvatska čeka 476 Sirijaca

Jučer je počelo prebacivanje sirijskih izbjeglica izravno iz Turske u Njemačku. Danas su prve izbjeglice prebačene u Nizozemsku, a prve su izbjeglice upućene i u Finsku. S druge strane je Turska jučer počela prihvaćati izbjeglice iz Grčke. "Mi u Hrvatskoj stojimo iza svojega obećanja da ćemo ispuniti obveze i prihvatiti tih 476 izbjeglica iz Turske, no najveći će izazov biti te ljude u Hrvatskoj zadržati. Jer oni će htjeti dalje u Njemačku, Austriju, Švedsku, Nizozemsku", rekao je ministar vanjskih poslova Miro Kovač. S obzirom da ih je jesenas i zimus kroz RH prošlo više od 600 tisuća ta se brojka i ne čini velikom. Turski analitičari ističu kako je licemjerno primati Sirijce iz gradova gdje nema rata, a odbijati Iračane koji bježe iz kandži ISIL-a u Mosulu. Iscrpnije...

22 milijuna Europljana koristi kanabis, 1% svaki dan

Najmanje 24 milijarde eura godišnje potroše građani Europske unije na drogu, pokazuje izvješće. Na kanabis otpada 38% maloprodajnog tržišta droga, što donosi više od 9,3 milijarde eura godišnje. Oko 22 milijuna odraslih Europljana koristilo je kanabis prošle godine i oko 1% odraslih u EU-u konzumira ga svaki dan. Većina kanabisa na tržištu proizvede se u Europi, a raste uvoz iz Maroka. Na drugom mjestu je heroin koji donosi oko 6,8 milijarde eura godišnje, a glavni koridor za ulazak heroina je balkanska ruta. Iscrpnije...

Multinacionalke u EU moraju plaćati poreze tamo gdje ostvaruju dobit

Multinacionalne kompanije moraju plaćati poreze tamo gdje ostvaruju dobit i moraju prestati služiti se agresivnim mjerama optimizacije poreznih obveza, poručio je povjerenik EU za ekonomsku politiku Pierre Moscovici. Na račun neplaćenog poreza gubi se 70 milijardi eura godišnje. Prema novim propisima, koje će morati odobriti zemlje članice EU, multinacionalne kompanije morat će podatke o prihodima, dobiti i porezima dostavljati vlastima, a podaci će se razmjenjivati između članica. Također je u planu uvođenje ulaznog i izlaznog poreza na dobit u zemljama s niskim poreznim opterećenjima. Iscrpnije...

Prvi izbjeglice stigli u Njemačku izravno iz Turske, uskoro u ostatak EU

Prva skupina od 16 izbjeglica iz Turske stigla je zrakoplovom u njemačku zračnu luku u Hanoveru sukladno sporazumu između Europske unije i Ankare kako bi se zaustavio nekontrolirani priljev izbjeglica. Danas stiže još jedan avion s 18 izbjeglica, a Njemačka najavljuje da će danas početi dolazak izbjeglica i u druge države Europske unije. U skladu sa sporazumom danas je Grčka počela brodovima vraćati izbjeglice u Tursku. Iscrpnije...

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj 9,8 eura, u Danskoj 41 euro

Prosječni troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle su godine iznosili 9,6 eura, čime spadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka. Niže troškove imaju samo Bugarska sa 4,1 eurom, Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura. Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura, slijede Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu. EU-prosjek je 25 eura. Iscrpnije...

Ministar Kovač: Srbija ne može u EU dok ne zajamči prava hrvatskoj manjini

Hrvatska traži da Srbija ukine nadležnost za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije i osigura prava hrvatskoj manjini kako bi mogla zaključiti pristupne pregovore s EU, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u intervjuu za austrijsku novinsku agenciju APA-u. objavljenom u nedjelju. "Želimo da ove točke uđu u pregovaračka mjerila te da tijekom pregovora budu provedene. Inače pregovori neće moći biti zaključeni", rekao je Kovač. Iscrpnije...

Tomić: Kad sve zbrojite, taj bijednik Šešelj je imao izrazito neuspješan život

"Kad sve zbrojite, taj bijednik je imao jedan izrazito neuspješan život. Sva su njegova htijenja bila uzaludna. Kao srpski nacionalist je totalno zakazao. Procjenjujem da ovaj serijski luzer svome srpskom narodu i svojoj srpskoj domovini ne bi napravio veće štete ni da su ga Hrvati ili Albanci plaćali. Sloboda u Haagu dolazi mu kao mali simbolični trijumf nakon beskrajnog niza stravičnih profesionalnih poraza. Nakon što je on i njegovi najureni i iz Hrvatske i s Kosova, nakon što je izgubio i vojsku i stranku, bez ugleda i pristalica, izuzme li se ona šačica četničkih retarda i lunatika, predsjedniku Srpske radikalne stranke ostalo je samo da se na Twitteru seksualno uzbuđuje hrvatskom predsjednicom", piše Ante Tomić o Vojislavu Šešelju. Iscrpnije...

Zatvorena balkanska ruta - drastično pao dolazak migranata u Njemačku

Zbog zatvaranja balkanske rute broj migranata koji su iz Austrije ušli u Njemačku pao je u ožujku ispod 5000, sedam puta manje nego u veljači, objavio je dužnosnik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova. Njemačka kancelarka Angela Merkel pod pritiskom je da ispuni obećanje o usporavanju migrantskog vala, nakon što je u najmoćnije europsko gospodarstvo prošle godine stiglo milijun migranata i izbjeglica, izazvavši kritike zbog socijalnih troškova i integracije u njemačko društvo. Iscrpnije...

Grčka: Migranti na Kiosu probili ogradu i izašli iz kampa

Stotine migranata i izbjeglica na grčkom otoku Kiosu probili su bodljikavu žicu oko izbjegličkog centra i u znak prosvjeda krenuli prema luci, prenose agencije i javljaju da su stotine napustile kamp. Prema dogovoru Europske unije i Turske, migranti koji stignu u Grčku nakon 20. ožujka bit će zadržani u centrima na pet grčkih otoka, uključujući Kios i poslani natrag ako im zahtjev za azil bude odbijen. Iscrpnije...

66 milijuna eura za suradnju Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom

U tijeku su pozivi za dostavu projektnih prijedloga u sklopu prekograničnih programa Mađarska – Hrvatska, Hrvatska – Srbija i Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a za koje se sve skupa nudi 66 milijuna eura. Najviše se nudi za projekte članica EU - Hrvatske i Mađarske. Iscrpnije...

Bruxelles nudi 2,6 milijardi kuna za 7 hrvatskih gradova

Europska unija kroz svoje fondove najvećim hrvatskim gradovima na raspolaganje nudi 340 milijuna eura - Zagrebu 91,87 milijuna eura, Splitu 62,77 milijuna, Rijeci 50 milijuna, Osijeku 44 milijuna, Zadru 35 milijuna, Slavonskom Brodu 31 milijun, a Puli 30,6 milijuna eura. Novci se nude za aktivnostii poput stvaranja povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenje kulturne baštine, unaprjeđenje sustava obrazovanja za odrasle, modernizacije ponude strukovnog obrazovanja, poboljšanje usluga javnog prijevoza, povećanje energetske učinkovitosti i slično. Iscrpnije...

Škare-Ožbolt: Hrvatska nije učinila ništa da Šešelj bude osuđen

"Hrvatska nije učinila sve što je mogla i morala da presuda protiv Vojislava Šešelja bude drukčija i da on bude osuđen za ratne zločine na Haškom sudu", komentirala je Vesna Škare-Ožbolt oslobađajuću presudu Šešelju te dodala da je, nakon što je ona otišla s ministarske dužnosti, Hrvatska ukinula praćenje postupka protiv Šešelja i nikad ni na što nakon toga nije reagirala. "Šešelj je bio krvnik i hrvatskog, ali i srpskog naroda", kaže bivši hrvatski premijer Zoran Milanović. Svjetske novinske agencije izvješćuju o "šokatnoj" i "iznenađujućoj" oslobađajućoj presudi, navodeći da je ona zadala veliki udarac tužiteljstvu i žrtvama. Iscrpnije...

Hartmann šokirana oslobađajućom presudom Šešelju, predstavnik Srbije iznenađen

Bivša glasnogovornica Haškog suda Florence Hartmann šokirana je oslobađajućom presudom Vojislavu Šešelju: "Šokirana sam ne samo zbog oslobađanja Vojislava Šešelja, nego i zbog načina na koji je to napravljeno, kojim se poriču ratni događaji, poriče da se politički projekt izvršavao kroz zločine, poriče uloga Šešelja i da su njegovi govori mržnje poticali na zločine", izjavila je Hartmann, a presudom je iznenađen i glavni pravni savjetnik Srbije Saša Obradović. Iscrpnije...

Orešković: Presuda Šešelju je poraz tužiteljstva i sramota suda

Na oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju reagirao je i premijer Tihomir Orešković, poručivši iz Vukovara kako ona predstavlja poraz haškog tužiteljstva i sramotu haškog suda: "To je čovjek kojeg svi znamo i koji je činio zlo za koje nikada nije pokazao kajanje ni onda, niti sada", izjavio je Orešković te dodao da očekuje "prave odluke i ponašanje našeg susjeda" u vezi s pristupanjem Srbije EU-u te da "haška presuda tu ništa nije promijenila". Iscrpnije...

Šešelj: Ne osjećam se krivim ni za što

"Ne osjećam se krivim ni zašto. Ova presuda je pridonijela da se skine ljaga sa srpskog naroda za ratne zločine u ratovima na području bivše Jugoslavije", prva je reakcija Vojislava Šešelja na današnju oslobađajuću presudu ICTY-ja u Haagu za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Šešelj je odbio i otputovati u Haag na izricanje presude, koju je pratio videovezom iz Beograda. Na Twitteru je pak predsjednici Grabar-Kitarović poručio: "Draga moja Kolinda, spremi se, spremi. Uskoro ti dolazim u službeni posjet!" Iscrpnije...

14.000 zahtjeva Googleu iz Hrvatske za brisanje linkova, 3.000 odobreno

Otkad je Europski sud pravde 2014. omogućio pravo na zaborav na internetu, samo Hrvati su Googleu poslali 14 tisuća zahtjeva za uklanjanje rezultata pretrage u kojima se spominje njihovo ime ili podaci. Odobreno ih je tek 3784, a poveznice su uklanjane samo ako nisu od javnog interesa, ako sadržavaju podatke o nečijem zdravlju, seksualnoj orijentaciji, rasi, religiji ili političkoj pripadnosti, podatke o maloljetnicima ili zatvorskim kaznama. Odbijeno je 29 zahtjeva za uklanjanje novinskih tekstova s domaćih portala, 21 zahtjev javnih osoba te 14 zahtjeva za uklanjanje političkih izjava. Iscrpnije...

Zašto ljude nije briga za terorističke napade izvan europskih metropola?!

Otkako je teroristički napad pogodio Bruxelles, ljudi diljem Europe počeli su dijeliti poruke suosjećanja, baš kao što se to dogodilo i kada su teroristi prošle godine napali Pariz. No, pojavili su se i komentari iz zemalja kao što su Turska, Saudijska Arabija, Irak, Afganistan, Nigerija i Sirija, čiji se stanovnici pitaju gdje je bila empatija ljudi kada su se u njihovim zemljama događali stravični zločini i tragedije. Mapu tragedija ('Mapamundi Tragico') koja bilježi intenzitet kojim ljudi reagiraju na tragedije ovisno o geografskoj lokaciji kreirao je meksički dizajner Eduardo Salles koji ju je prvi put objavio još u travnju 2015. godine, nakon što je više od 140 ljudi ubijeno u kenijskom gradu Garissa - što nitko na Zapadu gotovo da nije ni doživio. Iscrpnije...

400 milijuna kuna iz EU fondova u četiri natječaja

Sveukupno 400 milijuna kuna iz europskih fondova spremno je za potpuno i djelomično financiranje: za provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini nudi se 135 milijuna kuna; za podršku projektima integracije izbjeglica i razvoju dijaloga spremno je 1,6 milijuna eura; za promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja spremno je 13 milijuna eura; za provedbu primjenjenih istraživanja prema potrebama gospodarstva 162 milijuna kuna. Iscrpnije...

Klimatske promjene mogle bi uništiti europsku proizvodnju vina

Globlani porast temperature zasad je čak imao pozitivan utjecaj na vinsku industriju u Europi te je rezultirao boljom kvalitetom grožđa, no to neće trajati zauvijek. Naime, ako se trend klimatskih promjena nastavi, proizvodnja bi se mogla preseliti u države koje se inače ne vezuju uz vino, poput Kanade i Kine. Iscrpnije...

Papa pozvao na okončanje ratova, osudio nepomaganje izbjeglicama

Papa Franjo podsjetio je na stradanja žrtava terorizma i migranata i pozvao na okončanje ratova u svijetu u tradicionalnoj uskrsnoj poruci gradu i svijetu (Urbi et orbi).Pozvao je katolike da ne zaborave 'one muškarce i žene koji tragaju za boljom budućnošću i još brojnije migrante i izbjeglice od kojih su mnogi djeca a koji bježe od rata, gladi, siromaštva i društvenih nepravdi' i osudio ne pomaganje imigrantima. Poglavar Katoličke Crkve pozvao je na globalni mir i podsjetio na ratom pogođene zemlje poput Sirije, Iraka, Ukrajine, Jemena, Izraela i Palestinskih područja, Južnog Sudana, Burundija, Mozambika i Venezuele. Iscrpnije...

Njemačka: Sankcije izbjeglicama ako odbiju učiti jezik i raditi

"Migranti u Njemačkoj, koji odbiju vladine ponude za učenje jezika i pronalazak posla radi bolje integracije, bit će suočeni sa sankcijama", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière. Istaknuo je da je cilj povezivanje "uspješnog okončanja integracije s dužinom vremena koje određena osoba može ostati u Njemačkoj". Berlin je već uveo striktne regulative za migrante, koji imaju dozvolu za rad i stalni boravak. De Maizière je naveo da će u pravne promjene spadati i ograničenje za mjesta boravka migranata kako bi se izbjegao "razvoj geta". Iscrpnije...

Direktor Krškog: Imamo mjere koje bi nas zaštitile od terorističkog napada

Stručnjaci tvrde da bi teroristi mogli napasti bilo koje od tisuću nuklearnih postrojenja u svijetu. Zbog toga je nužna bolja zaštita, upozorava prvi čovjek Međunarodne agencije za atomsku energiju Yuko Amano. Zaštitar, ubijen dva dana nakon napada u Bruxellesu, radio je u belgijskom nuklearnom institutu u Flerusu. Ured tužitelja opovrgnuo je povezanost tog ubojstva s militantima i medijske napise o krađi zaštitarove propusnice. "Zaštita od terorističkog napada je uključena u događaj kao plan naše zaštite i spašavanja te smo stoga mi uvijek spremni za djelovanje u tim uvjetima", kaže tehnički direktor Krškog Predrag Širola. Iscrpnije...

Europol: U Europi je oko 5.000 radikaliziranih osoba

U Europi je oko 5.000 radikaliziranih osoba koje predstavljaju potencijalnu opasnost, iznio je pretpostavku Rob Wainwright, direktor Europola, agencije koja funkcionira kao središnje mjesto za prikupljanje i razmjenu informacija, odnosno borbu protiv svih oblika ozbiljnog međunarodnog kriminala i terorizma. Nakon briselskog krvoprolića američka novinska agencija, pozivajući se na visokopozicionirane izvore u obavještajnoj zajednici, upozorila je da su teroristi tzv. Islamske države uvježbali najmanje 400 boraca spremnih za brutalne napade u Europi. Iscrpnije...

Može li se Europa obraniti od radikalnih islamista?

Na operativnom planu već se neko vrijeme traži veća suradnja među europskim policijama i tajnim službama, no već se govori kako svi žele informacije dobivati od drugih, ali ne žele dijeliti svoje obavještajne informacije. Ozren Žunec, profesor Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ističe kako je neodrživo da Belgija, kao država s najmanje sposobnim sigurnosnim službama, osigurava ključnu infrastrukturu EU. "Bit će nužno donijeti i neke mjere koje će dugoročno imati neugodne posljedice za ljude, primjerice, sigurnosne kontrole na ulazima u sve javne zgrade", kaže Žunec. Iscrpnije...

Puhovski: Teroristi žele natjerati Europu da se zatvori za migrante

Nakon onoga što se dogodilo u Bruxellesu, nismo spremni prihvatiti nijednog migranta u našu zemlju – izjavila je poljska premijerka Beata Szydlo, najavivši tako trend u kojem bi neke zemlje članice EU mogle iskoristiti terorističke napade u Bruxellesu kao argument da ne treba sudjelovati u zbrinjavanju izbjeglica iz Sirije. "To je dio izvorne strategije onih koji te napade izvode ili organiziraju. Oni žele natjerati drugu stranu na takvu reakciju, da čini ono što bi oni htjeli da učini. Da se zatvore i da pokažu da nisu ništa bolji od ostalih. Kao što su Crvene brigade tjerale liberalnu državu da se pokaže autoritarnom", kaže politički analitičar Žarko Puhovski. Iscrpnije...

Izvještaj Bruxellesa o 2015. - "Europska komisija bez ideje i moći"

Europska je unija u protekloj godini usvojila nevjerojatnu količinu strategija, akcijskih planova, dogovora od 17 točaka i pravila za poboljšanje i taj je birokratski stroj doista neke stvari pokrenuo u dobrom pravcu. Istovremeno, dvije najveće krize Unije - gospodarska stagnacija i eurozona te izbjeglice - otkrivaju da EK u sudbinskim pitanjima za opstanak EU-a nema mnogo ideja, a još manje političke moći da preuzme kontrolu nad situacijom, osvrće se T-Portal na upravo objavljeni izvještaj o aktivnostima Europske unije u 2015. godini. Hrvatska se u izvještaju spominje četiri puta - oko izbjegličke krize, nezaposlenosti mladih, Schengena i velikog udjela europskog novca u javnim investicijama. Iscrpnije...

Snažno porasle cijene nekretnina u EU i Hrvatskoj

Europska tržišta nekretnina zabilježila su pravi procvat na kraju prošle godine, pa je tako među 10 svjetskih tržišta s najsnažnijim rastom čak njih šest bilo iz Europe. Cijene nekretnina u većem dijelu Europe ponovo su snažno porasle u posljednjem tromjesečju 2015. a u oporavku je sudjelovala i Hrvatska dvostruko snažnijim rastom nego u prethodnom tromjesečju, pokazuje tromjesečno istraživanje specijalizirane agencije Global Property Guide. Iscrpnije...

Bombaš iz Bruxellesa u Turskoj je bio uhićen dvaput!

Turski predsjednik Tayyip Erdogan jučer je šokirao svijet informacijom da je bombaš iz Bruxellesa prošle godine uhićen u Turskoj i uredno deportiran u Nizozemsku. Turske vlasti su upozorili i Nizozemce i Belgijce da je Ibrahim El Bakraoui potencijalni terorist i da pripaze na njega. Nažalost, njegovi apeli nisu došli do tamošnjih vlasti koje su El Bakraouija pustili na slobodu. Međutim, čini se da Erdogan jučer nije bio upoznat s činjenicom da su turske vlasti uhitile El Bakrouija - dvaput! Prvi put u lipnju 2015., a drugi put u kolovozu 2015. Belgijski ministri unutarnjih poslova i pravosuđa Jan Jambon i Koen Geens zbog ovog su propusta ponudili ostavke koje, zasad, premijer Charles Michel nije prihvatio. Iscrpnije...

Rijeka će biti Europska prijestolnica kulture 2020.

U zagrebačkom Muzeju Mimara Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka odlučilo je da će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture 2020. U uži su izbor ušla četiri hrvatska grada - Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka, da bi titulu na kraju ponijela Rijeka programom Port of Diversity. Svaki je grad za predstavljanje pred dvanaesteročlanim Povjerenstvom imao 45 minuta, a nakon toga članovi Povjerenstva postavljali su pitanja predstavnicima gradova. Jučer su se predstavili Dubrovnik i Osijek, a danas Pula i Rijeka. Iscrpnije...

Džihadisti se vratili s obuke u Siriji i spremni su napasti Europu

Najmanje 400 radikalnih militanata Islamske države u Siriji je prošlo obuku za terorističke napade diljem Europe te uspostavilo terorističke ćelije koje će se proširiti kontinentom, ustvrdila je Nathalie Goulet, francuska senatorica na čelu komisije za praćenje džihadističkih mreža. Čini se da porazi ISIS-a i gubitak teritorija u Siriji i Iraku ne utječu na teroriste koji se već nalaze u Europi, a nije ih pokolebalo ni uhićenje Salaha Abdeslama. "Teroristi su izvršili napad i poslali nam jasnu poruku 'pa što ako ste ga uhitili? To ništa ne mijenja'", kaže Goulet. Iscrpnije...

Bešker: Teroristima smo EU servirali kao artičoku

"Atentati u Bruxellesu upiru prstom u bolno trule točke Unije, na kojima ona posrće: nemamo zajedničke sigurnosne strukture, dijelom zato što nemamo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku nego svaki svoju kozu dere. Takvom politikom dopuštamo teroristima da na članice Unije primjenjuju taktiku Cesarea Borgie: on je smatrao da Italiju može pojesti kao artičoku, list po list, a mi im tako serviramo Uniju u kojoj Francuska ne zna što se zbiva u Belgiji, a Belgija ne zna za se", piše Inoslav Bešker za Jutarnji i zalaže se za konfederativnu EU. Iscrpnije...

Zašto je Bruxelles bitan, a Istanbul ne?

Turska novinarka Suna Vidinli upozorava na dvostruke standarde svjetske javnosti i medija kada je u pitanju izvještavanje o terorizmu i napadima. Naime, kao što je to bilo i u slučaju Pariza, napadi u Bruxellesu izazvali su zgražanje javnosti i val suosjećanja, što je potpuno opravdano, piše novinarka, no pita zašto napadi kojih je u Turskoj bilo nekoliko nemaju isti značaj. Iscrpnije...

Hrvatska ima najkorumpiraniju javnu nabavu u EU

Korupcija košta EU gospodarstvo oko 900 milijardi eura godišnje, pokazuje istraživanje. Hrvatska, Rumunjska i Bugarska predvode skupinu od četrnaest zemalja EU-a koje imaju iznadprosječnu razinu korupcije, a po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska je na samom vrhu. Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15% BDP-a. Bolja kontrola uštedila bi nam 2,2 milijarde, a EU 70 milijardi eura. Iscrpnije...

Bloomberg: Hrvatska po proračunskom deficitu najgora u EU

Gornja granica dopuštenog postotka deficita u EU je 3% BDP-a, a čini se da će to pravilo probiti pet zemalja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska, Grčka i - Hrvatska, piše Bloomberg. Finska, Poljska i Rumunjska su pak na rubu praga. Probijanje praga Hrvatskoj se predviđa i za iduću godinu. Iscrpnije...

Okrupnjavanje: Spas za tiskane medije?

"Suočeni s padom naklade, fuziraju se nakladnici drugoga i petog talijanskoga dnevnika po nakladi. To su rimska la Repubblica i torinska La Stampa, obje liberalne orijentacije koja teži ulijevo. U Italiji su na snazi dvije tendencije u spašavanju novina i njihova tržišta: veliki se dalje okrupnjuju, dok se mali koncentriraju na teme za koje veliki nemaju prostora ni volje. Ako se na ukupno 750 milijuna prometa prihod vrti malo poviše ništice – jasno je da je novinska nakladna djelatnost skup sport koji se isplati jedino onima čiji su primarni interesi izvan poduzetničkih", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

Hashtag #JeSuisBruxelles u znak solidarnosti s Belgijom

Nakon terorističkih napada u Bruxellesu društvenim mrežama šire se poruke podrške, a mnogi koriste hashtag #JeSuisBruxelles kako bi iskazali solidarnost s glavnim belgijskim gradom (slično hashtagu JeSuisCharlie iz vremena napada na satirični pariški časopis). Ubrzo su se pojavili i crteži i poruke nade i prkosa, brzo su se proširili Twitterom i Instagramom, a belgijski kip Manneken Pis je postao simbol otpora. Brončani kip dječaka koji urinira u fontanu jedan je od simbola Bruxellesa, a u objavama podrške najčešće se nalazi upravo Manneken Pis koji urinira po oružju i teroristima. Iscrpnije...

"Sotonina majka"- bomba čija je izrada jednostavna "poput pečenja kolača"

Istraga je pokazala da je u napadu na Bruxelles korišten TATP eksploziv. Ključni je sastojak takvih eksploziva triacetni triperoskid, skraćenog naziva TATP, koji dolazi u obliku kristalnog praška. Sastojak je vrlo lako izraditi, teško ga je uočiti, a izrazito je nestabilan. Dovoljan je tek lakši udarac kako bi TATP eksplodirao snagom 80 posto jačom od prosječnog TNT eksploziva, zbog čega je među teroristima koji ga izrađuju dobio nadimak "Sotonina majka". Sastojci potrebni za izradu eksploziva mogu se kupiti u farmaceutskim prodavaonicama i ljekarnama. Iscrpnije...

"Perfidna strategija terorista"

"Teroristi žele posijati strah, žele da se ljudi osjećaju nesigurnima. Mi si moramo reći sljedeće: najbolje oružje u borbi protiv terorizma jest da se ne bojimo napada. Dakle da ne pokušavamo mijenjati u potpunosti naš život, da ne odustajemo od putovanja zrakoplovom ili od odlaska na nogometnu utakmicu. Tako se možemo bolje boriti protiv terorizma nego da se sad sakrijemo u mišjoj rupi", kaže u intervjuu za DW istraživač Borwin Bandelow. Iscrpnije...

Prošle godine u Njemačku otišlo 50.628 Hrvata

Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 Hrvata, od čega ih je te iste godine doselilo 50.628, a iselilo 12.918. Riječ je o rastućem trendu od ulaska Hrvatske u EU. 2014. je u Njemačku doselilo 44.260 Hrvata, a 2013. godine 18.503. Prošle godine u Njemačku je doselilo oko 2 milijuna stranaca, od čega preko milijun izbjeglica. Iscrpnije...

Hrvatska jedina u EU nije dala suglasnost Srbiji za otvaranje poglavlja 23

Hrvatska je jedina članica Europske unije koja nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije s Europskom unijom, javlja beogradski Danas. Srpsko ministarstvo vanjskih poslova smatra da su napravili sve potrebno za otvaranje poglavlja 23 i 24 o vladavini zakona i ljudskim pravima. Zagreb predbacuje Beogradu nedovoljno poštivanje manjinska prava i suradnju s Haagom te traži ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Problem je i što Srbija nije Haagu izručila Šešelja. Iscrpnije...

Merkel promijenila politiku prema izbjelicama, iako to nitko ne kaže

"Došlo je do puzajućeg povlačenja od kulture bezuvjetne dobrodošlice. Unatoč slika s grčko-makedonske granice nijedan njemački političar danas ne kaže: 'Granice su otvorene, neka svi dođu u Njemačku'", rekao je Horst Seehofer, čelnik CSU-a. Član oporbenih Zelenih Anton Hofreiter optužio je Angelu Merkel za promjenu stajališta rekavši da je kancelarka "odustala od njezina humanitarnog pristupa" podupiranjem dogovora između Europske unije i Turske. Zamjenik ministra financija i član CDU-a Jens Spahn rekao je kako je politika mahanja ljudima preko granice stvorila dojam kako sve što ljudi trebaju učiniti je sjesti u čamac za Europu i da će završiti u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj. Iscrpnije...

Primjena sporazuma: Turska obalna straža vraća čamce s izbjeglicama

Jučer je stupila na snagu primjena sporazuma Turske i Europske unije o zaustavljaju izbjeglica, no oni i dalje stižu na grčke otoke, ali u manjem broju jer ih turska obalna straža sve češće zaustavlja i vraća u Tursku. Migranti se pokušavaju probiti noću, kada su manje uočljivi, ali turska obalna straža djeluje danonoćno. Ima i sukoba jer migranti ne žele zaustaviti čamce, pa im Turci pokušavaju uništiti motore. Samo od petka na tursku su obalu vraćene 2000 migranata, a zaustavljaju ih i na cesti prema obali. Neki se i sami vraćaju u Istanbul. U Grčkoj je trenutačno 47.000 migranata, a u sabirnim centrima čekat će premještaj u zemlje Europske unije. Grčke vlasti se žale i kako oni nemaju snage za provedbu sporazuma. Iscrpnije...

Jednostavnija pravila za povlačenje novca iz europskih fondova

Država pojednostavljuje pravila za povlačenje novca iz fondova Europske unije: smanjuje se minimalni iznos koji mogu dobiti poduzetnici sa milijun i pol odnosno 500 tisuća kuna na tristo tisuća kuna; ukida se obvezujuće pismo namjere banke, ukida se obvezan depozit, ukida se postupak javne nabave za privatnike, smanjuje se broj dokumentacije, spajaju obrasci... Ministar Tolušić izrazio je nadu da će nova pravila skratiti rokove sa 180 dana na 90-a dana. Iscrpnije...

Može li svjetska financijska meka London preživjeti brexit?

Financijska industrija u Velikoj Britaniji zapošljava oko milijun ljudi, a o njoj ovise i poslovi u brojnim pratećim sektorima, od informatike i komunikacija do pravnih poslova, nekretnina i građevinarstva. Od tih milijun ljudi londonski City zapošljava njih više od 300.000. Neki procjenjuju da bi u slučaju izlaska Britanije iz članstva EU nestalo barem 100.000 od tih radnih mjesta. Iscrpnije...

Grčka će sve izbjeglice vraćati u Tursku!

Svi novi migranti koji pristignu na grčke otoke od nedjelje će 20. ožujka biti vraćani u Tursku, dogovor je Bruxellesa i Ankare. Europa će potom one koji imaju pravo na azil nastanjivati direktno iz Turske. Turska je objavila kako je u petak onemogućila tri tisuće migranata da se domognu grčke obale a objavila je i da će prvi izbjeglice iz Grčke biti vraćeni 4. travnja. Dogovor predviđa da se prema izbjeglicama mora postupati u skladu s međurodnim i europskim pravom, koje ne dopušta vraćanje izbjeglica u zemlje u kojima im je ugrožen život te kolektivno vraćanje izbjeglica. Hrvatski premijer Tihomir Orešković ocijenio je dogovor dobrim rješenje za Grčku, za migrante i za Europu. Iscrpnije...

Bruxelles daje 40 milijuna eura da se Hrvati i Srbi malo pomire

U Vukovaru je svečano obilježen početak implementacije Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije za financijsko razdoblje 2014. – 2020. godine. Ovaj projekt vrijedan je 40 milijuna eura, a namijenjen je „jačanju socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja“. „U EU znaju da se baš tu oko Vukovara vodio brutalan rat i da su rane još svježe, kako kažu oni koji su rat gledali samo na televiziji. I baš su zbog toga predložili dvjema državama koje su prije 20 godina međusobno ratovale projekt vrijedan 40 milijuna eura kako bi vidjeli jesu li u stanju učiniti nešto zajednički“, piše Seebiz. Iscrpnije...

Lani iz Hrvatske u Irsku otišlo 5.500 ljudi, vratilo ih se stotinjak

Prošle su godine u potrazi za boljim životom u Irsku iz Hrvatske otišle 4342 radno sposobne osobe, a u siječnju ove godine otišlo ih je još 396. Pokazuju to podatci o zatraženim i izdanim PPS brojevima (Personal Public Service Number) u Irskoj koje na svojim službenim stranicama objavljuje irski ured za socijalnu zaštitu.On je nešto poput OIB-a u Hrvatskoj. Mnogi od ta 4342 građanina Hrvatske sa sobom su poveli i djecu te se pretpostavlja da se samo 2015. iz Hrvatske u Irsku odselio oko 5500 osoba. Većina njih je iz ekonomski i gospodarski uništene Slavonije i Baranje. Rijetki su oni koji u Dublinu, Corku, Limericku ili Galwayu, gdje su najveće hrvatske “kolonije” radnika, nisu pronašli posao te su se vratili u Hrvatsku. Riječ je o samo stotinjak osoba. Iscrpnije...

"Dobro da smo princu Charlesu pokazali kobasice"

"E, pa tako smo mi dočekali princa Charlesa i Camillu, čiji je posjet Hrvatskoj u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana, kako ga je najavilo britansko veleposlanstvo, ovdje izazvao totalnu mobilizaciju. Upravo da te bude sram. Umjesto da im pokažemo ekipu Mate Rimca, za kojim je poludjelo pola svijeta, Teslu, tim za transplantacije, sveučilište, biblioteke, staru umjetnost i novi dizajn, mi smo im pokazali štandove s kobasicama i špekom i suvenirima od komušine, a u Osijeku su pred njih izletjele šokice u čipkastim suknjama i s dukatima na prsima", piše Novi List. Iscrpnije...

Bruxelles Zagrebu: Ostat ćete bez 300 milijuna eura iz fondova

Kompleksan sustav upravljanja, kontrole i procedure, birokratske prepreke, ograničen broj projekata spremnih za implementaciju, nedovršene strukturne reforme, pogotovo u sektoru upravljanja otpadom i vodama, te zemljišne knjige glavne su prepreke Hrvatskoj za korištenje EU-fondova, ocjenjuje Bruxelles koji se boji da ćemo ostati bez dobrog dijela fondovskih eura. Euro-vlastodršci upozoravaju da će RH vjerojatno ostati bez 20 do 35 posto novca iz kohezijskih fondova, što bi bilo 300-tinjak milijuna eura (jedan pelješki most), a ni iskorištavanje novog fonda, koji nosi 1,4 milijarde eura godišnje od 2014. do 2020. ne ide najbolje - dosad iskorišteno 2,9%, i to računajući predujam, bez predujma - 0,5 posto. Iscrpnije...

Tko je Frauke Petry, žena koje se užasava i Angela Merkel

Ksenofobna i protumigrantska Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland) postaje treća politička snaga u zemlji. Na izborima prošle nedjelje u Baden-Württembergu osvojili su 15,1 posto glasova, u Rheinland-Pfalzu 12,6 posto glasova, a u Sachsen-Anhaltu 24,2 posto glasova. Na općinskim izborima prošle nedjelje u Hessenu osvojili su 13,2 posto glasova, ostavivši iza sebe zelene i liberale. "Policija mora zaustaviti migrante od ilegalnog prelaska iz Austrije. I, ako je potrebno, neka koriste oružje. To je ono što zakon nalaže. Ni ja to ne želim, ali korištenje vatrenog oružja ovdje je posljednje sredstvo", najpoznatija je izjava čelnice AfD-a Frauke Petry, koja je odjeknula u Njemačkoj, ali i svijetu. Iscrpnije...

Ben Melzer je prvi transseksualac na naslovnici Men's Health magazina

Muški model Ben Melzer postao je prva transseksualna osoba koje se pojavila na naslovnici njemačkog izdanja Men's Health magazina. Na prvi pogled Ben izgleda kao i svaki drugi muškarac u odličnoj formi, no šest godina unatrag on je bio žena. Na naslovnici magazina pojavit će se u travanjskom izdanju zahvaljujući čitateljima koji su glasali za njega. "Mnogo je ljudi koji kriju pravog sebe i želio sam da transrodna zajednica bude vidljiva i da pokažemo da smo mi normalni ljudi", rekao je Ben. Iscrpnije...

Većina adolescenata i svako šesto dijete pije energetska pića

"Biste li dali svom osnovnoškolcu da popije veliku šalicu turske kave s četiri žličice šećera" pita hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja traži reakciju Bruxellesa na trend pijenja energetskih pića među djecom. Osim što sadrže gorenavedenu količinu kave i šećera, na limenkama energetskih pića, podsjeća Borzan, piše "Ne preporučuje se djeci, trudnicama i dojiljama" te iznosi WHO-ov podatak da 68 posto adolescenata i 18 posto djece redovito konzumira energetska pića. Iscrpnije...

Dan oduševljenja za ženomrsce ako Europska unija prigrli Tursku

Turski je predsjednik Recep Erdogan u nizu izjava bio žene proglasio ne jednakima, nego "ekvivalentima" muškarcima, izjednačio je pobačaj s genocidom, osudio kontracepciju kao i rađanje carskim rezom te naredio ženama da rađaju minimalno po troje djece. Njegova je žena Emine uskočila kako bi hareme iz vremena Otomanskog carstva proglasila "obrazovnim institucijama koje pripremaju žene za život". Guardian piše o tome kako bi se ženomrsci oduševili da takva Turska uđe u EU. Iscrpnije...

Rješavanje sporova nastalih online kupnjom - sad i na hrvatskom

Domaći kupci i trgovci od sredine veljače imaju mogućnost korištenja Europske platforme za rješavanje sporova nastalih online kupnjom, i to na hrvatskom jeziku. Uspostavila ga je Europska komisija na inicijativu hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan. Ona je srušila jezičnu barijeru i u tome dobila potporu Europske mreže za ravnopravnost jezika (ELEN) iz koje tvrde kako čak 290 milijuna građana ne može pristupiti servisima Europske komisije upravo zbog toga. Platforma je osmišljena kako bi se potrošači osjećali sigurnije prilikom internetske trgovine jer ne moraju poznavati zakone države članice u kojoj kupuju ili se suočiti s visokim troškovima dugotrajnog rješavanja sporova na sudu. Iscrpnije...

Lanjska prodaja pametne hrvatske klupe - dvostruko nadmašena

Idejni tvorac pametne klupe Ivan Mrvoš, prezentirao je svoj izvozni proizvod ispred zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu čime je najavio proboj tvrtke na tržište EU. Trenutno su na brojci od 60 prednarudžbi za novu verziju pametne klupe, čime su već sada nadmašili prošlogodišnju prodaju za dvostruko, a do kraja godine cilj im je prodati više od 800 pametnih klupa, od čega bi barem 40 posto trebalo biti izvoz. Nova verzija klupe ima solarne ploče snage 100W koje su proizvedene u Hrvatskoj, baterijski sustav od 100Ah, bežično punjenje uređaja, sustav pročišćavanja zraka, 19" IPS ekran, vodeno hlađenje sjedala, te superbrzi internet. Iscrpnije...

Hollande: Ne popuštamo oko ljudskih prava i kriterija za vize Turskoj

Francuski predsjednik Francois Hollande isključio je mogućnost i najmanjeg ustupka Turskoj glede ljudskih prava ili boravišnih viza za njezine građane u Europskoj uniji u zamjenu za jamstva o kontroli priljeva migranata. "Ne smije biti ustupaka u području ljudskih prava ili kriterija oko liberalizacije viza", izjavio je novinarima prije nego se 17. i 18. ožujka u Bruxellesu nastave teški pregovori na vrhu između Ankare i 28 zemalja EU-a. Turska zahtijeva udvostručavanje od tri do šest milijardi eura pomoći koju EU nudi za prihvat Sirijaca koji bježe od rata. Ankara također traži da se od kraja lipnja ukinu vize njezinim državljanima za ulazak u EU kao i otvaranje novih pet poglavlja u pregovorima oko njena primanja u EU, koji su otvoreni još 2005. godine. Iscrpnije...

Bez imigranata 600 tisuća Talijana ne bi imalo mirovine

Imigranti u zapadnoj Europi doprinose proračunu više nego što se na njih troši. Gotovo 600.000 talijanskih umirovljenika dobiva mirovinu zahvaljujući porezima i doprinosima koje plaćaju imigranti iz država izvan Europske unije. Taj i drugi podaci o strancima koji žive i rade u Italiji iznio je Roberto Garofoli, iz ministarstva gospodarstva, u knjizi “Knjiga godine prava” koju je objavila kuća Treccani. Iscrpnije...

60 posto zahtjeva za EU fondove odbije se zbog administrativnih zahtjeva

Između 2014. i 2020. godine poduzetnicima je na raspolaganju milijardu eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 150 milijuna nacionalnih sredstava, ali za povlačenje tog novca treba imati dvostruko više pripremljenih projekata. Procjenjuje se da se oko 60 posto zahtjeva odbije zbog administrativnih zahtjeva. Iscrpnije...

Idomeni se pretvara u bojno polje - krijumčari trljaju ruke

Zbog zatvaranja balkanske izbjegličke rute krijumčari, koji su već ugrozili tisuće ljudskih života - opet trljaju ruke. Izbjeglice koje u blatu i na kiši i dalje čekaju na grčko-makedonskoj granici ne misle odustati od krajnjeg cilja - sjevera Europe. U kampu Idomeni, zbog velikog broja ljudi i nedostatka šatora, hrane i vode - stanje je sve teže, a i zbog ono malo obroka koje dobivaju - sve je više incidenata i tučnjave. U Idomeniju je oko 14 tisuća ljudi - kiša je kamp pretvorila u blatno polje, nema hrane i vode za sve, narod je pothlađen i pothranjen. Tuče se za mrvicu kruha. Iscrpnije...

Birokratski apsurd iz EU-a ugrozio poslove izvoznicima

Poduzetnici su odnedavno suočeni s novim birokratskim apsurdom koji ovaj puta stiže iz Bruxellesa, piše Poslovni. Naime, izvozni poslovi na tržišta van EU-a, na koje otpada i do trećine ukupnog izvoza, došli su u pitanje jer kupci odbijaju garancije naših izvoznika u koje sve banke u EU-u moraju ugrađivati tzv. bail-in klauzulu kojom se od vjerovnika, tj. kupca u čije se ime izdaje jamstvo, traži suglasnost da njegovo potraživanje može biti umanjeno, pretvoreno u dionice banke ili poništeno u slučaju da banka zapadne u financijske teškoće. Iscrpnije...

ECB srezao kamatne stope i najavio dodatnu kupnju imovine

Europska središnja banka smanjuje sve kamatne stope i povećava za trećinu količinu vrijednosnih papira koje kupuje na mjesečnoj razini, odluka je održanog Vijeća. Kako bi pojačala pozajmljivanje, potrošnju i inflaciju ECB je ovaj put napravila veći od očekivanja koktel akcija. Predsjedavajući ECB-a Mario Draghi ovim za tržišta iznenađujućim potezom “nastoji otkloniti opasnost od prijetnji deflacije u eurozoni” Vijeće ECB-a smanjilo je kamate na depozite za 10 postotnih bodova sa minus 0.3 na minus 0.4 posto, a referentnu kamatnu stopu na nula posto. Količina vrijednosnih papira povećava se na 80 milijardi eura mjesečno, počevši od travnja. Iscrpnije...

600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo

Stanje u poljoprivredi toliko je katastrofalno da je 600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo, upozorio je francuski zastupnik pred Europskim parlamentom. Od povjerenika Hogana europarlamentarci su tražili konkretne mjere napominjući da nije prihvatljivo tražiti od poljoprivrednika da rade i da ne zarađuju. Najveći problem je sektor mlijeka. Iscrpnije...

Javni dug prešao limit, EK uputila Hrvatskoj rano upozorenje

Hrvatska, Belgija, Finska, Italija, Rumunjska i Španjolska dobile su rano upozorenje Europske komisije u kojima ih podsjeća na njihove obveze u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, da moraju održavati svoje javne financije zdravima i uskladiti fiskalne politike. Hrvatska, kao i druge zemlje članice, mora do kraja travnja poslati Komisiji svoj nacionalni program reformi i program konvergencije, dok članice eurozone umjesto programa konvergencije šalju programe stabilnosti. Pakt dopušta proračunski manjak do 3% BDP-a, a javni dug do 60% BDP-a. Hrvatska bi prema fiskalnim smjernicama za ovu godinu trebala imati deficit ispod 3%, ali je javni dug preko dopuštenog limita. Iscrpnije...

Morić: Balkanska ruta neće se uspjeti zatvoriti bez upotrebe sile

Stručnjak za sigurnost Joško Morić izrazio je sumnju da će se, bez upotrebe zapreka i ljudi, uspjeti zatvoriti balkanska ruta prolaska izbjeglica te je procijenio da će se u tom slučaju ruta preusmjeriti drugim pravcima. "Ova migrantska kriza uzrokovana je geopolitičkim razlozima, ali nije najveći politički problem. Ona je za Europsku uniju ponajprije ekonomski problem, a minoran sigurnosni", tvrdi Morić. Agencija UN-a za izbjeglice priopćila je da je "brzinsko rješenje" problema migranata dogovoreno dan ranije u Bruxellesu između europskih čelnika i Ankare, sukladno kojem će se migrante masovno vraćati u Tursku, suprotno njihovom pravu na zaštitu, kako prema europskom tako i prema međunarodnom zakonu. Iscrpnije...

Hrvatska: Pad gospodarskih aktivnosti, rast industrijske proizvodnje

Samo su Hrvatska i Latvija među zemljama EU zabilježile pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2015. u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuje izvješće Eurostata. Zabilježen je pad sezonski prilagođenog BDP-a za 0,5% u odnosu na prethodno tromjesečje kada su gospodarske aktivnosti porasle 1,4%. Istovremeno, podaci pokazuju rast industrijske proizvodnje u siječnju 2016. od 9,3% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Takav rast nije zabilježen od 2007. Iscrpnije...

Kemikalija koju jedemo svaki dan možda uzrokuje rak

Glifosat, najviše korištena poljoprivredna kemikalija koja se koristi u gotovo svim herbicidima za borbu protiv korova, vjerojatno ima kancerogen potencijal te je moguće da uzrokuje rak, upozoravaju stručnjaci. Jedno je njemačko istraživanje u 18 europskih zemalja pokazalo da 44% Europljana ima glifosat u urinu. Hrvatska je imala najgore rezultate kad je u pitanju AMPA - razgradni produkt glisofata. Iscrpnije...

Dogovor u Bruxellesu postignut, prolaz migranata balkanskom rutom je stao

Čelnici EU dogovorili su na sastanku u Bruxellesu načela zajedničkog dogovora za upravljanje migrantskom krizom. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk ima zadatak u sljedećih deset dana postići dogovor s Turskom. U zajedničkoj izjavi koju su prihvatili čelnici EU-a kaže se da je 'neregularni tok migranata duž zapadnobalkanske rute sada okončan' te da će pomoći Grčkoj da se nosi s velikim priljevom izbjeglica. Iscrpnije...

Hrvatska najviše u EU premašila svoj cilj za obnovljivu energiju

Prema podacima Eurostata za 2014., Hrvatska je među EU državama koje su već premašile svoj zadani cilj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (20% do 2020.), kao i europski prosjek te proizvodnje - proizvodimo čak 28% energije. Taj visoki prosjek ostvarili smo zahvaljujući velikim hidroelektranama, dok u malim obnovljivim postrojenjima ukupno proizvodimo tek oko 6% energije, čija se proizvodnja ohrabruje poticajnim otkupnim cijenama, znači i novcem potrošača. Kad bi se poticala i proizvodnja velikih hidroelektrana, kojih Hrvatska ima 26, naknade za 'obnovljivce' na računima građana bile bi i daleko veće, dok je legitimno postaviti i pitanje zbog čega će naknade na računima građana i dalje rasti ako smo već premašili ciljeve zadane EU pravilima. Iscrpnije...

Izbjeglička kriza: Zapadno-balkanska ruta pred zatvaranjem

Makedonija je uvela nova ograničenja za izbjeglice - puštaju samo Iračane i Sirijce koji dolaze iz mjesta koja su označena kao područja u kojima se vode borbe iako se crta bojišnice neprestano mijenja, tako da ne puštaju ni ljude iz Damaska iako u glavnom gradu ISIL drži kamp Jarmuk. Austrija je poručila da njihova zemlja neće sudjelovati u nikakvom sustavu kvota za raspodjelu izbjeglica. Prema tajnom planu Bruxellesa, balkanska bi se ruta zatvorila, Grci bi dobili novce za osiguranje 50 tisuća mjesta za tražitelje azila, a izbjeglice bi ostale u Turskoj, za što bi Turska dobila novce, ukidanje viza i ubrzavanje pregovora s EU. Iscrpnije...

Vraća li Orešković Hrvatsku u okrilje Njemačke?

"Njemačka je otpočetka smatrana najvažnijom hrvatskom saveznicom u Europskoj uniji, no prave, sadržajne odnose često je testirala neartikulirana i nerijetko anakrona hrvatska politika te Njemačka proteklih četvrt stoljeća nije mogla uvijek računati na Hrvatsku kao konzistentno političko središte u ovom dijelu Europe. Mijenja li posjet Tihomira Oreškovića Berlinu nešto po tom pitanju?" pita se politolog dr. sc. Boško Picula. Iscrpnije...

Priključenje Hrvatske na europske plinske pravce ovisi o raspletu u Siriji

Krajem ovog tjedna Europska je komisija odobrila sporazum između Grčke i Transjadranskog plinovoda (TAP-a), pravca dugog 870 kilometara (tursko-grčka granica – Italija) kojim bi oko deset milijardi kubika plina godišnje iz kaspijske regije, odnosno Azerbajdžana, preko Grčke i Albanije stizalo do južne Italije i dalje u Europu. "Dok god se ne riješe dva ključna politička pitanja – Sirija i problem izbjeglica u Europu – što se neće tako skoro dogoditi, neće biti ni gradnje svih ovih plinovoda. Da bi do gradnje plinovoda preko Turske uopće došlo, o čemu onda ovisi i gradnja IAP-a na koji bi se priključila i Hrvatska, potreban je energetski konsenzus Rusije, odnosno EU-a s Turskom", uvjeren je prof. dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Iscrpnije...

Merkel: Njemačka mora biti svjetska sila jer se SAD povlači

"Njemačka mora preuzeti važniju ulogu na svjetskoj političkoj sceni izvan granice Europe", poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Njemačka pod njenim vodstvom polako postaje vodeća europska sila: slabiji angažman SAD-a u nekim globalnim krizama ostavio je prazninu i to mjesto polako zauzima Njemačka. Velika Britanija se postupno distancira, ususret referendumu o članstvu u EU, a Francuska je zabavljena vlastitim problemima. Iscrpnije...

13.000 migranata blokirano na grčko-makedonskoj granici

Gotovo 13.000 migranata blokirano je na granici između Grčke i Makedonije u jako teškim uvjetima, rekao je u subotu jedan grčki dužnosnik, pred summit EU-a i Turske idući tjedan koji se smatra ključnim za rješavanje ove krize."Ovdje je 13.000 ljudi i gotovo 20.000 u ovoj prefekturi, što je više od 60 posto ukupnog broja migranata u zemlji", rekao je guverner grčke prefekture Makedonije, Apostolos Tzitzikostas, koji nadgleda podjelu hrane u Idomeniju. "Ne možemo više sami nositi ovaj teret", rekao je, pozivajući grčku vladu da proglasi izvanredno stanje. Iscrpnije...

"Utjerivači d(r)ugova"

"Politika se u Hrvatskoj odvija na dvije frekvencije: ostrašćene rasprave i snažni istupi u domaćem dvorištu, poniznost i prilagodba 'objektivnim' okolnostima na evropskoj pozornici. Upravo odigrana tročinka na toj pozornici – izvještaj Europske komisije, susret premijera s njemačkom kancelarkom i konzultacije s predsjednikom Europskog vijeća – vjerno je predočila odnose između frekvencija. Nitko se nije zapitao kako Europska komisija može u isti mah ukazivati na preniske mirovine i tražiti budžetska rezanja, zašto naglašava visoku stopu nezaposlenosti ako priželjkuje nova otpuštanja ni zbog čega ograničena ulaganja i potrošnju pripisuje 'uvjetima niske inflacije', a rast inflacije istodobno najstrože zabranjuje", piše Bilten. Iscrpnije...

Od idućeg petka u Švicarsku s - osobnom

Od 11. ožujka, odnosno idućeg petka, hrvatskim će državljanima za turističko putovanje u Švicarsku biti dovoljna samo osobna iskaznica, dogovoreno je, među ostalim, u pregovorima Zagreba, Bruxellesa i Berna. Ovim sporazumom Švicarska se obvezala da će postupno otvarati svoje tržište rada i radnicima iz Hrvatske. Iscrpnije...

Policija: Prestanite objavljivati fotografije djece na Facebooku!

Iako, naravno, nema ništa loše u tome da svojim prijateljima i rodbini pokažete fotografije svoje djece, stručnjaci uvijek pozivaju na oprez jer se na ovaj način može ugroziti sigurnost i privatnost djece (pogotovo kod korisnika/korisnica čije su objave na Facebooku javno vidljive), odnosno takve bi fotografije mogle privući i seksualne predatore. "Zaštitite svoju djecu! Možete biti ponosni roditelji vašoj predivnoj djeci, ali budite oprezni. Podsjećamo vas da objavljivanje fotografija djece na Facebooku nije bezopasno", stoji u prošlomjesečnoj objavi francuske policije. Iscrpnije...

Predsjednik europskog vijeća Tusk imigrantima: Nemojte doći u Europu

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk uputio je apel ekonomskim migrantima da ne dolaze u Europu, po završetku razgovora u Ateni s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom. “Ne dolazite u Europu. Ne vjerujte krijumčarima. Ne riskirajte živote i imovinu. Od toga nećete imati ništa”, izjavio je Tusk. Naglasio je da ni Grčka niti jedna druga zemlja neće biti tranzitna zemlja i da će šengenska pravila uskoro ponovno biti na snazi. Iscrpnije...

Ako Britanci napuste EU, Francuzi će propustiti izbjeglice prema njima

Ako Ujedinjeno Kraljevstvo na referendumu u lipnju odluči napustiti Europsku uniju, Francuska će ukidanjem graničnih kontrola početi propuštati migrante prema Britaniji, najavio je francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron, dodajući da će njegova zemlja “prostrti crveni tepih” bankarima koji napuštaju London. Iscrpnije...

Njemačka će biti novi veliki problem Europe?

Dok su dosad periferne europske države (Grčka, Španjolska, Portugal, Irska, Italija) bile razlog za zabrinutost u eurozoni, uskoro bi gospodarski problemi mogli dokačiti i Njemačku. To je strahovanje izrazio osnivač Geopolitičke budućnosti George Friedman, koji smatra da će se problemi talijanskog bankarskog sustava preliti u Nizozemsku i Njemačku, koja ovisi o izvozu, a čija se tržišta "isušuju". Iscrpnije...

"Europa je propala, solidarnost moramo graditi na drugim temeljima"

"Ono što zagovara Janis Varufakis je potpuno pogrešno: zagovarati Europu kao nekakav kulturni fenomen vrijedan spašavanja po svaku cijenu su argumenti iz osamdesetih i devedesetih. To je ono što zagovara Angela Merkel, da će kulturna kohezija spasiti Europu. Moj odgovor je da neće. Europa je gotova, ona je propala. Sada moramo graditi europsku solidarnost i bratstvo na drugim temeljima, jer su stari mehanizmi propali. Kada se eurozona i EU krenu raspadati, mogu postojati samo dvije nacionalne politike, desna, autoritarna i konzervativna, i lijeva progresivna. Naš je zadatak formulirati ovu potonju jer nema druge opcije. To je proces za koji ljevica mora biti spremna", kaže grčki ekonomist Kostas Lapavicas. Iscrpnije...

Orešković u Berlinu: Za uvođenje eura

Po prvi put jedan hrvatski premijer i to usred Berlina rekao je da Hrvatska želi što prije ispuniti kriterije iz Maastrichta. Premijer Tihomir Orešković objasnio je kako je o tome tijekom vikenda razgovarao s guvernerom Vujčićem, koji je inače poznati zagovaratelj što skorijeg uvođenja eura, te kako on smatra kako će Hrvatska u roku od dvije do četiri godine ispuniti sve kriterije, prije svega one koji se odnose na BDP i smanjenje deficita i javnoga duga i da bi u tom vremenu mogao započeti proces uvođenja eura. Kriteriji iz Maastrichta imaju cijeli niz uvijeta koji se moraju ispuniti za uvođenje eura, a to uvođenje za svaku zemlju članicu nije samo, recimo valutno pitanje, već je to prije svega i političko i strateško pitanje, piše Dnevnik.hr. Iscrpnije...

Francuska: Vlasti ruše izbjeglički kamp - poletjeli suzavac i kamenje

Francuska policija započela je rušenje južnog dijela izbjegličkog kampa u Calaisu, znanog kao ‘Džungla’ zbog čega su ondje izbili neredi, a dio skloništa je zapaljen. Dva buldožera i radnici privatne tvrtke koje je angažirala država počeli su rušiti dvadesetak privremenih skloništa. Izbjeglice iz tog dijela kampa premjestili su se u druge dijelove no došlo je i do sukoba s policijom te paleži. Policija je pritom koristila gumene metke, suzavac i vodene topove, piše The Independent. Iscrpnije...

Hrvati među najoptimističnijima glede budućnosti EU

Objavljeno je nacionalno izvješće Eurobarometra za Hrvatsku koje pokazuje da Hrvati u iznadpolovičnoj većini doživljavaju EU pozitivno, dok na prosjeku EU28 prevladava neutralan stav. Svega 12% ispitanika misli negativno o EU, dok je na prosjeku EU-a takvih 23% ispitanika. Također, hrvatski ispitanici su među najoptimističnijima glede budućnosti EU, a kao najveći problem vide useljavanje. Iscrpnije...

Grčka strahuje: Broj izbjeglica raste na 70.000

Grčka je u strahu da bi, zbog novih kvota koje su zemlje na tzv. „balkanskoj ruti“ nametnule izbjeglicama koje se žele skrasiti u Europi, broj migranata blokiranih na njezinu teritoriju mogao dosegnuti brojku od 70 tisuća. Ovo je predviđanje potvrdio grčki ministar za migracijsku politiku Janis Muzalas. Iscrpnije...

"TTIP će porezne obveznike koštati milijarde kuna"

Kontroverzni mehanizam rješavanja sporova između države i investitora, a koji dolazi u paketu s Transatlantskim partnerstvom za trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a, opasnost je za vladavinu prava i financijsku stabilnost Hrvatske, poručili su prosvjedom aktivisti iz inicijative Zaustavimo TTIP. Naveli su i primjer kako bi to izgledalo - nakon javnog objavljivanja Vladine odluke o slučaju franak pojavili su se medijski napisi o tome da banke razmišljaju o podizanju tužbe protiv RH pred arbitražnim sudom u SAD-u. Iscrpnije...

EK: Kvote za tražitelje azila i tranzit migranata su ilegalne

"Za zemlje Europske unije određivanje kvota tražitelja azila, kao i tranzit migranata po njihovom teritoriju ilegalna je mjera", ocijenila je Europska komisija osvrćući se na mjere filtriranja migranata koje su usuglasile Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i Makedonija. Svako brojčano ograničenje molbi azila na teritoriju neke države članice nepomirljiva je s europskim zakonodavstvom i sa Ženevskom konvencijom, stoji u pravnoj analizi Komisijine uprave za migracije objavljenoj 25. veljače. Iscrpnije...

Prošle godine u Hrvatsku uvezeno 10 tisuća tona gaude

Prekomjernim uvozom polutvrdog sira i ostalih mliječnih proizvoda, što čine trgovački lanci, ruskim embargom i ukidanjem mliječnih kvota u EU, ovih je dana, čini se, na vidiku novi rat farmera i mliječne industrije. Iz udruge OPG-a Život upozoravaju da je Dukat u sastavu francuskog Lactalisa otkupne cijene mlijeka upravo snizio 8-10 posto, u zadnjih pola godine i do 20 posto. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako je lanjski uvoz sireva u odnosu na 2012., prije ulaska u EU, skočio 88 posto, a kad su u pitanju polutvrdi sirevi – gauda, ementaler i edamer - i 119 posto . Samo smo gaude u odnosu na 4 milijuna kilograma u 2012., u 2015. uvezli 10 milijuna kilograma. Iscrpnije...

Izbjeglice traže nove rute prema zapadnoj Europi

Grčka vlada pokušava usporiti protok migranata. Zbog restrikcija koje su na svojim granicama uvele Austrija i zemlje balkanske rute, migrantima koji svakodnevno stižu u Grčku otežan je daljnji prolazak. No više stotina ogorčenih migranata na put je krenulo pješice. Migranti su krenuli u potragu za alternativnim putovima prema zapadu, pa tako i preko Albanije. No albanski je premijer poručio da njegova zemlja neće postati dio nove migrantske rute jer nemaju uvjeta, snage ni entuzijazma spašavati svijet dok drugi zatvaraju svoje granice. Iscrpnije...

UN uspostavlja zaštitne centre za djecu na balkanskim migrantskim rutama

Ujedinjeni narodi uspostavljaju niz zaštitnih centara za djecu bez pratnje i migrantske obitelji koje dolaze iz Grčke preko balkanskih zemalja, priopćile su agencija UN-a za izbjeglice i dječja fondacija. Dvadeset centara služit će kao sigurna mjesta za djecu i roditelje u kojima se mogu igrati, odmoriti i dobiti savjet. Osim toga, centri će služiti tomu da ponovno spoje djecu i njihove roditelje, rekao je glasnogovornik UNICEF-a u Ženevi. Četiri zaštitna centra već su počela s radom na grčkim otocima na obje strane grčko-makedonske granice. Iscrpnije...

Hrvatska i Slovenija primat će dnevno 500 izbjeglica

"Hrvatska policija službeno je izvijestila Srbiju da Slovenija i Hrvatska od danas pa ubuduće neće primati više od 500 migranata dnevno. Dobili smo obavijest od hrvatske policije, koje su oni dobili od slovenske policije, da se od danas primjenjuje novi režim i da Slovenija i Hrvatska neće primati više od 500 ljudi dnevno i to je najnovija izmjena", izjavio je srbijanski ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović. U Srbiji se trenutno nalazi manje od 2.000 ljudi, a u posljednjih nekoliko dana samo je 38 izbjeglica zatražilo azil. Iscrpnije...

Na vratima EU novih milijun migranata

Fabrice Leggeri, šef EU agencije Frontex za granice Unije, predviđa da će ove godine u Europu ući još barem milijun novih izbjeglica. "Iskustvo je pokazalo da ograde i morske patrole ne zaustavljaju priljev izbjeglica. Bit će uspjeh ako priljev migranata ove godine bude stabilan u odnosu na 2015.", rekao je Leggeri. Iscrpnije...

Magelli: Talijani danas jedan od najimbecilnijih naroda u Europi

"Proces imbecilizacije ciljan je u cijeloj zapadnoj Europi, iz toga izuzimam samo četiri zemlje: francusko-njemački dio Švicarske, talijanski dio ne. Znate, ja kao Talijan mogu mirne duše reći da su danas jedan od najimbecilnijih naroda u Europi upravo Talijani! Ne zaslužuju više gradove u kojima obitavaju i ne razumiju ih više. Dok se to sve stvaralo, Talijani su bili neki drugi ljudi. Kad postaneš imbecil, više niš’ ne napraviš! Preostale su, dakle, Austrija, Njemačka i djelomično Francuska, koja posustaje baš s dolaskom socijalista na vlast", priča kazališni redatelj Paolo Magelli o odnosu politike prema kulturi. Iscrpnije...

Cirkus oko Brexita ostavit će trajne posljedice na EU

David Cameron je na prošlotjednim pregovorima u Bruxellesu izborio brojne ustupke za Ujedinjeno Kraljevstvo ako u zamjenu podrži ostanak te zemlje u EU na referendumu koji će se održati u lipnju ove godine, no kako će se stvari dalje odvijati još uvijek nije jasno. "Ako odgovor referendumskog pitanja bude izlazak, to će pokrenuti dvogodišnji proces razvoda po članku 50. u kojem će i Unija i UK biti u polukriznoj situaciji. Nakon izlaska situacija s Unijom bit će neizvjesna, jer se u potpunosti mijenja unutarnji odnos snaga", smatra Zoran Kurelić, profesor s Fakulteta političkih znanosti. Iscrpnije...

Jović: Europa kao osigurač nad rasplamsalim nacionalizmom

"Hrvatska vanjska politika nikada dosad nije gledala na EU kao na instrument, već samo kao na cilj, i zato naša zemlja još uvijek ne zna kako kroz nju unaprijediti svoje nacionalne interese ili, primjerice, kako istaknuti svoj mediteranski identitet koji je izvor svih pozitivnih percepcija prema Hrvatskoj", izjavio je profesor Dejan Jović sa FPZG u Otvorenom. On smatra da Europa treba biti osigurač nad rasplamsalim nacionalizmom diljem članica EU jer da nas u protivnom čeka sigurnosna kriza velikih razmjera i možda novi svjetski rat. Iscrpnije...

Beč je najpoželjniji grad za život, Zagreb na 98. mjestu

Mercerovo 18. po redu istraživanje kvalitete života u gradovima ponovno je pokazalo da su europski gradovi najbolji za život. Najpoželjnijim gradom za život proglašen je Beč. Na drugom mjestu nalazi se Zürich, dok je drugi švicarski grad među prvih 10, Ženeva, na osmom mjestu. Danska prijestolnica Kopenhagen nalazi se na devetoj poziciji. Osim toga, u top 10 nalaze se i tri njemačka grada – München, Düsseldorf i Frankfurt, na četvrtom, šestom i sedmom mjestu. Prvih 10 dopunjuju Auckland, Vancouver i Sydney. Od ukupno 229 gradova obuhvaćenih istraživanjem, Zagreb se nalazi tek na 98. mjestu. Iscrpnije...

Talijansko odvjetništvo dokazuje da ugljen ubija

Slučaj termoelektrane na ugljen Vado Ligure, smještene usred naseljenog područja na rubu grada Savone na sjeverozapadu Italije, pokazuje kako ni u EU građani nisu zaštićeni od teškog zagađenja okoliša. Dok su stanovnici umirali od teških bolesti u postotku koji znatno odskače od ostalih dijelova Italije, institucije nadležne za nadzor desetljećima su tvrdile kako je sve u redu s radom te elektrane te kako ista posluje u okviru svojih dozvola. Tek nakon što su se pobunile obitelji oboljelih krenula je istraga, a državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv 86 ljudi, koje tereti za smrt 442 ljudi. Iscrpnije...

Europski fondovi mogli bi biti velika pljuska novoj vladi

"Najveća zamka u koju Hrvatska može upasti jest da forsira manji broj velikih infrastrukturnih projekata i da im umjetno poveća vrijednost kako bi prividno povećala postotak ugovorenih, a kasnije i isplaćenih sredstava. Takva logika može ubrzati neke projekte, što može biti dobar pristup, ali postoji opasnost financiranja projekata koji nisu održivi. Sjetimo se samo rukometnih arena, koje nisu financiranje EU sredstvima, ali su dobar pokazatelj što se događa kad se u studijama brojke pretjerano namještaju i kad se ne vodi računa o isplativosti i održivosti investicija", piše Ariana Vela. Iscrpnije...

Svaki peti hrvatski poslodac ne može pronaći zaposlenike

Svaki peti hrvatski poslodavac na postojećem tržištu radne snage ne može pronaći zaposlenike s odgovarajućim kvalifikacijama. Iako zvuči puno, hrvatski su se poslodavci, zajedno s ciparskima, smjestili na dno ljestvice država EU: u baltičkim državama i Austriji isti problem navodi više od 60 posto poslodavaca, a na razini EU radnike s potrebnim kompetencijama ne može pronaći čak 40 posto poslodavaca. Radi li se doista o kroničnom manjku kompetetnih radnika ili tvrdnje poslodavaca dijelom proizlaze iz činjenice da poslodavci za pojedina radna mjesta nude krajnje nekompetetivne plaće ili loše radne uvjete, bavi se, između ostalog, iznimno iscrpna publikacija Europske komisije “Zaposlenost i društveni razvoj u Europi 2015, a točan je odgovor vjerojatno negdje u sredini. Iscrpnije...

Svaka peta Britanka imala u školi neželjeni seksualni odnos

Najmanje jedna od pet Britanki doživjela je tijekom školovanja neželjeni seksualni odnos, a polovica žrtava kaže da su zlostavljanja bila česta, objavila je u humanitarna organizacija za zaštitu djece Plan UK. Nakon ankete, kojom je obuhvaćeno više od dvije tisuće britanskih žena, ta je organizacija ustanovila da je 22 posto ispitanica tijekom školovanja bilo izloženo diranju, hvatanju, pokazivanju ili silovanju. Oko 60 posto žena koje su se izjasnile da su u školskoj dobi bile uznemiravane to nikad nije prijavilo, upozorila je ta organizacija. Svaka treća Britanka u dobi od 18 do 24 godine rekla je da je doživjela neželjeni seksualni odnos tijekom školovanja, dok je jedna od deset žena starijih od 65 godina imala slična iskustva. Iscrpnije...

Europa 2020 i Hrvatska 1941

"U iščekivanju proračuna za ovu godinu nikako ne ohrabruje premijerovo usko poimanje društvenog razvoja i gledanje fiskalne konsolidacije u pozitivnom svjetlu. Uz antidemokratski nastrojenu Vladu koja pokušava uspostaviti državnu kontrolu nad medijima te ne čini ništa da bi se zaštitila ljudska i manjinska prava (uz svesrdnu pomoć predsjednice Republike) ne samo da ne možemo ići naprijed, nego se nekim distopijskim vremeplovom vraćamo tamo negdje u 1941. Ta je društvena realnost toliko zabrazdila u podijeljenost, netrpeljivost te građanski sukob da nam i ovakva Strategija Europa 2020 prolazi 'ispod radara'", piše H-alter. Iscrpnije...

Mađarska: Sve više imigranata reže ograde

Policija u Mađarskoj bilježi porast broja migranata koji režu i penju se preko bodljikave žice na granici s Srbijom. U siječnju 550 ljudi je uhvaćeno kako pokušava na taj način prijeći granicu u odnosu na 270 u prosincu. Više od 1.200 bilo je uhvaćeno u prvih 20 dana veljače. Većina ih je iz Pakistana, Irana i Maroka, zemalja čiji građani nisu na popisu zemalja ugroženima ratnim sukobima.Oko 150 izbjeglica krenulo je danas iz prihvatnog centra u Šidu prema autocesti, želeći nastaviti svoj put prema Hrvatskoj. Zaustavljeni su u selu Adaševci, piše Blic. Afganistanski migranti na putu prema sjeveru Europe u nedjelju ujutro nisu mogli ući u Makedoniju preko graničnog prijelaza Idomeni na sjeveru Grčke. Makedonci su argumenirali svoje stajalište odlukom Srbije da također zatvori rutu građanima Afganistana. Iscrpnije...

Analiza satelitskih snimki: Nepoznate mrlje na Jadranu veće od 108 km2

Središnji dio Jadranskog mora povremeno je ozbiljno onečišćen uljnim mrljama nepoznatog podrijetla za čije posljedice stručnjaci kažu da se ne istražuju, dok prema tvrdnjama nadležnog ministarstva Hrvatska uz pomoć europskog satelitskog sustava aktivno nadzire svoje more. Uljne mrlje veličine između sto metara i 108 četvornih kilometara nastale su na linijama gustog prometa plovila, a značajan dio njih zamijećen je i u samom ZERP-u, zapaža tim hrvatsko-ruskih stručnjaka analizom šezdesetak satelitskih snimaka Srednjeg i Južnog Jadrana snimljenih između 2003. i 2011. Iscrpnije...

Hrvatska zaštitila samo 9 proizvoda

"Dobiju li Slovenci prijelazni rok za kulen još 15 godina, tko brani bilo kome iz EU da u Sloveniji otvori tvornicu slavonskog kulena, dok mala slavonska proizvodnja zasad počiva tek na nekolicini entuzijasta i godišnjih 100 tona", objašnjava tajnik udruge Slavonski domaći kulen / kulin Andrija Matić, dok u udruzi Poljički soparnik ovih dana samo što nisu otvorili šampanjac i proslavili zaštitu zemljopisnog porijekla svoga proizvoda. Iz resornog Ministarstva poljoprivrede kažu da na njihov proizvod do isteka roka 30. siječnja nitko nije prigovorio, tako da će, nakon dalmatinskog pršuta, koji je ovih dana postao naš 9. zaštićeni proizvod, i poljički soparnik brzo dobiti markicu uz koju će mu narasti i ugled i cijena. Iscrpnije...

178 milijuna kuna iz Bruxellesa za kampus u Rijeci

Sveučilište u Rijeci dobilo je 178 milijuna kuna Europskog fonda za regionalni razvoj kojima će se financirati već započeta izgradnja tri studentska paviljona u Kampusu na Trsatu. Prije toga dobili su 180 milijuna kuna za znanstveno-istraživačku opremu za laboratorije Kampusa, što znači da je Sveučilište u Rijeci iz EU fondova uspjelo povući 358 milijuna kuna, što nije pošlo za rukom ni jednom hrvatskom sveučilištu, ali ni drugim ustanovama, piše Novi list. Iscrpnije...

IELTS - ubrzane pripreme za polaganje ispita za samo 329kn

Ako planirate studij ili rad u inozemstvu, jedan od preduvjeta je poznavanje engleskog jezika. IELTS (International English Language Testing System) je jedan od najznačajnijih međunarodnih ispita za provjeru znanja engleskog jezika. Na pripremnom tečaju za polaganje IELTS ispita u školi ABC Strani jezici polaznici će se u 20 školskih sati upoznati sa svakim dijelom ispita te uvježbati zadatke poput onih u ispitu. Posebna se pažnja poklanja pisanju i govoru kao najzahtjevnijim dijelovima ispita. Iscrpnije...

Cameron: Ispregovarao sam poseban status za Veliku Britaniju u EU

Sinoć je u Bruxellesu postignut dogovor o reformskom paketu koji je tražila Velika Britanija kao uvjet ostanka u EU. "Ispregovarao sam dogovor koji daje Ujedinjenom Kraljevstvu posebni status u EU-u", objavio je britanski premijer David Cameron na Twitteru. EU je dopustila ustupke u pogledu socijalnih prava nebritanskih radnika i jamstvo da odredbe o bankovnoj uniji neće ići na štetu londonskog Citya. Međutim postignuti dogovor ne omogućava Britaniji pravo veta na odluke eurozone. Iscrpnije...

Prema “orbanizaciji” Hrvatske?

Izbor nove hrvatske vlade izazvao je veliku buru u dijelu domaće javnosti unatoč tome što se zasad čini kako politička budućnost ostaje čvrsto zatvorena unutar okvira već odavno nametnutih dominantnim tranzicijskim diskursom. U nedostatku bilo kakvih ozbiljnih razvojnih alternativa, jedino oruđe distingviranja između glavnih političkih aktera ostaje zaoštravanje kulturnih ratova. Da bi izbjegavanje posttranzicijskog autoritarizma mađarskog tipa (liberalne nedemokracije prije nego neliberalne demokracije) uopće bilo moguće, nužno je dakle izgraditi novi većinski politički konsenzus oko zajedničkog dobra, odnosno razvojnog modela koji može ponuditi materijalni napredak većini stanovništva, piše Le Monde Diplomatique. Iscrpnije...

Dogovor šefova policija: Prijevoz migranata od Gevgelije do Šentilja

U zagrebačkom hotelu Internacional sastali su se šefovi policija Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije. Potpisali su deklaraciju prema kojoj će se profilacija migranata provoditi na grčko-makedonskoj granici, a potom će se organizirano prevoziti od Gevgelije do Šentilja. Tamo će se razdvojiti oni koji žele ostati u Austriji, a ostali će biti prevezeni do Njemačke. Oni migranti koji ne prođu profilaciju - ostat će u 'hot spotovima' Turske i Grčke. Iscrpnije...

Europska unija 1. ožujka zatvara granice za izbjeglice?

Europska unija zatvorit će granice za izbjeglice iz ratnih zona država Bliskog istoka 1. ožujka, a taj će proces biti provođen postupno, ponajprije za izbjeglice iz Iraka, potom Afganistana, te na kraju i iz Sirije, piše beogradski tisak pozivajući se na izvore bliske Europskoj komisiji u Bruxellesu. "Strogo profiliranje izbjeglica" već je neko vrijeme u tijeku. Srbija je pak pristala prihvatiti 6000 ljudi koji zapnu u tranzitnom procesu, ali više neće prihvaćati one koje Hrvatska bude vraćala, piše N1. Iscrpnije...

Merkel: 'Ograđivanje i zatvaranje ne može biti europsko rješenje'

Njemačka kancelarka Angela Merkel dan uoči sastanka Europskog vijeća pozvala je EU čelnike na jedinstvo u savladavanju izbjegličke krize. „EU se mora pobrinuti za to da se problemi uspješno riješe, a da Europa i sve članice EU ne budu oštećene tijekom tog procesa. Ograđivanje i hermetičko zatvaranje ne može i ne smije biti europsko rješenje. U to sam i dalje čvrsto uvjerena“, rekla je Merkel. Iscrpnije...

Četiri britanska uvjeta za ostanak u Europskoj uniji

Ekonomsko upravljanje, konkurentnost, suverenost i imigracija četiri su cjeline u koje je britanski premijer David Cameron grupirao uvjete za ostanak Britanije u Europskoj uniji. Prvi zahtjev je da se u dokumente upiše da euro nije jedina valuta Europske unije te da nikakva diskriminacija ne smije pogoditi zemlje izvan eurozone. Drugo je dodatno dereguliranje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, a naročito zakona o radu. Oko suverenosti Cameron traži da se iz sporazuma briše svako spominjanje cilja “sve tješnje unije europskih naroda”, mogućnost parlamentima da blokiraju svaki prijedlog europskog zakonodavnog akta koji procijene nepoželjnim te strogo primjenjivanje principa supsidijarnosti. Četvrto se odnosi na radnika iz druge zemlje EU-a koji mora dokazati četiri godine prisustva i doprinosa uplaćenih Velikoj Britaniji prije nego dobije jednak tretman kao i njegov britanski kolega, što bi bilo ograničavanje slobode kretanja ljudi. Iscrpnije...

EK optužila Ikeu za utaju milijardu eura poreza

Regulatorne vlasti u Europskoj uniji istražit će izvješće skupine EU parlamentaraca u kojem švedskog proizvođača namještaja IKEA optužuju da je u šestogodišnjem razdoblju izbjegao plaćanje najmanje milijardu eura poreza, poručili su iz Komisije. U studiji koju je izradila Zelena stranka u Europskom parlamentu navodi se da je najveći svjetski malotrgovac namještajem prebacivao prihode od prodaje preko jedne nizozemske tvrtke, moguće preko Luksemburga i Lihtenštajna. Iscrpnije...

Austrija idući tjedan zatvara granicu za sve koji nisu iz ugroženih država

Austrija će od idućeg tjedna primati samo migrante iz ugroženih država koji dolaze tzv. balkanskom rutom. Za ulazak migranata u Austriju preko Šentilja više neće biti dovoljna samo izjava da žele azil u Austriji ili Njemačkoj, ali ni potvrda da nisu ekonomski migranti. U postupku procjene odbijat će se i oni za koje se prosudi da u Austriju ili Njemačku žele iz nekih drugih motiva, poput studiranja, traženja posla ili posjeta rodbini koja već ondje boravi. Iz Srbije najavljuju da će oni u ovom slučaju zatvoriti svoju granicu. Iscrpnije...

EU dala ultimatum Grčkoj i prijeti joj isključenjem iz Schengena

Europska unija dala je Grčkoj tri mjeseca da počne bolje kontrolirati svoje granice ili će biti kažnjena isključenjem iz Schengenske zone na period do dvije godine, prenosi BBC. Ovakva odluka EU kulminacija je tjedna pritiska na Grčku koja je glavni prolaz za milijune izbjeglica i migranata koji ulaze u Europu, a što je europski kontinent dovelo u najveću izbjegličku krizu još od Drugog svjetskog rata. Austrija je pak poručila Makedoniji da bude spremna 'posve zaustaviti' prelaske migranata preko svoje južne granice s Grčkom. Iscrpnije...

Austrijski BKS prvi pretvara hrvatsku banku u poslovnicu

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, riječka BKS Bank, u vlasništvu istoimene iz Klagenfurta, prva kani iskoristiti pravilo Unije o tzv. jedinstvenom tržištu ili "single passportu". Ukratko, preregistrirat će se iz samostalnog d.d.-a, u poslovnicu matične banke i tako nastaviti nuditi svoje usluge (prikupljati depozite, nuditi kredite) na domaćem tržištu bez gnjavaža oko niza kapitalnih, organizacijskih i drugih zahtjeva Hrvatske narodne banke. Stopit će se s matičnom bankom, a time će se i komunikacija s bankovnim supervizorom preseliti u Austriju. Kako doznaju, iz BKS-a su se već obratili HNB-u s takvim zahtjevom. Iscrpnije...

Finska: Tisuće iračkih izbjeglica želi se dobrovoljno vratiti kući

Tisuće iračkih izbjeglica koji su prošle godine stigli u Finsku odlučili su odustati od svojih zahtjeva za azil i dobrovoljno se vratiti kući. Finska je 2015. primila 32.500 tražitelja azila, a godinu dana prije 3600. Od zahtjeva za azil do sada je odustalo 4100 tražitelja azila. "Neki kažu da im se ne sviđa hrana ovdje, da je prehladno ili se ne osjećaju dobrodošlima. Postoji puno razloga", rekao je Muhiadin Hasan, putnički agent koji prodaje 15 do 20 letova za Bagdad svaki dan. Iscrpnije...

EK upozorava: Od 160.000 relocirano samo 497 izbjeglica

Europska komisija pozvala je sve zemlje članice da ubrzaju provedbu dosad dogovorenih mjera za rješavanje izbjegličke krize, posebice relokaciju izbjeglica i uspostavu centara za prihvat izbjeglica. Naime, od 160.000 izbjeglica koje su pristigle u Grčku i Italiju, a koje obuhvaća dogovor o preseljenju u iduće dvije godine, do sada ih je relocirano 497. Iscrpnije...

Ravnatelj policije: Izbjeglice izravno vlakom od Makedonije do Austrije

Izbjeglice se u Hrvatskoj uskoro više ne bi trebale zadržavati - direktno iz Makedonije prevozit će se do Austrije, najavio je glavni ravnatelj policije Vlado Dominić. U Hrvatskoj više neće biti potrebno registrirati migrante jer će to biti obavljeno u Makedoniji. Iako je ministar Orepić najavio zatvaranja kampa za izbjeglice u Slavonskom Brodu on će i dalje će ostati u funkciji, ali će se 'snage' povećavati ili smanjivati u skladu s realnim potrebama, izvijestili su u ponedjeljak iz Ravnateljstva policije. Iz Srbije odgovaraju da se o ovome razgovaralo, ali da se ništa nije do kraja dogovorilo... Iscrpnije...

Prijeti li nova kriza banaka?

Indeks STOXX Europe 600, koji uključuje sve najveće europske banke, pada već šesti tjedan zaredom, što se nije dogodilo još od globalne financijske krize 2008. godine. Cijene dionica europskih banaka potonule su od početka godine 20%, a zbog pada cijena nafte i sirovina, loših kredita, rekordno niskih kamata i zabrinutosti ulagača u vezi tržišta u razvoju pod pritiskom su i bankarski sektori drugih zemalja. Analitičari zato upozoravaju da bi mogla izbiti nova dužnička kriza, ali ovoga puta ne europskih perifernih zemalja, nego zemalja izvoznica nafte i sirovina. Iscrpnije...

Kina (ne)će dobiti status tržišnog gospodarstva, Europa strahuje

Dok Kina zbog dogovora po ulasku u WTO od prije 15 godina očekuje da EU ove godine ispuni dogovor i dodijeli joj status tržišnog gospodarstva, što bi kineskim proizvodima olakšalo pristup na europsko tržište, EU je duboko podijeljena. Dok jedni strahuju da će to ugroziti stotine tisuća radnih mjesta, drugi upozoravaju da će u protivnom biti još gore. EU se već godinama bori protiv kineskih proizvodima antidampinškim mjerama, koje će ostati ključno pitanje neovisno o odluci. Iscrpnije...

Teroristi made in EU

Idejni očevi ujedinjene Europe imali su na umu kontinent bez rata, kontinent koji bi postao izvorištem mira za cijeli svijet. Danas ponovno počinje carevati rat. Najprije u ljudskim glavama, a onda stvarno. A da bi se ljude mobiliziralo za rat potrebno je imati neprijatelja. EU je na najboljem putu da zaista stvori takvoga neprijatelja među nesretnicima koji su ovamo došli željni mira i normalnog života, a od kojih će se neki, suočeni s odbijanjem, diskriminacijom i netolerancijom, pretvoriti u ‘teroriste made in EU’. Možda još nije prekasno da se takav razvoj spriječi. No malo je vjerojatno da će se to dogoditi, pišu Novosti. Iscrpnije...

Piketty: Novi europski dogovor

"Cilj eurozone bi trebalo biti smanjenje javnog duga u cjelini, počevši sa sustavom raspodjele plaćanja na temelju povećanja duga koje se dogodilo zbog krize. U ranoj fazi, možemo staviti sve javne dugove veće od 60 posto BDP-a u zajednički fond, uz moratorij na otplatu dok svaka zemlja ne ostvari snažan rast u usporedbi s 2007. Sva povijesna iskustva pokazuju u tom smjeru: iznad određenog praga, nema smisla da se vraćanje dugova oteže desetljećima, stoga je poželjnije smanjiti dugove kako bi se ulagalo u rast, čak i s gledišta vjerovnika", piše ekonomist Thomas Piketty. Iscrpnije...

Provedite idiličan zimski dan u Austriji, prepun snježnih radosti za velike i male

Samo 220 km od Zagreba nalazi se intimno seoce nedaleko Klagenfurta, gdje cesta za Bodental završava, a počinje pravi skijaški raj. Tu je mali pansion s dva baby lifta i četiri veće skijaške staze, a Papageno tours nudi jednodnevni izlet za samo 139kn. U blizini se nalazi farma životinja, u sklopu hotela nalazi se dućan i suvenirnica. Dodatni bonus je gratis korištenje baby lifta, a što je najvažnije, sve staze imaju vodene topove, tako da nema šanse da umjesto skijanja berete ljubičice! Iscrpnije...

Zagrepčani među sretnijim europskim građanima

Zagrepčani su među zadovoljnijim europskim stanovnicima svoga grada, utvrdilo je istraživanje Eurobarometra "Percepcija kvalitete života u europskim gradovima" objavljeno u siječnju, koje je pokazalo i da je Zagreb prvi na listi po percepciji uspješnosti integracije stranaca u društvo. Istraživanje je provedeno između svibnja i lipnja 2015. godine na uzorku od 40 tisuća ljudi u 79 europskih gradova (uključujući Island, Norvešku, Švicarsku i Tursku) s naglaskom na stanovnike glavnih gradova. Iscrpnije...

"Zbogom humanosti"

"Svi aktivisti slažu se u ocjeni da se migracije ne mogu zaustaviti preprekama i nasiljem te da će ljudi i po cijenu života nastaviti opasno putovanje. Segregacija je postala način postupanja prema ljudima na europskim granicama, čime se direktno i nedvojbeno krše ljudska prava. Neki od onih koji su uspjeli preskočiti žice, preplivati mora, prehodati šume i zaobići kontrole FRONTEX-a i policije na makedonsko-srpskoj granici izuzetno se teško probijaju dalje, prema željenim destinacijama u Europi. Hrvatska je pojačala nadzor svoje granice, kao i kontrolu na službenim prijelazima, a postoje i indicije o prekomjernoj uporabi sile i prekoračenju ovlasti hrvatske policije", pišu Novosti. Iscrpnije...

Razočarani Europom tisuće iračkih izbjeglica se vraća kući

Iz noći u noć, Mohammed al-Džabiri okretao se u svom krevetu u centru za izbjeglice u Finskoj, uspoređujući život u Europi sa životom u Bagdadu. Nakon mnogih neprospavanih noći, odlučio je vratiti se kući. "U Iraku mogu naći djevojku za ženidbu", zaključuje 23-godišnji Džabiri te dodaje: "I moja mama je tu. Tu su i male stvari kao što su visoke cijene cigareta i hladnije vrijeme". "Život u Europi nije bilo ono što sam očekivao", kaže Džabiri. On je jedan od tisuća Iračana koji odlaze kući. Mnogi kažu da su došli u Europu s nerealnim očekivanjima brzog uspjeha, piše New York Times. Iscrpnije...

Butković najavio vinjete: Bit će povoljne za građane RH

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da mu je prioritet riješiti nagomilane probleme za dugove u cestovnom prometu, a najavio je da će sljedeći tjedan imati prvi preliminarni nalaz o uvođenju vinjeta za naplatu prometa autocestama. Istaknuo je da Hrvatska mora povećati promet na autocestama te učiniti sve kako "bismo olakšali rješavanje tog problema". Vinjete će, rekao je ministar Butković, biti povoljnije za hrvatske građane, a još će neke dionice autocesta morati ući u sustav naplate. Iscrpnije...

Svjedočanstvo migranta koji ne uspijeva proći kroz Hrvatsku

Dnevnik.hr donosi svjedočanstvo 31-godišnjeg Marokanca koji je lažno se predstavljajući pokušao ući u Hrvatsku, ali je utvrđeno da ne spada u kategoriju ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita. Vraćen je u Srbiju, te nekoliko puta pokušao ponovno ući u Hrvatsku. Hrvatima zamjera što surađuju s policijom. Inicijativa "Dobrodošli!" upozorava da Zagreb ponovo postaje žarište humanitarne, izbjegličke krize. Na kolodvorima glavnog grada, naime, nakon dugo vremena ponovo se nalaze izbjeglice iz dalekih zemalja, kojima nije dopušten nastavak putovanja prema Zapadnoj Europi. U pitanju su uglavnom ljudi koje je Slovenija vratila u Hrvatsku jer ne potječu iz neke od zemalja zahvaćenih ratom (Sirija, Irak, Afganistan). Iscrpnije...

Bruxelles: Bolja prognoza Hrvatskoj, i dalje najveći problem dug

Prema ekonomskim procjenama Europske komisije, hrvatsko bi gospodarstvo ove i sljedeće godine trebalo rasti na 2,1% (prethodna predviđanja bila su 1,4%), no tempo oporavka bit će ograničen zbog visokih dugova javnog i privatnog sektora. Glavni pokretač rasta trebala bi biti domaća potražnja, a očekuje se i rast zaposlenosti. Deficit opće države projicira se u visini 4,2% BDP-a. Jednaku stopu rasta Komisija je prognozirala i Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, dok bi najviše trebala rasti Irska (4,5%). Iscrpnije...

Hrvatska plaća 5,9 milijuna eura za zaustavljanje izbjeglica u Turskoj

Vijeće EU-a odlučilo je kako će svih 28 država članica izdvojiti ukupno tri milijarde eura za zadržavanje izbjeglica u Turskoj. Hrvatska će u tome sudjelovati s gotovo šest milijuna eura, koje će morati izdvojiti iz proračuna. Najviše daje Njemačka, 427 milijuna eura. Iznosi su izračunati u skladu s bruto nacionalnim dohotkom. Iscrpnije...

Veliki uspon razbijača iz Pegide i Legide u Europi

S pojačanim dolaskom izbjeglica diljem Europe jača ekstremna desnica. U Njemačkoj aktivisti Pegide napadaju Arape i crnce, istočnonjemačka Legida prosvjeduje u Leipzigu uz moto "protiv islamizacije Zapada", u Nizozemskoj Stranka slobode traži zatvaranje svih muških imigranata u logore kako ne bi napastovali žene, u Danskoj se protuislamska stranka popela na drugo mjesto popularnosti... Iscrpnije...

Povratak graničnih kontrola nosi štetu od 100 milijardi eura

Ako se u šengenskom području ponovno uspostave granične kontrole zbog pritoka izbjeglica, gospodarstvo EU-a moglo bi primiti udarac od 100 milijardi eura, upozorava francuska vladina agencija France Stratégie. Šengen je uspostavljen 1995. i obuhvaća 26 zemalja, od čega 22 članice EU-a. Za njegovo ukidanje zalaže se Njemačka, no Francuska sada upozorava da će to imati teške posljedice, posebno na trgovinu, turizam, prijevoz i pogranične radnike. Iscrpnije...

Stravične slike upozorenja na cigaretama 20. svibnja

Prve kutije cigareta sa šokantnim fotografijama posljedica pušenja na hrvatskom bi tržištu trebale osvanuti 20. svibnja. Tada istječe zadnji rok državama članicama za prilagodbu novoj EU Direktivi o duhanskim proizvodima, na kojima kombinirana zdravstvena upozorenja na svim kutijicama proizvedenim nakon toga datuma moraju zauzimati 65% površine. Iscrpnije...

Depresivno stanje transparentnosti ISP-ova u Hrvatskoj i EU-u

Skupina istraživačkih novinara prozvala je niz internetskih provajdera u EU-u zbog netransparentnih poslovnih praksi. Najcrnje je stanje u Rumunjskoj, gdje su najveći pružatelji interneta pod kontrolom offshore kompanija, a povezani su s korupcijom političara. Prema novoj EU direktivi za sprečavanje pranja novca koja stupa na snagu u lipnju 2017. kompanije će morati otkrivati stvarne vlasnike udjela. U Hrvatskoj je kao problem naveden monopol HT-a, koji kontrolira više od tri četvrtine tržišta širokopojasnog interneta. Iscrpnije...

U Europi nestalo 10.000 izbjegle djece

Najmanje 10.000 izbjegle djece, koja nisu bila u pratnji roditelja, nestalo je nakon što su stigli u Europu, priopćila je europska policijska agencija Europol. Strahuje se da su mnogi od njih pali u ruke organiziranih kriminalnih grupa za trgovinu ljudima, piše Guardian. Šef Europola Brian Donald je rekao da su tisuće ranjivih maloljetnih izbjeglica nestale nakon što su ih registrirale državne vlasti. "Samo u Italiji je nestalo 5.000 djece, dok se u Švedskoj 1.000 djece vodi kao nestalo", naglasio je Donald i upozorio da je sofisticirana 'kriminalna infrastruktura' sada usmjerila pažnju na izbjeglice. Iscrpnije...

Italija: Policija pronašla šefove mafije u skloništu, "poput životinja"

Talijanska protumafijaška policija uhvatila je dvojicu odbjeglih mafijaša nakon što su otkrili da su živjeli 'poput životinja' u brdskom skrovištu opremljenom arsenalom oružja, prenosi Guardian. Giuseppe Ferraro (47) i Giuseppe Crea (37), obojica visoko rangirani članovi organizirane zločinačke skupine 'Ndrangheta', nalazili su se na popisu najopasniji bjegunaca od zakona u Italiji. Ferraro, koji je osuđen u odsutnosti za niz brutalnih ubojstava te je opisan kao iznimno opasan, bio je u bijegu 18 godina. "Živjeli su kao životinje u surovim uvjetima te odsječeni od društva, no s dovoljno kontakta s kriminalnim podzemljem kako bi mogli donositi važne odluke za svoju organizaciju", rekao je tužitelj Federico Cafiero de Raho. Iscrpnije...

"Pričamo o vrijednostima svaki dan, a nismo spremni pomoći izbjeglicama"

"Ne mogu razumjeti da Europska unija s 500 milijuna stanovnika ne može primiti primjerice milijun Sirijaca, a postoje zemlje s 5 milijuna stanovnika poput Libanona koje to mogu. Govorimo o našim vrijednostima svaki dan, a nismo spremni učiniti ono što bismo trebali", poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel o licemjerju Europe. Iscrpnije...

Merkel: Većina izbjeglica vratit će se kućama kada završi rat

Njemačka kancelarka Angela Merkel osvrnula se na sve glasnije kritike usmjerene na njezinu politiku otvorenih vrata prema izbjeglicama, kazavši kako očekuje da se većina izbjeglica iz Sirije i Iraka vrati kućama kada završi rat, piše Reuters. Merkel je dugo vremena odolijevala rastućim pritiscima nekih konzervativnih struja u CDU koje su tražile da se priljev izbjeglica u zemlju ograniči ili da Njemačka zatvori granice. Tek je krajem prošle godine najavila da želi drastično smanjiti broj izbjeglica koje pristižu u Njemačku, a mnogi su njezin istup protumačili kao kompromis s kritičarima unutar stranke. Iscrpnije...

Austrija do 2019. planira vratiti 50.000 tražitelja azila

Austrija vlada planira u iduće tri godine vratiti 50.000 tražitelja azila. Beč je ranije u siječnju objavio da će ove godine ograničiti broj izbjeglica na 37.500, puno manje od 90.000 u 2015. Austrijski plan uključuje financijske poticaje ljudima da napuste Austriju i proširenje liste sigurnih zemalja čiji državljani ne mogu tražiti azil. Brojne europske zemlje pokušavaju zaustaviti izbjegličku krizu usvajanjem strožih zakona, među njima i Švedska koja želi vratiti 80.000 tražitelja azila. Iscrpnije...

Od danas na internetu najtraženiji bjegunci u Europi

Od danas se najtraženiji bjegunci u Europi nalaze na internetskoj stranici www.eumostwanted.eu, putem koje građani mogu pomoći policiji u hvatanju osoba koje su odgovorne za najteža kaznena djela. Kako ističe Mario Rošić, voditelj službe za međunarodnu policijsku suradnju pri MUP-u RH, dosad je suradnjom policija Europske unije u okviru Europske mreže timova uhićeno 577 osoba dok je hrvatska policija zaslužna za uhićenja 187 osumnjičenika. Iscrpnije...

Švedska će deportirati 80.000 tražitelja azila. I to čarter letovima

"Švedska namjerava deportirati do 80.000 migranata koji su tijekom 2015. stigli u tu zemlju i čiji zahtjev za azilom je odbijen", izjavio je ministar unutarnjih poslova Anders Ygeman, dodavši da je vlada od policije i ureda za migracije zatražila organiziranje povratka najvjerojatnije čarter letovima. To bi bila polovina svih migranata. Predložena mjera je najavljena u vrijeme kada se Europa bori s krizom dolazaka desetaka tisuća izbjeglica na grčke plaže, piše Guardian. Iscrpnije...

Hrvatska u europskom vrhu po nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih iznosila je na kraju 2014. u EU 21,4% i dvostruko je veća od stope nezaposlenosti kada se promatra ukupno radno sposobno stanovništvo u EU (9,9%, 24 milijuna). S druge strane, dva milijuna radnih mjesta u EU nije popunjeno, a mnogi mladi nezaposleni prekvalificirani su ili posjeduju vještine koje ne odgovaraju potrebama tržišta. Hrvatska je u samom vrhu kad je u pitanju nezaposlenost mladih, lani je stopa nezaposlenosti među mladima do 25 godina iznosila čak 43,1%. Iscrpnije...

Posljedice suspenzije Šengena - nezaposlenost, gušenje tržišta...

Ponovna uspostava nacionalnih granica unutar šengenske zone ugušila bi unutrašnje tržište EU. Osim toga, bez slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala na unutrašnjem tržištu EU, i euro gubi smisao, upozorio je predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker. Gušenjem unutrašnjeg tržišta EU ekonomska kriza bi se ponovno rasplamsala te bi ponovno eskalirala nezaposlenost, i to do razina koje ne bi bilo moguće kontrolirati. Iscrpnije...

EU traži mogućnost suspenzije Schengena na dvije godine

Ministri unutarnjih poslova EU složili se oko zahtjeva EK da pripremi podlogu za korištenje članka 26 Zakonika o šengenskim granicama. Taj članak predviđa mogućnost uvođenja kontrole na unutarnjim granicama i do dvije godine u slučaju da postoje ozbiljnije manjkavosti na vanjskim granicama Schengena. Zbog masovnog priljeva migranata u EU do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole. Iscrpnije...

Snježne mećave u SAD-u; u Poljskoj se u siječnju smrzlo 75 ljudi

Snježno nevrijeme koje je paraliziralo većinu američke istočne obale u subotu, zaustavilo je život u Washingtonu i izazvalo zatvaranje prometnica, mostova i tunela u New Yorku do nedjelje. Sa 68 centimetara snijega koji je napadao u gradu New Yorku do ponoći to je drugo najteže snježno nevrijeme u povijesti grada od 20 milijuna stanovnika. U Poljskoj je za posljednja 24 sata od smrzavanja umrlo sedmero ljudi, najviše na jugu zemlje - troje u Malopoljskom vojvodstvu. Mrazeve od oko 20 stupnjeva ispod nule u posljednjih 10 dana nisu preživjele 22 osobe, ne samo beskućnici, već i stariji koji su precijenili svoje snage i izašli van u dužu šetnju. Od početka siječnja smrznulo se čak 75 Poljaka. Iscrpnije...

Žižek: Najveći licemjeri su oni koji se zauzimaju za otvorene granice

Filozof Slavoj Žižek ustvrdio je, gostujući u Filozofskome teatru HNK-a, kako je jedino rješenje aktualne izbjegličke krize rekonstrukcija globalnoga društva koja će riješiti uzroke krize, ocijenivši da obje danas prevladavajuće opcije - lijeva liberalna i ona 'orbanovska' - sprječavaju to rješenje. Postoje dvije inačice ideološke ucjene koje nas na zapadu čine nepopravljivo krivim, a to su lijevi liberali, koji u izrazu bijesa jer Europa dopušta da se u Mediteranu utope tisuće ljudi tvrde kako Europa treba pokazati solidarnost i široko otvoriti svoja vrata; s druge strane, antiemigrantski nastrojeni populisti tvrde kako trebamo štititi svoj način života i zatvoriti granice i pustiti Afrikance i Arape da sami riješe svoje probleme. Iscrpnije...

Tisuće Poljaka prosvjedovalo protiv prijedloga zakona o nadzoru

Tisuće poljaka izašle su večeras na ulice Varšave kako bi prosvjedovale protiv planova nove konzervativne vlade da poveća svoje nadzorne ovlasti, što će, po tvrdnjama kritičara, ugroziti prava građana na privatnost. Otkako je Stranka prava i pravde (PiS) u studenome došla na vlast, njezini su potezi u cilju stjecanja veće kontrole nad pravosuđem i medijima uzrokovali raskol među Poljacima i izazvali uzbunu u EU, koja je otvorila preliminarnu istragu oko toga da li poljska vlada podriva demokratska načela. Novi prijedlog zakona, koji još nije pretočen u zakon, proširuje vladin pristup digitalnim podacima i ublažuje zakonski okvir za policijski nadzora. Iscrpnije...

Austrija prijeti Grčkoj privremenim isključenjem iz schengenskog prostora

Austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner zaprijetila je u subotu Grčkoj "privremenim isključenjem" iz schengenskog prostora ako Atena ne pojača kontrole migranata na granicama, što je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier ocijenio "pseudo-rješenjem". "Pseudo-rješenja poput isključenja država iz schengenskog prostora ne donose napredak i ne smanjuju priljeve migranata, te dijele Europu. Ne postoji rješenje izbjegličke krize ukoliko nestane solidarnosti", rekao je Steinmeier. Iscrpnije...

Ministri unutarnjih poslova EU-a razmatraju suspenziju Schengena

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a u ponedjeljak će se okupiti na neformalnom sastanku u Amsterdamu, a jedna od tema razgovora bit će moguće produljenje privremenih kontrola na unutarnjim granicama unutar šengenskog prostora. Njemačka bi željela produžiti privremenu kontrolu na unutarnjim granicama na sljedeće dvije godine, ali da bi taj prijedlog prošao prvo će morati dokazati da postoje trajne manjkavosti na vanjskim granicama Schengena. Iscrpnije...

Kako se u uspješnu i liberalnu Poljsku vratila sovjetska diktatura

Poljska se našla kao tema rasprave u Europskom parlamentu nakon što je Europska komisija prošli tjedan pokrenula dijalog s tom zemljom kako bi se utvrdilo je li nova poljska konzervativna vlada izmjenama zakona o ustavnom sudu i javnim medijima prekršila europske demokratske standarde. O tome što se dogodilo posljednjih godina ekonomski uspješnoj i liberalnoj zemlji, s istaknutim poljskim novinarima razgovarao je Drago Hedl za Telegram. Iscrpnije...

Munchen, Salzburg i dvorci Bavarske - tri dana s prijevozom

Ne propustite bajkovito putovanje, uživajte u prekrasnim dvorcima Bavarske te upoznajte Munchen i Mozartov grad - Salzburg. Uz pomoć Ponude dana krenite na putovanje s kojeg ćete se vratiti prepuni dojmova. Ponuda agencije Smart Travel uključuje prijevoz autobusom i dva noćenja s buffet doručkom u hotelu*** te razgledavanja prema programu i pratitelja, a termin putovanja je 26. veljače. Možda ste ta mjesta vidjeli na turističkim stranicama, ali ništa ne može zamijeniti doživljaj uživo. Iscrpnije...

Njemačka vraća izbjeglice Austriji, Slovenija postavlja još žice

Sve pokazuje da će se uskoro postrožiti kontrola ulaska izbjeglica u Austriju i Njemačku, a oni stižu i dalje - ne spriječava ih ni snijeg ni hladnoća da krenu na put prema Njemačkoj i Švedskoj. Slovenija je dijelom postavila žicu i najavila da bi to mogla učiniti duž cijele granice s Hrvatskom. Austrija je prije četiri mjeseca uvela strože kontrole, a uskoro bi mogla propuštati samo one izbjeglice koje imaju pravo na azil. Njemačka migrante koji nemaju pravo na azil šalje natrag u Austriju, dvjestotinjak na dan, Austrija bi mogla Sloveniji, a Slovenija Hrvatskoj... Iscrpnije...

SAD i EU ukinuli sankcije Iranu

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) dala je zeleno svjetlo za stupanje na snagu povijesnog nuklearnog sporazuma između Irana i velikih sila, naglasivši da je Teheran ispunio svoje obveze za ukidanje međunarodnih sankcija."Provedba nuklearnog sporazuma Irana i SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Rusije i Kine ne znači samo ukidanje zapadnih sankcija Iranu, već i to da će zapadne zemlje surađivati s Teheranom u području civilne nuklearne tehnologije", rekla je visoka povjerenica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini. Iscrpnije...

Hrvatska ipak postaje izbjeglički hot-spot?

U tijeku su dogovori Slovenije, Austrije i Njemačke o uspostavi sustava zajedničke kontrole slovenske granice s Hrvatskom, kako bi se ograničio, a naposljetku i zaustavio izbjeglički val. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić u više je navrata odbijao pozive na takve sastanke, tvrdeći kako nemaju smisla ako na njih nisu pozvani predstavnici svih zemalja na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti. No Hrvatska će se morati uključiti u pregovore ako ne želi postati izbjegličko slijepo crijevo, piše Novi list. Iscrpnije...

Druga priča o njemačkoj imigraciji

Dok medije pune vijesti o milijun imigranata u Njemačku, po strani ostaje priča o drugoj ili drukčijoj njemačkoj imigraciji, koja je počela s ekonomskom krizom 2009. Otad je naime u Njemačku pristiglo nekoliko stotina tisuća ljudi iz južne Europe - Grčke, Italije i Španjolske. No radi se o obrazovanoj i dobrodošloj radnoj snazi - o medicinarima i inženjerima kakve Njemačka treba, ali koji se za razliku od starih gastarbajtera doma ne namjeravaju vratiti. Iscrpnije...

"Prevladajte razlike - organizirajte zajednički prihvat izbjeglica"

Nespremnost država EU da humano, dostojanstveno i solidarno ponude zaštitu ljudima koji je traže, označava pad Zajednice u egzistencijalnu krizu. Čini se da je "projekt Europa" osuđen na propast jer izdaje humanističke vrijednosti zbog kojih je izvorno nastao, poručio je Centar za mirovne studije nakon sastanka Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike koje je izrazilo duboku zabrinutost ukupnim neuspjehom EU i njezinih država članica, s obzirom na globalnu krizu izbjeglica. Iscrpnije...

Građanske straže 'čuvaju' Njemačku

Nakon napada na žene u Köln, sve se češće formiraju takozvane građanske straže. Zakonski, takve skupine su na tankom ledu, a i nadležne službe u pojedinim slučajevima vide i bliskost s neonacistima.Inicijative sežu od pomoći u susjedstvu pa do strogo organiziranih skupina koje ne prežu niti od nasilja. Ne nazivaju se uvijek 'građanskim stražama' jer to zvuči previše militaristički i brzo izaziva uzbunu kod nadležnih službi sigurnosti. Jer konačno, policija je tu odgovorna za unutrašnju sigurnosti, u Njemačkoj se ne može netko samo tako igrati šerifa, piše Večernji. Iscrpnije...

Berlin kažnjava Hrvatsku zbog kršenja schengenskih pravila

Slovenija je Njemačkoj izložila plan osiguravanja granica od navale imigranata, u kojem bi sudjelovala i Austrija, a plan je angažirati i vojsku. Ako se uistinu uspostavi stroža kontrola na slovensko-hrvatskoj granici, Hrvatska će ostati s druge strane tog novog zida. To se može smatrati kaznom Hrvatskoj jer je odbila popisivati izbjeglice, te odvajati izbjeglice od ekonomskih migranata. Iako bi bilo logično da se takva kontrola uspostavi na hrvatskoj granici sa Srbijom umjesto kontrole na Dunavu, zato ćemo sada imati strogu graničnu kontrolu na Kupi i Sutli, piše Novi list. Iscrpnije...

U Europi više ljudi umire nego se rađa

Više ljudi u Europi umire nego li se rađa, sudeći prema izvješću demografa s sveučilišta u Teksasu. Nasuprot tome u Teksasu i drugdje u SAD-u broj novorođenih premašuje broj umrlih u značajnim brojevima, uz par iznimaka. Istraživači su utvrdili negativan prirodni prirast u 17 europskih zemalja uključujući i tri mnogoljudne nacije: Rusiju, Njemačku i Italiju. Među ostalim zemljama nalaze se i Hrvatska, Grčka, Češka, Mađarska, Bugarska i Portugal. Iscrpnije...

Lokalni političar izbjeglice autobusom poslao Angeli Merkel

Predsjednik okruga Landshut u Bavarskoj Peter Dreier poslao je autobus sa sirijskim izbjeglicama u ured kancelarke Angele Merkel kako bi ukazao na probleme gradova i općina u zbrinjavanju izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azilom i iskazao otvorenu kritiku izbjegličke politike savezne vlade. "Ovom akcijom želimo ukazati na to da, kad je u pitanju izbjeglička politika, ovako više dalje ne ide", rekao je Peter Dreier, predstavnik liste slobodnih birača. On je objasnio da sadašnja politika prema izbjeglicama ugrožava socijalni mir u zemlji. Iscrpnije...

Taharrush – arapski način silovanja došao u Europu

Monstruozan čin kada skupina muškaraca na ulici okruži ženu te je, u pažljivo organiziranom scenariju, seksualno zlostavlja – od diranja do silovanja, a onda je najčešće i pokrade – nazivali su flertom (mu’āksa), dok egipatske zagovornice ljudskih i ženskih prava nisu napravile iskorak i počele govoriti o praksi koja je žene otjerala s ulica i javnih prostora, te joj je napokon prije desetak godina dodijeljeno pravo ime – “taharrush” (grupno seksualno uznemiravanje). Upravo je ta praksa ritualiziranog nasilja, koju neki zovu 'arapska igra silovanja', ono što smo vidjeli u novogodišnjoj noći diljem Njemačke, ali i Europe, kazali su u njemačkom Federalnom kriminalističkom uredu. Iscrpnije...

Borzan: "Pročitao/la sam i prihvaćam uvjete" - jedna od najčešćih laži na internetu

"Trgovcima je sada ostavljeno previše prostora za manipulaciju i izbjegavanje odgovornosti, a potrošačima nije jasno koja su njihova prava... Moramo pomoći našim građanima da se bolje snalaze na internetu i povećati njihovo povjerenje, jer je sada 'pročitao sam i prihvaćam uvjete" jedna od najčešćih laži na internetu'", kaže hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan i u Bruxellesu iznijela prijedloge za poboljšanje transparentnosti ugovora koje kupac prihvaća u trenutku kupovine. Iscrpnije...

Renault tkđ. optužen za namještanje - vrijednost mu pala za 5 milijardi eura

Dionice Renaulta pale su za više od 20 posto i izgubile su na vrijednosti za oko 5 milijardi eura nakon što je policija pretresla urede francuskog proizvođača automobila. Iz tvornice su kazali kako su istražitelji odlučili provesti dodatne provjere dijelova i tvornica te istražiti način na koji koriste tehnologiju ispušnih plinova, nakon što je ranije provedena istraga francuske vlade. Iscrpnije...

Orbanov prijatelj, mađarski tajkun - kupuje NK Osijek za 100 tisuća kuna

Dugovi NK Osijeka doista nisu mali. Agonija s financiranjem osječkog prvoligaša traje već gotovo dva desetljeća, a kulminirala je 2014. s dugom većim od 100 milijuna kuna. Odluka osječkog Gradskog vijeća o raspisivanju javnog poziva za prodaju dionica Nogometnog kluba Osijek u vlasništvu Grada izazvala je pozornost čak i onih koje nogomet odveć ne zanima. Jedina ponuda koja je stigla ona je mađarske tvrtke Mesaroš i Mesaroš i to na 100 tisuća kuna. Vlasnik je Lorinc Mesaroš, jedan od najbogatijih mađarskih tajkuna i navodno veoma blizak prijatelj premijera Orbana, piše HRT. Iscrpnije...

Snježna lavina zatrpala djecu u Alpama

Skupinu od najmanje desetero školaraca u srijedu oko 16 sati, zajedno s njihovim učiteljem, zatrpala je snježna lavina u francuskim alpama. Djeca su skijala na stazi skijališta Deux Alpes, koja je bila zatvorena za javnost. Prema prvim informacijama, život su izgubile najmanje tri osobe, dvoje djece iz francuskog Lyona i jedan ukrajinski državljanin. Još troje djece je teško ozlijeđeno. Nekoliko se osoba smatra nestalima. Francuska policija poslala je više spasilačkih ekipa, neke stižu helikopterima, a dio ih je već s psima tragačima stigao na skijama. Svjedoci su za BBC rekli da je lavina vjerojatno izazvana grupnim skijanjem na tom području. Iscrpnije...

Fanscinantni rudnik soli koji je dom najvećoj podzemnoj crkvi na svijetu

"Neke od najpoznatijih atrakcija u rudniku su brojne crkve, od kojih je najljepša, ujedno i najveća podzemna crkva na svijetu - Crkva sv. Kinge koje su rudari isklesali iz žive kamene soli. Ono što zaista oduševljava je to, da kada iz uskog tunela dolazite do vrata crkve, nemate apsolutno nikakva očekivanja. Uđete u prostor crkve, i od jednom ispred vas se pronađe ogromno prostranstvo, crkva s visećim lusterima od soli, dekoriranim pločicama izrezbarenih od soli i predivnog oltara koji je isto tako isklesan od kamene soli", piše Pun kufer o rudniku soli u poljskom gradom Wieliczku kojeg je proslavio rudnik soli. Iscrpnije...

Bruxelles zakočio isplatu 200 milijuna eura Hrvatskoj

Europska komisija obustavila je plaćanja Hrvatskoj po investicijskom prioritetu 11 Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, čime je zaustavljeno na desetke projekata u segmentu javne uprave i civilnoga društva vrijedne oko 200 milijuna eura. Razlog? Hrvatska nije pokazala kako će mjeriti postignuće ciljeva koji se odnose na reformu javne uprave. Kako to? U sustav je doveden određeni broj stručnjaka, ali i još veći broj slabije educiranih službenika koji nisu imali snage iznijeti cijeli ovaj proces na svojim leđima, piše konzultantica Ariana Vela za T-Portal. Iscrpnije...

Danska vlada želi izbjeglicama naplatiti troškove boravka

Iz danske vlade su objavili kako su osigurali parlamentarnu podršku za svoj kontroverzni plan da iskoriste dragocjenosti migranata za podmirenje troškova njihova boravka u centrima za azilante. U priopćenju vlade ističe se da će iz tog plana biti izuzeto vjenčano prstenje i ostali predmeti sentimentalne vrijednosti. No, izbjeglicama će moći biti oduzete druge vrednije stvari, kao što su satovi, mobiteli i računala. Iscrpnije...

Po kvaliteti života Hrvatska 19. od 56 zemalja, Belgija iza

Hrvatska je prema kvaliteti života u ovu godinu ušla na 19. mjestu, od ukupno 56 zemalja, prema podacima internetske baze Numbeo. Kao kriteriji za rangiranje zemalja u obzir su uzeti klima, sigurnost, cijena nekretnina u odnosu na osobni dohodak, indeks potrošačkih cijena, kupovna moć, zagađenje, zdravstvo te vrijeme koje zaposleni moraju provesti na putu od kuće do posla i natrag. Prvo mjesto je zauzela Švicarska, a u korak je slijede Danska i Novi Zeland. Prema indeksu, Hrvati žive kvalitetnije od Iraca, Čeha, Belgijaca, Talijana te stanovnika BiH čija je zemlja zauzela 31. mjesto. Mađarska je na 35., a Srbija na 37. mjestu. Iscrpnije...

Jest stigla zima, ali izbjeglice i dalje prelaze morem do Grčke

U slavonskobrodskom zimskom tranzitnom centru u ponedjeljak je, kao i od početka godine, mirno i manje užurbano nego kada je dnevno pristizalo nekoliko tisuća izbjeglica.“U prosjeku dolazi i manje od tisuću ljudi u jednom vlaku tako da tijekom 24 sata kroz registraciju prosječno prođe oko tri tisuće ljudi”, kazala je glasnogovornica PU brodsko-posavske Kata Nujić. Trenutno je u kampu samo 14 osoba koje čekaju članove obitelji kojima je pružana liječnička pomoć, piše Glas Slavonije. Guardian pak donosi reportažu s grčkog otoka Agathonisi na koji izbjeglice i dalje pristižu i to u čak deset puta većim brojevima nego onima zabilježenima u siječnju 2015. Iscrpnije...

Horvat i Varufakis osnivaju pokret za demokratizaciju EU

"Ili će biti demokratizirana, ili Europske unije za deset godina više neće biti", upozorava bivši grčki ministar Janis Varufakis. Europska ljevičarska zvijezda osniva paneuropski pokret Demokracija u Europi 2025, preko kojeg planira okupiti istomišljenike za radikalnu demokratsku reformu EU. Nova inicijativa bit će predstavljena 9. veljače u berlinskom kazalištu Volksbühne, gdje će razgovor s Varufakisom - i mnogim gostima iznenađenja - voditi Srećko Horvat."Ideja je krenula od iskustva koje je Janis Varufakis imao kao ministar financija Grčke, kao odgovor na spoznaju da čak ni premijeri, predsjednici i ministri financija nemaju relevantnu političku moć u današnjoj EU, gdje se najvažnije odluke donose iza zatvorenih vrata", objašnjava Horvat. Iscrpnije...

Izbjeglice dobrovoljno i prisilno napuštaju Njemačku

Iračko veleposlanstvo u Njemačkoj posljednjih tjedana je izdalo preko 1.400 putovnica svojim državljanima koji su kao izbjeglice stigli u Njemačku, a njemačke vlasti na temelju toga procjenjuju da se mnogi Iračani odlučuju na povratak u domovinu. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova polazi od toga da su najnoviji uspjesi iračke vojske koja je pripadnike tzv. Islamske države protjerala s mnogih dotad okupiranih područja Iraka, mnoge izbjeglice potakle na povratak u domovinu. Drugi razlog, kako se navodi, moglo bi biti razočaranje životom u Njemačkoj, koji očito ne odgovara predodžbama mnogih koji su se uputili u bijeg. Iscrpnije...

Njemačka policija ima pune ruke posla s neonacistima

U Leipzigu su jučer održani prosvjedi nekoliko tisuća građana, u organizaciji LEGIDE, podružnice PEGIDE (ljudi koji se protive masovnom useljavanju u Njemačku), gdje policiju najviše zabrinjavaju izgredi desničarskih huligana. Ideje zbog kojih se prosvjednici okupljaju su zaustavljanje priljeva migranata i borba protiv islamizacije Njemačke. Izgrede su izazivale i desne i lijeve skupine pa je policija imala pune ruke posla. Iscrpnije...

Nizozemska predstavila svoj plan predsjedanja Unijom

Migracije i međunarodna sigurnost, Europa kao inovator i stvaratelj novih poslova, zdrave financije i robusna Eurozona te dugoročna klimatska i energetska politika prioriteti su nizozemskog polugodišnjeg predsjedanja Vijećem EU, piše Večernji. Nizozemska preuzima ovaj položaj dvanaesti put, a zadnji je put predsjedala Vijećem 2004. T-portal piše što to znači za Hrvatsku. Iscrpnije...

"Početak kraja Angele Merkel?"

Nakon novogodišnje noći u Kölnu kancelarka Angela Merkel može zaboraviti na dogovor o raspodjeli izbjeglica po EU-u. Incident je odlično sjeo protivnicima politike otvorenih vrata, među kojima se posebno ističu Slovačka, Mađarska, Poljska i Češka, no i u zemljama poput Nizozemske i Danske ksenofobi su sve glasniji i vrše sve jači pritisak na svoje vlade. I unutar Njemačke pritisci na kancelarku rastu pa će Merkel ili morati promijeniti pristup ili otići, smatra DW. Iscrpnije...

U Sloveniji žene zarađuju "samo" 3,2% manje od muškaraca

Na Eurostatovoj ljestvici zemalja s najvećim problemom rodnog jaza u plaćama Hrvatska je sa svojih 7,4% na petom mjestu ispod Slovenije, gdje je jaz u plaćama između žena i muškaraca najmanji. Za isti posao žene zarađuju tek 3,2% manje nego muškarci. Na suprotnom je kraju popisa Estonija, zemlja u kojoj žene za isti obavljeni posao zarađuju trideset posto manje nego muškarci. Iscrpnije...

Čak 379 kaznenih prijava zbog napada na žene u Koelnu na Silvestrovo

Masovni napadi na žene u njemačkom gradu Koelnu na Silvestrovo rezultirali su s 379 kaznenih prijava, a istrage su većinom usredotočene na tražitelje azila ili ilegalne imigrante iz sjeverne Afrike, priopćila je policija. Oko 40 posto prijava uključuje seksualne prijestupe, među kojima su dva silovanja, navodi policija dok stotinjak njezinih časnika nastavlja provoditi istrage. Iscrpnije...

Nizozemci planiraju sastančiti svaki mjesec dok se ne uvede straža EU

Nizozemska kao predsjedateljica Vijećem Europske unije do 30. lipnja planira sazivati sastanke ministara unutarnjih poslova 28 država članica EU svaki mjesec, sve dok ne usvoje prijedlog Komisije o uspostavi Europske granične i obalne straže (EGOS), čime bi se države odrekle dijela suvereniteta u čuvanju svojih granica. Tako će i novi hrvatski ministar unutarnjih poslova po odlascima u Bruxelles biti najzaposleniji član nove vlade. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je prekjučer u Amsterdamu da prijedlog o osnivanju EGOS-a 'mora biti usvojen', a nizozemski premijer Mark Rutte složio se s time, piše Večernji. Iscrpnije...

Berlin: Život je lijep u gradskim vrtovima, ali dokad?

Pomodni Berlinci prepuštaju mainstream noćne klubove turistima i idu u gradske vrtove. Male parcele zemljišta postale su popularne među progresivnim, urbanim tipovima koji traže svoj komadić zemlje. No popularnosti unatoč budućnost gradskih vrtova je upitna. Berlinska populacija raste za oko 80 tisuća ljudi godišnje, a s rastom stanarina raste i pritisak za izgradnjom novih zgrada i stanova, piše BBC o novom hipsterskom trendu. Iscrpnije...

Danska izbacila stranog studenta iz zemlje jer je previše radio

Iz Danske je izbačen odličan student jer je prekršio zakon koji kaže da strani studenti na svojim poslovima smiju provesti 15 sati tjedno, piše Guardian. Kamerunca, 30-godišnjeg Mariusa Youbija na njegovu sveučilištu u Aarhusu opisali su kao "jednog od najboljih kojeg smo imali". No, on je jučer ujutro otputovao u svoju domovinu nakon što mu je danska Agencija za integraciju u prosincu priopćila da mora otići iz države najkasnije do 8. siječnja. U istrazi je agencija otkrila da je, u nekim tjednima, Youbi na poslovima čišćenja radio 16 i pol sati, 90 minuta više nego što je dopušteno stranim studentima. Odbačena je i žalba studenta koji je naveo da nije prekoračio ograničenje ako se gleda prosjek odrađenih radnih sati u cijeloj godini. Iscrpnije...

Tečajevi i brošure - europski odgovor na novogodišnje napade na žene

Strahujući da bi moglo doći do stigmatiziranja migranata kao potencijalnih silovatelja, većina europskih zemalja izbjegavala se suočiti s brojnim slučajevima nasilja muškaraca pristiglih iz konzervativnijih sredina, mahom muslimanskih, prema ženama te je Norveška prva koja za migrante uvodi ne samo jezične tečajeve već i predavanja o ponašanju prema ženama i upoznavanje sa zakonima koji predviđaju kazne za silovanja i sve druge oblike nasilja prema ženama. Iscrpnije...

Danska odlučila postati 100 posto organska zemlja

Više od 53 milijuna eura uložila je Danska samo u 2015. kako bi svoju poljoprivredu pretvorila u organsku i postala prva država u svijetu koja proizvodi 100 posto organsku hranu. Taj cilj želi se ostvariti do 2020. Država daje poticaje za pretvaranje zemljišta u organsko, a stimulira se i povećanje potražnje za organskim proizvodima. Iscrpnije...

Policija odbila potvrditi priču Hrvata koji tvrdi da je branio djevojke

Ivan Jurčević, njemački glumac i zaštitar hrvatskog podrijetla, postao je internet senzacija nakon što je tijekom novogodišnje proslave u Kölnu zaštitio nekoliko djevojka od nasilnika koji su seksualno napastovali djevojke na ulici. Međutim od njegovih izjava ogradila se Uprava hotela u kojem je radio, a njegovo viđenje te večeri policija je odbila potvrditi. U videu je izjavio kako su “izbjeglice koje su nedavno stigle u Njemačku u potrazi za boljim životom seksualno napastovali djevojke, pucali po katedrali i policajcima”. Seksualno zlostavljanje žena, slično onom zabilježenom u Koelnu, dogodilo se tijekom novogodišnje noći i u švicarskom gradu Zuerichu, objavila je u pak lokalna policija u priopćenju. Iscrpnije...

Na vidjelo izlaze novi slučajevi napastovanja u Kölnu i šire

Pojavila se nova snimka silvestarske noći u Kölnu. Na njoj su uglavnom mladi muškarci, neki sa zastavama s Bliskog istoka. Mediji navode i da je 90 žena napastovano i opljačkano, a neke i silovane. Sličnih slučajeva bilo je i u Hamburgu i Stuttgartu. Na izvješća da su napadači Arapi ili iz Sjeverne Afrike - prvi je put odgovorila Angela Merkel. "Iznova i iznova moramo utvrđivati jesmo li učinili sve u smislu deportacija iz Njemačke, kako bismo poslali jasnu poruku onima koji nisu spremni držati se našeg pravnog poretka", poručila je Merkel. Iscrpnije...

'Mein Kampf' od danas ponovo u prodaji u Njemačkoj

Politički manifest nacističkog lidera Adolfa Hitlera 'Mein Kampf' ('Moja borba') od danas je ponovo dostupan u Njemačkoj, 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. Njemački Povijesni institut objavio je dopunjeno i kritičko prvo izdanje Hitlerove knjige, a njemačka ministrica obrazovanja Johana Vanka izjavila je da će novo izdanje pomoći u razbijanju mitova o nacističkom čelniku. Iscrpnije...

Europske banke ulažu milijardu eura u kontroverzne riječne brane na Balkanu

Studija organizacije Bankwatch otkrila je da su europske banke uložile minimalno 818 milijuna eura u 75 projekata hidroelektrana na Balkanu, od čega ih se polovina nalazi u nacionalnim parkovima, mjestima svjetske baštine i koje je EU zaštitila u okviru projekta Natura 2020. Budući da hidroelektrane mogu onemogućiti navodnjavanje lokalnom stanovništvu, ugroziti migracije životinja i kvalitetu vode, koje europske politike nastoje zaštititi, nije jasno kako ih onda europske banke koje krše EU-ove smjernice i strategije mogu financirati. Iscrpnije...

EU dopustio patentiranje bilja - "netko umislio da ima autorska prava na prirodu"

Europski ured za patente omogućio je patentiranje obilježja bilja dobivenih uobičajenim biološkim tehnikama uzgoja i križanja, čemu su se suprotstavili europarlamentarci, a na što je jedna od njih, Biljana Borzan izjavila kako si je "netko u toj instituciji umislio da je božansko biće i da ima autorska prava na prirodu! Takva odluka može imati dalekosežne i katastrofalne posljedice na europsku poljoprivredu". Spornim odlukama priznata su dva patenta – jedan za vrstu brokule, a drugi za vrstu rajčice, no poboljšana svojstva ovog povrća rezultat su konvencionalnih metoda, kao što je križanje. Iscrpnije...

EU zaprijetila Poljskoj; ostavke direktora televizijskih kanala

Direktori nekoliko kanala poljske državne televizije dali su ostavke nakon što je 31.12. parlament prihvatio Zakon o javnim medijima koji je nadzor nad javnim medijima predao u ruke konzervativnoj stranci na vlasti. Poljski radio iz prosvjeda od jučer emitira naizmjenično poljsku himu i Bethowenovu Odu radosti. Europski povjerenik za digitalno gospodarstvo Guenther Oettinger zaprijetio je Varšavi da će pokrenuti postupak zbog povrede temeljnih vrijednosti EU-a. Iscrpnije...

Kakav nas svijet čeka u sljedećih 10 godina?

Američki istraživački centar Stratfor objavio je predviđanja za globalne događaje u predstojećih deset godina, prema kojima će doći do dubinskih promjena na svjetskoj geopolitičkoj i gospodarskoj sceni koja će učiniti Zemlju znatno opasnijim mjestom za život. Ključno predviđanje naznačava kako će u predstojećoj dekadi slabiti utjecaj SAD-a, no pritom najmoćnija država na svijetu neće izgubiti stabilnost. S druge strane, EU očekuje period posvemašnjeg kaosa i krize. Iscrpnije...

Nizozemska preuzela predsjedanje EU

S prvim danom 2016. započinje i novi predsjedavajući trio - tri sukcesivna predsjedništva (Nizozemska, Slovačka i Malta), koji će u sljedećih godinu i pol predsjedati Vijećem Europske unije. Nizozemska preuzima predsjedništvu u trenutku kada EU stoji pred povijesnim izazovima - pitanju britanskog odlaska ili ostanka u Uniji, sigurnosnim nedostacima koji ugrožavaju schengenski prostor, migrantskoj krizi te jačanju euroskepticizma. Iscrpnije...

Sedam bombaša planiralo napasti u Münchenu

Dvije željezničke postaje u Münchenu ponovno su rano ujutro u petak otvorene, nakon što su bile zatvorene na Staru godinu zbog "konkretnih obavještajnih podataka o mogućim samoubilačkim napadima povezanim s ekstremističkim pokretom u vezi Islamske države", izvijestila je njemačka policija. Šef muenchenske policije Hubertus Andrae izjavio je da je postojala prijetnja od samoubilačkih napada, ali i da je zabrinutost smanjena u ranim satima u petak, nakon što je kriza dosegnula vrhunac kratko nakon ponoći. Andrae je na konferenciji za medije izjavio da je u napadu trebalo sudjelovati između pet i sedam bombaša samoubojica. Iscrpnije...

"Česi su u ekonomiji uspješni, no nemaju samilosti"

"Češki predsjednik Miloš Zeman već je poznat po teškim tvrdnjama o imigrantima. Val nesretnika koji je zapljusnuo Europu proglasio je prije nekoliko dana organiziranom invazijom, a prije nekog vremena podupirao je protuimigrantsku peticiju za zatvaranje Europe svim došljacima. Ksenofobija i rasizam obično su najjači u društvima koja nemaju razvijenu multikulturalnost i suživot različitih nacija, a upravo to je ono što se dogodilo s Češkom i Slovačkom u posljednjih sedamdesetak godina. Nakon što je krajem Drugog svjetskog rata tadašnja brojna njemačka manjina deportirana iz zemlje u Njemačku, Češka, Slovačka i Mađarska ostale su prilično homogena područja", piše Večernji. Iscrpnije...

"Uber je vjesnik ekonomije dijeljenja"

"Dva mjeseca otkako je došao u Hrvatsku, Uber ne izlazi iz fokusa javnosti. Najvredniji startup na svijetu za koji Bloomberg procjenjuje da je vrijedan oko 50 milijardi dolara ipak još zarađuje manje nego što troši. Tako operativni troškovi Ubera iznose oko 470 milijuna dolara naspram prihoda od 415 milijuna dolara, a razlog minusa velik je trošak lobiranja. Naime, Uber, koji munjevito mijenja paradigmu svjetske ekonomije u većini zemalja EU, za razliku od SAD-a, nailazi na zakonske prepreke i pokušaje zaustavljanja poslovanja. Stoga je pobuna europskih taksista protiv Ubera zapravo “ludistički ustanak” protiv nečeg novog i sveprisutnog i zato je osuđena na neuspjeh", piše Večernji. Iscrpnije...

Zbog straha od terorizma ograničeno slavlje u Bruxellesu i Parizu

Vlasti u Bruxellesu, prijestolnici Belgije i središtu institucija Europske unije, otkazale su tradicionalni novogodišnji vatromet u središtu grada zbog straha od terorističkih napada. "Zbog okupljanja velikog mnoštva ljudi nije moguće sve kontrolirati. Zajedno s ministrom unutarnjih poslova odlučili smo odustati od organizacije proslave u četvrtak navečer", rekao je gradonačelnik Bruxellesa Yvan Mayeur. Pariz, teško pogođen terorističkim napadima u studenom, priprema se za novogodišnju proslavu bez vatrometa, s manjim brojem gostiju u restoranima i s više od deset tisuća pripadnika vojske i policije na ulicama. Iscrpnije...

200 najbolje plaćenih dužnosnika EU: Sucu Rodinu 220.000 kuna mjesečno

Najbolje plaćeni Hrvat u institucijama Europske unije nije europski povjerenik i član Komisije Neven Mimica, nego sudac Suda Europske unije Siniša Rodin, koji s procijenjenim bruto primanjima i drugim troškovima od 360.984 eura godišnje zauzima 53. mjesto na listi 200 najbolje plaćenih dužnosnika EU koju su izradili analitičari britanske euroskeptične stranke UKIP. Mimica s procijenjenim godišnjim troškovima od 351.718 eura zauzima 76. mjesto, hrvatska sutkinja Općeg suda EU Vesna Tomljenović 118. mjesto, a hrvatski član Revizorskog suda EU Neven Mates 154. mjesto. Iscrpnije...

"Ukidanje radnika"

Finska razmatra mogućnost uvođenja minimalnih primanja za sve, u rasponu od 300 do 800 eura, što bi zamijenilo sve ostale vrste pomoći. Umjesto stalnog posla i sigurnosti koju on pruža, svatko bi dobio neki minimalni prihod, a ostatak bi zarađivao radeći na sat, prema potrebama poslodavaca. Tako bi se ostvario njihov san o smanjenju troškova i povećanju konkurentnosti, a radnici bi postali samo roba na tržištu koja se, kao i svaki repromaterijal, kupuje na metar, kilogram, sat ili minutu, pišu Novosti. Iscrpnije...

Njemačka zapošljava 8.500 profesora njemačkog za podučavanje izbjeglica

Najveći broj izbjeglica od zemalja u zapadnoj Europi, primila je Njemačka, što je rezultiralo priljevom i 196.000 novih učenika, za koje je potrebno osigurati nastavni kadar, kako bi se što prije asimilirali. Njemačka će stoga zaposliti 8.500 profesora njemačkog jezika, a morali su otvoriti i dodatne odjele u školama. Njemačke vlasti očekuju da će biti potrebno oko 20.000 dodatnih prosvjetnih radnika, kako bi zadovoljili potrebe uslijed izbjegličke krize. Iscrpnije...

Grčka: Depoziti prepolovljeni na 120 milijardi eura, 25 tisuća otkaza

U grčkom bankarskom sektoru je od 2008. bez posla ostalo 50.000 ljudi, od kojih 25.000 u Grčkoj a 25.000 u inozemstvu, dok je ukupan broj bankarskih podružnica smanjen za 42,3 posto. Nadalje, broj zaposlenih smanjen je za 36 posto, a broj bankomata za skoro 29 posto. 'Oluju' u bankarskom sektoru i grčkoj privredi najbolje oslikava razina depozita u bankama i dignutih kredita. Ukupna razina depozita od 240 milijardi eura od prije šest godina sada je prepolovljena na 120 milijardi. Iscrpnije...

Prvi britanski par koji je klonirao svog mrtvog psa

Par iz Britanije trenutno očekuju dolazak dva šteneta nakon što su svog mrtvog ljubimca podvrgli postupku kloniranja. Soam, vodeći laboratorij u svijetu za kloniranje, do sada je klonirao više od 700 pasa za svoje klijente, i to po cijeni od sto tisuća dolara za štene. Iscrpnije...

Njemačka: Uvođenjem 'Main Kampf' u škole protiv ekstremizma?

Njemačka ministrica obrazovanja Johanna Wanka podržava korištenje kontroverzne knjige Adolfa Hitlera 'Mein Kampf' ('Moja borba') u njemačkim učionicama. Prema pisanju njemačkih novina Passauer Neue Presse, ministrica Wanka smatra da bi 'Mein Kampf' trebalo koristiti u višim razredima srednjih škola kako bi tinejdžere cijepili protiv političkog ekstremizma. Wanka je dala podršku njemačkom sindikatu učitelja nakon što su naišli na kritike u javnosti zbog prijedloga o korištenju posebnog izdanja 'Mein Kampfa'. Oni su predložili posebno izdanje s puno komentara povjesničara te Hitlerove knjige kojim bi ukazali na opasnosti političkog ektremizma. Iscrpnije...

Kako se Poljska u samo dva mjeseca pretvorila u problem?

Novoizabrana radikalno konzervativna poljska vlada, koja je vlast osvojila nakon izbora krajem listopada, ne obazire se na prigovore oporbe, velike ulične demonstracije i rastuću inozemnu zabrinutost i nastavlja s proguravanjem zakona kojim bi se sputale odluke najvišeg suda u zemlji, onog Ustavnog, piše Politico."Šire pitanje za Europu jest je li tradicionalistički populizam trajni fenomen i kako će on transformirati pluralističke demokracije. S obzirom na poljsku povijest otpora prema bilo kojoj vladi koja prijeti njihovim slobodama, PiS jednostavno nije dovoljno snažan da uspostavi partitokraciju čak i ako lideri to žele", piše analitičar Janusz Bugajski. Iscrpnije...

Juncker: Unija se dovela do ruba ponora, ali pobijedila je solidarnost

"Zvjerski napadi u Parizu u studenom napad su na europski način života. No nećemo dopustiti poraz. Nećemo se prepustiti strahu ponovnim podizanjem zidova koje smo nedavno srušili. Nećemo u isti lonac strpati počinitelje tih strašnih zločina i one koji od njih bježe. Europa – ljubav mog života. Ovaj vrli kontinent. Ovaj plemenit narod. Mjesto koje se diljem svijeta doživljava kao oličenje sigurnosti i pravednosti. Pokazat ćemo da smo dostojni te reputacije", piše Jean-Claude Juncker. Iscrpnije...

U EU zabrinuti: U Poljskoj je izvršen državni udar

Dva mjeseca nakon što su na izborima u Poljskoj pobijedili konzervativci, Stranka pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog, u zemlji je nemir. Kaczynski, koji nije formalno u vlasti ali vuče sve konce, i njegova stranka dobili su, uz predsjednika iz svojih redova Andrzeja Dudu, i vladu na čelu s premijerkom Beatom Szydlo. Također su htjeli zamijeniti sastav ustavnog suda i zakon o njemu, što je izazvalo prosvjede. Javio se i Bruxelles koji sve uspoređuje s državnim udarom i najavljuje oštru reakciju, dok bivši predsjednik Lech Walesa kaže kako je moguć i građanski rat. Iscrpnije...

Češka optužuje Njemačku da je pozvala izbjeglice u Europu

Češki premijer Bohuslav Sobotka prozvao je Njemačku da je potaknula ilegalnu imigraciju u Europi odlučivši otvoriti vrata izbjeglicama. "Njemačka je isprva davala prioritet humanitarnom aspektu krize, a ne sigurnosti. Morat ćemo se sučeljavati s posljedicama sve dok se ne poduzmu mjere na vanjskoj granici Europe i dok Turska ne bude ispunjavala obveze", poručio je Sobotka. Iscrpnije...

Svjetska banka: Ove godine rast hrvatskog BDP-a od 1,5%

Svjetska banka prognozira rast realnog BDP-a u Hrvatskoj za 1,5% u ovoj godini te nastavak oporavka u 2016. i 2017. godini, u prosjeku za 1,9%, rečeno je na predstavljanju redovitoga polugodišnjeg ekonomskog izvješća Svjetske banke za EU, Oporavak se temelji na jačanju domaće potražnje, izvoza i investicija, dok se nezaposlenost postupno smanjuje. Iscrpnije...

Nitko od izbjeglica ne želi u Estoniju

Nijedan izbjeglica od onih koji trebaju sudjelovati u europskom programu preseljenja nije izrazio želju nastaniti se u Estoniji, doznaje se od estonskog ministarstva unutarnjih poslova. Europska unija planirala je preseliti oko 160.000 izbjeglica. Estonija, baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, izrazila je spremnost da ih primi 550, no zasad nije stigao niti jedan, niti itko od izbjeglica želi u ovu baltičku zemlju. Iscrpnije...

Umro Licio Gelli, najmračniji lik posljednjih 80 godina Italije

"Licio Gelli je, po mnogočemu sudeći, najmračniji lik posljednjih osamdesetak godina talijanske povijesti, uz svu konkurenciju koju je imao, od Mussolinija do Riine. Gelli je višestruki špijun (talijanski do rata, američki i britanski poslije), urotnik i pučist (u Italiji i Latinskoj Americi), masonski otpadnik, lopov, umiješan u gotovo sve najmračnije i najkrvavije afere poslijeratne Italije. Na sprovod mu u srijedu nije došao praktički nitko", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

U EU stiglo milijun imigranata, 3.600 poginulo ili nestalo na putu

Broj izbjeglica i imigranata koji su kopnom i morem ove godine stigli u EU prešao je milijun, a 3600 njih na tom je putu poginulo ili nestalo, objavile su u utorak UN-ova agencija za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Polovicu izbjeglica čine Sirijci koji bježe od rata, 20% je Afganistanaca, a 7% Iračana. Oko 80% izbjeglica pristiže morskim putem u Grčku. Iscrpnije...

Hrvatska šutnja o TTIP-u

"Kad se analizira dosadašnje oskudno i rijetko komuniciranje vlade prema građanima i zainteresiranoj javnosti, nameće se zaključak kako Hrvatska nekritički promovira sporazum, bez obzira što nemaju ni približne izračune o tome kakve će efekte imati na našu ekonomiju, javni sektor, sigurnost hrane ili zaštitu okoliša. Vlada usto najavljuje kako ćemo o toj iznimno važnoj temi razgovarati nakon izrade studije utjecaja o TTIP-u na Hrvatsku, koju su bez natječaja dodijelili - korporativnim lobistima. Studentima se pak nude nagradna putovanja za pozitivne eseje o TTIP-u", piše H-alter. Iscrpnije...

Milanoviću zanimljiva ideja o zajedničkoj graničnoj straži EU-a

Hrvatski premijer Zoran Milanović složio se s idejom o uspostavi Europske granične i obalne straže, koja bi mogla biti upućena na vanjske granice EU-a čak i mimo volje zemlje na čije granice dolazi. „Mogu reći da je to zanimljiva ideja. Ako imamo Schengen u kojem je potpuna sloboda kretanja i svega onoga što život čini ljepšim i posao lakšim, onda ima logike. To je nešto što je u nastajanju, Hrvatska tu mora biti aktivno uključena. Tko zna, nadam se da nam nikad neće trebati, međutim, ajmo reći da je to ideja vrijedna razmatranja“, poručio je Milanović. Iscrpnije...

Hrvatska ima najveći pad zaposlenosti u Europi

Hrvatska je zabilježila najveći pad zaposlenosti u Europskoj uniji, otkrili su podaci Eurostata za treći kvartal ove godine. Pad zaposlenosti u Hrvatskoj iznosio je 0,6 posto, a nama najbliže po negativnom rezultatu su Portugal (pad od 0,5 posto) i Malta (0,3). Najveći kvartalni porast zaposlenosti zabilježila je Estonija (2,1 posto), a blizu je i Mađarska (0,8). Iscrpnije...

Francuska i Njemačka su se privremeno spasile, Hrvatska se prevrće preko glave

"I dok se Hrvatska prevrće preko glave poput pajaca u općoj potrazi za novom vladom bez oporbe, premijerom bez iskustva i neispitanim preobrazbama, bez ijednog dobitničkog jamstva, Francuska je odgodila Marine Le Pen, a Angela Merkel zaustavila krizu povjerenja. Nakon samoubilačke dogovorne ekonomije Hrvatska se ujedinjuje u podjednako neplodnu dogovornu politiku, praktički bez Sabora i pravog izbornog legitimiteta, u čemu su neke moćne gomilice stekle pučističko pravo na naplatu tuđih glavarina, a dosadašnji moćnici odmah počeli puzati po podu u paničnim pokušajima da zadrže bar mrvicu vlasti. Prvo su izgubili izbore, sada su izgubili čast, a kako li će tek vladati zajedno, kada ni do sada nisu znali vladati – sami", pita se Dražen Vukov Colić. Iscrpnije...

"TTIP - u službi krupnog kapitala"

"Utjecaj TTIP-a na gospodarski rast u Europi čak i prema najoptimističnijim predviđanjima koje citira Komisija dosežu ekvivalent dodatne šalice kave za svakog građanina na tjednoj razini. Smisao naglašavanja argumenta o poslovima i rastu jest umanjivanje socijalnih i okolišnih rizika koji proizlaze iz regulatorne konvergencije, nužne da bi se ostvarile ovakve najave. Neznatna dobit od TTIP-a će biti rezultat micanja ostalih barijera, pa tako i, vrlo vjerojatno, zadiranje u dio onih koji štite od socioekonomskih rizika", kaže Gabriel Siles-Brügge sa Sveučilišta u Manchesteru, autor jedne od analiza koje pokazuju da je Transatlantski trgovinski i investicijski sporazum utemeljen na nerealnim premisama. Iscrpnije...

Lagarde ide na sud zbog umiješanosti u aferu tešku 400 milijuna dolara

Direktorica MMF-a Christine Lagarde morat će pred sud u Francuskoj zbog umiješanosti u "aferu Tapie" i uloge u isplati 400 milijuna eura kontroverznom biznismenu 2008. godine. Bernard Tapie je pod istragom već nekoliko godina zbog slučaja u kojem mu je država Francuska isplatila više od 400 milijuna eura u ime odštete zbog navodne loše procjene njegovog udjela u tvrtki Adidas od strane nekada najveće francuske banke 1993. godine. Biznismen je 2007. godine podržao Sarkozyja na izborima, a samo godinu kasnije Sarkozyjeva ministrica Lagard umiješala se u slučaj koji je trajao više od desetljeća i naložila obavezujućui arbitražu, koja je donijela Tapieu veliku odštetu. Iscrpnije...

Grčki aerodromi na poklon vjerovnicima

Davanjem 14 regionalnih aerodroma u 50-godišnju koncesiju njemačkoj kompaniji Fraport, grčka je vlada započela novi krug privatizacija koje od nje zahtijevaju međunarodni vjerovnici i institucije EU. Prema ugovoru, Fraport Grčkoj plaća 1,2 milijarde eura za ovu koncesiju uz još oko 1,4 milijarde do kraja perioda koncesije, no grčka se država istodobno obavezuje uložiti preko 4,6 milijardi eura u poboljšanje infrastrukture, zbrinjavanje viškova i porezne olakšice za njemačkog 'ulagača'. Iscrpnije...

Slovenska ograda je mnogo veće zlo od mučenja životinja

Prizori životinja koje na ogradama ugibaju u mukama djeluju više na osjećaje ljudi dok su pravi problemi mnogo veći, upozoravaju stručnjaci vezano uz slovensku žicu na granici. Mi nećemo vidjeti na stotine životinja kojima će ograda spriječiti kretanje i onemogućiti im da se hrane, traže skloništa ili da se razmnožavaju, to je mnogo veći problem, osobito za ugrožene vrste kao što su risovi, kažu. Iscrpnije...

Mlađi od 16 možda više neće smjeti koristiti Facebook, Instagram...

U novim zakonima i regulativama Europske unije mogao bi se naći i prijedlog prema kojem bi mlađima od 16 godina bilo zabranjeno koristiti popularne servise poput Facebooka i Instagrama bez dopuštenja roditelja. Američki tehnološki divovi na tu su se vijest maksimalno angažirali oko lobiranja da to ne prođe. Radi se o tome da kompanije u tom slučaju ne bi mogle raspolagati podacima mlađih od 16 godina bez izričitog dopuštenja roditelja, a ideja se temelji na zaštiti podataka. Iscrpnije...

Što (ne) dobivamo gospodarskim pojasom?

Jedan od zahtjeva Mosta jest i proglašenje Ekskluzivne ekonomske zone ili EEZ-a u Jadranu, umjesto Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, ZERP-a. “Možemo promijeniti naziv i time pridonijeti pravnoj jasnoći. Međutim, 90% odredbi koje sadrži EEZ već ZERP pokriva”, kaže stručnjak. EEZ ne bi mogao zabraniti izlov zemljama EU-a, samo neeuropskim zemljama, primjerice da Japanci žele loviti hrvatsku ribu. EEZ i ZERP su prije svega politička pitanja, piše Jutarnji. Iscrpnije...

U EU ušlo 1,3 milijuna ilegalaca; Merkel: Ovo je humanitarni imperativ

"Izbjeglička kriza stavila je europske vrijednosti na kušnju kao nikad prije. Ona nije ništa manje nego humanitarni imperativ. Izbjeglička kriza povijesni je izazov za Europu", kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel u jučerašnjem 73-minutnom govoru koji je održala na otvaranju kongresa svoje Kršćansko-demokratske unije. Kongres je najavljivan kao test za kancelarku zbog nepopularne politike prema izbjeglicama, no njezin govor popratile su 10-minutne ovacije. Istovremeno je EK objavila da je ove godine u EU ilegalno ušlo 1,3 milijuna izbjeglica. Iscrpnije...

Lobiranje u briselskim kuloarima

U Bruxellesu nije neobično da dojučerašnji predstavnici vlasti prelaze u različite savjetodavne tvrtke, tzv. think-tankove, pokazujući time da politika neskriveno brani interese profita, a ne zajedničko dobro. Za pisanje amandmana angažiraju se odvjetnička društva, a važna strategija je i suradnja političara i industrije putem foruma i putovanja, pišu Novosti. Iscrpnije...

Preuranjeno slavlje i neizvjesna klimatska budućnost

Službeno zatvaranje dvotjedne Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) prošlo je u euforičnoj atmosferi. Dugi aplauzi, čestitke i slavlje proizveli su ugođaj koja je u medijskim prezentacijama neodoljivo podsjećao na finale mjuzikla Jalta, Jalta. No postoji opravdana sumnja kako povećanje od “samo dva stupnja” neće tako lako biti dostignuto mjerama koje su predviđene, čak i ako će se svi potpisnici doista pridržavati dogovorenog, a to je tek "vrh ledenjaka" problema, piše Bilten. Iscrpnije...

Merkel želi 'drastično smanjiti' dolazak izbjeglica u Njemačku

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da želi "drastično smanjiti" broj izbjeglica koje pristižu u Njemačku, čime je napravila korak prema kompromisu s kritičarima njezine politike otvorenih vrata, a koja bi mogla ugroziti predstojeće izbore u Njemačkoj, kao i njezinu kandidaturu za novi mandat 2017. Očekuje se da će broj izbjeglica koje su pristigle u Njemačku ove godine premašiti jedan milijun. Iscrpnije...

Infografika: Život u Hrvatskoj skuplji je od prosjeka EU-a

Prema analizi Eurostata i Europske komisije prosječnih cijena 198 proizvoda i usluga u zemljama članicama pokazuje da hrvatski potrošači proizvode i usluge u pravilu plaćaju skuplje u odnosu na većinu usporedivih zemalja. To se posebno odnosi na hranu - hrvatski će kupci primjerice kruh, meso, margarin ili tjesteninu platiti nešto jeftinije od najrazvijenih zemalja Unije, ali najskuplje od kupaca naše kategorije - Bugara, Čega, Mađara, Rumunja i Poljaka. U EU-u od Hrvata lošiju kupovnu moć imaju samo Bugari i Rumunji. Iscrpnije...

Europski parlament usvojio pravila o uvozu - kukaca za hranu

Europski parlament nedavno je izglasao regulativu o takozvanoj novoj hrani, koja uređuje stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda dobivenih npr. nanotehnologijom ili inovativnim uzgojem. Novi propisi uredit će i uvoz te prodaju egzotične hrane poput kukaca i algi. "Ako građani baš žele jesti skakavce, egzotične bobice i slično, ti proizvodi moraju biti zdravstveno ispravni i sigurni, ali i odobreni po ujednačenoj proceduri. Pa tko voli nek’ izvoli”, objasnila je europarlamentarka Biljana Borzan. Iscrpnije...

Sve što trebate znati o drniškom pršutu, deliciji pod zaštitom EU-a

Prošlog tjedna Hrvatska je dobila još jednu deliciju s oznakom zemljopisnog podrijetla čiji je naziv registriran i zaštićen na EU tržištu, a riječ je o drniškom pršutu. Postoji primjerice dalmatinski pršut, istarski i krčki (dva potonja su već dobila EU certifikate). Koja je razlika među njima i kako ih razlikovati? Iscrpnije...

Bešker: Islamska država je na 200 kilometara od Italije

"Islamska Država je, neporecivo, na dvjestotinjak kilometara, doduše morskih, od Italije, a time i od EU. Naravno, ne treba očekivati da će sutra ili za mjesec dana kamioneti s crnim zastavama patrolirati ni Lampedusom, kamoli Sicilijom ili Kalabrijom, ili da će svratiti u Rim istaknuti svoj mračni barjak na obelisku ispred Svetog Petra, kako su obećali - ali još je pukovnik Gaddafi, kad mu je šunulo, raketirao talijanski teritorij. Nije tolika opasnost al-Baghdadijevo ljudstvo u Libiji, koliko totalna nespremnost Unije da se zainteresira za svoj južni bok", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

"Ako Le Pen postane predsjednica Francuske, rasturit će EU"

Nakon uspjeha na prošlogodišnjim europskim izborima, Nacionalna fronta Marine Le Pen je na regionalnim izborima u Francuskoj ostvarila još bolji rezultat, osvojivši na državnom nivou 28 posto glasova. Europski mediji upozoravaju kako Marine Le Pen neće stati sve dok ne postane predsjednica Francuske, za što ima itekako realne šanse. Le Pen grmi protiv 'njemačke Europe' i želi zatvaranje francuske ekonomije, a sve to u praksi bi predstavljalo izlazak iz EU. Kao svoj ključni politički cilj Le Pen navodi 'uspostavljanje jedinstva nacije' te 'smjenu postojećeg sustava koji je nekompetentan i odumire', piše T-Portal. Iscrpnije...

EU želi članicama oduzeti suverenitet u čuvanju granica

Europska komisija planira sljedeći tjedan predložiti ustroj nove europske vanjske straže koja bi dobila ovlasti čuvanja vanjskih granica Unije na kopnu i na moru čak i u situacijama kad zemlja članica ne želi prepustiti taj posao europskim graničarima. Postojeća europska agencija Frontex nema velike ovlasti i oslanja se na dobru volju nacionalnih vlasti, odnosno može samo koordinirati nacionalne policijske snage kad joj same države to dozvole. Iscrpnije...

Imigranti mogu obnoviti europske zemlje sa starim stanovništvom

Aktualne migracije izazivaju zabrinutost u dijelu europskih društava, ali bi mogle pomoći u revitalizaciji zemalja koje imaju negativan prirodni prirast ako te zemlje pokažu osmišljene javne politike, čulo se na simpoziju kojeg su organizirali Goethe-Institut i Francuski institut u Hrvatskoj u suradnji s Institutom za migracije i narodnosti (IMIN). "Doseljenici su potencijalni dobitak za tržište rada, koji će ovisiti od uspješnosti njihove integracije. Da bi mogli živjeti trebaju biti osposobljeni da se sami brinu za sebe i svoju obitelj", kazao je Stephan Sievert iz berlinskog Instituta za populaciju i razvoj. Iscrpnije...

EK pokrenula mjere protiv RH zbog povrede sustava azila

Europska komisija danas je donijela osam odluka o povredi prava zbog nepotpunog prenošenja i provedbe zajedničkog europskog sustava azila. Odluke se odnose na Grčku, Hrvatsku, Italiju, Maltu i Mađarsku. Službene opomene prvi su korak postupka zbog povrede prava, a nakon druge opomene Komisija može odlučiti uputiti te države članice Sudu EU. Iscrpnije...

Gašenje sisačke Željezare, simbol deindustrijalizacije Hrvatske

Talijanska tvrtka Danieli, jedna od vodećih svjetskih metalurških multinacionalki, nedavno je napravila prve jasne korake prema definitivnom gašenju nekadašnjeg sisačkog industrijskog giganta. Taj završetak jedne priče o hrvatskim tranzicijskim neuspjesima ostao je bez odgovarajuće kritičke refleksije, pogotovo o dvostrukim kriterijima EU-a. U postizbornoj obuzetosti Mostom od političkih stranka javio se samo ORaH, a izostao je i odgovor radništva, piše Bilten. Iscrpnije...

Hrvatska među zemljama s najvećim suficitom u osobnim transferima

Prema izvješću Eurostata, među državama EU-a najveći suficit u osobnim transferima lani je ostvario Portugal (3,6 milijardi eura), najveći deficit Francuska (8,9 milijardi eura), a među zemljama u kojima je zabilježen suficit nalazi se i Hrvatska (679 milijuna eura). Priljev osobnih transakcija u Hrvatskoj iznosio je 870 milijuna eura, a odljev 191 milijun eura, što je rezultiralo suficitom od 679 milijuna eura. Većina osobnih transfera sastoji se od tijeka novca koji su migranti poslali u matičnu zemlju. Iscrpnije...

Berlin uvodi iskaznice za izbjeglice i traži sve ovlasti za Frontex

Njemačka i Francuska predložile su da se Frontexu, graničnoj službi EU-a daju veće ovlasti, kako bi i bez odobrenja Atene mogla patrolirali njezinim granicama, jer Grčka ne kontrolira dolazak migranata morskim putem. Njemačka je vlada pak odobrila uvođenje osobnih iskaznica za izbjeglice kako bi bolje kontrolirala val migranata iz Sirije, Afganistana i ostalih država. Iscrpnije...

U Hrvatskoj i Rumunjskoj najveći rast BDP-a u EU

Hrvatska je u trećem tromjesečju ostvarila rast sezonski prilagođenog bruto domaćeg proizvoda za 1,3% u odnosu na prethodno tromjesečje, kada su aktivnosti uvećane 1,0%, pokazuje izvješće Eurostata. Time se svrstala u skupinu zemalja s najsnažnijim rastom u trećem tromjesečju u EU, a prva je Rumunjska s tromjesečnom stopom rasta od 1,4%. Pad aktivnosti u trećem tromjesečju zabilježile su Grčka, od 0,9%, Estonija i Finska, obje od 0,5%, te Danska, od 0,1%. Iscrpnije...

"Francuska se predala desnim zavodnicima"

Front National je pobijedio na regionalnim izborima. Frustrirani birači su se odlučili za eksperiment s ekstremnim desničarima. Njihovi politički recepti su opasnost, i to ne samo za Francusku. Ishod regionalnih izbora je opomena: Francuzi su postali slabi na desno ekstremne zavodnike i nisu im jasne posljedice njihove odluke. Osim toga ovdje je na djelu ponovno utopija: ideja budućnosti kao one zlatne prošlosti u kojoj su francuski muškarci bili ponosni, žene lijepe, a svi zajedno imućni, smatra Barbara Wesel. Iscrpnije...

Austrija na granici sa Slovenijom gradi ogradu visoku dva metra

Austrijska koalicijska vlada između socijaldemokrata i konzervativaca objavila je 13. studenoga, prije pariških napada, da će na dužini od 3,7 kilometra na granici sa Slovenijom postaviti ogradu visoku 2 metra, bez bodljikave žice. Pripremni radovi počeli su u ponedjeljak na graničnom prijelazu Spielfeld, na jugu zemlje, postavljanjem nosača. Austrijska vlada je objavila da će se ograda moći 'brzo ukloniti' i da je "sukladna Schengenu". No ova će ograda ipak biti prva takva između dviju zemalja u prostoru slobodnog kretanja, koji je jedno od najvažnijih postignuća EU-a i čija je budućnost dovedena u pitanje zbog migracijske krize i prijetnja terorističkim napadima. Iscrpnije...

EP: ISIS je već prošvercao oružje za masovno uništenje u Europu

ISIS je navodno regrutirao stručnjake s polja kemije, fizike i računalnih znanosti kako bi se protiv Zapada nastavili boriti oružjem masovnog uništenja, stoji u izvješću Europskog parlamenta. Navodi se i kako je ova teroristička organizacija već prokrijumčarila oružje masovnog uništenja u Europu. Stručnjaci strahuju kako bi ISIS mogao iskoristiti propuste europskih vlada koji se tiču međusobnog dijeljenja informacija o potencijalnim teroristima. Iscrpnije...

EU protiv slatkiša i grickalica

EU priprema regulativu kojoj je cilj smanjenje udjela transmasnih kiselina u hrani (grickalicama i slatkišima), a koje su uzročnik debljanja i raznih bolesti. Predlažu se četiri moguće opcije reguliranja udjela transmasti na tržištu EU: obvezno označavanje na deklaraciji, jedinstveno zakonsko rješenje harmonizirano među državama članicama, dobrovoljni sporazumi o ograničavanju industrijskih transmasti u prehrambenim proizvodima u EU, te razvoj EU smjernica o limitima transmasti u hrani u nacionalnim zakonodavstvima. Iscrpnije...

Češki političar pokušao ukrasti - 350 milijuna eura!?!

Švicarska policija uhitila je češkog zastupnika Europskog parlamenta i tri slovačka državljana koji su pokušavali podignuti 350 milijuna eura iz švicarske banke uz pomoć krivotvorenih dokumenata. Miloslav Ransdorf (62), komunist, stručnjak za Karla Marxa, bivši profesor filozofije koji govori desetak jezika, zastupnik u Europskom parlamentu od češkog članstva u EU 2004., s još trojicom Slovaka pokušao je podići novac u jednoj banci u Zuerichu, ali dokumenti koje su dali nisu odgovarali onome što je banka imala spremljeno. Iscrpnije...

Hrvatske građane najmanje u EU-u zabrinjavaju imigranti

Uz Portugalce i Francuze, hrvatski su građani najmanje zabrinuti od svih građana Europske unije po pitanju imigracije. Hrvate od izbjeglica više brinu nezaposlenost, socijalna nejednakost i zapošljavanje mladih, pokazao je Eurobarometar. Izbjeglice pak najviše zabrinjavaju Čehe, Talijane i Mađare, a Hrvatska je s 60-ak posto ispitanika koji podržavaju raspodjelu azilanata, financiranje i jači utjecaj Bruxellesa u europskom prosjeku. Iscrpnije...

Borzan: Uređaje namjerno proizvode tako da se ne mogu popraviti

"Problem se ne odnosi samo na mobitele. Prije se lako moglo popraviti vrata hladnjaka, ležaj perilice za rublje ili obični mikser. Danas rezervnih dijelova uopće nema na tržištu ili su im cijene nerealno visoke da bi popravak bio isplativ. Također, nacrti uređaja uopće nisu dostupni. Primjerice, neki brandovi mobilnih telefona imaju jako malo modela, i popravak bi bio vrlo jednostavno organizirati da proizvođač želi ustupiti priručnike za popravak", progovorila je u problemu u Bruxellesu danas zastupnica Biljana Borzan. Iscrpnije...

Mate Rimac na popisu 28 najutjecajnijih ljudi u EU-u

Portal Politico uvrstio je hrvatskog investitora i poduzetnika Matu Rimca na svoj prvi godišnji popis od 28 osoba u 28 članica EU-a koje imaju veliki utjecaj u svom području djelovanja i koje su kadre mijenjati europske politike. "Dovoljno je teško poremetiti automobilsku industriju automobilom na električni pogon i kad ste Elon Musk, milijarder iz Silicijske doline s velikim resursima, moćnim vezama i s vrhunskim svjetskim dizajnerima i znanstvenicima. Ali, napraviti to iz Hrvatske, male europske zemlje s ograničenim industrijskim pedigreom?", stoji u objašnjenju izbora. Iscrpnije...

Haag traži uhićenje Šešeljevih odvjetnika zbog potkupljivanja svjedoka

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) javno je obznanio uhidbene naloge za dvojicu odvjetnika Vojislava Šešelja i njemu bliske osobe pod optužbom potkupljivanja svjedoka. Odvjetnici Petar Jojić, Vjerica Radeta i Jovo Ostojić optuženi su za nepoštivanje suda pod sumnjom da su prijetili, zastrašivali i podmićivali dvojicu svjedoka. Ti su nalozi tajno predani još u siječnju ove godine, no kako su ih beogradske vlasti ignorirale, ICTY ih je odlučio objaviti. Iscrpnije...

Objavljuje se Hitlerov 'Mein Kampf', prvi put od 2. svjetskog rata

Prvi put od Drugog svjetskog rata, knjiga nacističkog lidera Adolfa Hitlera 'Mein Kampf' ('Moja borba') bit će objavljena u Njemačkoj, u izdanju uz komentare i objašnjenja, priopćeno je iz Instituta za modernu povijest u Münchenu. Direktor Instituta Andreas Wirsching rekao je da će se knjiga pojaviti u knjižarama između 8. i 11. siječnja. Knjiga će, pored Hitlerovog teksta, sadržavati i oko 3.500 komentara i objašnjenja. Cijena će iznositi 59 eura. Prvo izdanje 'Hitler, Moja borba - Izdanje s kritikom' bit će ograničeno na 3.500 do 4.000 kopija. Wirsching ističe da je cilj ponovnog objavljivanja teksta "razbijanje mita" koji okružuje knjigu koju je nacistički lider napisao 1924. godine u zatvoru, dok je služio kaznu za pokušaj puča. Iscrpnije...

Cikloturizam Europi godišnje donosi 44 milijarde eura

Cikloturizam europskoj ekonomiji pridonosi oko 44 milijardi eura godišnje, što je slično sektoru kružnih putovanja brodovima ili 'cruisinga', a također je to sektor koji dosta zapošljava, samo u Europi oko pola milijuna ljudi, rečeno je prošli tjedan u Zagrebu na sastanku o razvoju cikloturizma u Hrvatskoj. Kažu i da se na razini i uz sufinanciranje Europske unije provodi EuroVelo, projekt umrežavanja cikloturističkih ruta kojom se planira uspostaviti, obilježiti i umrežiti 14 grupiranih europskih ruta ukupne dužine od oko 70 tisuća kilometara. Hrvatska se nalazi u minimalno dvije rute - mediteranskoj i baltičko-jadranskoj. Iscrpnije...

89% Europljana smatra da žene mogu raditi sve prije nego se baviti znanošću

Čak 89 posto Europljana smatra da žene imaju više afiniteta za bilo koju drugu djelatnost osim za znanost, a to uvjerenje u istoj mjeri dijele i žene i muškarci, pokazalo je istraživanje francuskog instituta OpinionWay provedeno u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. Iscrpnije...

Novi put svile: od Kine do EU za 10 dana

U kineskom gradu Sudžou prošloga je tjedna (24. i 25. studenoga) održan četvrti po redu “16+1″ samit Kine i zemalja Istočne i Središnje Europe. Naglasak na samitima stavljen je na realizaciju potencijalnih ekonomskih i trgovačkih suradnji, posebno infrastrukturnih i energetskih projekata kojima Kina nastoji osigurati što bolje trgovačke rute od Dalekog istoka do tržišta EU. Zajednički naziv ulagačkih projekata Kine – Novi put svile – transparentno ilustrira kineske namjere. Fond za realizaciju prve faze ovog projekta iznosi 40 milijardi dolara za što su sredstva osigurana putem Azijske infrastrukturno-investicijske banke, piše Bilten. Iscrpnije...

Engdahl: Rusi su ogolili SAD i njihove oligarhe... jasno je tko podržava ISIL

"Situacija je smrtonosno opasna za čovječanstvo. No, ja sam sve optimističniji jer se ljudi, posvuda, počinju gnušati beskonačnih ratova te zato što moć ‘hegemona’ opada i razvija se stvarna i otvorena alternativa na Istoku - Rusija, Kina, zemlje BRIC-a, Euroazijska ekonomska zajednica. Tamo leži naša budućnost ekonomskog rasta. Nedavna ruska intervencija u Siriji je uhvatila hegemone nespremne i razotkrila ih nagima pred svijetom, otkrila da su podržavali IS, a ne mir u Siriji", kaže nezavisni autor, novinar i istraživač geostrateških ekonomskih pitanja Frederick William Engdahl. Iscrpnije...

U krijumčarenju izbjeglica radi - 30.000 ljudi

U posljednjih 15 godina izbjeglice i migranti krijumčarima su platili vrtoglavih 16 milijardi eura, a danas u ovom "poslu" radi 30 tisuća krijumčara. "Ovo je najunosnija kriminalna aktivnost koju sam vidio. Posao uopće nije rizičan. Kad izgubite 20 kilograma kokaina, netko će to na kraju morati platiti - novcem ili životom. A kad nakrcate čamac ljudima, novac se prikupi unaprijed. Ako čamac potone i 200 ljudi se utopi, novac neće biti izgubljen", kaže Calogero Ferrara, tužitelj u Palermu. "Vidimo sve više olupina brodova, sve više ljudi i djece umire. Krijumčarenje je oduvijek bilo kriminalna aktivnost, ali ovo je ubijanje ljudi", ističe Antonio Guterres, visoki predstavnik UN-a za izbjeglice. Iscrpnije...

Dogovor: Turska će zadržati izbjeglice i od EU dobiti 3 milijarde eura

Čelnici EU-a i Turske postigli su jučer sporazum o akcijskom planu prema kojem će Ankara dobiti financijsku pomoć od tri milijarde eura, a zauzvrat će pomoći zaustavljanju izbjegličkog i migrantskog vala prema Europi. S obzirom da je u Turskoj oko 2 milijuna izbjeglica, ispada da će dobiti tisuću do tisuću i pol eura po izbjeglici. Dogovor uključuje i oživljavanje turskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. Iscrpnije...

'Ako ne želite primati izbjeglice, Turskoj ćete platiti tri milijarde eura'

Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je da europske zemlje ne moraju primati izbjeglice ako ne žele, ali da onda moraju platiti Turskoj 3 milijarde eura. Naime, prema dogovoru s EU, Turska bi u iduće dvije godine trebala dobiti taj iznos iz zajedničke blagajne Europske unije. Ova Merkeličina poruka nije naišla na pozitivan odjek među zemljama članicama. Iscrpnije...

Hrvatska daje Turskoj 7,4 milijuna eura za zbrinjavanje izbjeglica

Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupih pregovora s mrtve točke. Akcijski plan predviđa tri milijarde eura pomoći Turskoj, od čega bi 500 milijuna eura išlo iz europskog proračuna, a ostatak bi trebale osigurati zemlje članice. One bi trebale uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka. Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplaliti nešto manje od 7,4 milijuna eura. Iscrpnije...

U deset godina u EU je propao svaki četvrti farmer

U 10 godina u Europskoj uniji poljoprivredom se prestao baviti svaki četvrti farmer, najnoviji su podaci Eurostata, vezanih za strukturu europske poljoprivrede. U 2013. u EU je, naime, bilo 10,8 milijuna farmi, gotovo 3 milijuna ili 27 posto manje nego 2003., dok je broj obrađenih poljoprivrednih hektara ostao gotovo isti – 174,6 milijuna, 5 ha više po farmi. Iscrpnije...

"Hrvatska na tanjuru, Slovenija u čaši, Srbija na meniju"

"Kako će to Zagreb uvjeriti beogradske čelnike da okrenu leđa Rusiji i sve svoje snage usmjere na pristupanje EU, te da u istom pravcu usmjere i svoje sunarodnjake u BiH, što je zasigurno jedan od glavnih motiva sazivanja zagrebačkog sastanka, kada je upravo Zagreb potencijalno najveća prepreka na putu Srbije u EU?", komentira Novi list zagrebački summit procesa Brdo-Brijuni. Iscrpnije...

Osuđeni pirat morao dijeliti snimiti i dijeliti video o štetnosti piratstva

Osuđenom češkom piratu određena je neobična kazna. Muškarcu, za kojeg se zna samo da se zove Jakub F., rečeno je da će biti pošteđen ogromne novčane kazne i zatvora ako će film, u kojem će u lošem svjetlu prikazati piratstvo, na YouTubeu biti pregledan više od 200.000 puta. Na Jakubovu sreću, u samo nekoliko dana film je pregledan dvostruko više puta. Iscrpnije...

Google uklonio 2.994 objava u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je zatraženo uklanjanje ukupno 11,396 linkova točnije URL-ova u sklopu takozvanog prava na zaborav, a ukupan broj zahtjeva koje je Google primio iz Hrvatske jest 3.648. Nakon procjene 31,5 posto linkova na sadržaj je maknuto, odnosno njih 2.994. Googleovo pravo na zaborav, odnosno, brisanje rezultata pretraživanja koje je moguće samo u Europi uvedeno je u svibnju ove godine. Naime, Europski sud odlučio je da korisnici mogu tražiti micanje linkova na nepoželjan sadržaj u novinskim člancima, sudskim presudama, i ostalim dokumentima koji se pojavljuju kada upišete ime osobe u Googleovu tražilicu. Iscrpnije...

Europski parlament izglasao više kontrole, a manje privatnosti građana

Europski parlament izglasao je u srijedu 25. studenog izvješće o prevenciji radikalizacije i novačenja europskih građana u terorističke organizacije. Na prvi pogled, sudeći prema nazivu, moglo bi se pogrešno zaključiti kako se radi o sasvim benignom birokratskom dokumentu koji bi lako mogao biti rezultatom demokratskog konsenzusa. No, zapravo radi se o dokumentu koji je sadržajem i značenjem nalik američkim protuterorističkim zakonima. Njime se pod strahom od "terorizma" zapravo omogućuje sve veća kontrola i nadgledanje društvenih aktivnosti ali i narušavanje privatnosti građana slično američkom narušavanju građanskih sloboda stanovnika te zemlje, piše Bilten. Iscrpnije...

Prvenstvo Europe u krađi bicikala

U Europi kradljivci bicikala česta su pojava. Ekipa s Welovecycling.com organizirala je "prvenstvo u krađi bicikala" u tri europska grada, kako bi vidjeli koliko je lopovima vremena potrebno kako bi otuđili bicikl. Na frekventna mjesta u Amsterdamu, Rimu i Pragu postavili su bicikl više kvalitete - i nisu ih zaključali. Rekorder je bio Amsterdam u kojem je lopovima trebalo samo 22 minute da ukradu parkirani bicikl, slijedi Rim u kojem im je trebalo 67, a Prag je ispao "najpošteniji" jer bicikl uopće nije ukraden. Svaki bicikl bio je opremljen bombom u boji koja se aktivirala čim je ukraden, a brass-trojac popratio bi čin krađe prigodnim fanfarama (video). Iscrpnije...

Strasbourg podržao odluku francuskog suda o zabrani nošenja marame na poslu

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu je podupro odluku francuskog suda da muslimanskoj socijalnoj radnici ne produlji ugovor o radu zbog nošenja vela na radnom mjestu u javnoj ustanovi. Francuski sudovi presudili su da nošenjem vela na javnom mjestu socijalna radnica u bolnici "napadno pokazuje svoju vjeru što je nespojivo s neutralnošću na koju se obvezuju zaposlenici javnih služba u obavljanju svoje dužnosti". ESLJP je zaključio da francuske vlasti mogu zalaziti u područje ustavom zajamčenih sloboda na izražavanje vjerske pripadnosti radi očuvanja ustavnog načela sekularizma. Iscrpnije...

Najveća nejednakost na svijetu vlada na jugu EU

Najveća nejednakost u razvijenom svijetu vlada u krizom poharanim južnim članicama EU, objavila je banka Morgan Stanley u novom izvještaju o održivoj ekonomiji. Najgore je stanje u Portugalu, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj, a iza juga Europe slijedi SAD. Rast gospodarstva u Kini i Indiji smanjio je nejednakost u globalu, ali je nejednakost pojedinaca narasla. Iscrpnije...

Švedska odustaje od politike otvorenih vrata prema izbjeglicama

Švedski premijer Stefan Löfven najavio je oštar preokret u švedskoj politici prema izbjeglicama: od travnja sljedeće godine izbjeglice će moći dobiti samo privremene boravišne dozvole, a prava da dovedu i obitelji bit će srezana. "Prilagođavamo švedsko zakonodavstvo na način da više ljudi zatraži azil u drugim zemljama. Treba nam predah", rekao je Löftven izrazivši žaljenje zbog situacije i zamjerio EU-u što nije ravnomjernije rasporedio teret. Predstavnica Zelenih u švedskoj vladi Åsa Romson čak je i zaplakala pri objavi. Iscrpnije...

Britanci i Hrvati žive u kućama, svaki drugi Nijemac je podstanar

Oko 60% stanovnika EU stanuje u kućama, a njih 70% vlasnici su kuće ili stana u kojem žive. Građani Hrvatske znatno nadilaze oba prosjeka. Čak 80,8% njih živi u kućama, čime su se svrstali na drugo mjesto u Uniji iza Ujedinjene Kraljevine (84,7%). Najviše podstanara ima Njemačka, gdje samo 52,5% građana živi u vlastitu prostoru. Iscrpnije...

U Belgiji uhitili terorista povezanog s napadima u Parizu

Belgijsko tužiteljstvo objavilo je da su jednu od osoba uhićenih u velikoj policijskoj operaciji izvedenoj u nedjelju kazneno prijavili zbog povezanosti s terorističkim napadima na Pariz. Zasad nije poznato ime te osobe, kao ni kakvu je ulogu odigrala u napadima u Parizu. Bruxelles i daje ostaje pod opsadom uz četvrti stupanj uzbune. Pariška policija pak pronašla je eksplozivni pojas bez detonatora u smeću u pariškom predgrađu Montrougeu, a pretpostavlja se da je pripadao Salahu Abdeslamu. Iscrpnije...

Zdrava čokolada uskoro će se proizvoditi u obliku tableta

Uskoro će doći do novog načina konzumiranja čokolade, koja će postati zdrava, nekalorična i dobra za srce, ali je neće više biti zabavno jesti jer će se proizvoditi u obliku tableta. Naime, ekstrakt kakaa, flavanol, po brojnim znanstvenim istraživanjima poboljšava cirkulaciju i pomaže zdravlju srca. Stoga dio proizvođača slatkiša želi upotpuniti proizvodnju dodacima prehrani koji uključuju flavanole, a tablete su već odobrile europske zdravstvene vlasti. Iscrpnije...

Izbjeglica blokiran na makedonskoj granici u prosvjed si - zašio usta

Marokanci, Iranci i Pakistanci na grčkoj sjevernoj granici s Makedonijom blokirali su danas željeznički promet i zatražili da ih se pusti u zapadnu Europu nakon što je pokrenuta politika "filtriranja" migranata (propuštaju samo one iz Sirije, Iraka i Afganistana). Jedan Iranac, koji je proglasio štrajk glađu, skinuo se do struka i zašio si usne te sjeo ispred kordona makedonske interventne policije. N1 javlja da si je nekoliko izbjeglica zašilo usto. Iscrpnije...

1.000 izbjeglica zaustavljeno na granici s Grčkom, Makedonija upozorava na incidente

Makedonija je u nedjelju upozorila na opasnosti od incidenta na svojoj granici s Grčkom, gdje je blokirano više od tisuću ekonomskih migranata nakon odluke da se prolazak ograniči samo na izbjeglice iz ratom zahvaćenih zemalja. “Kontrolno mjesto blizu Gevgelije postaje usko grlo za prolazak migranata i izbjeglica. Sigurnosne opasnosti rastu. Postoji velika opasnost izbijanja incidenata između izbjeglica i migranata, ali i između migranata i snaga reda, kao i između migranata i lokalnog stanovništva", rekao je makedonski predsjednik Gjorge Ivanov nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Iscrpnije...

Bruxelles: U tijeku više akcija policije, građani ne smiju na prozore

U nekoliko kvartova u Bruxellesu u nedjelju navečer započele su protuterorističke policijske akcije, javljaju tamošnji mediji. Tako je u središtu grada zatvorena ulica Rule du Midi, javljaju na Twitteru oni koji su se zatekli na mjestu događaja. Snage sigurnosti ispraznile su jedan restoran, a prema riječima nekih očevidaca blokiran je i tamošnji Radisson Blue hotel. Ovo se dogodilo svega sat vremena nakon što je belgijski premijer Charles Michael potvrdio prijetnje od mogućih terorističkih napada. Građani su zamoljeni da se udalje od prozora. Iscrpnije...

Plan u tri koraka kako slomiti Islamsku državu

Bivši šef Britanske kraljevske mornarice, Lord West, tvrdi kako se Islamska država može 'slomiti' u tri koraka. U obračunu s Islamskom državom prvi su na listi prioriteta i dalje zračni udari. S obzirom da IS trenutno premješta svoje zapovjedništvo iz Raqqe u Mosul kako bi izbjegli bombardiranje, korak broj dva je upravo - Mosul. I treći korak je Raqqua. Grad u kojem je donedavno bilo stacionirano oko 20 tisuća vojnika i zapovjedništvo Islamske države. Iscrpnije...

Veliki anti-ISIL front jedini je način da se spriječi nagli ponor

"Ideologija ISIL-a rasplamsati će se u trenutku kada joj Europa odgovori istom mjerom, kada se počne progoniti muslimane samo zbog toga što su muslimani. Na to računaju jer tada će napokon moći pokrenuti i regrutaciju iz one daleko najveće skupine muslimana, umjerene i sekularne. 26. studenog Hollande dolazi u Moskvu gdje će se sastati s Putinom kako bi razgovarali o formiranju velike koalicije za borbu protiv ISIL-a. Velika koalicija je sada nužna, a ona mora uključivati i sve one aktere koje bi Europi do nedavno bilo nezamislivo vidjeti na istoj strani. Govorimo o svim akterima koji su spremni boriti se protiv ISIL-a: Kurdi, iračka i sirijska vojska, šijitske paramilitarne skupine, Rusija, Iran, palestinske frakcije, sekularne militantne skupine...", piše Advance.hr. Iscrpnije...

Slavenka Drakulić: Dogodilo se izjednačavanje izbjeglica i terorista

"Dogodilo se i ono na što su svi razumni upozoravali da se ne bi smjelo dogoditi, naime izjednačavanje izbjeglica i terorista. Nije važno što ti ljudi i sami bježe od terora. Nema veze što je većina terorističkih činova (London, Pariz, Kopenhagen) djelo domaćih jihadista, neovisno o asimilacijskom ili integracijskom načinu života. Sigurno, i među izbjeglicama ima sumnjivaca. Ali reakcija građana je sumnja u sve koji su drugačiji, a izbjeglice su naravno najpogodnije. Kad zavlada iracionalnost i prevladaju osjećaji, uzaludno je apelirati na razlikovanje", piše Slavenka Drakulić. Iscrpnije...

26 milijuna djece u EU u riziku od siromaštva

Prošle je godine u Europskoj uniji 26 milijuna djece bilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je bilo 27,7% djece unutar EU. Najveći rizik od siromaštva je u Rumunjskoj (51%), Bugarskoj (45,2%) i Mađarskoj (41,4%), dok je najmanji u Danskoj (14,5%), Finskoj (15,6%) i Švedskoj (16,7%). U Estoniji, Grčkoj i Italiji postotak djece koja u prehrani nemaju meso, piletinu ili ribu svakog drugog dana udvostručen je od 2008. godine. Iscrpnije...

Europska unija ušla u rat, što to znači za Hrvatsku?

Budući da je na zahtjev terorističkim napadima zahvaćene Francuske prvi put aktiviran članak 42. stavak 7. Ugovora o EU-u, kojim je Europska unija danas pristupila ratu, iz MORH-a poručuju kako navedeni članak propisuje državama članicama "obvezu pružanja potpore i pomoći svim sredstvima koja im stoje na raspolaganju", no naglašavaju da to za Hrvatsku nije automatski ulazak u rat i da Francuska sada još uvijek ništa ne traži od Hrvatske. Napominju i kako aktiviranje članka ne predviđa pokretanje operacije u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Iscrpnije...

Stroža EU pravila za oružje, čak i signalne pištolje

Europska komisija je predložila pravila kojima bi se otežala kupnja vatrenog oružja, ali i pojačao nadzor nad nabavkom i posjedovanjem, uključujući i onog oružja koje se smatra trajno onesposobljenim za uporabu. Prema prijedlogu, određene vrste poluautomatskog oružja privatne osobe neće moći posjedovati ni pod kojim uvjetima. Jednako tako, civilima neće biti dozvoljeno posjedovanje ni deaktiviranog automatskog ili vojnog oružja.. U Komisijin prijedlog uključena su i oružja poput signalnih pištolja i pištolja kojima se označava start utrka jer u Bruxellesu procjenjuju da postoji rizik od njihovog pretvaranja u ubojita sredstva. Iscrpnije...

Na popisu ključnih energetskih projekata od EU interesa pet hrvatskih

Europska komisija objavila je danas popis 195 ključnih energetskih infrastrukturnih projekata od zajedničkog interesa, među kojima je pet hrvatskih. To su elektroenergetska interkonekcija Hrvatska-Mađarska-Slovenija odnosno Žerjavenec/Heviz i Cirkovice; izgradnja LNG terminala na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica; plinska interkonekcija između Hrvatske i Slovenije (Lučko-Zabok-Rogatec); obnova, nadogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta Jadranskog naftovoda te razvoj pametne mreže odnosno projekt Sinco.grid (Slovenija/Hrvatska). Iscrpnije...

Financiranje iz EU fondova: Online tečaj voditelj EU projekata u Hrvatskoj

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorena je mogućnost za financiranje iz EU fondova no pisanje projekta je složen proces koji zahtijeva poznavanje EU zakona i preciznost. Iskoristite priliku - 72% popusta na online tečaj EU Funds Project Manager gdje ćete upoznati institucije uključene u projekte, naučiti razlikovati vrste fondova, procjenjivati opće ciljeve, svrhu i rezultate projekata, izraditi prijedlog i skicirati projekte, izvesti evaluaciju projekata i primjeniti zakonska pravila. Iscrpnije...

Hoće li naoružani zaštitari čuvati koncerte i u Hrvatskoj?

"Sada će se sigurno morati povećati razina sigurnosti na svim koncertima u većim europskim gradovima i moja je pretpostavka da će se na velikim koncertnim događajima morati uključiti i naoružano osiguranje", kaže Zoran Marić, direktor INmusic festivala čija je tvrtka trebala za dva tjedna organizirati i hrvatski koncert grupe Eagles of Death Metal. "Svim većim europskim centrima sigurno će biti nametnuti naoružani zaštitari ili čak i osiguranje policije... Ako ćemo ići s logikom straha, to su igre bez granica. Možemo se onda ugledati i na Kolumbiju gdje sve veće događaje s puno ljudi osigurava vojska", kaže Mate Škugor iz Žednog uha. Iscrpnije...

Francuska mobilizirala 115 tisuća policajaca i vojnika

Francuski ministar unutarnjih poslova objavio je kako je policija noćas obavila 130 pretraga. Većina napadača otprije im je bila poznata, a otkrio je kako su obavještajne službe dosad identificirale 10 i pol tisuća radikala. Rekao je i kako je nakon napada mobilizirano 115 tisuća policajaca i vojnika kako bi građanima pružili sigurnost. Teroristi tzv. Islamske države zaprijetili su novim napadima te istaknuli kako neće biti pošteđeni ni Washington i Rim. Belgija je nakon sastanka nacionalnog Vijeća sigurnosti povisila procjene o mogućem terorističkom napadu, pa je otkazana i prijateljska nogometna utakmica između Belgije i Španjolske na kojoj se trebalo okupiti 50 tisuća ljudi. Iscrpnije...

Rusija i Francuska u osvetničkim napadima - bombardirali Raqqu

Rusija je počela s intenziviranjem broja napada u Siriji i uoči bombardiranja izvijestila je Washington da će koristiti strateške bombardere i krstareće rakete s brodova. Rusija je danas podržala Francusku zračnim udarima na položaje Islamske države u Raqqi. Rusi su najavili intenzivniju borbu protiv terorizma nakon što je potvrđeno da su teroristi odgovorni za pad njihovog putničkog aviona na Sinaju u listopadu. I Francuzi su napali Raqqu, tkđ. nakon prethodnog udarca - terorističkih napada na Pariz. Iscrpnije...

Hrvatski školarci slabije jezično i matematički pismeni od vršnjaka iz EU

U Europi danas školu prije vremena napusti više od 11% učenika, a cilj je EU do 2020. taj udio spustiti na 10%. Hrvatska je već sada najbolja u EU sa samo 3,7% učenika koji ne završe srednju školu. S udjelom od 70% srednjoškolaca koji upišu fakultet prednjačimo nad većinom europskih država, no u roku uspije diplomirati oko 20% studenata, a ukupno njih 40-tak posto. S druge strane školarci su nam slabije jezično, matematički i prirodoslovno pismeni od prosjeka Europe. Iscrpnije...

Njemački obavještajac: Islamisti pristupaju izbjeglicama u prihvatnim centrima

Dok njemačka policija trenutačno provodi provjere putovnica na graničnim prijelazima i u pograničnim područjima, vjeruje se da tisuće izbjeglica dolaze u zemlju bez ikakvih provjera. Čelnik njemačke obavještajne službe BfV Hans-Georg Maassen je kazao da je izbjeglička ruta iz Sirije i Iraka za Tursku, Grčku i na sjever preko balkanskih zemalja krajnje opasna. "Bilo bi rizično i netipično da osobe koje imaju borbenu misiju dođu iz Turske na grčke otoke u čamcu smrti. No, radikalni islamisti u Njemačkoj mogli bi pokušati unovačiti mlade migrante u prihvatnim centrima. Već znamo za više od stotinu slučajeva novačenja", kazao je Maassen. Iscrpnije...

Francuzi žestoko napali ISIS u Siriji

Francuzi su napali neslužbeni glavni grad Islamske države Raqqu - u napadu je 10 borbenih aviona s 20-ak bombi uništilo zapovjedni i kontrolni centar, džihadistički centar za regrutaciju, skladište streljiva i kamp za treniranje boraca, izvijestilo je francusko ministarstvo unutarnjih poslova. Napad je izveden u koordinaciji s američkim snagama. Četiri francuska dužnosnika potvrdila su AP-u da je policija ispitala i pustila bjegunca Saleha Abdeslama nekoliko sati nakon napada u Parizu, a sad ga opet traže kao osumnjičenog za napad u dvorani Bataclan. Iscrpnije...

Francuski stručnjak za protuterorizam: Naši najcrnji dani tek su pred nama

"Postali smo neprijatelj broj jedan Islamske Države. Potpuno je jasno da smo vrlo ranjivi zbog svoje geografske pozicije, zbog lakoće ulaska na naš teritorij za džihadiste s europskog tla. Naši najcrnji dani tek su pred nama. Pravi rat koji ISIS želi započeti na našem teritoriju nije još ni počeo", kaže za Guardian Marc Trevidic, francuski stručnjak za protuterorizam. Francuske obavještajne službe prate sva sumnjiva kretanja prema zemljama u kojima djeluje ISIS. Vjeruje se da je više od 1.500 francuskih državljana otišlo u Siriju ili Irak, a 150 ih se vratilo. Popis sumnjivih osoba broji više od 11.000 imena. Iscrpnije...

Prsluke s bombama korištene u Parizu rijetki znaju napraviti

Prsluci s eksplozivima koje su koristili napadači tijekom krvavog masakra u Parizu napravile su ruke vrlo vještog profesionalca koji bi i dalje mogao harati Europom, vjeruju sigurnosni i obavještajni stručnjaci. "Ti prsluci nisu doneseni iz Sirije, jer što se više pomiču, rizici su sve veći. Lako je moguće da je osoba koja ih je načinila ovdje, u Francuskoj ili Europi, jedan ili više njih koji su to učili raditi na područjima koja kontroliraju militanti. Specijalist za eksplozive je prevrijedan, zbog čega nikada ne sudjeluje u napadima. Što ujedno znači da je on ovdje negdje i dalje prisutan", rekao je Alain Chouet, bivši direktor francuske obavještajne agencije DGSE. Iscrpnije...

Svijet F1 uz Pariz: Rosbergu pobjeda u Brazilu, šutnja umjesto slavlja

Njemački vozač Nico Rosberg u Mercedesu pobjednik je utrke za Veliku nagradu Brazila u Sao Paolu, pretposljednje utrke sezone. Rosberg je potvrdio je i konačno drugo mjesto u prvenstvu te dominaciju Mercedesa. Lewis Hamilton je već mjesec dana prvak, te vodi s 363 boda. Zbog tragedije u Parizu nitko nije pretjerano slavio. Uoči utrke na Interlagosu minutom šutnje odana je počast žrtvama terorističkog napada, a piloti su zajedno prošli stazom u kamionu s izvješenom zastavom Francuske, urešene crnim florom. Iscrpnije...

Njemački plakati u Kabulu: "Odlazite iz Afganistana: jeste li sigurni?"

Njemačka je u Afganistanu pokrenula kampanju odvraćanja izbjeglica od toga da plaćaju kriminalcima za organizaciju dugog i često fatalnog putovanja. U Kabulu su postavljena dva plakata s porukom na darijskom i paštunskom jeziku, dvama glavnim jezicima u Afganistanu, "Odlazite iz Afganistana: jeste li sigurni?" Na plakatima je i poveznica sa stranicom "Njemačka u Afganistanu" na Facebooku na kojoj su, između ostaloga, informacije o migracijskim zakonima. "Ne vjerujte glasinama i lažnim informacijama koje namjerno šire trgovci ljudima o navodno laganom putu do Njemačke i ugodnom životu u Njemačkoj", stoji u najnovijoj poruci. Iscrpnije...

Ostojić: Terorizam prijeti svima

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić gostujući u Dnevniku potvrdio je da je jedan od napadača iz Pariza registriran u izbjegličkom centru u Opatovcu. "Na poziv francuske policije Hrvatska je odgovorila na sva pitanja. Da je bilo ikakvih saznanja, informacija, mi bismo po njima postupili", rekao je ministar. Na pitanje mogu li hrvatski građani biti mirni, ministar je rekao kako uvijek postoji opasnost od terorističkih prijetnji jer je Hrvatska članica antiterorističke koalicije. "Svi sustavi sigurnosti dignuti su na najvišu razinu, prvenstveno radi zaštite veleposlanstava, ali i da bi se prevenirao bilo kakav sigurnosni incident", rekao je Ostojić. Iscrpnije...

Imigracija po policijskim kriterijima

"Ekonomski migranti se sada predstavljaju kao kletva, prokletstvo, iako su nekad na njih gledali kao na blagoslov. Ovo što će se sada raditi, razlikovanje izbjeglica i ekonomskih migranata, to nisu društveni, kulturalni, ni ljudskopravaški kriteriji, već isključivo policijski, i to moramo imati na umu. Kako detektirati da je netko došao iz sigurne zemlje, što sada postaje i Afganistan? To je apsurdno", kaže sociologinja Silva Mežnarić. Iscrpnije...

Nijemcima rad među najvažnijim stvarima u životu

Rad je vrlo važan u životu Nijemaca i nalazi se na drugom mjestu po važnosti, nakon obitelji i partnera, utvrđeno istraživanjem. U slučaju velikog dobitka na lutriji samo 20 posto Nijemaca dalo otkaz, pokazalo se još. Slobodno vrijeme se nalazi na trećem mjestu po važnosti, a društveni angažman na četvrtom. Iscrpnije...

"EU neće promijeniti migracijsku politiku"

"Ovi što su organizirali i izveli napade su isti oni ljudi od kojih izbjeglice bježe, a ne obrnuto. Ne miješajte izbjeglice s teroristima. Nema potreba za revidiranjem europske politike o izbjeglicama", rekao je Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije. Bavarski premijer rekao je kako je tamošnja policija tijekom rutinske provjere na cesti zaustavila čovjeka koji je u autu imao "mnogo automatskih pušaka, pištolja i revolvera" te da bi mogao biti povezan s napadima od petka. ISIS je preuzeo odgovornost za napade te poručio da su poslali osmero džihadista (sedmorica su ubijena), što bi značilo da je jedan u bijegu. Južnoafrička studentica opisala je kako je preživjela napad u dvorani Bataclan, u kojem je ubijeno 89 posjetitelja koncerta rock benda Eagles of Death Metal, praveći se sat vremena da je mrtva, ležeći u krvi pored mnogih ubijenih. Iscrpnije...

Hoće li napad u Parizu ograničiti slobodu kretanja?

Stručnjaci za sigurnost Igor Tabak i Mate Laušić kažu kako teroristički napadi utječu na slobodu kretanja, no ne vjeruju da će napad u Parizu za posljedicu imati značajnije ograničavanje ostalih sloboda u EU, kao što se dogodilo u SAD-u nakon 11. rujna 2001. godine. Iscrpnije...

Napadač iz Pariza registriran u Opatovcu

Terorist samoubojica iz Pariza blizu čijeg tijela je pronađena putovnica koja pripada migrantu koji je registriran u Grčkoj, prošao je i kroz Hrvatsku, piše Dnevnik.hr. Registriran je u kampu u Opatovcu 8. listopada, iz Hrvatske je otišao u Mađarsku pa u Austriju. 25-godišnjak je sudjelovao u napadu kod stadiona Stade de Prance. Nije bio ni u jednom Interpolovom registru, a hrvatska policija je sve podatke dostavila francuskim kolegama. Sama putovnica, čini se, lažna je. Iscrpnije...

Pariz: Ljudi su oprezno i prkosno ipak izašli na krvave ulice

Parižani su u noći užasnog masakra uspjeli pokazati i veliku količinu solidarnosti. Upotrebom hashtaga PorteOuverte, koji u prijevodu znači 'otvorena vrata', primali su ljude u svoje domove kako bi se sklonili sa prometnica. Vozači taksija nudili su besplatne vožnje, a jutro poslije ljudi su stajali u redovima kako bi dali krv koja je prijeko potrebna zbog velikog broja ozljeđenih. Unatoč upozorenjima ljudi su danas ipak izašli na ulice, javlja Guardian. Iscrpnije...

Ima li šanse za summit o klimi u Parizu za dva tjedna?

Za dva tjedna su se u Parizu trebali naći najviši predstavnici 196 zemalja svijeta i donijeti odluke koje bi trebale ublažiti katastrofalne klimatske promjene. Sada se, međutim, čini da više nema šanse čak ni da se okupe na jednom mjestu. Iako to nijedan medij nije uočio, teroristički napad u Parizu se dogodio kada su već u tijeku bile pojačane mjere sigurnosti upravo zbog očekivanog dolaska gomile najutjecajnijih ljudi svijeta u Pariz. Zatvaranje granica i ograđivanja bez djelovanja na sistemske uzroke sigurno neće riješiti problem terorizma. Što je još jedna veza terorizma i klimatskih promjena. Nikakva kamiličasta rješenja, poput ozelenjivanja kapitalizma, neće riješiti klimatski problem, a ublažiti ga može samo drastična društvena promjena, piše H-Alter. Iscrpnije...

U Parizu poginuo i Hrvat, broj ubijenih povećao se na 129

Prema posljednjim informacijama, 129 ljudi je ubijeno u terorističkom napadu u Parizu, a ozlijeđene su 352 osobe. Među poginulima je i Hrvat iz Belgije Milko Jozić, piše DH.be. Vođe zemalja članica EU izdali su zajedničku izjavu u kojoj stoji da će se protiv terorizma boriti svim potrebnim sredstvima. Iscrpnije...

Jedan je terorist gotovo ušao na utakmicu Francuske i Njemačke

Jedan od bombaša samoubojica imao je ulaznicu za utakmice između Francuske i Njemačke, ali mu je osiguranje spriječilo ulazak na Stade de France prije nego što je aktivirao bombu, objavio je Wall Street Journal. Osoba s eksplozivnim prslukom otkrivena je u 15. minuti utakmice, a kada ju je osiguranje pokušalo uhititi raznijela se. Policajac koji je potvrdio ovu priču kaže da je napadač želio aktivirati prsluk na stadionu kako bi izazvao smrtonosni stampedo. Iscrpnije...

Terorizam prijeti Euru, treba li otkazati prvenstvo?

Sigurnosno pitanje posebno je osjetljivo zbog nadolazećeg turnira koji se od 10. lipnja do 10. srpnja igra u deset francuskih gradova. London je za osiguranje Olimpijskih igara 2012. godine potrošio 600 milijuna funti. Francuzi su svoj budžet za osiguranje najvećeg nogometnog natjecanja iduće godine već podebljali nakon pokolja u redakciji tjednika Charlie Hebdo, no jasno je da je pred njima idućeg ljeta jedna od najzahtjevnijih sigurnosnih akcija u povijesti. Iscrpnije...

Je li napad u Parizu terorizam ili rat?

"Prva stvar koju valja reći je da je potpuno pogrešno napade u Parizu zvati običnim terorizmom. To je opasna zabluda. Ovdje se radilo o nekonvencionalnom obliku ratovanja, koju lako možemo promatrati kao ratni sukob, ali asimetrični. To znači da se nadmoćnog neprijatelja napada na neočekivan način i da mu se nanosi velika šteta. Druga je stvar mit da se radi o visokobučenim napadačima. Za ovakav tip napada važna je samo dobra indoktrinacija i motivacija, dok se u operativnom smislu ne može govoriti o osobitom profesionalizmu ili posebnoj obuci. Napad poput ovog u Parizu može izvršiti bilo tko", kaže sigurnosni stručnjak Dubravko Gvozdanović. Iscrpnije...

Policija identificirala trojicu terorista, Sirijca, Egipćanina te Francuza

Identificiran je jedan od terorista koji je sudjelovao u pariškom pokolju, a riječ je o francuskom državljaninu koji je živio u Parizu. Dio francuskih medija tvrdi da je uz tijelo jednog od osmero ubijenih terorista pronađena sirijska putovnica s datumom rođenja iz 1990. godine, a uz drugog, koji je navodno imao tek 15 godina, egipatska putovnica. U pariškim je bolnicama puno više ranjenih nego što se tvrdilo. Potvrđeno je da je nakon terorističkih napada u petak primljeno 300 ljudi, od čega je 80 još uvijek u kritičnom stanju tako da se očekuje da će broj mrtvih biti veći od 153. Iscrpnije...

Hollande - "ovo je čin rata!"; što to znači?

Francuski predsjednik Francois Hollande optužio je skupinu Islamsku državu da je odgovorna za niz napada počinjenih u Parizu. "Ono što se dogodilo jučer je ratni čin... Islamska država organizirana je izvana i ima domaće pomagače koje će otkriti istraga", rekao je Hollande i usto proglasio trodnevnu državnu žalost. "Važno je naglasiti da je Hollande u govoru rekao da se u ovom napadu Islamske države radi o 'činu rata', a to nije učinio slučajno ili omaškom", rekao je za T-Portal Dario Kuntić, analitičar specijaliziran za pitanja terorizma. Članak 5. Washingtonskog sporazuma kaže da oružani napad na jednu ili više zemalja članica znači oružani napad na sve članice NATO-a. Iscrpnije...

"Svjetla se gase u Europi"

Zapad mora priznati da je mnogo spominjanu borbu protiv međunarodnog terorizma godinama koristio za ostvarivanje svojih ekonomsko-financijskih interesa. Zapad mora priznati da nije učinio apsolutno ništa da bi spriječio stvaranje globalne opasnosti oličene u tzv. Islamskoj državi, dapače da je ona dobrim dijelom njegov proizvod. Strah će vladati Europom. Nesigurnost će prevladati u svijetu. Različitosti koje su nas mogle obogaćivati, pretvorit će se u nepremostive zapreke u međusobnim odnosima naroda i država. Scenarij sudnjega dana? Ne mora biti, ako se Zapad suoči s istinom o sebi i promašenosti svoje politike. Šanse za to su vrlo male, ali nisu ipak isključene, pišu Novosti. Iscrpnije...

Hollande: Francuska će zatvoriti svoje granice

Francuska će zatvoriti svoje granice, rekao je Hollande na upravo održanoj press konferenciji. Zbog višestrukih napada najavio je i proglašenje izvanrednog stanja, javlja Daily Beast. Građani Pariza pokazuju solidarnost jedni prema drugima pa nude smještaj onima koji nemaju pristup svojem domu ili koji ne žele sada prolaziti gradom. Malo prije ponoći 30-tak taoca pušteno je iz koncertne dvorane Bataclan, ostalo ih je još toliko. Policija je kazala stanovnicima Pariza da ne izlaze iz kuća, na snazi je policijski sat. Hollande je kazao i da “nema dvojbi oko toga tko se nalazi iza napada”, ali nije naveo o kome je riječ. Iscrpnije...

Merkel na udaru kritika zbog izbjeglica: Borim se za svoju viziju

Njemačka kancelarka Angela Merkel je branila svoju politiku obećavši da će se "boriti za svoju viziju" upravljanja migrantskom krizom koja je opteretila njemačke resurse i naštetila njezinoj popularnosti. Unutarnji sukobi u vladajućoj koaliciji i jednostrana odluka njezina ministra unutarnjih poslova o politici azila pobudili su nove sumnje u njezino vodstvo, iako izvori u koaliciji odbacuju nagađanja o puču.Anketa televizije ZDF pokazala je u petak da mala većina Nijemaca smatra kako Merkel loše upravlja migrantskom krizom. Iscrpnije...

Pucnjava i eksplozije u središtu Pariza, najmanje 18 mrtvih

Francuski mediji javljaju o oružanom napadu u Parizu - prema prvim informacijama muškarac je otvorio vatru iz automatskog oružja u restoranu Cambodge i ubio četvero ljudi, a BBC javlja o sve skupa 18 ubijenih. Ispred i unutar restorana ima ranjenih i mrtvih. Eksplozija je odjeknula i u kafiću u blizini Stade de France, gdje se odigravala utakmica između Francuske i Njemačke. Evakuiran je francuski predsjednik. Policija je stigla na mjesto događaja. Stižu izvješća o pucnjavi u drugim dijelovima grada. U umjetničkom centru Bataclan, napadači su sa sobom uzeli i taoce. Iscrpnije...

Finska ekonomija lošija od grčke

Finski BDP je u trećem kvartalu pao za 0.6 posto, 0.1 posto više od grčkog, pa je prema aktualnim podacima Finska najlošija ekonomija Eurozone, piše Telegraph. Nacija trpi stagnaciju već tri godine zaredom zbog čega je tamošnji ministar financija Alexander Stubb rekao da je ona "novi bolesnik Europe". Ekonomski problemi su brojni, tu su pad nacionalnog tehnološkog diva Nokije, nekonkurentna cijena rada, pad potražnje za finskom robom u Rusiji, starenje populacije, javna potrošnja koja je među najvišima u Europi... Iscrpnije...

Hrvatska mora dati 7,4 milijuna eura Turskoj za zaustavljanje izbjeglica

Europska unija od Hrvatske trazi da plati 7.387.396 eura i 46 centi Turskoj kako bi ta zemlja zaustavila izbjeglice i migrante na putu prema EU. Povrh 2,5 milijarde eura od 28 zemalja članica, još 500 milijuna eura Turskoj bi dala Europska komisija. Iscrpnije...

Prato - mala Kina u Italiji

Prato u Toskani je nekoć bio vodeći u proizvodnji skupocjene vunene robe. Ali konkurencija iz istočne Europe, Afrike, Bangladeša i naravno Kine je vršila pritisak. U stare zgrade su se uselili proizvođači tekstilne robe iz Kine. Danas otprilike svaki pet žitelj Prata navodno potječe iz Kine. Ima konflikata, počevši kod restorana, koji su mnogim Talijanima preglasni i predugo otvoreni, pa sve do ljubomore i jala prema kineskim poslovnim ljudima, koji pokazuju svoje novo bogatstvo i voze skupe automobile, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Za ogradu Slovenija ima 'tihu potporu' Njemačke i Austrije?

“Merkel je morala progutati osjećaje povijesne krivnje i obećanja da Njemačka nikada više neće zatvarati granice, a kamoli postavljati bodljikavu žicu. No sada, kad je kotač povijesti dobrano u pokretu, kako ga zaustaviti? Unija se pokazala tragično nesposobnom kontrolirati granice, bez zajedničke vanjske politike i razjedinjena partikularnim interesima. Kancelarka Merkel ipak ne može – zasad – reći: Halt! I tako je prepušteno europskoj periferiji – zasad Sloveniji – da pred imigrante stavi žicu i za sve njih odradi prljavi posao”, piše Večernji kako je Slovenija za postavljanje ograde na granici s Hrvatskom dobila podršku Zapada. Iscrpnije...

Njemačka je špijunirala francuskog ministra vanjskih poslova

Njemačka obavještajna agencija BND špijunirala je francuskog ministra vanjskih poslova Laurenta Fabiusa, kao i njemačkog diplomata Hansjoerga Habera, tvrdi berlinski Inforadio. Njemački parlamentarni odbor sastat će se kasnije danas kako bi raspravljao o temi, a dužnosnici BND-a zasad su bez komentara. Iscrpnije...

Angela Merkel neće izbjeglice vraćati u Grčku, već u Hrvatsku

Njemačka je objavila kako ponovno djeluje na osnovi Dublinskih pravila u postupcima sa sirijskim izbjeglicama, što znači da ih može vratiti u prvu državu EU-a u koju su ušli u zajednicu europskih država. „Mi smo spremni pomoći, i to dokazujemo, ali naši kapaciteti su ograničeni“, objasnio je ministar Wolfgang Schäuble. Dublinska pravila, međutim, neće se primjenjivati na Grčku. Iscrpnije...

"EU će ilegalce deportirati, a obrazovanima dati ponudu koja se ne odbija"

Europski su ministri dogovorili dramatičan novi plan rješavanja migracijske krize, otkriva britanski Telegraph koji je imao uvid u javnosti dosad nepoznat dokument. Kako piše taj list, suština plana je ponuda afričkim državama koje bi se poticalo da prime natrag barem dio od 800.000 migranata. Državama iz kojih je došao najveći broj ilegalnih doseljenika ponudila bi se novčana i druga pomoć kako bi primile dio tih ljudi natrag, a zauzvrat bi EU širom otvorila vrata tisućama afričkih studenata, liječnika i poduzetnika, odnosno "stručnjaka koji će pridonijeti društvenom razvoju". Iscrpnije...

Tusk pozvao Njemačku da učini više na osiguravanju europskih granica

“Njemačka mora biti odlučnija u izbjegličkoj krizi i učiniti više na osiguravanju europskih vanjskih granica”, rekao je predsjednik europskog vijeća Donald Tusk uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Iako je Tusk hvalio njemačko vodstvo kao najliberalnije i najtolerantnije u europskoj povijesti, pozvao je Berlin da učini više kako bi se trenutna situacija stavila pod kontrolu. Iscrpnije...

U Hrvatsku jučer ušlo 2.000 migranata, prihvatni centar prazan

Na područje Hrvatske u subotu popodne nije bilo ulaza migranata i izbjeglica, pa je prihvatni zimski tranzitni centar u Slavonskom Brodu sinoć bio prazan, izvijestio je MUP. "Tijekom prijepodneva u našu je zemlju ušlo 998 migranata, koji su dalje nastavili put prema zapadnoeuropskim državama", naveo je MUP RH na svojim internetskim stranicama. Dodali su da je od ponoći do 21 sat u Republiku Hrvatsku ušlo 2000 migranata. Iscrpnije...

Cerar: Bez europskog rješenja, branit ćemo se žicom i vojskom

U noći na subotu iz Hrvatske je u Dobovu došao samo jedan vlak - u 23.10 s 1.017 ljudi. U 6.30 stigao je drugi s njih oko 700. Zdravstvenu i humanitarnu skrb dobili su na željezničkoj postaji Dobova i u centru Dobova - Livarna. Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je da nije nacionalist nego patriot koji želi zaštititi Sloveniju od prekomjernog izbjegličkog vala ako Europa ne nađe zajedničko rješenje, pa makar i korištenjem ograde i vojske. Jedna anketa pokazuje da to podupire većina Slovenaca. Iscrpnije...

26 milijuna mladih u EU na rubu siromaštva, Hrvatska među 10 najgorih

Prema studiji Indeksa socijalne pravde u Europskoj uniji, koju je objavila zaklada Bertelsmann, u Europi je čak 26 milijuna mladih na rubu siromaštva. Mladi su, zaključuje studija, najveći gubitnici krize eurozone i slabog gospodarskog rasta EU-a. Hrvatska se, pak, nalazi među deset najgorih članica EU-a po tom pitanju. Iscrpnije...

Slovenija uvodi oštrije mjere kontrole izbjeglica na granici s Hrvatskom

Oštrije mjere kontrole na južnoj granici i smanjivanje dnevnog priljeva migranata predložili su u svojim nastupima i predsjednik Borut Pahor koji traži da se na granicu s Hrvatskom "uvede red" i čelnik desne oporbe Janez Janša koji stanje s izbjeglicama naziva kaotičnim i nekontroliranim. Prema izvorima slovenske policije, dnevni priljev migranata koji dolaze iz Hrvatske u Sloveniju zadnjih se dana smanjuje, a suradnja dviju policija i njihova komunikacija o transportima migranata je dobra. U prilog procjenama da će Slovenija ići u veće restrikcije u primanju migranata govori i informacija koju je objavila Slovenska televizija, a prema kojoj je u državu već pristiglo 125 kilometara žičane ograde za obranu "schengenske" granice. Iscrpnije...

Anonymousi u Londonu gađali policiju bocama i palili automobile

Na tisuće prosvjednika okupilo se u samom centru Londona, na velikom prosvjedu pod nazivom Marš milijun maski, koji već godinama organizira haktivistička skupina Anonymous. S bijelim maskama na licima uzvikivali su "Jedno rješenje - revolucija" i "Čije su ulice - naše ulice". Prosvjed je prvenstveno bio usmjeren na zakonske prijedloge koji jačaju ovlasti obavještajnih službi i traže od tvrtki koje nude uslugu pretraživanja interneta da pohrane i čuvaju podatke o posjećenim stranicama 12 mjeseci. Ubrzo nakon okupljanja došlo je do prvih nereda. Gađali su policajce bocama i petardama, a prema pisanju britanskih medija, zapaljen je i jedan policijski automobil. Uhićene su tri osobe, a nekoliko ih je ozlijeđeno. Iscrpnije...

Zbog krize grčka djeca imaju loše zube

Po svim indikatorima dentalnog zdravlja, Grčka je jedno od najnezdravijih mjesta u Europi. Broj Grka starijih od 16 godina koji ne odlaze zubaru premašio je deset posto. Po nedavno provedenom istraživanju grčkog saveza stomatologa dentalni problemi posebno su akutni među djecom. Više od 60 posto ukupnog broja dentalnih problema grčkih petnaestogodišnjaka ne liječi se najmanje godinu dana. A čak 87 posto petogodišnjaka koji su sudjelovali u istraživanju imaju bolesti zuba koje se uopće ne liječe. "Financijska kriza dovela je i do povećane potrošnje jeftine, jako zašećerene hrane", kažu stomatolozi. Iscrpnije...

Njemački političari suglasni - izbjeglice u geta

Vođe njemačke vladajuće koalicije - Angela Merkel (CDU), Siegmar Gabriel (SPD) i Horst Seehofer (CSU), suglasili su se o načelima ubrazanog postupka za azilante. Njemačka neće zatvoriti granicu, nego uvodi 3 do 5 posebnih objekata za prihvat izbjeglica. Oni azilanti s malim izgledima za ostanak u Njemačkoj, neće smjeti napuštati okrug u kojem borave, brže će ih vraćati kućama, a neke skupine izbjeglica još 2 godine ne smiju u Njemačku dovoditi svoje obitelji. Angela Merkel traži i bolji nadzor vanjskih granica Europske unije. Ukupan broj migranata u Njemačkoj od početka godine porastao na 758.473. Iscrpnije...

Slovenija: 200 eura globe za 1 metar prekratak razmak

Inače se slovenska prometna policija striktno drži zakona, a najnoviji primjer govori u forsiranju pravila - slovenska vozačica prekršila je zakon o pravilima cestovnog prometa skrativši dozvoljeni razmak između dva automobila za 1,1 metar, zbog čega je kažnjena s 200 eura globe. Naime, laserom je policija precizno izmjerila da se kretala brzinom od 46 kilometara na sat na razdaljini od 23,9 metara od automobila ispred njezinog, pri kojoj brzini najmanji dopušteni razmak između vozila mora iznositi 25 metara. Iscrpnije...

Jesu li u istočnoj Europi ksenofobniji nego u zapadnoj?

Novija povijest sigurno je oblikovala karakter istočne Europe, ali jesu li oni stvarno više ksenofobični ili neprijateljski raspoloženi prema migrantima od onih koji žive na Zapadu, pita se NY Times. Mađarski odnos prema migranatima je je izazvao zgražanje, ali, primjerice, oko 3.000 migranata trenutno živi u kampu u Calaisu, u sjevernoj Francuskoj, u šatorima kroz koje prolaze štakori, voda je onečišćena izmetom, a dio ih boluje od tuberkuloze. Iscrpnije...

Nijemci pokrenuli inicijativu "kupujmo balkansko"

"Otkrili smo potpuno nove mogućnosti za razvoj naših poslova" , glasi samo jedna od reakcija brojnih njemačkih gospodarstvenika koji sudjeluju u programu "Einkaufsinitiative Balkan" (Inicijativa za nabavu robe s Balkana). Inicijativa je pokrenuta kao rezultat prošlogodišnje Konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu , a njezini inicijatori su njemačko udruženje logističara i firmi za nabavku BME, Njemačka gospodarska i trgovačka komora DIHK te vlada u Berlinu. Cilj inicijative je da se direktno spoje proizvođači iz regije Zapadnog Balkana s potencijalnim kupcima, odnosno poduzećima iz Njemačke, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Prve izbjeglice stigle u Slavonski Brod, istim vlakom do Slovenije

Zimski prihvatni centar u Slavonskom Brodu primio je jutros prve izbjeglice koje su vlakom stigle iz Tovarnika. U 12.20 stigao je i vlak iz Šida. U svakom vlaku je oko 1000 ljudi smještenih u devet vagona, a iz vlaka ulaze direktno u šatore za registraciju. U kampu im je omogućen odmor i zdravstvena zaštita koju su zatražili za nekoliko male djece. Šatori i tuševi su grijani. Nakon što su registrirani, dobili su pakete s hranom i isti vlakom kojim su stigli, upućeni su dalje, prema Sloveniji. S obzirom da više nema čekanja i spavanja pod vedrim nebom kod Berkasova, ljudi dolaze u daleko boljem stanju nego prethodnih dana, javlja HRT. Iscrpnije...

Merkel: Zatvaranja njemačke granice izazvalo bi ratove na Balkanu

"Ako Njemačka zatvori granice prema Austriji, na Balkanu će doći do podjela.Ne želim biti pesimist, ali to ide brže nego što mislimo. Iz svađe nastaje sukob, a iz toga se može razviti nešto što nitko ne želi", rekla je Angela Merkel objašnjavajući stranačkoj bazi svoju politiku otvorenosti prema izbjeglicama te prije svega zašto bi bilo pogrešno, kako to traže dijelovi njezine stranke, da Njemačka zatvori granice. "Ne može Njemačka zatvoriti granicu. Hrvatska će to uvijek napraviti puno brže od Njemačke. (Neće biti) nikakvih oružanih sukoba", izjavio je pak hrvatski premijer Zoran Milanović komentirajući izjavu kancelarke Merkel, dok je srpski premijer Aleksandar Vučić rekao mi smo svi siti ratovanja na ovom prostoru. Iscrpnije...

"Migracijska će kriza trajati cijeli naraštaj"

"Oni koji govore o laganim rješenjima za problem izbjeglica mogu imati kratkotrajan promidžbeni uspjeh, no mislim da su građani dovoljno odrasli i zreli da razumiju da je posrijedi fenomen koji će trajati cijeli naraštaj... Iluzija je misliti da problem izbjeglica može nestati. Fenomen migracija koji postoji u Europi moramo zajedno rješavati. Jedini drugi način jest prebaciti drugome na leđa, gdje bi svaka zemlja pokušala prebaciti probleme svojem susjedu", izjavio je talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni. Iscrpnije...

Deutsche Telekom uvodi brzu internetsku traku

Tek nekoliko dana nakon što je Europski parlament odbacio amandmane koji određuju neutralnost interneta , Deutsche Telekom, suvlasnik i većeg broja telekoma na Balkanu, najavio je uvođenje dvotrakog interneta: brzog i sporog, pri čemu će brzu internetsku liniju imati korisnici koji će je htjeti i moći platiti. Pokusni kunić bit će start-upovi kojima će telekom ponuditi nove tarife sa “specijaliziranim internetskim servisima“. Očito je Deutsche Telekom odavno bio spreman na narušavanje neutralnosti interneta, koja vodi do novih izvora naplate, ali i kontrole prijenosa podataka. Iscrpnije...

EU fondovi: Lista zadataka za novu vladu

Iako situacija s korištenjem fondova EU u Hrvatskoj nije idealna, Grčićev je tim ipak napravio velike pomake koji su omogućili da Hrvatska započne s korištenjem Europskih strukturnih i investicijskih fondova, stoga bi njihovi nasljednici svakako trebali nastaviti tamo gdje je ova ekipa stala, ali i podići letvicu za nekoliko razina. To se posebno odnosi na kadrovska pitanja, akreditaciju, MIS sustav, procedure i evaluaciju projekata, piše Tportal. Iscrpnije...

Obama je bio u pravu, a EU u krivu u vezi s izlaskom iz recesije

"Jesam ti rekao", izjavio bi Obama Angeli Merkel na sastanku G20 da je malo nepristojniji. Godine nakon krize pokazale su koliko su SAD i UK bili u pravu što se tiče monetarne politike, a Europska unija u krivu, baš kao i nakon Velike depresije. Europska središnja banka dizala je kamatne stope umjesto da ih ruši i stvara investicijski povoljnu klimu koja bi pokrenula i potrošnju, a zatim i zaposlenost. EU je štedjela umjesto da troši, piše Guardian. Iscrpnije...

"Rusi nanjušili krv": Putin ima plan Srbiju oteti od EU?

Vladimir Putin planira iskoristiti izbjegličku krizu u Europskoj uniji da poveća utjecaj Rusije u Srbiji i odgovori je od ulaska u EU, tvrdi srpski Blic. „Ruska diplomacija je nanjušila krv. Ako Merkel kaže da je EU u krhkom stanju, a Federica Mogherini da EU prijeti raspad, zar očekujete da Moskva sjedi skrštenih ruku?“ pita se Blicov neimenovani izvor. Iscrpnije...

Rupa u zakonu: Zatvorenici napisali knjige i sada žele izaći

Izmjenom zakona od 2013. godine zatvorenicima u Rumunjskoj se za svaku knjigu, koju napišu dok su iza rešetki, kazna umanjuje za 30 dana. U namjeri da se što prije dokopaju slobode, rumunjski tajkuni i političari na veliko su se bacili u spisateljske vode, javlja Economist. Među onima koji su uzeli pero u ruke ili to tek namjeravaju, su i bivši premijer Adrain Nastase, biznismen i bivši ministar u vladi Gheorghe Copos, tajkun i političar Gigi Becali te vjerojatno najbogatiji čovjek u zemlji, Ioan Niculae. Neki od zatvorenika objavili su i po pet knjiga u samo nekoliko mjeseci. Iscrpnije...

Slovenci od EU traže 10 milijuna eura, Hrvati samo pet milijuna

Hrvatsku je izbjeglička kriza do 27. listopada, prema tvrdnjama Vlade, koštala oko 70 milijuna kuna, a od EU će za to dobiti pet milijuna eura hitne pomoći mjesečno. Kroz Hrvatsku je od sredine rujna do 27. listopada prošlo 266.265 migranata i izbjeglica pa je tako trošak prihvata svakog od njih oko 35 eura. Slovenci su učinili isto kad su izbjeglice stigli k njima, no oni su od EU zatražili 10 milijuna eura mjesečno. Srbiji je pak EU obećala pomoć od 10 milijuna eura da ove zime lakše prebrodi izbjegličku krizu. Dosad su dobili 560.000 eura. Slovenija i Srbija prikazuju veće troškove za izbjeglice od Hrvatske iako primjerice migrantima Srbi naplaćuju prijevoz od makedonske do hrvatske granice, a u Sloveniji je njihov prijevoz znatno kraći. Iscrpnije...

Koliko će Njemačku stajati izbjeglice, a koliko će zaraditi od njih?

Njemačka je za prihvat i integraciju izbjeglica u 2016. odredila budžet od šest milijardi eura, ali oprezniji tvrde da neće biti dostatno ni deset milijardi. Ipak, korist će dugoročno biti veća od uloženoga. 2012. svaki je stranac u Njemačkoj platio 3.300 eura više poreza i doprinosa nego što je od države dobio beneficija. Kako su stranci prosječno mnogo mlađi od njemačke populacije, koriste i manje mirovina te skupih zdravstvenih i socijalnih usluga. Kada bi dostigli jednaku razinu kao u Nijemaca stranci bi tijekom života po osobi uplatili 118.400 eura više poreza i pristojbi. Iscrpnije...

U Šentilju 2700 ljudi, priljev izbjeglica u Sloveniju se smanjuje

U Sloveniju je do 18 sati ušlo 4258 izbjeglica i migranata, a u Austriju ih je prešlo 5441. objavila je slovenska policija. Trenutno je u prihvatnom centru u Dobovi nešto manje od 300 izbjeglica, u Brežicama njih samo tri, a na Šentilju ispod 2700, pa se računa da će se dogovor s Hrvatskom o prevoženju migranata vlakom u Dobovu nastaviti i idućih dana jer se dinamika priljeva smanjuje, a Austrija i dalje prima migrante koji dođu u Sloveniju. Iscrpnije...

Gottstein: Prihvat je dugoročno ekonomski i društveno isplativ

"Prihvat i integracija izbjeglica je trošak u početku, ali dugoročno je ekonomski i društeno isplativ. Izbjeglice ne smijemo promatrati kao krizu, već kao izazov koji na duže razdoblje zahtijeva održivo rješenje. Izbjeglice dugoročno svojim radom i doprinosima vraćaju državi i više od onoga što je u njih početno uloženo", rekla je Margit Gottstein, državna tajnica Ministarstva integracije, obitelji, djece, mladih i žena njemačke savezne pokrajine Rhineland-Palatinate u subotu u Zagrebu na tribini "Izbjeglička kriza u Europi - realnost koja traži naš odgovor". Iscrpnije...

Europske burze idu prema najvećem skoku od 2009.

Iako su tržišta kapitala u Europi u petak zabilježila blagi rast do 0,5 posto, analitičari uglednog Bloomberga ističu kako se može očekivati da će listopad polučiti najveći rast dioničkih tržišta od 2009. Zasluge pripisuju politici Europske središnje banke koja otpušta novac na tržište, ali upitno je koliko dugo Mario Draghi može gurati tržišta prema naprijed. Ulagači su još skeptični prema dugoročnom rastu jer europske kompanije i dalje bilježe pad dobiti. Hrvatsko tržište kapitala prati europske trendove, ali znatno sporije. Crobex je tako u mjesec dana ojačao za samo 2,5 posto. Iscrpnije...

Srbija za izbjeglice obnavlja 15 starih vojarni

Za dolazak izbjeglica u Srbiji se u tajnosti priprema čak 15 vojnih objekata, uglavnom napuštenih vojarni, za prihvat migranata koji će po dogovoru s briselskog mini-samita biti raspoređeni u zemljama duž tzv. balkanske rute, kako piše neogradski dnevni list Danas. Kako je u nedjelju dogovoreno na samitu, 50 tisuća izbjeglica bit će smješteno u Grčkoj, dok će se još 50 tisuća rasporediti u ostalim državama na ruti od Grčke do Njemačke kako bi se usporio pritisak na konačnu destinaciju, tj. Njemačku. “Danas” spominje brojku od 12 tisuća izbjeglica koje će biti smještene u Srbiji. Iscrpnije...

Šefic: Smanjuje se priljev izbjeglica "balkanskom rutom"

"Trend dolaska izbjeglica u Sloveniju zadnjih je dana u padu, a pada i broj izbjeglica koji iz Grčke kreću 'balkanskom rutom' prema sjeverozapadu", kazao je Boštjan Šefic, glavni koordinator za migrante u slovenskoj vladi. U Grčku je danas po njegovim informacijama iz Turske ušlo samo 4.000 izbjeglica, a prosječan priljev izbjeglica dnevno u Sloveniji je zadnjih dana pao na manje od 8.000. Iscrpnije...

Orban: Europa je na rubu anarhije

"Tko je ovlastio europske vođe, ili neke od njih, da provode takvu vrstu politike? Ovo je demokratski kontinent. Kada je, i tko, glasao o prihvaćanju milijuna ljudi koji ilegalno ulaze u zemlju i o njihovu raspoređivanju u zemljama članicama EU-a? To što se dogodilo ugrožava europske temelje. Ako EU skrene s puta legalnosti mogla bi vrlo brzo potonuti u anarhiju ... a sada smo na samom rubu", kaže mađarski premijer Viktor Orban. Iscrpnije...

Opatovac: Ništa nam ne daju, ali neka znaju da Bog sve ovo vidi

Policija potpuno kontrolira tranzit i sve je u njezinim rukama. Radi li to dobro? Vjerojatno radi najbolje što može. Ali izbjeglička kriza nije samo operativna obaveza transporta ljudi nego i očuvanje maksimalno moguće razine ljudskog dostojanstva. Nevladine udruge i aktivisti upravo to najviše zamjeraju vlasti. Neke informacije upućuju na policijske greške koje otežavaju položaj izbjeglica, ali njih u ovoj situaciji nije lako dokazati."Jučer sam satima pješačio do ovoga kampa, umoran i mokar. Ne znam gdje su mi majka i sestra, kod njih mi je novac. Ništa nam ne daju, ali neka znaju da Bog sve ovo vidi", zaključio je izbjeglički mladić, slomljen nevoljama izbjeglištva. Iscrpnije...

"Pamet u emigraciji"

"Zašto je Mislav Togonal ovaj ponedjeljak napunio studio emisije Otvoreno prononsiranim širiteljima moralne panike i mržnje prema drugačijima, i zašto im je svojim pitanjima i potpitanjima na temu izbjegličke krize puhao u jedra?", pita se H-Alter. "S obzirom na to da je riječ o tzv. javnom servisu, ovakva razina neprofesionalnosti nedopustiva je iz više razloga. Unatoč tome što je potrebno prikazati različita mišljenja o pojedinoj problematici, davanje prostora širiteljima moralne panike koji promiču stavove o potencijalnoj ugrozi stanovništva, opasno je najviše za izbjeglice koje prevaljuju ogroman put kako bi ostvarili bolji život u Europi", kaže Sara Lalić iz Centra za mirovne studije. Iscrpnije...

Novi spor oko Slovenije i Hrvatske vodi se oko kupusa

Hrvatska od 2011. godine nastoji zaštititi sortu kupusa pod oznakom varaždinsko zelje, a proces je i službeno započeo u lipnju 2013. kada je Europskoj komisiji poslala zahtjev za registraciju. To pak smeta Sloveniju koja se protivi nakani Hrvatske jer je i sama zaštitila svoje zelje autohtonim proizvodom. Iscrpnije...

Rasprodano oružje u Austriji zbog straha od izbjeglica

Austrijanci su se naoružali rekordnom brzinom u strahu izazvanom izbjegličkom krizom - doslovce su pokupovali sve sačmarice koju su se nudile u trgovinama. Ove je godine prodano 70.000 komada oružja više nego u istom razdoblju lani i sada je 900.000 komada vatrenog oružja u austrijskim domovima. Svaki odrasli austrijski državljanin može podnijeti zahtjev za dozvolu za posjedovanje oružja, ali mora objasniti vlastima svoje razloge zbog kojih ih želi posjedovati. Pokupovane su sačmarice i puške, ali i pištolji. Zanimljivo je da su većina kupaca bile žene. Iscrpnije...

Pariz: Restorani bijesne na kuhare koji nude hranu u svojim domovima

Vlasnici restorana u Parizu bijesni su na kuhare koji su počeli priređivati večere u vlastitim domovima. Tradicionalni restorani kažu da bi ih web stranice koje stavljaju kupce u izravan kontakt s kuharima mogle upropastiti. BBC piše kako se domaća kuhinja s svježim namirnicama na ovaj način može naći za 25 eura po osobi, dok slična usluga u restoranu doseže i 80 eura. Dobro došli u svijet večera po sistemu 'ekonomije dijeljenja' ili 'underground restorana" kako ih nazivaju nezadovoljnici. Iscrpnije...

"Ponuditi ljudima dom"

"Kakva je to demokracija, kakva je to Europa, u kojoj se negostoljubivost prema ratnim stradalnicima smatra općeprihvaćenom društvenom vrlinom? Kakva je to humanost, koja jedva čeka da nevoljnici prođu i nestanu? Zašto bi bilo prirodno i samorazumljivo da Hrvatska neće, ne želi i ne mora udomiti dio ljudi koji su ostali bez doma, bez mira, bez sigurnosti i bez budućnosti? Bogat, prepotentan, dociranju drugima sklon kontinent u nekoliko se mjeseci prometnuo u zemljicu zgrčenu od straha pred kolonama ratnih bjegunaca. I zato, dok argumenata 'za' udomljavanje izbjeglica možda nema, razloga da se stidimo Europe itekako ima", piše Boris Pavelić za Novi list. Iscrpnije...

Marinko Čulić: Balkanska ruta kao europsko smetlište

"Južnoeuropske zemlje se osiromašuje istim ili sličnim mehanizmom eksploatacije kao i arapske, prvenstveno kroz jednosmjerne financijske tokove koje kontrolira evroatlanski svijet, a sada još moraju zbrinjavati i ratne izbjeglice iz arapskog svijeta. Pitanje je da li se rješenje u Siriji uopće želi. Očito ne. Da se želi, odavno bi bio pokrenut mehanizam Ujedinjenih naroda. Zemlje južnije od Mađarske kažnjava za njihovo humano ponašanje prema izbjeglicama otprilike onoliko koliko se gleda kroz prste nehumanom ponašanju Budimpešte.Orbanovi ljudski torovi dobili su prešutnu podršku, jer se očito procjenjuje, iako se ni za živu glavu ne želi priznati, da oni najefikasnije štite 'staru' Europu od arapskih izbjeglica, ali i same 'nove' Europe", piše Marinko Čulić za H-Alter. Iscrpnije...

U kojem gradu vlada najveća nejednakost?

Stanovnici londonskog East Enda organizirali su F*uck paradu u kojoj prosvjeduju protiv duboke nejednakosti koja vlada gradom: 10% najbogatijih posjeduje čak 60% nekretnina u Londonu. No London je, osim Amsterdama, jedini od 13 europskih gradova u kojima nejednakost zapravo ne raste - zato jer je oduvijek ukorijenjena. Grad koji svjedoči najvećem produbljenju jaza između bogatih i siromašnih jest Madrid. Istraživači se slažu da su za rast segregacije zaslužni globalizacija, ekonomsko restrukturiranje, povlačenje države i manjak investicija u socijalne stanove. Iscrpnije...

Bild: Njemačka će Grčkoj oprostiti 200 milijardi eura duga, jer je pred slomom

Kako navodi njemački tabloid Bild, Njemačka banka Grčkoj bi do kraja godine mogla oprostiti 200 milijardi eura duga kako bi spriječila njezinu propast. Grčki javni dug dostiže 340 milijardi dolara, što je 200% njihova BDP-a. "Grčka ekonomija je pred slomom. Potrošnja je previsoka, nema investicija. Rezovi su nužni, kao i četvrti paket pomoći. Jedini program koji bi mogao pomoći je grexit, a čak i u tom slučaju za oporavak grčke ekonomije trebat će mnogo godina", kaže Luder Gerken, ravnatelj Centra za europsku politiku. Iscrpnije...

Otvaranje tržišta šećera u EU moglo bi izazvati epidemiju debljine

Uslijed liberalizacije tržišta Europu bi uskoro mogao preplaviti jeftini šećer poput nekih vrsta fruktoze kakav je u Americi izazvao epidemiju pretilosti, upozorava British Medical Journal. Najveći pad kvalitete može se očekivati u jeftinijim prehrambenim proizvodima što znači da će se na udaru naći siromašniji građani, kojima je pristup zdravstvenim uslugama otežan. Iscrpnije...

Epidemija gluposti i slovenski Guantanamo

"Jednog dana, ako ne bude prekasno, svatko će se morati pogledati u ogledalo i reći samome sebi što je mislio, govorio i radio kada je izbjeglička kriza potresala Europu. To će biti jedino mjerilo koliko je tko od nas čovjek, jesmo li na prvom mjestu uljuđena bića i civilizirana društva", piše Branko Mijić. Iscrpnije...

Tranzitni centar u Brodu od ponedjeljka; "za 10 dana manje izbjeglica"

Zimski tranzitni centar za izbjeglice i migrante u Slavonskom Brodu s radom će početi u ponedjeljak 2. studenoga. Za to vrijeme na prostoru nekadašnjeg INA-inog skladišta u Industrijskog zoni Bjeliš užurbano se radi na pripremi svih objekata za prihvat 5000 ljudi, koliko će ih u jednome trenutku najviše moći biti u kampu Vlak iz Šida dolazit će ravno u kamp. Kamp u Opatovcu bit će zatvoren. Premijer Milanović rekao je da će se broj izbjeglica smanjiti za desetak dana, nakon izbora u Turskoj, te ponovio da Hrvatska neće postati "hot spot". Iscrpnije...

Hrvatska po diskriminaciji mladih među najgorima u EU

Gotovo 26 milijuna djece i mladih u Europi prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost zbog višegodišnje gospodarske krize, a najteža situacija je u Grčkoj, dok je Hrvatska po indeksu socijalne pravde na 22. mjestu od 28 zemalja u EU, pokazuje istraživanje njemačke Zaklade Bertelsmann.Indeks se temelji na šest pokazatelja - prevenciji siromaštva, dostupnosti obrazovanja, pristupu tržišta rada, socijalnoj koheziji i nediskriminaciji, zdravlju i međugeneracijskoj pravdi. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj je, po podacima za 2013., bilo izloženo 33,8 posto djece i mladih u dobi od 0 do 17 godina, a velikoj materijalnoj oskudici 17,6 posto. Iscrpnije...

'Logor u Brežicama sliči Guantanamu, to je sramota Europe!'

U najgledanijem političkom showu u Njemačkoj raspravljalo se o izbjegličkoj krizi i o tome hoće li se Europa pretvoriti u tvrđavu. Bila je to većinom vrlo emocionalno nabijena debata čiji je vrhunac bio kada se poznati njemački novinar i urednik u Sternu Hans-Ulrich Jörges rasplakao govoreći o onome čemu je prije koji dan svjedočio u kampu za izbjeglice u Brežicama. "Te slike me i sada progone, a vjerujem da će me još dugo progoniti. Izbjeglice ondje gube status izbjeglica i postaju zarobljenici", izjavio je Jörges koji je kamp u Brežicama usporedio i sa zloglasnim Guantanamom. Iscrpnije...

Pretilost je bolest koja počinje 'u glavi': Sve potiče na konstantno jedenje

Pretilost je bolest koja počinje 'u glavi', a epidemija pretilih u bogatim društvima zvoni na uzbunu te bi se vlade trebale žurno uključiti i poticati ljude da jedu manje, a zdravije, poruke su njemačkih stručnjaka. "Krivci za prekomjernu težinu nisu pojedinci, već društvo", rekao je Martin Wabitsch, predsjednik njemačke Udruge za proučavanje pretilosti (DAG). "Punozrnati kruh mora biti jeftiniji od bijelog kruha, jabuka mora biti jeftinija od čokolade", preporučila je Annettte Schuermann, farmakologinja s Njemačkog instituta za ljudsku prehranu i upozorila da je "konstantno jedenje" ključ problema. Iscrpnije...

Europski parlament izglasao ukidanje roaminga

Europski parlament danas je izglasao postupno ukidanje roaminga u sklopu paketa Jedinstveno europsko tržište za elektronske komunikacije. Jednake cijene telefoniranja mobitelom u cijeloj Europskoj uniji stupaju na snagu na ljeto 2017. Roaming je drastično pojeftinio u zadnjih nekoliko godina. Od 2007. je pojeftinio za oko 91 posto. "Potrošači se često žale da im je taj datum predalek, ali prijelazni period je nužan kako bi nacionalne države pripremile svoje zakonodavstvo. Dobra vijest je da u prijelaznom periodu pozivi po minuti i podatkovni promet od 1MB ne smije biti skuplji od 5 centi, a SMS maksimalno može koštati dva centa", objasnila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Iscrpnije...

Sve se više izbjeglica vraća jer im se zapadna Europa ne sviđa

Samo prošloga tjedna 50-ak iračkih Kurda koji su zatražili azil u Njemačkoj odlučili su se vratiti u svoju državu jer zapadna Europa nije ono čemu su se nadali. "Kada sam prvi puta ušao u kamp bio sam šokiran razlikom između Berlina kojeg sam imao na umu i onoga što sam ondje vidio", kaže 24-godišnji Qadir. "Gledali su me kao građanina drugog reda, nisam se osjećao poštovanim. Kada sam hodao gradom, bilo je očito da sam izbjeglica iz kampa", kaže. Qadir je u tranzitnom kampu u predgrađu Berlina izdržao dva i pol mjeseca. Vraćaju se u Siriju i izbjeglice iz logora u Jordanu i Libanonu - hladno im je, nemaju dovoljno hrane, nemaju zdravstvenu zaštitu... Iscrpnije...

"Prije nezamislivo, danas moguće - raspad europskog projekta"

Nesuglasice oko načina na koji Europa treba odgovoriti na iznenadni dolazak stotina tisuća migranata dovele su do strahova za budućnost EU-a: "Unija je međusobno podijeljena između koncepta solidarnosti i koncepta sigurnosti, a nezapamćeni priljev ljudi koji bježe pred ratom iz Sirije, Afganistana i afričkih zemalja sve snažnije utječe na političku stabilnost mnogih između 28 zemalja članica. Ono što je prije bilo nezamislivo, danas je moguće - raspad europskog projekta", ocijenio je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. Iscrpnije...

Slovenija ukida ulazak migranata preko Rigonca

Slovenija će idućih dana nastojati ukinuti ulaznu točku Rigonce kroz koju je prethodnih dana iz Hrvatske ulazilo najviše migranata kako bi od migrantskog vala rasteretila područje Brežica gdje su se migranti registrirali prije odlaska prema Austriji. Najavili su oštrije mjere kontrole migrantskog vala, ako se zemlje u okruženju ne budu držale preporuka iz Bruxellesa. Iscrpnije...

Što je Frontex, jesu li naoružani i što će točno raditi?

Frontex, europska policija, s radom je počeo prije 10 godina, sjedište ima u Poljskoj i prva je agencija sa sjedištem u jednoj od istočnoeuropskih zemalja. Manji broj pripadnika Frontexa sada će nadzirati registraciju i prihvat izbjeglica u Šidu, a već su prisutni u Krasovićima i na Bajakovu. Organizacija ima tek nešto više od 340 zaposlenih i proračun od oko 140 milijuna eura. Operacije na terenu provodi u suradnji i dragovoljnim doprinosom zemalja članica EU, pa čak i nekih nečlanica. Iscrpnije...

"Izbjeglička kriza je idealna prilika da Turska malo zapapri Europi"

S Turskom je EU u prilično škakljivim odnosima. Dobar dio članica Tursku ne želi u EU. Turska je, inače, molbu za članstvo podnijela 1987. prije 28 godina, a službeni status kandidata je dobila potkraj 1999., ali tijekom svih tih godina ispregovarano je samo jedno poglavlje. Izbjeglička kriza je zato idealna prilika da Turska zapapri Europi, jer bez nje neće moći kontrolirati ulaz migranata, osvrće se Damir Matković za HRT. Iscrpnije...

Rat protiv krijumčara ljudi ili protiv izbjeglica?

Politika azila koju provodi EU ne samo da izbjeglice prisiljava na riskantne i opasne rute, kao i na izloženost policijskoj represiji, već uspostavlja i posebna tržišta. Za početak ono navodno ilegalno, ali prilično tolerirano – tržište krijumčarenja ljudi – a zatim kao odgovor i tržište za fortifikacijsku opremu i avionske deportacije putem kojeg se javni novac prelijeva u privatne džepove. Iscrpnije...

Bruxelles: U Grčku i zapadni Balkan - 100.000 izbjeglica

Zemlje zapadnog Balkana kojom izbjeglice dolaze u Europe povećat će svoje kapacitete za prihvat izbjeglica na 100.000 ljudi, rekao je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker. Na Grčku bi otpalo 50.000, a preostalih 50.000 na ostale države, rekao je Juncker, bez preciziranja na koje. Njemačka kancelarka Angela Merkel dodala je kako će EU pomoći da se na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti stvore "zone čekanja i odmora". Jučer je u Sloveniju ušlo 15.000 izbjeglica, za što je Ljubljana poručila da "prelazi sve granice razuma jer slovenski kapaciteti nisu neograničeni". Jamal Assad, liječnik i predstavnik Sirijske nacionalne koalicije u Hrvatskoj i regiji, stanje u izbjegličkim kampovima u Dobovi i Brežicama opisuje kao "suze, bol, jad... Ovdje se ne zna tko pije, tko plaća" i dodaje kako nedostaje hrane, vode i lijekova. Beč se buni da Njemačka presporo prihvaća izbjeglice, koji u Austriji čekaju i po nekoliko dana (u Hrvatskoj po nekoliko sati). Iscrpnije...

Frontex na granici sa Srbijom, neće raditi ništa puno

Europska komisija odlučila je poslati pripadnike Frontexa, europske agencije za nadzor vanjskih granica Europske unije, na granici Hrvatske i Srbije - bit će raspoređeni u Šidu i pomagati nadzor graničnih prijelaza, detektirati ilegalne migrante i pomagati pri registraciji izbjeglica. Prihvaćen je i nacrt rezolucije u kojoj se sad, nakon inzistiranja Hrvatske, kaže da se "se slažu da će obeshrabrivati kretanje izbjeglica ili migranata do granica druge zemlje u regiji", a "politika prebacivanja izbjeglica u valovima bez obavještavanja u susjedne zemlje nije prihvatljiva". "I danas i sutra iz Hrvatske će nastaviti stizati vlakovi i autobusi s migrantima u Sloveniju. Dok se priča ne zaustavi polako u Grčkoj", rekao je Milanović (kojeg je Jean Claude Juncker dobrano izgrlio; dobro pa ga nije i francuski poljubio!). Iscrpnije...

U posljednja 24 sata u Hrvatsku je iz Srbije ušlo 11.500 izbjeglica

I dalje se očekuje veliki pritisak izbjegličkog vala iz Srbije, a od početka migracijske krize u RH je ušlo 247 282 izbjeglica, priopćio je MUP. Rijeka ljudi koji su krenuli u potragu za boljim životom najudaljenije izvore ima u Afganistanu i Iraku s jedne strane te u više afričkih država s druge, a od ukupnog broja izbjeglica koji prođu kroz Hrvatsku oko 55 posto ih je iz Sirije. Iscrpnije...

Kako su baltičke države uspješno prebrodile krizu?

Litva, Letonija i Estonija su u dvanaest godina preskočile standard Hrvatske, zadržavši javni dug na 40 posto BDP-a. Pritom zemlje Baltika imaju deficit proračuna vrlo blizu nule, što znači da država troši koliko uprihodi. Kako su to postigle? Iscrpnije...

U Njemačkoj na snagu stupio novi zakon o pravu na azil

Novi zakon o pravu na azil omogućuje ubrzano vraćanje ekonomskih migranata u zemlje iz kojih dolaze, od čega je velik dio s Balkana. "Imamo oko 190 tisuća ljudi koji moraju napustiti Njemačku", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. "Ubuduće se deportacije neće unaprijed najavljivati. Oni kojima je dan rok za napuštanje zemlje, neće više imati beneficije, primat će samo nužnu pomoć dok ne napuste zemlju." Iscrpnije...

Euro oštro pao, Europska središnja banka razmatra labaviju monetarnu politiku

Tečaj eura prema američkoj valuti potonuo je prošloga tjedna 2,9 posto, na 1,1018 dolara, najnižu razinu od početka kolovoza. Euro je oslabio i prema japanskoj valuti, za 1,3 posto, na 133,80 jena, najnižu razinu u mjesec dana. Čelnici ECB-a odlučili su na sjednici u četvrtak da ključna kamatna stopa ostaje nepromijenjena na rekordno niskoj razini od 0,05 posto, dok je predsjednik banke Mario Draghi poručio da će ECB u cijelosti provesti program kupovine imovine za 60 milijardi eura mjesečno, a mogla bi ga i produljiti nakon planiranog završetka u rujnu iduće godine. Iscrpnije...

Merkel: Mnogi koji dolaze imaju dobru radnu perspektivu

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da mnogi izbjeglice koji dolaze imaju dobru radnu perspektivu u Njemačkoj. "Nekima koji kod nas dolaze bit će jako dobro, ali postoje također mnogi koji neće imati veliku šansu na tržištu rada. Tu trebamo težiti da prije svega mlade ljude što prije zaposlimo", kazala je kancelarka Merkel. Zahtijeva brzu integraciju izbjeglica, ponajprije tečajevima njemačkog jezika. List Spiegel piše da se planira sve izbjeglice s grčkih otoka prebaciti u olimpijski kompleks u Ateni koji može primiti do 50.000 ljudi. Odatle bi ih kasnije slali u druge europske zemlje. Iscrpnije...

Merkel izbjeglice namjerava izravno prebacivati u EU

Izbjeglice treba organizirano dovoziti izravno u Europu iz Turske i s Bliskog istoka, a ne ih puštati da tumaraju preko granica. Tako bi im se olakšao put, posebice kako se približava zima, ali bi se na taj način i spriječilo da krijumčari ljudi unosno zarađuju na imigrantima. Dio je to plana koji priprema Njemačka, a koji su za britanski Guardian potvrdili izvori bliski kancelarki Angeli Merkel. Inače, kancelarkin prijedlog o organiziranom prijevozu sličan je ponudi Hrvatske da vlakovima prevozi izbjeglice od mađarske i slovenske granice do Austrije, što su obje države odbile. Iscrpnije...

Junckerov plan za izbjegličku krizu tema sutrašnjeg summita

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pripremio je plan u 16 točaka o kojem će sutra u Bruxellesu raspravljati 10 čelnika zemalja koje se nalaze na balkanskoj izbjegličkoj ruti. Na ovom mini-summitu sudjelovat će i hrvatski premijer Milanović, koji je Junckerov nacrt zajedničke izjave na temelju kojeg bi se trebala voditi rasprava već nazvao neozbiljnim i nerealnim, naglasivši kako Hrvatska sutra u Bruxellesu neće preuzeti nikakve obveze na sebe. Iscrpnije...

'EU nam neće nametnuti nikakve obaveze, problem se mora riješiti u Grčkoj'

Premijer Zoran Milanović izjavio je kako od Bruxellesa sutra neće preuzimati nikakve obveze za Hrvatsku, ponovivši svoj stav da ulazak izbjeglica u Grčku treba spriječiti aktivnim pristupom na licu mjesta i obalnom stražom. „Postoji ideja da se ljudi, kad jednom uđu, ne šalju dalje. To je nemoguće. Tko god je to napisao, uopće ne razumije kako stvari funkcioniraju, probudio se iz višemjesečnog sna. Nikakvih obaveza za Hrvatsku sutra u Bruxellesu neće biti“, rekao je premijer. Iscrpnije...

Nove tablice s oznakama EU i našim 'starim' grbom od Nove godine

Od Nove godine u primjenu će ući nove registarske pločice za motorna vozila. Nove registracije sadržavat će europski logo, međunarodnu oznaku države HR na lijevoj strani pločice, slovnu oznaku registracijskog područja, brojčano-slovnu oznaku te grb RH na desnoj strani pločice. Prvotni je rok bio 1. srpnja, ali je pomaknut zbog peripetija oko natječaja. Naime, pod pritiskom HDZ-a, Vlada je naredila izabranim dizajnerima da na svoje predložene tablice uvrste i hrvatski grb. Iscrpnije...

Bugarska, Srbija i Rumunjska spremne zatvoriti granice

Bugarska, Srbija i Rumunjska spremne su zatvoriti svoje granice ako Njemačka ili neka druga zemlja učini isto kako bi zaustavila izbjeglice. Upozorile su da neće dopustiti da balkanska regija postane tampon zona. Bugarski premijer Bojko Borisov najavio je odluku nakon sastanka sa svojim srbijanskim i rumunjskim kolegama u Sofiji, uoči nedjeljnog sastanka dijela čelnika EU-a u Bruxellesu. Hrvatski premijer Zoran Milanović je novinarima potvrdio kako je vidio nacrt dokumenta, po kojemu države na 'balkanskoj ruti' više ne bi smjele bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice, no uvjeren je da se takav dokument neće prihvatiti, a od EU očekuje da problem riješi tamo gdje je i nastao, na granici između Turske i Grčke. Iscrpnije...

Izbjeglice u Brežicama palile vatru zbog sporog ukrcaja

U Hrvatsku je od početka izbjegličke krize ušlo 229.890 izbjeglica, a i dalje se očekuje veliki pritisak izbjegličkog vala iz Srbije, dok Slovenija upozorava da ne isključuje mogućnost postavljanja fizičke barijere na 670 kilometara dugoj granici s Hrvatskom ako se ne nađe zajedničko europsko rješenje, a pritisak izbjeglica bude prevelik. Noć je bila nemirna u slovenskom prihvatnom centru u Brežicama. Migranti su nekoliko puta palili vatru, što je stvaralo velike količine dima. Navodno su se pokušavali ugrijati, no moguće je i da su na taj način prosvjedovali zbog sporosti ukrcaja, s obzirom na to da su autobusi kretali tek nakon što bi bili dupkom puni. Iscrpnije...

Bivši britanski premijer Tony Blair ispričao se za rat u Iraku

Bivši premijer Velike Britanije Tony Blair dao je intervju CNN-u te se ispričao za pojedine sporne odluke povezane s ratom u Iraku. Ovo je, pišu Britanci, prva isprika koju je Blair izrekao o ratu čije posljedice upravo mijenjaju svijet. Da zapadna koalicija predvođena SAD-om nije vojno djelovala na svrgavanju iračkog diktatora Sadama Huseina, možda danas ne bi bilo ISIS-a, zaključuju na temelju riječi svog bivšeg premijera. Iscrpnije...

WHO: Slanina, šunka, kobasica glavni uzročnici raka

Špek, pljeskavice i kobasice povećavaju rizik od pojave raka, kažu zdravstveni djelatnici. Svjetska zdravstvena organizacija upravo je procesuirano meso navela kao jednu od supstanci koja, uz cigarete i azbest, najviše uzrokuje rak, piše Daily Mail. Svježe crveno meso također se našlo na popisu kancerogenih tvari, no ipak je nešto manje opasno nego procesuirani proizvodi. Nova klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije stiže usred povećane zabrinutosti da konzumacija mesa povećava rizik od obolijevanja od brojnih bolesti i da je kriva za 150.000 smrti u Velikoj Britaniji. Iscrpnije...

"Europa je umrla"

"Europa ostala prepuštena sama sebi. I takva, prepuštena sama sebi, umrla je. Samo što ona, sa svim zastupnicima Europskog parlamenta, sa svim povjerenicima i predsjednicima, s golemim aparatom u Bruxelleus, toga još nije svjesna, pa se ponaša kao da je živa. Na žalost – nije. Umrla je u blatu u koje propadaju dječje noge na ničijoj zemlji između Srbije i Hrvatske, na ogradama i bodljikavoj žici između Mađarske i Srbije, odnosno Hrvatske, na bornim kolima na slovensko-hrvatskoj granici, u plamenu koji guta izbjeglička skloništa u Njemačkoj. To je slika današnje Europe. Ta slika govori kako je nestala Europa, kakva je trebala biti, onakva kakvu smo željeli (barem oni koji znaju što je tolerancija, što je suživot, što je bogatstvo različitosti)", pišu Novosti. Iscrpnije...

Merkel: Izbjeglice su tek odraz globalizacije

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da je priljev tražitelja azila u Njemačku još jedna posljedica globalizacije koja je njezinoj zemlji donijela veliku korist kod osvajanja novih tržišta. "Vaše iskustvo globalizacije dosad je uglavnom bilo: naše gospodarstvo ide u druge zemlje, otvara tvornice, prodaje proizvode i pozitivno utječe na zapošljavanje u Njemačkoj i na naše tvrtke", izjavila je Merkel na kongresu sindikata IG Metall u Frankfurtu. "A sada smo svjedoci obratnog kretanja: sada globalizacija dolazi k nama", dodala je kancelarka koja je širom otvorila vrata stotinama tisuća kandidata za azil koji se slijevaju u Europu. Iscrpnije...

'EU nije zaštitila prava građana nakon saznanja o masovnom američkom nadzoru'

Europska unija učinila je premalo da bi zaštitila prava europskih građana nakon otkrića o masovnom američkom nadzoru, upozorili su europski zastupnici pravno neobvezujućom rezolucijom usvojenom 13. listopada. Članovi odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove pozvali su Europsku komisiju da što prije pronađe alternativu za Safe Harbour, sustav koji je od 2000. godine omogućavao transatlantsku razmjenu osobnih podataka, a koji je 6. listopada srušio Europski sud pravde (ECJ). Iscrpnije...

Europskom gospodarstvu migranti daju novi poticaj?

Europsko gospodarstvo, ugroženo starenjem stanovništva, moglo bi dobiti novi poticaj zahvaljujući najvećoj izbjegličkoj krizi od Drugog svjetskog rata, iako velika neizvjesnost u pogledu budućih razmjera imigracije i integracije tih ljudi otežava dugoročne prognoze, piše Reuters. Švicarska banka Credit Suisse procjenjuje da će u idućih pet godina neto imigracija povećati broj stanovnika u eurozoni za oko 5 milijuna, što je 1,5 posto od sadašnjih 340 milijuna. Potencijalni rast eurozone, smatraju analitičari Credit Suissea, povećat će se za 0,2 postotna boda u odnosu na službene prognoze, na prosječnih 1,3 posto u idućih osam godina do 2023. Iscrpnije...

Slovenija: Migranti masovno ulaze preko ilegalnih prijelaza

Slovenska vlada počela je u 21 sat izvanrednu sjednicu na kojoj će biti donesena odluka o postupanju na granici s Hrvatskom zbog nekontroliranog dolaska migranata koji u Sloveniju prelaze i preko zelene granice. Namjera slovenske vlade je da EU pošalje jasnu poruku da je za rušenje sustava prije dogovorenog sustava prihvaćanja izbjeglica kriva Hrvatska, a moguće je i da će se donijeti odluka o angažiranju vojske na granici. Iscrpnije...

Izbjeglice promrzle i pokisle, hitna odvozila djecu, Bruxelles pere ruke

Hitna pomoć prevezla je nekoliko djece-izbjeglica koji su promrzli i pokisli čekali na vjetru na graničnom prijelazu Trnovec kako bi ušli u Sloveniju. Na zatvorenom malograničnom prijelazu Bapska je tkđ. gužva sa srpske strane jer hrvatska policija ograničava ulazak u RH, slično kao i Austrija i Slovenija. Dio izbjeglica pokušao je ući u Hrvatsku kod Bajakova, no hrvatska ih je policija u tome spriječila i preusmjerila na Bapsku. N1 javlja kako izbjeglice u Hrvatsku ponovno ulaze pored Bapske, kroz polja, kukuruzišta... Autobusi ih 'skupljaju' po cesti i odvoze u Opatovac (video). "Prvi dan su rekli da će primati 8 tisuća. Brojka se za 24 sata pretvorila u 5 tisuća da bi na kraju bila 2.500. Za 48 sati došli smo do nule", komentirao je ministar Ostojić politiku Slovenije te najavio da u petak dolaze montažne kućice koje bi se namontirale u zimskom prihvatnom centru u Slavonskom Brodu. "Nismo zainteresirani za upiranje prstom i međusobno optuživanje oko specifičnih aspekata ove izbjegličke krize", kažu iz Bruxellesa. Iscrpnije...

I HDZ i SDP će "uzeti milijarde od Bruxellesa", iako kriju ključne ljude

HDZ i SDP u svojim predizbornim programima postavljaju europske fondove kao ključan izvor investicija, a konzultantica Ariana Vela analizirala je njihove programe za EU-fondove i, pa... nije oduševljena. HDZ-u zamjera manjak detaljnijeg i kvalitetnijeg osvrta na postojeću situaciju s EU fondovima i konkretne ideje za poboljšanje, te to što nije objasnio kako će iskoristiti pet milijardi eura koje spominje u programu, usto, kaže, nisu ni spomenuli alokaciju za RH u razdoblju 2014. – 2020. od 11,69 milijardi eura. SDP je, piše Vela, uspostavio sustav koji je vrlo trom i vrlo nepristupačan za korisnike, a programe Unije koji su za znanost izuzetno značajni nisu ni spomenuli... Ni jedni ni drugi ne spominju ključne ljude koji bi obavili ovaj posao... Iscrpnije...

Europa: Kontinent gdje sila postaje važnija od zakona

Europa postaje kontinent gdje je sila važnija od zakona. Samo banke, globalne korporacije i super-bogati imaju nekakvu moć protiv ove bezlične polu-superdržave... Akcije i reakcije demonstriraju nešto što znaju sve kineske vlasti gradova - kad je izvršna vlast daleko a zakon letargičan, arbitražna potraga za vlastitim interesom najučinkovitija je vrsta akcije - komentira Guardian. Iscrpnije...

Lovrić: Projekt Jadran - Baltik zapravo je stvaranje tampon zone prema Rusiji

"Politički zagrljaj s Viktorom Orbanom vjerojatno je samo ekstenzija inicijative, koju Kolinda Grabar Kitarović zove svojom, a tiče se uspostavljanja “uspravnice” Jadran - Baltik - Crno more, koja bi, kako sama kaže, 'trebala biti prirodno okruženje za Hrvatsku u svakom pogledu.Ta vertikala zapravo je američki projekt stvaranja tampon zone prema Rusiji, sastavljene od država koje neće poput Njemačke dozvoljavati propusnost. Jer, za razliku od zapadne polutke Europe, nekadašnje komunističke zemlje s europskog istoka nerijetko se ponašaju kao američke pudlice. Hrvatska bi u tom bloku, proturuskom masivu, kako ga zovu neki analitičari, opet trebala biti u funkciji nekakvog predziđa", piše Jelena Lovrić. Iscrpnije...

Danas u Hrvatsku ušlo 5 tisuća izbjeglica, Slovenija može primiti 2.500

Vlak s oko 1200 migranata u subotu navečer, u 19,33 sati, napustio je Kolodvor Čakovec i krenuo prema Središću ob Dravi u Sloveniji. U Hrvatsku je u subotu do 15 sati ušlo 5220 migranata, a od početka migracijske krize 191. 587, objavio je MUP.Trenutno se u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu nalazi 2748 osoba. "U Sloveniju je iz Hrvatske u subotu ušlo oko 600 migranata, očekuje se dolazak još njih 1.800, a Slovenija dnevno može primati maksimalno 2.500 izbjeglica", izjavio je na konferenciji za novinare Boštjan Šefic, državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova, glavni koordinator prihvata izbjeglica. Iscrpnije...

"Više nije pitanje hoćemo li i mi zatvoriti granicu , nego kada"

"Što raditi ako se brzo pokaže da trasa preko Slovenija ne može 'popiti' oko 5000 migranata dnevno? To znači da će se oni trebati zadržavati dulje nego prije u RH. A svakog dana će "kapati", u prosjeku, novih 5000 osoba i ne bude li "odljeva", za RH će takva situacija vrlo brzo, u roku od tjedan dana, postati neizdrživa. Bez obzira na scenarij, moglo bi se zaključiti da nam je Slovenija tek kratkoročni "spas". Dugoročno, već postaje prilično jasno, i Hrvatska će se morati odlučiti za neki oblik zatvaranja svojih istočnih granica. Ovaj put, valjda, u dogovoru sa susjedima. Nije dakle pitanje hoćemo li to učiniti, nego kada", piše Večernji. Iscrpnije...

Grabar-Kitarović: Usmjeravati migrante na službene prijelaze!

"Nakon zatvaranja mađarske granice jedina alternativa za njihov tranzit na zapad je Slovenija s kojom će Hrvatska dogovarati ritam propuštanja", rekla je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić napominjući da će ako Njemačka i Austrija zatvore granice za migrante i Hrvatska to morati učiniti. "Od Vlade RH tražim potpunu kontrolu državne granice te usmjeravanje migranata na službene granične prijelaze. Isto tako, broj migranata koji se propuštaju u državu mora biti razmjeran broju onih koji državu mogu napustiti", napisala je pak predsjednica Grabar Kitarović. Iscrpnije...

Europski sud za ljudska prava ukinuo kaznu izrečenu zbog poricanja genocida

Europski sud za ljudska prava (ECHR) je presudio da osuda turskog političara koji je poricao i osporavao genocid Armenaca nije valjana, javlja BBC. Suci su s 10 glasova za i 7 protiv odvagnuli da presuda za rasnu diskriminaciju izrečena Doğuu Perinçeku 2007. godine u Švicarskoj krši njegovo pravo na slobodu govora. Perincek je rekao da su tvrdnje o genocidu nad Armencima "velika laž", a ECHR je ocijenio da njegova izjava ne predstavlja poziv na "mržnju i netoleranciju". Iscrpnije...

Turska: 'Dajte nam tri milijarde eura i riješit ćemo problem izbjeglica'

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da je EU prekasno shvatila važnost Turske u zaustavljanju vala izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja Bliskog istoka, zatraživši od Europske unije financijsku pomoć u iznosu od 3 milijarde eura, što je njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila razumnom cifrom. „Sigurnost i stabilnost Zapada i Europe ovise o našoj sigurnosti i stabilnosti. Ništa se ne događa bez Turske“, rekao je Erdogan, naglasivši kako je Turska dosad u izbjegličkoj krizi potrošila 8 milijardi eura, a od svijeta primila tek 417 milijuna dolara pomoći. Iscrpnije...

'Islam ne pripada Europi, mi ne želimo izbjeglice u Mađarskoj'

„Islam nikad nije pripadao Europi, u nju je došao nepozvan“, rekao je mađarski premijer Viktor Orban, pravdajući protivljenje Mađarske prihvaćanju tisuća izbjeglica s Bliskog istoka. Orban kaže da razumije stav Nijemaca i Francuza koji zagovaraju multikulturalna društva, ali ponavlja da Mađarska sama odlučuje kakvim društvom želi biti. Iscrpnije...

Inflacija u EU-u i eurozoni ponovo negativna u rujnu; pad cijena i u Hrvatskoj

Nakon pet mjeseci, godišnja inflacija u Europskoj uniji i eurozoni ponovo je u rujnu zagazila u negativan teritorij, a među zemlje koje su zabilježile pad potrošačkih cijena veći od europskog prosjeka svrstala se i Hrvatska, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Na to su najviše utjecale cijene motornih goriva i lož ulja, a najveći je rast cijena na godišnjoj razini u prošlom mjesecu zabilježen na Malti, za 1,6 posto. Izrazitije su porasle i u Švedskoj, Portugalu i Belgiji, za po 0,9 posto. Iscrpnije...

Italija: U redu je gledati pornografiju za pauze za ručak

Žalbeni sud u Italiji presudio je u korist zaposlenika Fiata koji je na poslu gledao porniće. Fiat se žalio na odluku, ali ona je odbijena. Prema pisanju talijanskih medija, djelatnik u tvornici poznatog proizvođača automobila u Termini Imerese, gradu blizu Palerma na Siciliji, gledao je filmove za odrasle – samo tijekom pauze za ručak, stoga nije smio dobiti otkaz. Isti dan donesena je jedna druga presuda prema kojoj je Fiatu dano za pravo da otpusti radnika (drugog, ne pornofila) jer je pušio marihuanu za pauze za ručak. Iscrpnije...

"Za 20 godina će govoriti da su im Nijemci oteli sve izbjeglice"

"Nema sumnje i da među izbjeglicama ima idiota, ima i jedan posto islamista i slično, ali i u našem društvu već imamo idiota; 99 posto izbjeglica želi pristojan život, posao i na miru odgajati svoju djecu. Ako se budemo znali ispravno postaviti prema izbjegličkoj krizi, što znači i integrirati u društvo ljude koji dolaze, za 20 godina će nam svi govoriti kako smo im oteli izbjeglice, pa imamo mladu radnu snagu", kaže dr. Eckart D. Stratenschulte, voditelj Europske akademije Berlin te profesor politologije na Freie Universität. Iscrpnije...

Policija prestala čuvati Assangea, potrošili 12 milijuna funti

Britanska policija okončala je 24-satnu stražu oko ekvadorskog veleposlanstva, ali i ustvrdila da će se i dalje koristiti "javnim i tajnim taktikama" u nastojanju da uhiti osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea."Sredstva koja policija ima na raspolaganju ograničena su, kao u svim javnim službama. U svjetlu tolikih kriminalnih i drugih prijetnji gradu koji štiti, takvo korištenje djelatnika više ne smatramo odgovarajućim", stoji u priopćenju policije koja je na njegovo čuvanje potrošila 12.6 milijuna funta od lipnja 2012. Iscrpnije...

Sporove korporacija i država rješavat će investicijski sud?

Prema prijedlogu Europske komisije, sustav rješavanja sporova između korporacija i vlada u okviru TTIP-a više ne bi bio ozloglašeni pravni mehanizam ISDS-a, već bi se trgovinski sporovi rješavali na novom Investicijskom sudu. Prema ISDS-u, korporacije bi moble zaobići nacionalne pravne sustave i tužiti državu ako im ugrozi poslovanje promjenama zakona. Iscrpnije...

Direktiva iz EU: 'Morate kazneno goniti sve one koji poriču fašističke zločine'

Povjerenica EU-a za pravosuđe Vera Jourova nedavno je pozvala sve države članice da u potpunosti uključe obveze iz Okvirne odluke Vijeća Europe 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. godine o suzbijanju izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima u svoje nacionalno zakonodavstvo. Jourava je zaprijetila da će Europska komisija pokrenuti postupke protiv članica koje ne provode ovu odluku, a među 13 prozvanih država našla se i Hrvatska. Prema ovoj direktivi, u zakonodavstvu mora biti kriminalizirano svako negiranje holokausta i drugih oblika fašizma. Iscrpnije...

Stotine tisuća ljudi prosvjedovalo protiv trgovinskog sporazuma SAD-a i EU

Stotine tisuća ljudi prosvjedovale su u subotu u Berlinu protiv planiranog trgovinskog sporazuma između Europe i SAD-a za koji kažu da je nedemokratski i da će smanjiti sigurnost hrane, rada i ekološke standarde. Protivljenje tzv. Transatlanskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) poraslo je posljednjih godina u Njemačkoj, a kritičari strahuju da će veliku moć dati multinacionalnim tvrtkama, na štetu potrošača i radnika. Snaga otpora iznenadila je vladu kancelarke Angele Merkel koja je suočena s velikim izazovom kako pridobiti javno mnijenje za sporazum koji će, tvrde pristaše, stvoriti tržište od 800 milijuna ljudi i biti protuteža gospodarskoj moći Kine. Iscrpnije...

Tajanstveni kupac digao vrijednost dionice Volkswagena za 8 posto

Od otkrića skandala vrijednost dionica Volkswagena se prepolovila, rezultirajući brisanjem više od 25 milijardi eura tržišne kapitalizacije kompanije. Međutim, dionice VW-a doživjele su iznenada snažan oporavak, završavajući tjedan na burzi sa rastom od 8,35 postotaka, na 125,90 eura. Njemački dnevnik Bild je, izvještavajući o "misterioznom skoku" dionica VW-a, naveo da se na tržištu "šuška" da su obitelji Porsche-Piech - koje su i najveći dioničari VW grupe, bile na tržištu radi kupovine. Iscrpnije...

Bavarska prijeti Merkel ustavnom tužbom, hapsit će izbjeglice

"Njemačka savezna država Bavarska prijeti kancelarki Angeli Merkel i njezinoj vladi tužbom pred ustavnim sudom ukoliko vlada ne donese mjere za efikasnije smanjenje broja tražitelja azila koji dolaze u Njemačku. Jedna strana se ne drži pravila dok druga strana želi da pravila budu poštovana", rekao je bavarski premijer Horst Seehofer. Bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann je najavio mogućnost uhićenja migranata odmah nakon prelaska granice. Iscrpnije...

Predsjednica kritizira Vladu: Hrvatska ne kontrolira svoje granice

"Svejedno je tko je na mađarskim granicama, mađarski policajci ili njihovi saveznici. Poanta nije u zatvaranju mađarske zelene granice, odnosno ilegalnih graničnih prijelaza, poanta je u tome da Hrvatska ne kontrolira svoje granice. To je ono što tražim od samog početka. Nema nikakve potrebe da se nekontrolirano ulazi u Hrvatsku, treba prelaziti preko ovlaštenih prijelaza, i mi bismo trebali kontrolirati svoju zelenu granicu. Zato nemojmo ovo gledati kao neprijateljski akt prema Hrvatskoj ili prema bilo kome, već kao zaštitu šengenskih granica i primjenu šengenskih principa koje Hrvatska, koja želi ući u Schengen, ne primjenjuje", izjavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka šefova države Višegradske skupine (V4) u Mađarskoj. Iscrpnije...

Racija njemačkih tužitelja u uredima Volkswagena

Njemački tužitelji objavili su da je policija upala u sjedište Volkswagena u Njemačkoj i pretažila urede u potrazi za dokazima nakon što je otkriveno da je kompanija jednim modelom automobila varala na testovima emisije štetnih plinova. Traže se krivci među osobljem, navodno se radi o četvero osumnjičenih. Michael Horn, šef američkog ureda VW-a, pak daje iskaz američkome kongresu. Skandal je otkriven slučajno, zahvaljujući maloj skupini znanstvenika i jednoj neprofitnoj organizaciji. Iscrpnije...

Merkel: Oni koji su imali sreće doživjeti kraj Željezne zavjese sada žele isključiti globalizacijske pojave

"Mi istočni Europljani – a ja sebe smatram istočnom Europljankom - vidjeli smo da izolacija ne pomaže. Izbjeglice se neće zaustaviti samo zato što smo mi sagradili ogradu, i sama sam dovoljno dugo živjela iza ograde (u Istočnoj Njemačkoj). Oni koji su imali sreće doživjeti kraj Željezne zavjese sada misle da se mogu potpuno isključiti od pojedinih pojava koje prate globalizaciju", uputila je njemačka kancelarka Merkel kritiku zemljama koje odbijaju primiti izbjeglice (Mađarska, Češka, Slovačka). Turska je pak uputila kritiku EU jer im ne pomažu, dok su oni u četiri godine primili gotovo 2,5 milijuna osoba. Iscrpnije...

Grabar Kitarović: Mađari će vratiti vlak

Nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je kako je dobila potvrdu da će Mađari vratiti vlak Hrvatskih željeznica koji su zadržali prije nekoliko tjedana kada su njime u Mađarsku tijekom velikog izbjegličkog vala prevezeni migranti i izbjeglice koji su bili na putu za Zapadnu Europu. Europska komisija potvrdila je brojku od 400.000 ljudi koji bi trebali biti vraćeni u svoje zemlje jer nemaju pravo na azil, ali je istaknula da postoji akcijski plan za vraćanje tih ljudi. Pojedini mediji su objavili, pozivajući se na dokumente koji su procurili iz Vijeća EU-a, da će EU odvojiti 800 milijuna eura za vraćanje ljudi koji ne ispunjavaju uvjete za azil. Iscrpnije...

Potrošačke pritužbe u EU - preko Skypea

Europski parlament ovog je tjedna dopunio europski mehanizam za rješavanje prekograničnih sporova do dvije tisuće eura vrijednosti - oštećena strana ispuni online formular koji se automatski upućuje na nadležni sud; saslušanja se obavljaju preko Skypea, a donesenu presudu može se isprintati. Trošak procesa ne smije biti veći od 10 posto iznosa oko kojeg se spori, a trajanje je skraćeno s oko dvije godina na pet mjeseci. Iscrpnije...

Bruxelles godinama znao da mjerenja ispušnih plinova nisu realna

Europska je komisija godinama znala da mjerenja ispušnih plinova automobila nisu realna, rekao je bivši europski povjerenik za zaštitu okoliša Janez Potočnik, a citirali za euro-zastupnici na raspravi o "volkswagen skandalu". "Znali ste, ali niste ništa poduzeli!" ozbiljna je optužba koja je više puta izrečena na račun Europske komisije. Iscrpnije...

Europski sud: SAD ne osigurava zaštitu osobnih podataka

Europski sud proglasio je nevaljanom odluku Europske komisije kojom je utvrdila da SAD osigurava odgovarajuću razinu zaštite prenesenih osobnih podataka. Sve je pokrenuo Maximilian Schrems koji je podnio prigovor irskom nadzornom tijelu smatrajući da s obzirom na otkrića Edwarda Snowdena, pravo i praksa u SAD-u ne nude dostatnu zaštitu od nadzora javnih tijela podataka prenesenih u tu zemlju. Iscrpnije...

EK će tužiti Hrvatsku zbog zakona o CHF ako utvrdi povredu propisa

Europska komisija danas će ministrima financija EU predstaviti svoju analizu hrvatskog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima, a ako se pokaže da su prekršeni europski propisi pokrenut će se tužba. Neslužbeno, doznaje se da će analiza biti na tragu pisma koje je europski povjerenik Jonathan Hill poslao Vladi prije tri tjedna, a iz kojeg je jasno da EK smatra kako usvojeni zakon o CHF nije u skladu s ekonomskim preporukama. Iscrpnije...

Njemački ministar unutarnjih poslova ne isključuje povratak izbjeglica u Hrvatsku

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere nije isključio mogućnost vraćanja izbjeglica u Sloveniju i Hrvatsku. Naime, kaže kako tzv. Dublinski postupak, po kojemu izbjeglice moraju biti zadržane u onim zemljama članicama u kojima su po prvi put stupile na tlo EU, ne funkcionira, te da u Grčkoj i Mađarskoj vladaju nehumani uvjeti. Stoga preostaju Hrvatska i Slovenija. Iscrpnije...

Tvrđava bogatih u moru siromaštva

"Koliko smo daleko od uspostavljanja neke drukčije Unije pokazuje i europski stav da treba primiti ljude koji bježe od rata, koji spašavaju glavu na ramenu, ali ne i ekonomske azilante, dakle one koji bježe od sve bezizlaznije bijede. Ali i za tu bijedu Europa snosi znatan dio krivnje. Izravno, nasilnim uvođenjem demokracije u naftom bogatu Libiju i uništavanjem njene privrede, što je dovelo do biblijskog egzodusa u Italiju. Ali i posredno, bez bombi i raketa, europska politika tvrđave bogatih u moru siromaštva dovoljna je krivnja za velik dio nesreće u svijetu", pišu Novosti. Iscrpnije...

Prava putnika u EU - besplatna putovanja i povrat novca

Ako se otkaže put autobusom na velikoj udaljenosti, većoj od 250km, koji je putnik rezervirao ili polazak kasni više od 2 sata može se dobiti povrat novca za kartu i, ako je potrebno, besplatno putovanje natrag do početne točke s koje je autobus krenuo ili se može po sličnim uvjetima dobiti prijevoz do konačnog odredišta prvom sljedećom prilikom i bez dodatnih troškova. Ako se u tom trenutku ne nudi takva mogućnost izbora, putnik se može kasnije žaliti i tražiti povrat novca za kartu i odštetu u vrijednosti od 50% cijene karte. Prava putnika u željezničkom i avio-prometu u EU donosi Prava putnika. Iscrpnije...

Bruxelles dogovorio s Turskom da ne dopuste izbjeglicama prijelaz u Grčku

Europska komisija razradila je akcijski plan s Turskom kako bi se zaustavio priljev izbjeglica u Europu - Turska će morati bolje štititi granicu s Grčkom na način da s Grcima zajedno patroliraju istočnim dijelom Egejskog mora. Akciju će koordinirati Frontex i vraćati sve izbjeglice natrag u Tursku. U toj zemlji bit će podignuto šest novih izbjegličkih kampova koji će moći primiti do dva milijuna ljudi, uz djelomično financiranje EU-a. Članice EU-a, po tom planu, obvezat će se na primanje dijela izbjeglica kako bi se do pola milijuna ljudi moglo premjestiti u Europu, a da pritom ne moraju plaćati krijumčarima ili kretati na opasna putovanja Sredozemljem. U Hrvatsku je od početka izbjegličke krize do jučer ušlo 111.155 migranata. "Nemoguće je provoditi zatvaranje granice jer mora postojati humanitarni koridor... Niti jedna žica niti jedan zid nisu uspjeli zatvoriti val emigranata", rekao je ministar Ostojić. Iscrpnije...

Cameron: Ne dobijem li što želim, Velika Britanija mogla bi napustiti EU

Britanski premijer David Cameron natuknuo je da budućnost Velike Britanije unutar Europske unije ovisi o tome daju li mu europski kolege ustupke koje želi. „Pokušavam ishoditi za Britaniju ono što nam treba. Ako ne dobijem ono što želim, tada ništa ne isključujem“, rekao je Cameron. Iscrpnije...

15 europskih zemalja protiv genetski modificiranih biljaka

Jučer je istekao rok do kojeg članice EU mogu EK podnijeti zahtjev za zabranu genetski modificiranih biljaka na njihovom području, a to su učinile Austrija, Bugarska, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Letonija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Njemačka i Poljska. Velika Britanija je zabranu zatražila samo za Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku, a Belgija za Valoniju. Zanimljivo da zahtjev nisu predale neke europske zemlje čiji se poljoprivredni proizvodi redovito nalaze u prodavaonicama diljem Europe - na primjer Španjolska. Iscrpnije...

25 godina od ujedinjenja Njemačke: Podijeljena zemlja postala prva sila Europe

Prije 25 godina Njemačka se ujedinila, a kancelar Helmut Kohl svijetu je poručio da će 'iz njemačkog tla ubuduće klijati samo mir'. Četvrt stoljeća kasnije, Njemačka je najveće europsko gospodarstvo i vodeća politička snaga s izrazito dominantnom ulogom u Europskoj uniji. „Nitko u njemačkoj vladi neće otići tako daleko, a činjenica da je Njemačka uz bok Americi, Kini ili Rusiji izaziva i ponos i tjeskobu“, piše Index. Iscrpnije...

Njemačka: Naši kapaciteti su iscrpljeni, ne možemo primiti više izbjeglica

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere upozorio je da se Njemačka više ne može nositi s rekordnim brojem tražitelja azila koji prelaze njezine granice. "Postojeći sustav azila nije spreman za ovakve brojke", rekao je, a slaže se i ministar unutarnjih poslova Donje Saske Boris Pistorius: "Kapacitet je iscrpljen. Već je gotovo nemoguće smjestiti ih", rekao je i pozvao na plan B - traženje novog smještaja. Mađarska pak čeka na odluku Austrije i Njemačke prije nego zapečati granicu s Hrvatskom. Iscrpnije...

Milanović odbacio Junckerov poziv na nastavak arbitraže

"Komisija nema pravnog temelja kada inzistira na arbitražnom postupku u rješavanju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije i stoga ne bi smjela biti aktivno uključena u ovaj ili slične granične sporove između zemalja članica. Ne vjerujem da bilo koji od tih sporova utječu na primjenu zakona EU", poručio je u pismu EK premijer Milanović. Podsjeća i kako je Hrvatska izašla iz arbitraže jer je postupak bio kompromitiran. Iscrpnije...

Putin: Zapad mora manje rušiti režime koji mu se ne sviđaju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin na 70. zasjedanju Generalne skupštine UN-a svoj impresivni govor upakirao je u 7 ključnih točaka koje se tiču svjetske politike. "Jedino UN ima pravo oformiti koaliciju za borbu protiv ISIL-a. Jer ako se to ne dogodi, Europa će biti prepuna izbjeglica i nitko neće biti siguran od terorista. Zapad mora smanjiti apetit za rušenjem režima za koje smatra da ne ispunjavaju njegove ideale po pitanju ljudskih prava, slobode tiska i slobodnih izbora. Osim toga, svijet se mora vratiti u normalne okvire trgovine pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije i UN-a. Ovaj novi poredak ne smije biti diktat najjačih država, već mora biti fer i jednak za sve", smatra Putin. Iscrpnije...

Trošak konverzije kredita vezanih uz franak osam milijardi kuna

Banke se pripremaju za primjenu i postupit će sukladno izmjenama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) i Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) i rokovima koji ti zakoni propisuju, najavljuju iz banaka koje su nudile kredit u švicarskim francima (CHF). Banke će u roku od 45 dana tijekom dužnicima preporučenom pošiljkom morati dostaviti izračune konverzije, a korisnici će potom imati 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog i prihvatiti. Korisnici koji ne prihvate konverziju otplata kredita nastavit će se po početno ugovorenim uvjetima. HNB je sredinom rujna procijenio da bi trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak u eure mogao dosegnuti iznos od otprilike 8 milijardi kuna, dok su prve preliminarne procjene govorile o 5,5 do 6 milijardi kuna. Iscrpnije...

Ako Njemačka zatvori granice Austrija će biti prisiljena zaustaviti izbjeglice

Na upit novinara što bi se dogodilo da Njemačka "potpuno zatvori granice", Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner je kazala da bi "u Austriji došlo do masovnog gomilanja (migranata), zbog čega je nužan hitni odgovor Europe". "Inače će nam preostati samo dvije mogućnosti - ili ćemo nastaviti kao dosad ili će se na granicama uvesti stroga kontrola. No u tom slučaju moramo pretpostaviti da će doći do uporabe sile, da će sila biti neophodna", kazala je ministrica. Iscrpnije...

Osnivač Pirate Baya pušten iz zatvora

Osnivač Pirate Baya Gottfrid Svartholm, poznat i kao Anakata, oslobođen je iz zatvora u Švedskoj i Danskoj nakon tri godine. Svartholmovo oslobađanje potvrdila je njegova majka Kristina na Twitteru. On je prvi put uhićen 2011. godine kada je osuđen na godinu dana zatvora u Švedskoj zbog djelovanja na stranici Pirate Bay. Tada je izbjegao kaznu, ali je godinu dana kasnije uhićen u Kambodži te je deportiran u Švedsku. Optužen je za hakiranje i prevare preko web stranice Pirate Bay i osuđen na dvije godine zatvora. Iscrpnije...

Schengenfreude - Rumunjska u Schengen preko izbjeglica koje ne želi

"Činjenica da Rumunjska nije dio Schengena poštedjela ju je aktualnog vala izbjeglica koje utočište traže u Europi. No, s obzirom na to da EU pokušava pronaći mehanizam da svim zemljama članicama nametne kvote za prihvat izbjeglica kako bi ih više-manje ravnomjerno raspodijelila po Uniji, rumunjska vlada planira iskoristiti situaciju kako bi ušla u zonu Schengena. Ukoliko bi Rumunjska ušla u sustav Schengena, postala bi tranzitna zemlja baš kao i Mađarska. No, baš kao i u Mađarskoj, ni u Rumunjskoj nitko ne želi ove izbjeglice", piše Bilten. Iscrpnije...

Sud srezao jezične barijere u natječajima za posao u EU

Opći sud EU poništio je prije nekoliko dana tri natječaja o zapošljavanju iz 2012. i 2013. koji su obvezivali kandidate da izaberu njemački, engleski ili francuski jezik kao drugi jezik i kao jezik komunikacije s Europskim uredom za odabir osoblja. Poništenje su tražile Italija i Španjolska ukazujući na jezičnu diskriminaciju. Sud im je dao za pravo navodeći, među ostalim, kako kandidati za posao trebaju biti slobodni koristiti bilo koji od službenih jezika Unije. Presuda bi mogla promijeniti budući način odabira kandidata koji se natječu za posao unutar europskih institucija. Iscrpnije...

Kako iznajmljivači zarađuju na izbjeglicama: Cijene "divljaju"

Njemački Bild objavio je tekst u kojem analizira na koji način iznajmljivači i hotelijeri zarađuju na izbjegličkoj krizi. U Berlinu tako tvrtka iznajmljuje četverosobni stan za 990 eura mjesečno (oko 7520 kuna). Stan je iznajmila gradu, a grad je u njega smjestio sedam izbjeglica za koje plaća po 50 eura (oko 380 kuna) dnevno po osobi. Tako ta tvrtka za stan umjesto 990 eura mjesečno dobiva više od 10.000 eura (oko 76.000 kuna). Hostel u Berlinu je broj kreveta povećao s 280 na 700. Krevete na kat postavio je čak i u kuhinji. Po krevetu grad hostelu plaća 20 eura (oko 152 kune). Inače je cijena 10 eura (oko 76 kuna) po osobi. Iscrpnije...

Banksy od dijelova svog antizabavnog parka Dismaland gradi kamp za izbjeglice

Tajnoviti britanski ulični umjetnik Banksy namjerava materijale svoga satiričnog antitematskog parka Dismaland iskoristiti za izgradnju skloništa u izbjegličkom logoru nedaleko od francuske luke Calais. “Dolazi uskoro … Dismaland Calais”, zadnja je poruka na internetskoj stranici o “antizabavnom parku” koji je zatvoren u nedjelju nakon pet tjedana u britanskom morskom ljetovalištu Weston-super-Mare.“Sva drvena građa iz Dismalanda šalje se u improvizirani izbjeglički logor pored Calaisa da se izgradi sklonište”, rečeno je. Iscrpnije...

Britanski laburisti: Karl Marx je ponovno u modi

Nakon što je izabran za čelnika Laburističke stranke, Jeremy Corbyn imenovao je Johna McDonella - bivšeg sindikalista koji podupire ponovnu nacionalizaciju banaka i nametanje poreza bogatima, kao ministra financija u sjeni."Karl Marx opet je u modi", izjavio je McDonell, te objasnio da je to stoga što njegove ideje nude konačan način analize kapitalističkog temelja moderne zapadne ekonomije. McDonell je rekao da će Laburisti pokrenuti "radikalan pregled" nacionalnih institucija koje upravljaju ekonomijom, ako pobijede i prisiliti multinacionalne kompanije poput Starbucksa i Googlea da plate "svoj pošten udio poreza". Iscrpnije...

3,3 milijuna Audijevih i Škodinih vozila ima softver za varanje na testovima

Njemački proizvođač vozila Audi i češki proizvođač vozila Škoda objavili su da je njihovih 3.3 milijun vozila diljem svijeta opremljeno istim softverom koji je omogućavao njegovoj matičnoj kompaniji Volkswagenu (VW) da vara na američkim testovima ispuštanja štetnih emisija. Otprilike 1,42 milijuna Audijevih vozila s tzv. EU5 motorima ima ugrađen taj softver u zapadnoj Europi, od čega je 577.000 u Njemačkoj. U SAD-u je takvih vozila gotovo 13.000, kazao je glasnogovornik kompanije. Škoda pak tvrdi da 1.2 milijuna vozila ima ugrađen taj softver. Iscrpnije...

Šonje: Što prije uvesti euro; Jurčić: Prvo moramo biti poput Njemačke

„Za Hrvatsku je racionalno težiti što skorijem uvođenju eura. Male srednjoeuropske zemlje, od Slovenije preko Slovačke do država na Baltiku, odabrale su takvu strategiju. Baš zato što su male, okružene oceanom eura i jer nisu u stanju proizvoditi mnoge proizvode i usluga“, smatra renomirani makroekonomist Velimir Šonje. Ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, međutim, poziva na oprez. „Negativni efekti nepripremljenog uvođenja eura pokazuju primjeri Portugala, Irske, Italije, Grčke i Španjolske. Euro nije slika njihovih gospodarstava. Razlika njihove produktivnosti gospodarstva i efikasnosti države u odnosu na Njemačku ogledaju se u njihovim dugovima. Hrvatska još uvijek može izbjeći taj scenarij. Pitanje je samo da li u vladajućoj politici ima tog znanja kako to učiniti i hrabrosti da se to i učini“, piše on. Iscrpnije...

'Mađarski zid prema Hrvatskoj ciničan je, neefikasan i protivan duhu EU'

„Mađarsko podizanje ograde na granicama sa Srbijom i Hrvatskom nije apsurdno, to je cinično, kratkovidno i nedjelotvorno. To je suprotno duhu solidarnosti Europske unije. Ljude koji bježe spašavajući život pred Assadom ili tzv. Islamskom državom neće odvratiti ni ograde ni zidovi. Nije kriminal prijeći granicu da bi se tražio azil. Zbog toga je potrebno da se izbjegličkom krizom razumno upravlja“, prokomentirao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Iscrpnije...

Kako je nastala Islamska država i može li je se ikako zaustaviti?

U sveopćoj poplavi članaka o "Islamskoj državi" te stanju na Bliskom istoku, proteklih dana istaknuo se članak Brucea Hoffmana na portalu Politico. Hoffman dobro poznaje tematiku - istaknuti je član sveučilišta u Georgetownu gdje se bavi terorizmom, pobunjenicima te antiterorističkim i antipobunjeničkim taktikama te je autor jedne od najpopularnijih knjiga o terorizmu općenito - Inside Terrorism. Članak ističe da "Rat protiv terorizma" nije urodio plodom - borbe protiv talibana u Afganistanu i pobunjenika u Iraku propale su, zajedno sa službenim programima za izgradnju kvalitetnijeg društva i državne infrastrukture u zemljama koje je SAD okupirao, dok je vatrena situacija na Bliskom istoku kulminirala razvitkom IS-a, prijetnje na do sada neviđenoj razini. Iscrpnije...

Szijjarto: Milanović nas vrijeđa, a Srbiju ucjenjuje

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio je da hrvatski premijer Zoran Milanović kontinuirano vrijeđa Mađarsku i Mađare, prenosi B92. "On nastavlja vrijeđati iako bi trebao imati razloga za skromnost jer je hrvatski imigracijski sustav propao za jedan dan", kaže Szijjarto. "Umjesto da registrira izbjeglice i osigura ih, Hrvatska ih je masovno prevozila u Mađarsku, ucjenjivala Srbiju i pravila apsurdne optužbe protiv Mađarske. Nasuprot tome, Mađarska je u skladu s europskim propisima osigurala više od 240.000 izbjeglica ove godine i većinu je registrirala", kaže Szijjarto. Iscrpnije...