Kategorija: EU

Radoš i Jakovčić bore se za naše interese i na Mjesecu

Ivan Jakovčić (IDS) izgubio je vodeće mjesto na tablici aktivnosti europskih zastupnika i sada je ukupno drugi, iza talijanskog političara Nicole Caputa, člana Progresivnog saveza socijalista i demokrata. No, da kvantiteta ne jamči nužno i kvalitetu, dokazuje se i u ovom slučaju, jer neke aktivnosti pojedinih zastupnika, pogotovo kad je riječ o upitima Europskoj komisiji, ipak prije svega odaju želju za “pumpanjem” statistike. Pa su se tako Jakovčić i Radoš zajednički dosjetili pitati Europsku komisiju “što čini da zaštiti interese EU-a i država članica na Mjesecu”. Iscrpnije...

Velika Britanija: Najstariji mladenci na svijetu

On ima 102, a ona 91, i sada su se, nakon 27 godina veze, odlučili vjenčati. George Kirby i Doreen Luckie iz Velike Britanije, trenutno su, koliko je poznato, najstariji mladenci na svijetu, a moguće i u povijesti. Zajedno su od 1988., a zaručili su se ove godine na Valentinovo. Njemu je ovo treći put, a Doreen je udovica; upoznali su se preko agencije za upoznavanje. Zajedno imaju sedmero djece, 15-ero unučadi i sedmero praunučadi. Vjenčati će se 13. lipnja na Georgeov 103. rođendan."Došlo je vrijeme za to. Ne osjećam se starim, Doreen me drži mladim. Ali nisam kleknuo ispred nje jer vjerojatno više ne bih mogao ustati", rekao je Kirby. Iscrpnije...

Zašto je britanska desnica jako nervozna oko izbora?

Izbori u Veliko Britaniji sve su bliže. Održat će se 7. svibnja kada će Britanci odlučiti hoće li premijer biti David Cameron ili će ga na toj poziciji zamijeniti laburistički kandidat Ed Miliband. Premda će vrlo vjerojatno Cameronova Konzervativna stranka dobiti najviše mjesta u parlamentu, prema istraživanjima i predviđanjima novi bi britanski premijer trebao biti Ed Miliband. On bi sa škotskim SNP-om mogao formirati većinu. Telegram.hr donosi analizu svih važnih pitanja o britanskim izborima. Iscrpnije...

Tko je pametniji, djevojčice i dječaci?

Dječaci su oni koju postižu najlošije, ali i i najbolje rezultate, a djevojčice su stalno - u sredini, pokazala je studija u kojoj su s aspekta spola analizirani rezultati unificirane provjere praktičnih znanja i vještina, odnosno matematičke, čitalačke i prirodoslovne pismenosti, tijekom koje se traži primjena, a ne reproduciranje znanja. Među onima koji na testiranju nisu pokazali ni osnovnu razinu znanja ni iz jedne provjeravane pismenosti u svim je državama dječaka više nego djevojčica. No, u Hrvatskoj ih je dvostruko više (sedam posto djevojčica i 16 posto dječaka), što je jedan od najgorih omjera među promatranim zemljama, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Vlada iz EU fondova izvukla tek 10 posto planiranoga

U prvih pola godine 2014. Hrvatska je iz EU fondova izvukla 48,7 milijuna eura ili oko 370 milijuna kuna. Koliko god se ovim iznosom potpredsjednik Vlade Branko Grčić hvalio, ustvari se radi tek oko 10 posto iznosa koji je Vlada planirala izvući. Ovaj se podbačaj čini manji ako se promatra samo „ukupni ugovoreni iznos“ naveden u Grčićevu izvješću – prema njemu, isplaćeno je 59,5 posto ukupnog ugovorenog iznosa od početka provedbe. Iscrpnije...

"Humanitrajna katastrofa"

"EU, suočena s tragedijom ilegalnih imigranata, kani poduzeti mjere koje u osnovi nisu usmjerene prema tome da se pomogne ljudima kojima – nakon svega što je i Zapad učinio od njihovih zemalja i njihovog života – ne preostaje drugo nego da svoju sudbinu predaju u ruke krijumčarima, već je napor koncentriran na birokratsko-represivne metode zaštite svetog europskog tla", piše Ivica Đikić za Novosti. Iscrpnije...

EK odobrio 19 GM proizvoda koji mogu u Hrvatsku, 17 u hrani

Europska komisija jučer je odobrila korištenje 10 novih genetički izmijenjenih proizvoda u hrani za ljude ili stočnoj hrani te produljila prije izdano odobrenje za još sedam takvih GMO-a u hrani. Prije jučerašnje odluke o odobrenju dodatnih 17, za korištenje u ljudskoj prehrani i stočnoj hrani u EU bilo je odobreno 58 genetički modificiranih organizama, koji su također automatizmom odobreni i u Hrvatskoj kao članici EU. Iscrpnije...

Ribanje Varufakisa u Rigi: Grk je zgubidan, kockar, amater

Sastanak u Rigi o Grčkoj protiče u vreloj atmosferi, a ministar financija Grčke Janis Varufakis je doslovno "izriban", javljaju svjetske agencije. Kako piše Bloomberg, Varufakisa su ministri eurozone nazvali "zgubidanom, kockarom i amaterom", što je "očigledan signal da je eurozona izgubila strpljenje"."Varufakisa su žestoko kritizirale njegove kolege jer odbija mjere neophodne za oporavak grčke ekonomije i puštanje pomoći", rekla su tri izvora Bloombergu. Ministri financija eurozone uputili su u petak oštro upozorenje Grčkoj rekavši da ljevičarska vlada neće dobiti pomoć dok ne donese cjeloviti plan reformi. Iscrpnije...

Austrijanki zabranili vožnju u Njemačkoj - jer povremeno konzumira kanabis

Direktiva o vozačkim dozvolama propisuje da države EU međusobno priznaju vozačke dozvole, iz čega se čini da jedino država koja je svom državljaninu izdala dozvolu može tu dozvolu oduzeti. No presuda Europskog suda pravde otkriva da to nije tako. Slučaj o kojemu je sud odlučivao tiče se jedne Austrijanke kojoj je njemačka policija zabranila da vozi u Njemačkoj jer povremeno konzumira kanabis. Poručili su joj da može sa svojom austrijskom dozvolom voziti u Njemačkoj tek nakon što dokaže da apstinira od kanabisa najmanje godinu dana. Iscrpnije...

Ana Sunčana Smith i Iva Tolić dobitnice tzv. znanstvenog oskara

Na Institutu “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu su predstavljeni “znanstveni Oscari”, dva prestižna projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedna više od 3,5 milijuna eura koja su dobile hrvatske znanstvenice povratnice dr . Iva Tolić i dr. Ana Sunčana Smith.Ta sredstva namijenjena za pet godina istraživanja omogućavaju dr. Ivi Tolić i dr. Ani Sunčani Smith da na Ruđeru utemelje vlastite istraživačke grupe. Projekti koje financira ERC najbolja su istraživanja u Europi i dodjeljuju se isključivo na osnovi znanstvene izvrsnosti. Iscrpnije...

"Što zatvaranje najbitnije knjižnice Berlina govori o budućnosti znanosti?"

"Posljednjih osam tjedana radnici su operirali po Humboltovoj knjižnici u Berlinu. Više od milijun primjeraka stručne humanističke literature dislociran je i uskladišten do daljnjega kako bi se stvorio prostor za nove materijale. Ravnatelj Humboldtove biblioteke, Andreas Degkwitz, odlučio je da je došlo vrijeme da humanistika uhvati korak s vremenom. Najbitnijim smatra da se samo najrecentniji radovi znanstvene produkcije pronađu na policama. Kako i ne bi kad čovjek živi u zabludi da je jedino dobro i moguće rješenje prekopirati prirodolovni model na cjelokupno znanstveno polje bez da se uvaži različitost sukusa priča", piše Robin Mikulić za Telegraf. Iscrpnije...

Britanski izbori mogli bi uzrokovati kaos na financijskim tržištima

Za dva tjedna u Ujedinjenom Kraljevstvu održavaju se opći izbori. Ankete pokazuju da se vodi tijesna borba između dvije najveće stranke pa bi ovi izbori mogli biti najneizvjesniji u povijesti. Kako bi povećala šanse za ostanak na vlasti, konzervativna stranka aktualnog britanskog premijera Davida Camerona glasačima je obećala održati referendum o ostanku Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji. Odlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU značajno bi narušio stabilnost unije te bi uzrokovao kaos na financijskim tržištima. Ako do toga dođe, britanska funta i euro bi vjerojatno značajno oslabili, a američki dolar i švicarski franak dodatno ojačali.No referendum, ukoliko do njega dođe, održat će se tek 2017. godine Iscrpnije...

Armenija obilježava 100-godišnjicu genocida

Armenija u petak, u nazočnosti francuskog i ruskog predsjednika Francoisa Hollandea i Vladimira Putina, obilježava stotu godišnjicu genocida nad svojim precima u Osmanskom carstvu, koji Turska, kao nasljednica Carstva, odbija priznati. Rano ujutro predsjednik Serž Sargsjan položio je vijenac na Spomenik žrtvama genocida, milijunu i pol ljudi koji su izgubili živote u pokoljima između 1915. i 1917. godine. Njemački predsjednik Joachim Gauck je u četvrtak navečer prvi puta priznao genocid nad Armencima i naglasio njemačku odgovornost u tom zločinu. "Genocid nad Armencima prvi je genocid 20. stoljeća za koji se nerijetko smatra da je zbog svoje sistematične prirode postavio okvir za sve buduće genocide, piše H-Alter. Iscrpnije...

"Europa sudjeluje u ratovima, ali odbija primiti izbjeglice"

Iako zapadnoeuropske zemlje izravno ili posredno sudjeluju u većini ratova od kojih izbjeglice bježe, politika odbijanja ulaska pravda se njihovim navodnim prevelikim brojem, kao i mogućnošću 'zlouporabe' zaštite za izbjeglice. No u dvadeset godina rata u Somaliji, zemlje Zapadne Europe primile su svega stotinjak tisuća izbjeglica iz te zemlje, dok su susjedna Kenija, Etiopija i Jemen primile preko milijun. Također, od gotovo 4 milijuna izbjeglica iz Sirije posljednjih godina, cijela EU je primila jedva nešto više od sto tisuća. Dok je većina ostalih završila u Turskoj, Jordanu, Libanonu i Iraku. Doista je potrebno nekoliko stoljeća ukorijenjene kolonijalne ideologije i rasnih teorija da se napadačima naziva ljude čije ste domove do jučer bombardirali, piše Bliten. Iscrpnije...

Hrvatska može zabraniti korištenje GMO-a

Bruxelles želi omogućiti pojedinačnim državama članicama da zabrane uporabu GMO-a u hrani ili hrani za životinje ako za to imaju "legitimne razloge", no ne mogu potpuno zatvoriti svoje granice za GM proizvode jer "ne smiju kočiti slobodu kretanja u EU-u". Razlozi mogu biti socioekonomski, ciljevi poljoprivredne politike ili politički, ali primjena te odredbe bit će velik izazov. Nije je uvela još nijedna članica, a plan naravno kritiziraju pobornici GMO-a. Iscrpnije...

Milanović: Prošli smo kroz rat, nemamo kapaciteta za imigrante

Hrvastska je prošla kroz rat, iz njega izašla dosta ranjena i u ovom trenutku nema kapaciteta za prihvaćanje imigranata, izjavio je premijer Zoran Milanović nakon izvanrednog summita EU-a o ilegalnoj imigraciji koji je utrostručio proračun za spašavanje migranata. Francuska je, primjerice, donijela odluku o prihvaćanju 500 do 700 sirijskih izbjeglica. Prema premijerovoj procjeni, imigrantska kriza na granicama EU-a trajat će dokle god u Africi bude vladao kaos. Iscrpnije...

Europska maritimna politika katastrofalno je pogriješila

"Osim što odražava duboku bolest u zemljama iz kojih bježe, situacija europskih ljudi s brodova također otkriva promašaje država čija je dužnost zaštititi ih. U Europi to počinje raspadom etike. EU odvaja tek trećinu novca i desetinu ljudske snage za pomorske službe spašavanja u odnosu na prošlu godinu. Neke države, poput Britanije, smatrale su da visoka šansa za spas samo ohrabruje migrante. Drugim riječima, EU je izabrala stajati postrance i čekati da se nevini ljudi utope kako bi odvratila ostale od ukrcavanja na brodove", piše The Economist. Iscrpnije...

TTIP: Prava građana u podređenom položaju, jačaju se prava korporacija

Kontroverzni TTIP ili Transatlantski trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a još uvijek je u fokusu javnosti, a cijeli sporazum nerijetko se naziva "dogovorom o kojem ovisi naša budućnost“. Redakcije portala Lupiga i Forum.tm svoje su čitatelje pozvali da pitaju sve što ih zanima o TTIP-u. Odabrano je deset pitanja, na koje za Lupigu odgovara europarlamentarac Davor Škrlec. Iscrpnije...

Europa šalje 150 tisuća imigranata natrag

Tajni prijedlog sa sastanka europskih čelnika za rješenje problema imigranata upućuje na to kako će velika većina od 150 tisuća imigranata, koji su uspjeli preživjeti putovanje i pristigli su do Italije, biti vraćena natrag u svoje zemlje kao ilegalni useljenici. Dio prijedloga obuhvaća i mogućnost da manji broj od 5000 imigranata dobije dozvolu ostanka u Europi. Iscrpnije...

Uđite u svijet bajki: Prag i češki dvorci, četiri dana autobusom

Budite spremni, Prag i romantični češki dvorci osvojit će vaša srca. Možda ste ih vidjeli na turističkim stranicama, možda ste čitali o njima, ali ništa ne može zamijeniti doživljaj uživo! Otkrijte romantičnu stranu Češke na četverodnevnom putovanju s agencijom Toptours, sada po super cijeni od 990kn. Ponuda uključuje prijevoz visokoturističkim autobusom i tri noćenja s doručkom u Pragu te razgledavanja prema programu. Vjerujte, ljubav će planuti na prvi pogled. Iscrpnije...

EU ne može stajati po strani dok djeca-imigranti umiru

Mnogi od imigranata koji pokušavaju doći do Europe su djeca. A od te djece većina je sasvim sama, bez roditelja, rodbine ili prijatelja - 2014. polovica djece koja su dolazila do Italije bila je bez pratitelja, sad je takve djece preko dvije trećine (68%). Ova djeca bježe od ratova i ekstremnog siromaštva, a mnogu su trgovci ljudima prevarili obećavši im poslove frizera, trgovaca i bejbisitera. Njihovi roditelji platili su tisuće eura trafikerima da ih prebace do Europe, no jednom kad su djeca došla u njihove ruke ostali su bez prava i zaštite, izloženi premlaćivanjima i izgladnjivanju, pri čemu neki ni ne dođu do Sredozemnog mora. A jednom kad sjednu u brod prijeti im potonuće, kao što je pokazala nedjeljna tragedija. Humanitarni imperativ Europskoj uniji da djeluje je neupitan, poziva Guardian na akciju. Iscrpnije...

Američki propisi poskupljuju europske sireve, vino, vodu...

Tvrtke iz EU žale se zbog komplicirane i skupe procedure koju prolaze kada svoje proizvode pokušavaju plasirati na američko tržište. Između ostalog, za vodu u bocama proizvođači moraju prikupiti skupu dokumentaciju iako su već prošli istu proceduru u EU, dok je sir u SAD moguće izvoziti u ograničenim količinama i uz visoke troškove dozvola. Osim toga, u javnim nabavama SAD često favorizira američke tvrtke. Iscrpnije...

Cipras i Gazprom dogovorili radnu skupinu plinovoda kroz Grčku

Predsjednik grčke vlade Aleksis Cipras i direktor ruske plinske tvrtke Gazprom dogovorili su se u utorak o osnivanju radne skupine za plinovod kojim bi se ruski plin transportirao preko sjeverne Grčke u Europu. Cipras i Aleksej Miller dogovorili da će idućih mjeseci raditi na izradi "smjernica" koje će precizirati dužnosti obiju strana vezano za projekt vrijedan milijarde dolara. Izvori iz grčke vlade kažu kako se Atena nada da će sporazum biti potpisan uskoro. Iscrpnije...

"Plan EU-a je nepravedan, represivan i kriminalan"

Hrvatski stručnjak za pitanja migracija Mitre Georgiev, koji u CMS-u radi na Programu borbe protiv rasizma i ksenofobije, u sklopu kojeg se brine i za azil odnosno ljudska prava migranata, smatra da su najavljene mjere EU-a nepravedne, represivne i kriminalne. Neke od mjera su pojačano financiranje Frontexa radi čuvanja morskih granica EU-a, pojačana borba protiv krijumčara ljudima, blokada putova kojima se koriste migranti, sustavno uzimanje otisaka prstiju svih migranata poslije njihovog dolaska u EU te program hitnog vraćanja osoba kojima nije odobren status izbjeglica, piše Tportal. Iscrpnije...

Europski parlament sve glasnije protiv "korporacijske klauzule"

Gotovo polovica odbora u Europskom parlamentu odbacila je mehanizam zaštite ulaganja i rješavanje sporova između investitora i država (ISDS) koji predviđa Transatlantski trgovinski i investicijski sporazum (TTIP ) između SAD-a i EU-a, javlja Euractiv. Arbitražna klauzula omogućava korporacijama da putem arbitraže tuže države ako procijene da odluke zakonodavnih tijela ugrožavaju njihove profite. Parlament je odlučio čvršće se suprotstaviti kontroverznom mehanizmu uoči devetoga kruga pregovora koji bi se trebao održati u New Yorku, pa sada mnogi sumnjaju da će sporazum proći jednom kada dođe pred Europski parlament. Iscrpnije...

Grčka vlada donijela uredbu o "kontroli kapitala"

Nakon višetjednih špekulacija Grčka je donijela prvu uredbu o 'kontroli kapitala' zbog 'iznimno hitnih i nepredviđenih potreba' i zatražila prijenos postojećih 'novčanih rezervi' lokalne samouprave (župa, općina, gradova..) središnjoj banci.ZeroHedge piše da se "vijest o konfiskaciji" proširila nacijom nekoliko sati nakon što je uredba objavljena u službenom glasniku i da sad i obični Grci shvaćaju da je došao 'kraj igre'. Bloomberg izvještava da se lokalne vlasti "opiru odluci o korištenju njihovih rezervi za kratkoročno financiranje". Iscrpnije...

Picula i društvo zaključili: Ljevica se boji sama sebe

Eurozastupnik SDP-a i Saveza socijalista i demokrata Tonino Picula organizirao je u Europskom parlamentu skup povodom 120 godina hrvatske socijaldemokracije. Novinarka HRT-a Jasmina Popović je rekla da je nedostatak hrabrosti socijaldemokratskih vlada u oba mandata njihovo glavno obilježje. "I Milanovićeva i Račanova vlada kao da su se od početka svojim mandata bojale vlastitih pobjeda i bili opterećeni čitavim nizom strahova, od crkve, desnice, reformi i naglih pokreta", poručila je. Izdvojila je tri osnovna nedostatka hrvatske ljevice, a to su: stav, akcija i komunikacija. Iscrpnije...

EU-ov plan za imigrante: Uništavanje plovila, borba protiv krijumčara

Europska komisija donijela je akcijski plan s 10 točaka kojim planira riješiti krizu u vezi s emigrantima, a među kojima su konfiskacija i uništavanje plovila za prijevoz emigranata, te uspostava ureda za azilante u Italiji i Grčkoj. Ministrica Vesna Pusić kaže da se razgovara i o mogućnosti relokacije emigranata, kako bi se rasteretile zemlje koje su prve na udaru njihovog masovnog priljeva, poput Italije, Malte i Grčke. U međuvremenu, talijanska policija uhitila je kapetana i prvog časnika broda smrti koji se posljednji potopio prevozeći preko 900 ljudi. Iscrpnije...

Štednja države je postala ‘vještica gospodarstva’

ECB-ova studija dokazala je da politika rezanja javne potrošnje u jeku krize, zemljama koje je provode, pričinjava mnogo veću štetu nego se do sada mislilo. Tako se pokazalo da MMF-ova politika 'štednje' gura Grčku u još dublju propast. Nažalost, otkrića znanstveno-istraživačkih odjela velikih institucija rijetko prodru i do izvršnih ureda na njihovu vrhu. Kad je riječ o Hrvatskoj, nakon što je ovoga tjedna objavila mjeru fiskalne konsolidacije povećanjem trošarina na cigarete i goriva, Vlada premijera Milanovića vidjet će vrlo brzo kako će to djelovati na privatnu potrošnju i investicije, a onda i na državne prihode. Iscrpnije...

"Kapetan nas je ostavio na brodu"

Stotine imigranata i u ponedjeljak su se pokušale domoći europskog kopna. Dvije spasilačke operacije još traju. Na tim je brodovima oko 500 ljudi. Trošni drveni brod, pun imigranata raspao se kod Rodosa. Pripadnici grčke obalne straže i stanovnici obližnjeg mjesta skakali su u more, izvlačili nesretne ljude. Spasili su 90 života. Među njima i dijete. "Kapetan nas je ostavio na brodu. On je otišao, a nas je ostavio same", rekao je jedan od spašenih imigranata. Iscrpnije...

Jurčić: Grčićeve mjere su pogrešne, bez proizvodnje nema nam spasa

"Nove Vladine mjere za smanjenje deficita potpuno su pogrešne, kao i sve dosadašnje. Jedine mjere koje dugoročno mogu dovesti do smanjenja deficita su povećanje domaće proizvodnje i finalne potrošnje", ističe ekonomist Ljubo Jurčić komentirajući strukturne mjere za smanjenje deficita koje su predstavili potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac. Jurčić smatra da će Europska komisija prihvatiti predložene mjere. "Neće biti sankcija jer Hrvatska za Europu ne može biti problem. Za Europu smo mi statistička greška", ističe Jurčić. Jedinu ispravnu politiku rješavanja prekomjernog deficita Jurčić vidi u povećanju domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, što je i osnovni posao svake vlade. Iscrpnije...

UN: Ksenofobna useljenička politika EU pretvorit će Mediteran u grobnicu

"Europska unija, koja će održati hitan summit o useljeničkoj krizi u Mediteranu, trebala bi prema imigrantima zauzeti sofisticiraniji i hrabriji, manje bešćutan pristup. Europa okreće leđa nekima od najranjivijih migranata na svijetu i time prijeti da Mediteran pretvori u grobnicu", rekao je povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Raid Al Husein dan nakon prevrtanja broda blizu Libije u kojemu je, kako se pretpostavlja, bilo 900 ljudi. Iscrpnije...

Svi ostaci zrakoplova Germanwingsa pokupljeni s mjesta pada

Svi ostaci zrakoplova Germanwingsa na letu 4U9525 pokupljeni su s mjesta na kojemu se srušio u francuskim Alpama 24. ožujka, pri čemu je poginulo svih 150 putnika i članova posade. Radnici su skupili 42 tone ostataka, a ekipe Lufthanse počele su uklanjati otrovne tvari preostale od pada. U zrakoplovu je bilo oko četiri tone goriva i 95 litara ulja i maziva. Njemački istražitelji nastavljaju tragati za motivima kopilota Andreasa Lubitza, koji je prema rezultatima istrage odlučio zatvoriti se u kokpit i srušiti letjelicu. Iscrpnije...

"Europa je kriva jer nije pomogla osobi u opasnosti. To je naša sramota"

Europska unija, na udaru kritika zbog pasivnosti glede krize s imigrantima, sazvala je za ponedjeljak izvanredni sastanak ministara unutarnjih i vanjskih poslova nakon nove tragedije u Sredozemnom moru u kojoj je, kako se strahuje, život izgubilo oko 700 imigranata. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini izjavila je da je moralna dužnost Unije da se uhvati u koštac s imigrantskom krizom u Sredozemlju te da bi mogao biti sazvan summmit Europske unije kasnije ovoga tjedna. "Osjećam da je naša moralna dužnost da svoju odgovornost kao Europljana usredotočimo na sprječavanje tih tragedija", kazala je Mogherini. Iscrpnije...

Vlada ukida agencije i otpušta ljude, smanjuje službena auta i putovanja

Ministri Lalovac i Grčić najavili su uštede od 2 milijarde kuna, koje planiraju predstaviti Bruxellesu: spajanje najmanje 10 agencija; uštede u Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, FZOEU-u i HZZO-u; "restrukturiranje" (čitati kao otpuštanja) u ARZ-u, Hrvatskim cestama, HAC-u, HŽ-u; agencijama, zavodima i institutima ograničit će službena putovanja, nabavku vozila, ugovore o djelu, računalne usluge, telefone... Iscrpnije...

Šefica EU-diplomacije nakon pogibije 900 imigranata: Vrijeme da se djeluje

Prema svjedočenju preživjelih, na izbjegličkom brodu koji je jučer potonuo između libijske obale i talijanskog otoka Lampeduse bilo je 950 ljudi. Mnogi putnici bili su zaključani u prostoru za teret gdje su ih ostavili krijumčari. Šefica europske diplomacije Federica Mogherini po hitnom je postupku na današnji sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova uvrstila temu imigracije i stradanja na Mediteranu, kaže kako je vrijeme da EU nešto učini kako se tragedije više ne bi događale. Iscrpnije...

Milanović: Rate kredita u eurima neće rasti, garantiram!

"Premijer Zoran Milanović je izjavio kako, nakon uvođenja trošarina na duhan i gorivo, neće biti novih nameta.Vjerujem da je tu kraj, a i početak gospodarskog rasta i definitivnog oporavka hrvatskog gospodarstva, rasta potrošnje, boljih vremena u Europi i Hrvatskoj i da nakon ovoga stvari idu samo gore", rekao je Milanović koji tvrdi kako rate kredita u eurima neće rasti. "Banke znaju znanje, igraju svoju igru i to je cijelo vrijeme natezanje u kojem banke prolaze nešto bolje. Mi ćemo učiniti sve da i građani ne izvuku deblji kraj. Da nije bilo nas, da nije bilo ako hoćete i mene, situacija sa švicarcima bila bi još gora", rekao je premijer i dodao kako je najveći problem prezaduženost hrvatskih građana, ali nema šanse da situacija bude lošija. Iscrpnije...

U Ukrajinu stigli američki marinci: Ugrozit će ionako krhko primirje

Na Javorovski poligon kod zapadnoukrajinskoga grada Lavova iz svoje talijanske baze stiglo je 290 američkih marinaca 173. zračno-desantne brigade, koji će sljedećih šest mjeseci obučavati pripadnike ukrajinske Nacionalne garde. Svoje će vojne instruktore Ukrajincima poslati i Poljska, Kanada (200 marinaca) i Velika Britanija. Na vijest o dolasku američkih marinaca u Lavov Kremlj je reagirao vrlo žustro izjavom da nazočnost stranih vojnika može dovesti do daljne destabilizacije situacije u Ukrajini i narušavanja dogovorenog primirja u Minsku. Iscrpnije...

Održana komemoracija za poginule u padu zrakoplova Germanwingsa

Komemoracija za 150 ljudi koji su poginuli 24. ožujka kada se zrakoplov Germanwingsa na letu 4U9525 srušio u francuskim Alpama, održana je u katedrali u Kölnu, okupilo se 1400 ljudi, uključujući 500 članova obitelji žrtava. Kancelarka Angela Merkel, francuski ministar u vladi Alain Vidalies i španjolski ministar unutarnjih poslova Jorge Fernandez Diaz nazočili su skupu na kojemu je glavni govornik bio njemački predsjednik Joachim Gauck. "Povezuje nas tuga, bol i istodobno osjećaj bespomoćnosti, ali nas isto tako povezuje uzajamna potpora, pomoć i to što smo tu jedni za druge", rekao je njemački predsjednik, javlja The Guardian. Iscrpnije...

Kamenice iz Hrvatske na popisu deset najboljih europskih iskustava

Europa je bogata stvarima koje morate vidjeti ili napraviti, kažu urednici Conde Nast Travellera, a kao jedno od deset obaveznih iskustava naveli su i "kušanje kamenica u Hrvatskoj". Tu su i vožnja kanalima u Amsterdamu, flamenco show u Andaluziji, golo kupanje u Švedskoj... Iscrpnije...

'Ljudi su izuzetno zbunjeni, nitko ne zna što možemo očekivati'

Iako joj je deficit za prvi kvartal umjesto najavljenih 0,8 čak 3,5 posto BDP-a, iako je na korak od prekidanja isplata svojih obaveza, iako vlada ne zna kako sljedećeg mjeseca isplatiti mirovine i plaće državnim službenicima, Grčka je počela pregovarati s Rusijom oko kupnje novih raketa za sustav S-300. I dok traju pregovori Atene i Moskve oko raketnog sustava i ruskog kreditiranja projekata u Grčkoj, u Bruxellesu polako dižu ruke od Ciprasa i Syrize. Iscrpnije...

Srebrnjaci na dnu mora: Izronjeno rekordno blago s potonulog broda

U jednoj od najvećih operacija vađenja potopljenog blaga u povijesti, britanski je tim na površinu izvadio srebra u vrijednosti od pedeset milijuna dolara, javljaju britanski mediji. Srebrnjaci su ležali na morskome dnu otkako je parobrod na putu iz Bombaja u Indiji prema Engleskoj 1942. potopila njemačka podmornica. Iscrpnije...

Hrvatska jedna od dviju bez EU-novca za unapređenje znanosti

Hrvatska je jedna od samo dvije zemlje koje od EU-a nisu uspjele dobiti sredstva za tzv. teaming projekte koji su trebali poslužiti tome da se unaprijedi kvaliteta znanosti. Čini se da su tom neuspjehu kumovali Ministarstvo znanosti, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a jer nisu spojili sve projekte zainteresiranih institucija u jedan. No teaming nije u potpunosti propao, projekti će se realizirati uz pomoć švicarskih sredstava i iz EU fondova. Iscrpnije...

Bešker: Socijaldemokracija je beskorisna bez naroda

"Odmaknuvši se od naroda, svojih birača, u glupom uvjerenju da će on ionako glasati radije za njih nego za desnicu, socijaldemokrati su se prešli temeljito, ovaj put možda i definitivno, baš kao i liberalne stranke sredinom prošlog stoljeća", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

EU zabranuje halogene žarulje do 2018.

Europska komisija će ovog mjeseca odlučivati o budućnosti halogenih žarulja, koje bi prema postojećoj strategiji smanjivanja potrošnje energije trebale biti povučene iz prodaje do 2018. godine. Procijenjeno je i da bi prohibicijom trgovanja halogenim žaruljama u EU bilo izgubljeno 10.000 radnih mjesta (uglavnom u Njemačkoj), pa udruženje proizvođača Lightning Europe traži odgodu do 2020. godine. Tada bi i LED tehnologija mogla dostići željenu kvalitetu i niže cijene. Iscrpnije...

Hrvatska među zemljama s najvećim skokom industrijske proizvodnje

Hrvatska je u veljači ponovno prednjačila snažnim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, zajedno s Irskom, Litvom i Grčkom, objavio je HRT. U veljači je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj narasla 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema podacima Eurostata potonula četiri posto. Najveću je stopu rasta industrijske proizvodnje u veljači među zemljama članicama EU-a zabilježila Irska, 16,3 posto. Iscrpnije...

Putin Mađare kupio kreditom, Grcima obećao jeftiniji plin

Rusija je odobrila Mađarskoj kredit od impoznatnih 10 milijardi dolara za rekonstrukciju i dogradnju jedine tamošnje nuklearne centrale Paksi Atomeromu.Čim je stigla vijest o kreditu, europskim mrežama prostrujalo je da time Rusija 'kupuje' Mađarsku, odnosno pojačava svoj utjecaj na premijera Viktora Orbana. Iako Grci nisu tražili (Putin je kazao da s tim nema problema) kredit, Putin je obećao smanjenje cijene plina za 15 posto u odnosu na ostale članice EU te, kao i Mađarskoj, Srbiji i Makedoniji, ponudio sudjelovanje u novom megaprojektu - plinovodu Turski tok, koji bi zamijenio propali Južni tok, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Krčki pršut - prvi hrvatski proizvod zaštićen na tržištu EU-a

Krčki pršut prvi je proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom tržištu Unije. Proces zaštite naziva ovog proizvoda počeo je u travnju 2010. U Službenom listu EU-a objavljena je Provedbena uredba Komisije EU-a od 26. ožujka o upisu naziva "Krčki pršut" u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede. U proceduri za registraciju zaštićene oznake izvornosti naziva su i "Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres", "Neretvanska mandarina" te "Ogulinski kiseli kupus". Iscrpnije...

Na bocama pića u EU morat će pisati koliko imaju kalorija

Odbor Europskog parlamenta zadužen za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane založio se za provođenje novih mjera u EU kako bi se smanjila prekomjerna konzumacija alkohola i tako smanjile štetne posljedice alkoholizma, piše Novi list. Među mjerama, predlaže se strože provođenje zakona o prodaji alkohola maloljetnicima, porezne mjere kojima bi se regulirala minimalna cijena alkoholnih pića, bolja kontrola kupnje i dostave alkohola putem interneta, te označavanje kalorijskih vrijednosti. Iscrpnije...

Grb na tablicama u EU ima još samo Slovačka

Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je autoru prvonagrađenog rješenja izgleda novih registarskih oznaka da umjesto kvadrata na pločicama bude hrvatski grb, a svi drugi detalji ostanu onakvi kakvima ih je autorski tim osmislio. Ali po svemu sudeći, od takvog kompromisa neće biti ništa. "Ako MUP ostane pri svome, mi ćemo iz cijele ove priče izaći. Mi smo na natječaj bili poslali i izvedbu s hrvatskim grbom, ali ona nije prošla. Da hoće to cjelovito rješenje, pristali bismo. Ovako nisam siguran", rekao je tipograf Nikola Đurek nakon jučerašnjeg sastanka u MUP-u. Dizajnerska struka obrušila se na novu odluku, ponavljajući da ni ostale zemlje članice EU, osim Slovačke, na pločicama nemaju grb Iscrpnije...

Berlin podupire otplatu dijela zajma Grčke MMF-u

Njemačka vlada poduprla je u petak što je grčka vlada dan prije poštujući krajnji rok otplatila obročni dio zajma Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) od 450 milijuna eura, ocjenjujući to "pozitivnim znakom" i "napretkom" u pregovorima između Grčke i njezinih vjerovnika."No vidljivo je da još nema popisa reformi i da je još mnogo posla koji treba odraditi", rekla je glasnogovornica njemačkog ministarstva financija. Iscrpnije...

Nova pravila EU o programu odobravanja nasada vinove loze

Europska komisija danas je objavila nova pravila EU o programu odobravanja nasada vinove loze. Novi program, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2016., omogućuje ograničeno širenje vinogorja u EU. Povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je kako se novim sustavom europskom vinskom sektoru daje fleksibilnost potrebna za postupno širenje proizvodnje u skladu s povećanjem potražnje na svjetskom tržištu. Iscrpnije...

London: Lopovi četiri dana proveli u trezoru i odnijeli 2 milijarde kuna

Pljačka draguljarnice i trezora Hatton Garden u Londonu iz koje je proteklog vikenda ukraden nakit i novac u vrijednost od preko dvije milijarde kuna (200 milijuna funta) mogla bi biti najveća pljačka u povijesti Velike Britanije. Nagađa se da su lopovi provalili još prošlog četvrtka što znači da su u Hatton Gardenu proveli četiri dana! Pljačka je, naime, otkrivena tek u utorak u 8.10 ujutro, a s vanjske strane zgrade nije bilo nikakvih znakova provale. Da sve stvarno bude kao na filmu, alarm se oglasio u petak oko jedan sat ujutro i čuvar je došao provjeriti o čemu se radi, no na prvi pogled ništa mu nije bilo sumnjivo te je kazao 'da nije dovoljno plaćen da ulazi unutra', piše Daily Mail. Iscrpnije...

Za održivi razvoj i čist okoliš u EU fondovima osigurana 21 milijarda kuna

Za zaštitu okoliša osigurana je 21 milijarda kuna u EU fondovima. To je velika prilika za razvoj. I to održivi razvoj temeljen na cirkularnoj ekonomiji i učinkovitom upravljanju resursima koji su ugrađeni i u sve politike i mjere Europske unije. Sve što radimo tiče se okoliša. Svaki zahvat u izgradnji nove tvornice, luke, željeznice, poljoprivrednog objekta, stambene ili komercijalne zgrade, tiče se okoliša", rekao je ministar Zmajlović na predstavljanju mogućnosti ulaganja iz EU fondova. Iscrpnije...

"Hoće li provalnici iz redova HV-a biti nagrađeni stanovima?"

Prodajom 1.200 stanova Ministarstva obrane, najavljenom nakon što su piloti akro grupe Krila Oluje kuvertirali ostavke u Oružanim snagama RH, ministar Ante Kotromanović planira uprihoditi 332 milijuna kuna za razvoj i obuku vojnika. Pravo prvokupa imaju sadašnji korisnici stanova, a legalizacija kriminalnih radnji s početka 90-ih, kada su neki pripadnici HV-a provalama prisvojili stanove bivše JNA, trebala bi biti spriječena tako što se neće prodavati stanovi nad kojima traju sudski postupci. No, situacija nije crno-bijela, jer mnogo je slučajeva u kojima ilegalno zaposjedanje stanova nije procesuirano, piše T-Portal. Iscrpnije...

Koliko vrijedi sat rada hrvatskog, a koliko danskog radnika?

Prosječan sat rada u 2014. godini poslodavca je u Hrvatskoj koštao 9,40 eura, što je daleko ispod prosjeka Europske unije (24,60 eura), otkriva istraživanje Eurostata. Najvišu cijenu rada prošle je godine imala Danska – čak 40,30 eura po satu. Iscrpnije...

Organizirani kriminal u EU 'okreće' 110 milijardi eura godišnje

Prihodi od organiziranoga kriminala u Europskoj uniji iznose minimalno 110 milijardi eura godišnje, otkrila je prva velika studija o kriminalnom biznisu koja se koncentrirala na Finsku, Francusku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Španjolsku i Veliku Britaniju. Hrvatska nije toliko problematična, ali je dio Balkanske rute, najkraće poveznice Afganistana s Europom, pa ima važnu ulogu u tranzitu oružja i automobila. Iscrpnije...

Grci: Njemačka nam je dužna 279 milijardi eura

Grčka vlada već je davno optužila Njemačku da joj duguje novac za reparacije zbog okupacije tijekom Drugog svjetskog rata, a sada su i izračunali koliko su im točno Nijemci dužni - 279 milijardi eura. Nijemci kažu kako je to pitanje već davno pravno riješeno. 1960. su im platili 115 milijuna tadašnjih njemačkih maraka za kompenzaciju, no Grčka tvrdi - nije dovoljno. Iscrpnije...

Tko je ušutkao hrvatske euroskeptike?

Prije ulaska u EU, čak 73% građana Hrvatske iskazivalo je dvojbe i protivljenje ulasku u uniju, dok se danas pak euroskeptični glasovi gotovo i ne čuju. Zbog izostanka kritičkog mišljenja Hrvatska se danas u Europi ponaša i tretira kao momčad iz treće zapadne lige, kaže Anđelko Milardović. "Za ljevicu je internacionalni koncept EU-a svakako pozitivan, ali to nije internacionalizam korporacija (što jest istina o Uniji danas), nego Europa ujedinjena u solidarnosti. Ovakva Unija ne može zadovoljiti svoje građane, nego samo kapitaliste... naša desnica se pak zadovoljava činjenicom da je Hrvatska u EU, a Srbija i BiH nisu, umjesto euroskepticizma na desnici se pojavljuje čisti primitivizam ('čekićari, obiteljaši i šatoraši')", kaže Mate Kapović. Iscrpnije...

Talijanska mornarica i obalna straža jučer spasile 1.500 imigranata

Talijanska mornarica i obalna straža u manje od 24 sata spasile su oko 1.500 imigranata s pet brodova u južnom Mediteranu. U subotnjim operacijama s talijanske strane sudjelovala su svega tri broda. Svi imigranti prebačeni su na otok Lampedusu ili u sicilijske luke. Prošle godine kroz Italiju je u Europsku uniju ušlo oko 170.000 imigranata. Iscrpnije...

Bruxellesu dozlogrdio Google, sprema tužbu od šest milijardi dolara

Europska unija će, kako piše The Wall Street Journal, uskoro podići tužbu protiv Googlea zbog zlouporabe dominantnog položaja na tržištu, a ako taj proces završi kaznom za američku internetsku kompaniju ona bi mogla platiti više od šest milijardi dolara. Prema propisima Europske unije u takvim slučajevima se kompaniju može kazniti s najviše 10 posto godišnjih prihoda. Iscrpnije...

''Fiskalizacija na hrvatski način'' spas za grčku ekonomiju

Grčka je europskim institucijama predala novu listu reformi kojom želi udobrovoljiti međunarodne zajmodavce, a jedna od mjera iznimno podsjeća na hrvatski model fiskalizacije kojim bi Grci pokušali spriječiti utaju poreza kod samozaposlenih. Radi se o obrtima u trgovini i ugostiteljstvu, a na prodajnim bi se mjestima, kako predlažu, instalirala aplikacija koja bi zabilježila svaku kupovinu i u realnom vremenu račun poslala poreznim vlastima. Iscrpnije...

Igrač iz Hrvatske na Eurojackpotu osvojio 1,08 milijuna kuna

Sretnik iz Hrvatske u 14. kolu igre Eurojackpot osvojio je 1,08 milijuna kuna. Iako nije uspio pogoditi sve brojeve i osvojiti glavni dobitak od 275 milijuna kuna igrač iz Prugovca, malog mjesta između Đurđevca i Pitomače ipak je bogatiji za millijun kuna. Pogodio je svih 5 od 50 brojeva iz velikog bubnja dok su mu za osvajanje glavnog dobitka nedostajala pogođena dva broja od deset iz manjeg bubnja. Iscrpnije...

U Hrvatskoj 200.000 alkoholičara, potrošnja po glavi pri vrhu EU

Prekomjerno konzumiranje alkohola Europsku uniju godišnje košta preko 150 milijardi eura, a preko 10.000 ljudi godišnje pogine samo zato što je netko bio pijan za volanom, poručila je hrvatska euro-zastupnica Biljana Borzan, članica briselskog Odbora za zdravlje koji je izglasao Rezoluciju o alkoholu. Dodala kako je Hrvatska pri vrhu europske crne liste s 200.000 alkoholičara i potrošnjom od preko 12 litara čistog alkohola po glavi stanovnika, dok je prosjek EU 10,9 litara. Iscrpnije...

Gardaland: Cjelodnevni izlet do najvećih rollercoastera u Europi

Ovo proljeće učinite još zabavnijim uz jednodnevni izlet u Gardaland u organizaciji Papageno toursa po cijeni sniženoj na samo 209kn. Gardaland je najpoznatiji zabavni park u Europi koji broji preko 2.8 milijuna posjetitelja godišnje i sadrži 56 vožnji od kojih je 6 velikih "Roller Coastera". Ne propustite posjetiti najnoviji dio parka - Sea life Aquarium koji će vas oduševiti pogledom u morske dubine. Pridružite se milijunima koji su otkrili ovaj svijet zabave i probudite uspavani adrenalin. Iscrpnije...

Lubitz prije rušenja aviona guglao samoubojstvo i sigurnost vrata kokpita

Njemački tužitelji otkrili su kako je kopilot Andreas Lubitz, koji je srušio avion Germanwingsa sa 150 putnika i članova posade, na internetu pretraživao metode samoubojstva te informacije o sigurnosti vrata kokpita, i to nekoliko dana prije nesreće. Kopilot je navodno lagao liječnicima govoreći im da je na bolovanju iako je tada upravljao komercijalnim zrakoplovima. Iscrpnije...

Grčka traži novac prije dogovora o reformama, zahtjev odbijen

Grčka je od svojih vjerovnika zatražila da joj odobre isplatu preostalih kredita prije dogovora o reformama upozorivši da bi već 9. travnja mogla ostati bez novca, no zahtjev je odbijen. Zahtjev je u skladu s izjavom grčkog ministra unutarnjih poslova Nikosa Vutsisa koji je rekao da će zemlja morati birati hoće li vratiti 450 milijuna eura MMF-u 9. travnja ili isplatiti plaće i mirovine. Glasnogovornik vlade kasnije je zanijekao da Grčka neće uspjeti vratiti taj novac MMF-u na vrijeme. Grčka može dobiti 7,2 milijarda eura novih kredita od eurozone i MMF-a ako provede reforme koje je dogovorila prethodna vlada. Iscrpnije...

Hrvati su jedni od najslabije plaćenih radnika u Europi

Prosjek satnice u Europskoj uniji, u koju se ne računa samo ono što radnik dobiva već svi doprinosi koje poslodavac uplaćuje, iznosi 24,60 eura. Najveća prosječna satnica je u Danskoj gdje iznosi 40,30 eura, a najniža u Bugarskoj gdje iznosi svega 3,8 eura. Hrvatski prosjek iznosi 9,4 eura, a ispod RH se našlo svega 6 zemalja. Iscrpnije...

Deložacije u EU-u: Tko ne vraća kredit, banka mu plijeni kuću

U Francuskoj je počela sezona izbacivanja stanara iz stanova, ali ne radi se o građanima koji su uzeli stambeni kredit i ne mogu ga plaćati, nego o stanarima koji su prestali gazdama plaćati najamninu. Vlasnik stana nema pravo nikoga izbaciti na ulicu od 1.11. do 15.3., i ne prije sudske odluke. Sudovi najčešće donose presude u korist stanara, a protiv vlasnika, tako da je prvi problem oko deložacija u Francuskoj kako da vlasnik stana ponovno dođe u svoj posjed. Deložirane obitelji iz takvih stanova ipak neće doslovno na ulicu, nego će se dočekati na zaštitnu mrežu socijalne pomoći, piše Jutarnji o praksi deložacija u EU-u. Iscrpnije...

Mljekari: Od sutra se bojimo poplave mlijeka prema Hrvatskoj

Pred sjedištem Europskog parlamenta u Bruxellesu danas su prosvjedovali europski proizvođači mlijeka, među kojima je bilo i hrvatskih, zbog ukidanja kvota za proizvodnju mlijeka, koje ne odgovara manjim proizvođačima. "Bojimo se poplave mlijeka prema Hrvatskoj, očekujem pad otkupnih cijena mlijeka. Mljekara nam već najavljuje da će smanjiti cijenu za 15 lipa. Ponuda je velika, a potražnja mala", kaže Marko Gračaković, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Novske. Iscrpnije...

Prije 126 godina predstavljen toranj, zaštitni znak Pariza

Na današnji dan 1889. javnosti je predstavljen Eiffelov toranj - La Tour Eiffel. Sagrađen je na Champ de Mars pokraj Seine, između 1887. i 1889. kao ulazni svod za Svjetsku izložbu, koja je obilježavala stoljeće Francuske revolucije. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan je po svom dizajneru, inženjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu. Visok je 300 metara (oko 75 katova), a metalna konstrukcija teži 7300 tona, dok je ukupna težina 10 tona. Iscrpnije...

Borzan: Cijene koje završavaju ,99 donose ekstra profit trgovcima

Zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan (SDP) je pitala Europsku komisiju na koji način se namjerava spriječiti ostavljanje sitnih kovanica u rukama trgovaca."Ukoliko napravimo jednostavnu računicu, uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži "kusur" u najsitnijim lipama, te da trgovine u prosjeku rade 6 dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa ",99"", objašnjava Borzan. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Hrvatskoj među najvišima u EU

Hrvatska se u veljači svrstala među zemlje Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda. U veljači je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad u Hrvatskoj iznosila 18,5 posto, što znači da je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata. U odnosu na prošlogodišnju veljaču zabilježila je najveći skok među zemljama Unije, za 1,2 postotni bod. Bez posla je u veljači prema Eurostatu raspoloživim podacima bilo 353 tisuće hrvatskih građana. Iscrpnije...

Američke i europske banke lani ukinule 59.000 radnih mjesta

U sklopu restrukturiranja i smanjenja troškova vodeće europske i američke banke 2014. ukinule su 59.000 radnih mjesta, ukupno 160.000 u posljednje dvije godine. U Europi se očekuje i daljnji pad broja zaposlenih pod pritiskom sve strože regulative i u nastojanju da poboljšaju profitabilnost - naime tek 30% europskih banaka ima strukturu koja tijekom vremena može dovesti do razumne stope povrata, naspram 80% američkih banaka, a faktor je pritom i sve popularnije digitalno bankarstvo. Iscrpnije...

Facebook prati sve posjetitelje i krši zakone EU-a

Facebook prati surfanje svake osobe koja posjeti tu stranicu, čak i one koji nemaju profil na Facebooku, kao i građane EU-a koji su izričito zatražili da ih se ne prati, pokazalo je istraživanje koje je sponzorirala belgijska agencija za zaštitu podataka. Istraživanje je provedeno nakon što je početna analiza pokazala da Facebook svojim praćenjem korisnika na internetu krši zakone EU-a, a sada je to i potvrđeno. Facebook prati aktivnosti ljudi na internetu s ciljem usmjerenijeg reklamiranja. Iscrpnije...

Hrvatska i Schengen: Velika granica i problematični susjedi

Hrvatska će 1.7.2015. zatražiti ulazak u šengenski prostor. Tehnički uvjeti su zadovoljeni, tvrde vladajući, a inspektore Europske komisije očekuju početkom 2016. Dok ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i premijer Zoran Milanović tvrde da je Hrvatska spremna za ulazak u šengenski prostor, malo tko vjeruje da će taj proces biti brz i bezbolan. Ponajviše zbog poučka Bugarske i Rumunjske koje su ispunile formalne uvjete Europske komisije, no već godinama čekaju "pomicanje" granice. Dodamo li tomu i specifičnosti hrvatske granične crte te pojačani europski oprez zbog terorizma, čini se da najmodernija oprema i potpuna spremnost u ljudstvu neće ubrzati članice Unije u donošenje ove odluke, piše Večernji. Iscrpnije...

Francuska i Španjolska traži da Italija uništi milijun stabala maslina

Države članice EU-a podijeljene su o tome kako zaustaviti širenje opasne bolesti kojom su pogođene masline na jugu Italije, zbog koje će se možda morati uništiti gotovo milijun stabala. Bolest uzrokovana bakterijom Xylellom fastidiosom izbila je u listopadu 2013. i nije se proširila na druge zemlje, no Francuska i Španjolska zauzimaju se za drastične mjere strahujući za svoje maslinike, kao i vinovu lozu i agrume, koji također mogu biti zaraženi tom bakterijom koju prenosi insekt. Iscrpnije...

Norveški veleposlanik: Norveška se borila protiv Pavelića i neću se ispričati

Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke poslao je pismo norveškom veleposlaniku Hendriku Ofstadu jer je prisustvovao osnivanju Antifašističke lige prošlog vikenda. U pismu piše kako se nadaju da je veleposlanik bio u zabludi jer "nije znao karakter, ciljeve i dosadašnje djelovanje tzv. antifašista, odnosno komunista koji zlorabe časni naziv antifašist". "Pretpostavljam da ste razumjeli da se neću niti želim ispričati zbog odavanja počasti Vašim sunarodnjacima koji su se tijekom Drugog svjetskog rata borili protiv nacizma. Umjesto toga, iskoristit ću ovu priliku da im se u ime norveškog naroda i u osobno ime, od srca još jednom zahvalim", odgovorio je veleposlanik Ofstad. Iscrpnije...

Donesen kontroverzni zakon: Njemačka uvela cestarine za sva vozila

Njemački parlament Bundestag usvojio je kontroverzni zakon kojim se uvodi cestarina, a politički protivnici tvrde da će se njime stvoriti nepotrebna birokracija. Vlasnici vozila će od iduće godine plaćati 130 eura godišnje za korištenje glavnih autocesta, ali zbog smanjenja poreza na automobile neće im se povećati ukupni troškovi. Strani vozači neće imati nikakve olakšice. Taj je plan izazvao nezadovoljstvo Europske komisije, koja je upozorila da cestarine ne smiju diskriminirati vozače iz ostalih država. HRT Iscrpnije...

Ugroženi mali proizvođači - od 1.4. EU bez kvota za proizvodnju mlijeka

Kvote za mlijeko u cijeloj Europskoj uniji ukidaju se 31. ožujka, od kada će mljekari biti potpuno prepušteni tržišnim uvjetima. Kvote su bile jedan od mehanizama kojima se nastojalo prevladati viškove. Njima je Europa kontrolirala prozvodnju mlijeka, a cijene su bile stabilne. Mogućnost neograničene proizvodnje ići će na ruku u prvom redu velikim europskim proizvođačima, ali i potrošačima jer će cijene biti niže. Međutim, za hrvatske mljekare ovo je loša vijest. Mali proizvođači teško će se oduprijeti konkurenciji, piše HRT. Iscrpnije...

Merkel: Tragedija je poprimila novu, nemjerljivo neshvatljivu dimenziju

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da 'tragedija' Germanwingsova zrakoplova A320 poprima "potpuno neshvatljive razmjere", nakon informacija da je kopilot namjerno srušio zrakoplov ubivši 150 ljudi. "Još ne znamo sve okolnosti, zato je važno nastaviti istragu i temeljito ispitati sve aspekte. Današnje vijesti su još jedan strašan teret za rodbinu i prijatelje žrtava. U ovim časovima i danima ispunjenim patnjom, naše su misli s njima", istaknula je Merkel. Iscrpnije...

Šef Lufthanse: Ovako nešto niti jedan sigurnosni sustav ne bi spriječio

Matthias Gebauer, novinar Spiegela je objavio kako su Lubitzovi prijatelji rekli da je kopilot 2008./2009. prekinuo letačku obuku zbog depresije i zamora. Šef Lufthanse Carsten Spohr novinarima je u Koelnu kazao kako "ovako nešto niti jedan sigurnosni sustav ne bi mogao spriječiti". Dodao je kako oni vrlo pažljivo biraju svoje zaposlenike te da je Lubitz prošao sve moguće testove i bio 100 posto spreman. Motiv koji bi Lubitza natjerao da sruši avion zasad nije poznat. Iscrpnije...

Svaki građanin EU-a u 2013. "skupio" 481 kilogram otpada

Godišnji iznos komunalnog otpada u Europskoj uniji u 2013. iznosio je 481 kilogram po osobi, što je pad od 8,7 posto u odnosu na 2002. kada je iznosio 527 kilogram. Od 2007. u konstantnom je padu količina otpada po osobi. Od 481 kilograma, čak 470 se prerađuje i reciklira tako da se 31 posto otpada odlaže, 28 posto reciklira, 26posto spaljuje, a 15 posto kompostira. U Hrvatskoj je pak u 2013. zabilježeno 404 kilograma otpada. Promatrajući podatke vezane uz Hrvatsku, osim što je poražavajući podatak da se samo 12 posto otpada reciklira, interesantno je to što ni se ni najmanji dio otpada ne spaljuje, a samo dva posto se kompostira. Iscrpnije...

Mađarska, Italija, Slovačka i Češka uz Putina, Poljska, Estonija, Litva i Latvija protiv

Sukob Ukrajine i Rusije podijelio je Europu, a tu činjenicu taktički koristi Vladimir Putin kako bi poljuljao 'europsko jedinstvo'. Kao saveznici se u ruskim medijima spominju Italija, Grčka, Češka, Slovačka i Mađarska. Na ruskoj strani pak sigurno nisu Poljska, Litva, Latvija i Estonija. S druge strane, Velika Britanija šalje dodatne snage na Falklandske otoke u strahu da bi Argentina mogla biti ohrabrena za napad na otočje zbog svoje suradnje s Rusijom. Iscrpnije...

Nesreća u Alpama: Moguće da je došlo do sloma uzgona

Boris Popović, asistent na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i instruktor letenja pri Hrvatskom zrakoplovnom nastavnom središtu, u razgovoru za tportal napominje da je prerano za donošenje bilo kakvih zaključaka, ali se s obzirom na neke pokazatelje ipak može spekulirati o potencijalnom uzroku pada Airbusa A320 u francuskim Alpama. "Uz sve ograde, s obzirom da ne raspolažemo ključnim informacijama, moguće je da je došlo do sloma uzgona, kad krilo zrakoplova nije opstrujavano dovoljnom brzinom zraka da bi proizvelo uzgon. Tada posada gubi kontrolu nad zrakoplovom', objašnjava bivši vojni pilot. Iscrpnije...

Germanwings: Omiljena kompanija Hrvata čiji zrakoplovi do danas nisu padali

Francuski le Monde objavio je da je pad Germanwingsa najveća zrakoplovna nesreća u Francuskoj još od 1981. kada je u padu aviona kod Ajaccia poginulo 180 osoba. Germanwings vrlo je sigurna kompanija i od svog osnivanja 1997. godine do danas nije imala ovako tešku nesreću. Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je da, prema zasad dostupnim informacijama, među žrtvama nema hrvatskih državljana. U njemačkim medijima pojavile su se spekulacije da su nesreću uzrokovala greška računala nastala zbog smrznutih senzora, ali iz Germanwingsa su poručili kako su računalni sustavi u Airbusu provjereni i kako ne vjeruju da su oni izazvali pad. Iscrpnije...

Bruxelles daje 120 milijuna eura Vukovaru, Kninu, Petrinji...

U šest jedinica lokalne samouprave - Vukovar, Beli Manastir, Knin, Benkovac, Petrinju i Dardu, idućih će godina biti investirano 120 milijuna eura u sklopu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije pilot područja malih gradova na ratom pogođenim područjima, koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a u cijelosti se financira iz fondova EU. Iscrpnije...

Dalić: Tržište demantira Milanovića

Tržište, hladno i bez velikih emocija, demantira Milanovića. Vlada nije radila dobro. Tržište je vidno izdvojilo Hrvatsku iz grupe država u kojoj se nalazila dugo vremena, uključujući i vrijeme kada nije bila članica EU. Pri kraju Milanovićevog mandata, Hrvatska, koja je članica EU, za tržište je jednako rizična kao i 2010/11 kada je vladala velika neizvjesnost hoće li to uopće postati. U takvim kretanjima dokaza za dobar rad nema, ali se u punoj mjeri razotkriva koliko je njegovo populističo isticanje socijalnih mjera izvan ekonomskog konteksta. I sve dok je stanje takvo kakvo pokazuje slika, minoriziranje upozorenja iz Bruxellesa je identično guranju glave u pijesak, piše Martina Dalić. Iscrpnije...

Briselska politika okretnih vrata

Sastav nove europske komisije odražava već ustaljenu praksu “okretnih vrata”, odnosno transfera kadrova između najviših funkcija Europske unije i privatnog sektora. To dovodi europske dužnosnike u situaciju za donose ključne odluke povezane s interesima svog budućeg ili bivšeg poslodavca. No unatoč evidentnom sukobu interesa, institucije Unije po svemu sudeći oklijevaju suočiti se s ovim problemom. Iscrpnije...

Bugarska: Europski zid protiv izbjeglica

Kao i svaka druga vanjska granica Europske unije, i ona bugarska za mnoge znači život. Na tisuće je ljudi godišnje pokušava prijeći u potrazi za boljim životom, no za mnoge od njih to završi kobno, o čemu svjedoče brojni tragični primjeri sa tursko-bugarske i srpsko-bugarske granice. Brutalna protjerivanja izbjeglica s europskih vanjskih granica nisu nikakvi iznimni slučajevi neposlušnih graničara, već politika zatvorene tvrđave. Iscrpnije...

Winnetou se vraća na Velebit: Nijemci počinju snimati nova tri filma

"TV-Comeback für Winnetou!", tako su vijest o ponovnom snimanju čuvenog Winnetoua naslovili u njemačkom Bildu, ne skrivajući oduševljenje novom ekranizacijom popularnog lika koji je od 1962. do 1968. godine istoimenim filmskim serijalom zaludio milijune Nijemaca. Za sad se još ne zna tko će biti novi Winnetou, ali su producenti pronašli glumicu Uschi Glas (71) koja je tumačila ulogu indijanke Oma u filmu Winnetou und das Halbblut Apanatschi. Priprema se snimanje ukupno tri filma na lokacijama u Hrvatskoj koje su 60-tih godina svojim netaknutim prirodnim ljepotama zadivile gledatelje popularnog serijala. Iscrpnije...

Merkel u društvu nacista na naslovnici Der Spiegela

Novi broj uglednog njemačkog tjednika Der Spiegel izašao je s naslovnicom koja je izazvala brojne komentare u Njemačkoj, ali i diljem svijeta. Prikazana je fotomontaža s Angelom Merkel i nacističkim vojnicima koji svi zajedno stoje pred ruševinama antičke građevine u Grčkoj. Naslov glasi: 'Kako Europljani vide Nijemce - Njemački Übermacht', a u članku koji ilustrira naslovnica nastoje se objasniti složene financijske veze između Njemačke i Grčke nastale nakon nacističke okupacije danas posrnule države 1941. godine. Iscrpnije...

Njemačka će zadržati zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika?

Prema neslužbenim informacijama, samo bi Njemačka, Austrija i Velika Britanija mogle zadržati zabranu zapošljavanja za hrvatske radnike nakon 1. srpnja 2015. godine. Učine li to, ta će odluka trajati još tri godine, uz mogućnost produljenja na još dvije godine. No i sada hrvatski radnici probijaju te barijere, posebno u Njemačkoj koja ima niz deficitarnih zanimanja pa dopušta rad stranaca. Lani je 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajina. Iscrpnije...

Milanović: Podržavamo TTIP, ali za hrvatsko je gospodarstvo neutralan

Hrvatska podržava zaključivanje Transatlantskog trgovačkog i investicijskog partnerstva (TTIP) koji je, prema prvim procjenama, za hrvatsko gospodarstvo neutralan, izjavio je premijer Zoran Milanović. Zamoljen da prokomentira prijedlog da se u sporazum ugradi odredba koja bi investitorima omogućila da tuže vlade pred međunarodnim arbitražnim sudovima, Milanović je to označio nepotrebnim u zemljama u kojima je učvršćena vladavina prava. Iscrpnije...

'Procedura prekomjernog siromaštva'

Procedura prekomjernog deficita ne zove se "procedura prekomjernog siromaštva" pa stoga niti ne možemo očekivati ništa drugo nego konzervativni stav Komisije o nužnosti dovođenja proračuna i fiskalne politike te ostalih manjkavih područja u očekivane gabarite. Komisija nas neče štedjeti, kao što ne štedi niti zemlju koja ima skoro 2,5 puta više stanovnika koji trpe puno ekstremnije uvjete, a koja i zbog članstva u eurozoni ima puno veći ponder nego što je to slučaj s Hrvatskom - Grčku. Iscrpnije...

Razgovori u Bruxellesu: Grčka obećala popis reformi

Grčka će podnijeti sveobuhvatan popis posebnih ekonomskih reformi u roku od nekoliko dana kako bi joj bila odobrena financijska sredstva kojima će izbjeći stečaj, objavili su najviši europski dužnosnici nakon razgovora s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom u Bruxellesu. "Sve su strane potvrdile svoje namjere da naprave sve što je moguće kako bismo prevladali teškoće grčkog gospodarstva što je prije moguće. Danas smo proces vratili na tračnice ... jasno je da Grčka nije obvezna provesti recesijske mjere. Grčka će predstaviti svoje strukturalne reforme, koje će provesti", kaže Cipras. Iscrpnije...

TTIP - ugovor koji će promijeniti našu budućnost

Što je zapravo Transatlantski sporazum o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (Transatlantic Trade and Investment Partnership/TTIP)? Riječ je o sporazumu 'o slobodnoj trgovini i ulaganjima' između EU i SAD-a. Pokretači i zagovornici tvrde da će donijeti otvaranje radnih mjesta, razvoj, napredak i ekstra zaradu. U Europi se reklamira kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura i podići standard prosječne obitelji za 545 eura godišnje. Zbog loše komunikacije s javnošću za koji je odgovorna Europska komisija, sporazum je postao predmetom javne kritike zbog tajnosti i netransparentnosti. Iscrpnije...

Europljani općenito zadovoljni životom, Hrvati nešto manje

Gotovo 80% Europljana ocjenjuje zadovoljstvo svojim životom na skali od 0 do 10 ocjenom 6 ili više, u prosjeku 7,1, a Hrvati prosječnom ocjenom 6,3, pokazuju novi podaci Eurostata objavljeni uoči Međunarodnog dana sreće 20. ožujka. Najzadovoljniji životom u EU građani su Danske, Finske i Švedske, a najmanje zadovoljni su Bugari Grci, Ciprani, Mađari i Portugalci. Iscrpnije...

Hajka na ECB: Čemu se protivi Blockupy?

Povodom otvorenja novog 185-metarskog sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu pokret Blockupy, koji okuplja preko 90 antikapitalističkih organizacija iz cijele Europe, uključujući grčku Syrizu i njemačku stranku Die Linke, organizirao je prosvjed koji se pretvorio u nerede. Blockupy se bori protiv recesijskih mjera koje je nametnuo ECB nauštrb srednje klase i siromašnih, koji su na sebe morali preuzeti teret recesije, dok su se bogati izvukli neokrznuti. Iscrpnije...

Imaju najveći gospodarski rast u Europi, a bili su poput Grčke

Nakon razdoblja recesije iz 2009. i međunarodnih 85 milijardi dolara, EU predviđa da će Irska 2015. biti zemlja s najvećim rastom, čime će nastaviti pozitivan trend od prošle godine, u kojoj je imala najveći rast BDP-a u EU-u, 4,1%. I dok su Grčka, Portugal i Španjolska zapeli na mjerama vlastite potrošnje, Irska se bila okrenula povećanju i poboljšanju izvoza, posebno dijaspori u SAD-u, a spasile su je i strane tvrtke sa sjedištem u Irskoj - Google, Facebook, Microsoft i IBM. Nezaposlenost je i dalje visoka (10%), dug golem, no keltski tigar vidi svjetlo na kraju tunela. Iscrpnije...

Cipras inzistira na sastanku s čelnicima EU: Grčku se ne može ucjenjivati

Grčki premijer Aleksis Cipras zatražio je sastanak s čenicima zemalja EU, uključujući i njemačku kancelarku Angelu Merkel, na ovotjednom summitu EU, rekao je neuimenovani grčki dužnosnik. Grčka ustraje na tome da neće prihvatiti 'ucjenu' zbog svoje dužničke krize, ali bi za nekoliko tjedana mogla ostati bez novca jer su njezini partneri iz EU, koje je razljutila žestoka retorika nove vlade protiv uvjeta spašavanja te zemlje od bankrota, zamrznuli financijsku pomoć dok ne pruži dokaze o provedbi reformi. Cipras želi da na sastanku na rubu summita EU, koji se održava u četvrtak i petak, osim njemačke kancelarke, sudjeluju i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i francuski predsjednik Francois Hollande. Iscrpnije...

Veliki udar na prosjačku bandu

Zbog sumnji da novac potječe od raznih kriminalnih aktivnosti u Italiji, hrvatski su sudovi u potpunoj tajnosti, a na osnovi zahtjeva USKOK-a, prije nekoliko mjeseci počeli provoditi blokade računa 21 člana dviju obitelji iz BiH u trima hrvatskim bankama. Vlasnici računa, njih ukupno 21 u posljednjih sedam godina položili su ništa manje nego 5,4 milijuna eura. Riječ je državljanima BiH trajno nastanjenima u Italiji, od kojih nekoliko njih dolazi u Hrvatsku gdje kupuju nekretnine na području Srednje Dalmacije. Neki od osumnjičenika bili su u talijanskim zatvorima najčešće zbog krađa, korištenja djece za prošnju, nedozvoljenoga gospodarenja otpadom, prevara, ali i otmica, iznuda, nedozvoljenog držanja oružja, čak i ubojstava, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Horvat: Varoufakis u Zagrebu srednji prst pokazao - hipotetski

Srećko Horvat i Igor Štiks u zajedničkom kratkom odgovoru očitovali su se na aferu 'srednji prst' o kojoj bruje današnji njemački mediji. Aktualni ministar financija Grčke Janis Varoufakis na predavanju Subversive Festivala u svibnju 2013., pokazao je srednji prst dok je govorio o grčkome dugu i situaciji u kojoj se zemlja nalazila 2010. godine. "Moramo istaknuti kako je tijekom svoga predavanja dva puta pokazao 'srednji prst' kao dio izlaganja pred publikom. Ujedno, gospodin Varoufakis nije srednji prst pokazao Njemačkoj ili Nijemcima, nego je govorio o hipotetskoj situaciji referirajući se na Grčku iz siječnja 2010., koja je prema njegovu mišljenju tada trebala proglasiti bankrot – bez da napusti eurozonu!", priopćili su Horvat i Štiks. Iscrpnije...

Velika Britanija: Autobus na biometan ulazi u redovnu uporabu

BioBus, autobus od 40-ak sjedišta pogonjen biometanom, smjesom ljudskog izmeta i otpadaka hrane, ovog mjeseca ulazi u redovitu uporabu u Bristolu nakon što je prošle jeseni obavljena probna vožnja. Za njegovu rutu od 24 kilometra potrebno je biometansko gorivo koje dolazi iz više od 32 tisuće kućanstava, piše Guardian. Iscrpnije...

Učenici prepoznali dijete-ubojicu zatočenika Islamske države

Dijete za koje se čini da ubija zatvorenika na video-snimci pogubljenja koju je u utorak emitirala Islamska država (IS), prepoznali su kolege iz razreda u Toulouseu, na jugozapadu Francuske, izjavio je dužnosnik nacionalnog obrazovanja. Učenici "su prepoznali jednog od svojih kolega ali treba biti oprezan", kazao je na konferenciji za tisak inspektor Jacques Caillaut. Nije potvrdio informacije iz izvora bliskih tom predmetu prema kojima je dijete od dvanaestak godina, snimljeno kako ubija pištoljem izraelskog Arapina, predstavljenog kao špijuna, doista posinak Sabrija Esida, rođaka Muhameda Meraha, ubojice iz Toulousea. Iscrpnije...

Cipras: Zbog poteškoća u EU jača krajnja desnica

Grčki premijer Aleksis Cipras upozorio je na opasnost od "populističkih snaga krajnje desnice" u Europi, a ponajprije od francuske Nacionalne fronte. "Treba izabrati između poštovanja demokracije i opasnosti od uspona populističkih snaga krajnje desnice u Europi", rekao je Cipras na nesigurnom engleskom prije razgovora s prvim tajnikom francuske komunističke stranke Pierreom Laurentom. Grčka vlada je upozorila partnere da bi nastavak politike štednje samo išao na ruku euroskepticima i usponu krajnje desnice. Iscrpnije...

"Izlazak Grčke iz eurozone je toliko strašan da se ne smije dogoditi"

Poznati ekonomist Nouriel Roubini, poznatiji kao 'doktor Propast', tvrdi da uopće nije zabrinut u pogledu grčke krize. "Nema smisla da dođe do izlaska Grčke iz eurozone jer bi to izazvalo veliku krizu", rekao je Rubini u intervjuu za Bloomberg. Roubini tvrdi da bi, u slučaju ostvarivanja takvog scenarija, troškovi zaduživanja zemalja poput Italije i Španjolske enromno skočili, dok bi Europljani požurili povući novac sa svojih bankovnih računa. "Čak i Njemačka, koja je najveći oponent Grčkoj u aktualnim pregovorima o novom paketu financijske pomoći, priznaje rizik", izjavio je Roubini. Iscrpnije...

Damir Pilić: Angela neće u Moskvu

"Angela Merkel 9. svibnja neće doći u Moskvu, što je jedan od znakova da se Europa raspada. Barem ona Europa kakvu poznajemo. 9 svibnja ne slavi se samo Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom u Drugom svjetskom ratu, nego i Dan Europe. Što je onda, osim golog kapitalističkog interesa, ostalo od te ideje, ako više ni pobjeda nad fašizmom ne može okupiti njezine glavne nositelje, a umjesto toga se zvecka novim vojskama? Ništa, dame i gospodo, to je izgledan odgovor. Ništa nije ostalo. Ako više nikome nije stalo do zajedničkog obilježavanja kraja Drugog svjetskog rata, onda su vrata za Treći svjetski rat već odškrinuta. Kad pomru oni koji pamte lice fašizma, sve postaje moguće", piše Slobodna. Iscrpnije...

Britanci potrošili 13 milijuna eura, a nisu se dočepali Juliana Assangea

U ponedeljak 16. ožujka navršava se tisuću dana boravka Juliana Assangea u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu gdje se sklonio da izbjegne izručenje Švedskoj čije je pravosuđe, prije nego nastupi zastara, pristalo ispitati ga u glavnom gradu Velike Britanije o optužbama za silovanje za koje ga terete dvije švedske državljanke. Scotland Yard je izračunao da je lani trošio 11 tisuća eura na dan na nadzor Assangea. WikiLeaks je u tu svrhu osnovao i posebnu stranicu - govwaste.co.uk kojom porezne obveznike upozorava da im vlada rasipa novac na Assangeovo čuvanje. Na stranici se tvrdi da je London u tu svrhu potrošio deset milijuna funti ili 13 milijuna eura. Iscrpnije...

Island objavio povlačenje kandidature za EU

Island je objavio da je povukao svoju kandidaturu za Europsku uniju, dvije godine nakon što je na vlast stupila euroskeptična vlada desnog centra koja je obećala okončati proces pokrenut 2009. Interesi Islanda su ispunjeniji izvan EU, objavio je ministar vanjskih poslova Gunnar Bragi Sveinsson. Otvoren ostaje spor Bruxellesa i Reykjavika o ribolovnim kvotama. Iscrpnije...

Štetnost prometne buke

Europska agencija za okoliš u svojem izvješću Buka u Europi 2014 upozorava da je jedan od četiri Europljana izložen razinama buke iznad dozvoljenog praga, što ima neželjene učinke na zdravlje - oko 43 000 slučajeva bolničkog liječenja, 900 000 slučajeva visokoga tlaka i do 10 000 preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje povezano je s prevelikom bukom, procjenjuje EEA. Glavni je izvor buke u Europi cestovni promet. Iscrpnije...

Od 1. srpnja više zemalja EU otvara tržište rada za Hrvate

1. srpnja istječe prvo dvogodišnje razdoblje u kojem su zemlje EU-a mogle uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Zabrana može biti produžena na tri godine, a potom na još dvije, što bi mogle učiniti Njemačka, Austrija i Velika Britanija. Otvaranje tržišta moglo bi dovesti do još većeg odlaska hrvatskih građana u inozemstvo, posebice mladih i kvalificiranih. Iscrpnije...

U drugi stup uplaćeno 50 milijardi kuna, zarađeno još 21

Europska komisija upozorava Hrvatsku na problem velikog broja prijevremenih odlazaka u mirovinu i apelira na hitno produljenje radnog vijeka. U protivnom isplata budućih mirovina dolazi u pitanje. Otegotna je i činjenica da se nastavlja trend pada broja zaposlenih. A smanjivanjem uplata doprinosa iz plaća jača pritisak na mirovinski sustav. "Mirovinski sustav je siguran, mirovine se isplaćuju i nema nikakvih razmišljanja ni o zamrzavanju, ni o nacionalizaciji drugog stupa", tvrdi ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Od 2002. mirovinski fondovi u drugom stupu zaradili su 21 milijardu kuna, na uplaćenih 50 milijardi, piše HRT. Iscrpnije...

Brown: Britanija će biti europska Sjeverna Koreja ako izađe iz EU-a

U tekstu za Guardian, bivši britanski premijer Gordon Brown upozorava da će Velika Britanija postati europska Sjeverna Koreja ako izađe iz Europske unije, da će ostati bez prijatelja i utjecaja. "Moramo reći istinu o tri milijuna radnih mjesta, 25.000 tvrtki, 200 milijardi funti godišnjeg izvoza i 450 milijardi funti unutarnjih ulaganja povezanih s Europom", napisao je Brown. Iscrpnije...

Bruxelles smanjio naknade za plaćanje karticama na 0,3%

Naknada za plaćanje debitnim karticama u Europskoj uniji smanjena je na 0,2%, a kreditnim karticama 0,3%, odlučio je danas Europski parlament. Na nivou Unije ovo će sniženje značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje, a za velike trgovinske lance do tri milijarde eura godišnje. U Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Iscrpnije...

"Dug je zao drug"

"Na temelju preko sto tisuća dokumenata ekipa istraživača je izračunala da bi današnja vrijednost njemačkog ratnog duga Grčkoj bila ukupno oko 162 milijarde eura. Dakle stari dug pokrio bi četiri petine današnjeg grčkog vanjskog duga. Ciprasova vlada, naravno, ne traži novac, već postavlja pitanje: Ako se oprostilo Njemačkoj, zašto se ne može oprostiti i nama? U sadašnjem New Dealu, novom dijeljenju, Grci su se počeli osvrtati na sve strane i tražiti nove saveznike, a Cipar, također članica EU-a, već se nagodio za vojne usluge Rusima. Pred zadrtim Amerikancima, koji vide samo svoje nacionalne interese, i Europljanima koje mahom vode politički pigmejci, krajolik je pokriven gustom maglom", piše Novosti. Iscrpnije...

Bruxelles: Odlazak u penziju s 67 uvedite ranije, mirovine će padati

Europska komisija je tražila od Vlade da se za produljenje radnog vijeka do 67 godina ne čeka 2031. te da se u to krene deset godina prije.EK problematizira to što u Hrvatskoj samo 13 posto korisnika mirovina ima 40 i više godina radnog staža pa je i udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći samo 31 posto. Predviđa se da će 2030. taj udio biti 27, a 2060. još manje - 22 posto (s pravima iz 2. stupa). "Građani će morati sami preuzeti odgovornost za ostvarivanje zadovoljavajućih primanja u starosti različitim oblicima osobne štednje", ističe Dr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije. Iscrpnije...

Grčka: Izbacite nas iz eurozone i poslat ćemo vam milijune imigranata

Grčka je u ponedjeljak iznijela dosad najradikalniju prijetnju čelnicima eurozone s kojima ratuje oko načina na koji će se pokušati izvući iz dužničkog gliba u koji je zapala prije nekoliko godina. Ministar obrane Panos Kammenos i ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias kazali su da će Grčka, ne popuste li euročelnici u zahtjevima za mjerama štednje, potpuno otvoriti svoje granice i pustiti tsunami milijuna ekonomskih migranata i džihadista koji se žele domoći drugih europskih država. "Ostavi li nas Europa u krizi, preplavit ćemo je migrantima, a za Berlin će biti još gore ako u tom valu milijuna ekonomskih migranata bude pokoji džihadist iz Islamske države", sasvim je otvoren Kammenos. Iscrpnije...

Zračenje mobitela i elektroničkih uređaja ipak nije opasno za zdravlje?

Elektromagnetska polja koja stvaraju mobiteli, WiFi uređaji i odašiljači, dalekovodi ili elektronički uređaji u kući i uredu, ne predstavljaju rizik za zdravlje, zaključio je Znanstveni odbor za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike Europske komisije u zaključnom mišljenju o potencijalnim zdravstvenim posljedicama izloženosti elektromagnetskim poljima (EMF). Takav je sud odbor Europske komisije donio na temelju više od 700 studija, objavljenih nakon 2008. godine, kojima se pokušala utvrditi povezanost primjene elektroničkih uređaja i više teških bolesti, poput raka ili Alzheimerove bolesti. Iscrpnije...

Hrvatska na dnu Europske unije po neovisnosti pravosuđa

Hrvatska se po stupnju percepcije neovisnosti pravosudnog sustava nalazi na začelju među državama EU, ali je prva kada je riječ o alternativnom rješavanju sporova, pokazuje pregled stanja koji je objavila Europska komisija. Po efikasnosti pravosudnog sustava koje se mjeri brojem dana potrebnih za rješavanje u prvostupanjskom postupku građanskih i trgovačkih slučajeve, Hrvatska je u drugom dijelu ljestvice. Za rješavanje tih sporova u Hrvatskoj je 2013. godine bilo potrebno 386 dana, a lošije su Grčka (407), Slovačka (505), Italija (608), Cipar (638) i Malta (čak 750 dana). Iscrpnije...

Danci nemaju ocjene do 7. razreda, ali baš sve znaju

Ako mislite da je obrazovanje skupo, isprobajte neznanje, moto je pod kojim Danci od 2013. provode veliku školsku reformu. Obrazovanje je besplatno za sve, a svakom djetetu omogućeno je studiranje jer država svim studentima daje stipendiju koja pokriva sve troškove tijekom studiranja."Danska osnovna škola ima predškolski razred (0. razred), 9 razreda osnovne škole (1. – 9.) i 10. razred. Zanimljivo je da u njihovim osnovnim školama nema ocjena sve do 7. razreda. No učitelji stalno prate učenike, daju im povratne informacije o napretku", dojmovi su to učiteljice Martine Kučar iz VI. osnovne škole Varaždin nakon usavršavanja u Danskoj. Iscrpnije...

"Centar sporazuma između SAD-a i EU je biznis, a sve ostalo je kolateralna šteta"

Europa računa da će joj sporazum o trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), o kojem pregovara s Amerikom, na godinu donositi 119 milijardi eura. No budući da se sve o sporazumu drži u tajnosti, strahuje se je li to udar na visoke europske standarde zaštite potrošača i okoliša. S obzirom na iskustva iz članstva u EU, centar sporazuma je biznis, a sve ostalo je kolateralna šteta, smatra SSSH. Iz Sektora za trgovinsku politiku pak poručuju kako će sporazum koristiti Hrvatskoj. Iscrpnije...

"Koliko desno treba stajati da se program Sirize čini radikalnim?"

Svi se slažu da je grčki dug neotplativ: otpis jednoga dijela je način da se takvo stanje prizna. Svi se slažu i da nakon rigidnih mjera štednje većina stanovništva živi gore nego prije i da će najveći dio nove tranše tzv. financijske pomoći biti odmah vraćen ‘institucijama’ u ime dugova i kamata, pa do grčkoga naroda neće stići: svejedno, optužbe za ‘nerealni pristup’ i ‘neodgovornost’ upućuju se grčkoj vladi. Četiri mjeseca odgode koje su dobili do idućih pregovora sasvim su dovoljna da se spirala dužničke propasti pod pritiskom radikalnijih frakcija iznova dovede u pitanje. A to pitanje, koje uspon grčke ljevice uporno postavlja pred golemu većinu Europljana, glasi ovako: koliko morate stajati udesno da biste mislili kako promašene politike međunarodnih institucija na kraju neće pogoditi i vas? Iscrpnije...

Grčka prijeti prijevremenim izborima i referendumom o ostanku u eurozoni

Grčka bi mogla sazvati referendum ili prijevremene izbore ukoliko partneri eurozone odbiju plan Atene o rješavanju pitanja duga i gospodarskog rasta. Izjavio je to grčki ministar financija Janis Varufakis te tako podigao tenzije uoči ključnog sastanka s europskim čelnicima. Iscrpnije...

Grčki ministar financija želi angažirati studente i turiste kao tajne poreznike

Kritika da Grčka presporo provodi nove gospodarske reforme natjerala je ministra financija da predloži angažman brojnih honorarnih tajnih inspektora: turisti, kućanice i studenti borili bi se protiv neplatiša poreza. Janis Varufakis predložio je zapošljavanje “velikoga broja neprofesionalnih inspektora... koji bi bili ozvučeni i opremljeni kamerom”. Svoj je prijedlog poslao Jeroenu Dijsselbloemu, čelniku Eurogrupe, skupine ministara financija eurozone, a objavio ga na internetskoj stranici grčkoga lista Prototheme. Po Varufakisovim riječima, inspektori-honorarci prikupljali bi podatke koji bi imali pravnu težinu i na temelju kojih bi djelovali pravi inspektori. Iscrpnije...

"Milanović glumi Ciprasa. Samo da nam ne postavi i grčku kulisu"

Grčka je u rješavanju svojih problema morala provesti smanjenje primarnog budžetskog deficita (bez troška kamata) na razini od oko 4,1 posto BDP-a. Prema studiji Svjetske banke, Hrvatska bi sada morala provesti tu prilagodbu uz "cijenu" od 1,5 posto BDP-a. A ako to napravimo u ovoj i idućoj godini, nakon toga će "popravak" biti sve skuplji i ići će prema cijeni koju je Grčka morala platiti i još uvijek plaća. Stoga Zoran Milanović može nastupati javno poput grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, galameći na činovnike iz Bruxellesa. Na koncu će i jednog i drugog stići – matematika. Koliko god sporo računali, dva plus dva će uvijek na koncu biti četiri, samo što se u ekonomiji za svaki dan kašnjenja na tu "četvorku" plaćaju debele kamate, piše Slobodna. Iscrpnije...

Juncker: EU bi trebala imati vlastitu vojsku

Europska unija trebala bi imati vlastitu vojsku, kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker oživljavajući tako raspravu o toj ideji u trenutku pojačanih tenzija s Rusijom. "Takva bi nam vojska pomogla da oblikujemo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i preuzmemo zajedno europsku odgovornost u svijetu", kazao je Juncker za njemački Welt am Sonntag. Iscrpnije...

'Šansa da TTIP prođe u Europskom parlamentu je 50 posto'

Šanse da Transatlantski trgovinski i investicijski sporazum (TTIP) između SAD-a i Europske unije prođe u Europskom parlamentu negdje su oko pedeset-pedeset, smatra David Martin, dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu i stručnjak za trgovinska pitanja frakcije Socijalista i demokrata. “Tajne TTIP-a do kraja ćemo moći razumjeti tek kad bude dogovoren finalni tekst sporazuma i predstavljen javnosti. Tada je moguće da će se cijela frka oko TTIP-a ispuhati, jer će sporazum biti mnogo manje strašan od onoga što tvrde njegovi glasni i zasad uverljivi protivnici, ili će tenzije pak porasti jer će TTIP tada i neupitno postati ispunjenje najgorih noćnih mora europskih aktivista, sindikalista, ekologa i antikapitalista”, piše Tportal. Iscrpnije...

Europska prijestolnica kulture – između slike i prilike

Jedna od prilika koju nudi projekcija prijestolnice kulture (za titulu se kandidira čak devet hrvatskih gradova) jest rješavanje nezaposlenosti, posebno među mladima. Njezina je brojka u Hrvatskoj premašila 50%, čime je jedna od najvećih u Europi. No, koliko ljudi EPK realno može zaposliti, na kojim mjestima i pod kojim uvjetima? I, na što se uopće misli kad se kaže – zaposliti? Naime, njegova retorika ističe aktivnu participaciju, ali je odmah izjednačava s volontiranjem. Iscrpnije...

Njemačka usvojila zakon o kvotama za žene u nadzornim odborima

Njemački parlament usvojio je zakon kojim se 30 posto mjesta u nadzornim odborima u stotinjak velikih tvrtki mora dodijeliti ženama. Stranke koalicije koju vodi kancelarka Angela Merkel usvojile su zakon u trećem čitanju. Predstavnici oporbenih stranaka koje smatraju da zakon ne ide dovoljno daleko u prilog ženama, suzdržali su se od glasovanja. Zakon se odnosi isključivo na nadzorne odbore, ali ne i na upravne odbore koji vode poslovanje tvrtke. Njemačka ministrica za ženska pitanja Manuela Schwesig prihvaćanje zakona nazvala je "povijesnim korakom". Iscrpnije...

I Hrvatska bila protiv ukidanja roaminga u EU-u

Zbog velikoga broja turista koji dolaze iz drugih članica EU-a hrvatski mobilni operateri, ali i država, imaju korist od plaćanja roaminga. Zato je i Hrvatska podržala izmjenu prijedloga EK-a o stvaranju jedinstvenog telekom tržišta, prema kojem su svi građani EU-a trebali do kraja godine imati potpuno besplatan roaming. Ta je ideja zasad propala i odgođena je za raspravu na 2018., no za utjehu bi roaming ipak trebao biti osjetno jeftiniji no dosad. Iscrpnije...

U Švedskoj je e-cigareta s nikotinom lijek

Svaka elektronska cigareta koja sadrži nikotin je lijek, ocijenila je švedska pravosudna uprava i kao takve se ne mogu prodavati bez dozvole Nacionalne agencije za lijekove."Činjenica da se proizvod ne koristi isključivo u medicinske svrhe, ne uskraćuje mu definiciju lijeka", smatra Prizivni upravni sud Stockholma. Proizvod je i dalje zabranjen u zemlji. "Danas elektonske cigarete nisu dozvoljene i ne mogu se legalno prodavati", objasnio je glasnogovornik Nacionalne agencije za lijekove Martin Burman, koji je zadovljan presudom. Iscrpnije...

Draghi: Upumpavat ćemo novac u EU koliko god bude trebalo

Mario Draghi, predsjednik ECB-a, objavio je na konferenciji za novinare kako će ECB započeti s kupnjom obveznica 9. ožujka u nadi da će novac koji će se 'upumpati' u europsko gospodarstvo potaknuti rast i podići inflaciju. "Prošireni program kupnje obveznica, s kojim ćemo početi 9. ožujka, trajat će do kraja rujna 2016, a ukoliko bude potrebno, i dulje od tog perioda", kazao je Draghi. Ovo je prvo ugodno iznenađenje iz eurozone nakon niza godina, kažu analitičari. Iscrpnije...

Borzan pozvala na zaštitu potrošača od šarlatanskih terapija

Istraživanja pokazuju da svaki treći potrošač kupuje preparate za zdravlje bez da se prethodno konzultira s liječnikom. Sumnjivi proizvodi su na tržištu EU prisutniji nego ikad. Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan zajedno s kolegicama iz Odbora za zdravstvo EP Miriam Dalli (Malta) i Simonom Bonafe (Italija) uputila je inicijativu prema Komisiji da se evaluiraju učinci postojećih regulacija jer je takvih proizvoda i prevarenih potrošača sve više. "Zalažem se i da se proširi legislativa, na način da je obmana kažnjiva i u slučaju kada proizvod nema negativne učinke na zdravlje, jer valja uvažiti emocionalni i financijski trošak", kaže Borzan. Iscrpnije...

Kompromisno rješenje: Roaming ostaje, ali mnogo jeftiniji

Odbor stalnih predstavnika zemalja članica EU-a (COREPER) postigao je suglasnost o kompromisnom prijedlogu koji bi trebao omogućiti jeftinije korištenje mobilnih telefona u europskom inozemstvu, ali koji ne predviđa potpuno ukidanje roaminga, barem do kraja 2018. Međutim, to je naišlo na protivljenje nekih članica, među kojima je bila i Hrvatska, jer bi zbog velikog broja turista koji dolaze u zemlju izgubila dio prihoda. Prema kompromisu Vijeća EU-a, korisnici mobilnih telefona mogli bi telefonirati bez plaćanja roaminga unutar određenog limita, koji tek treba utvrditi, a nakon što prijeđu taj limit plaćali bi određenu naknadu za roaming, ali manju nego danas. Iscrpnije...

"Slovačka je svjedok da reforme, makar bile bolne, donose rezultate"

Na temelju primjera Slovačke Mikulaš Dzurinda, bivši predsjednik Vlade Republike Slovačke, dao je Hrvatskoj nekoliko savjeta. "Slovačka može posvjedočiti o tome da reforme, makar bile bolne, donose rezultate.Trebate stvoriti poslovno okruženje koje će biti prijateljsko; okruženje koje će biti privlačno investitorima, ali i koje će istovremeno potaknuti domaće poduzetnike da otvore nova radna mjesta. Trebate pojednostaviti i vaš porezni sustav, a možda ste čuli za naš flat tax, odnosno proporcionalan porezni sustav. Također smo naše tržište rada učinili fleksibilnijim. Nije lako, ali ljudi na kraju dana ipak cijene ono što ste napravili", poručio je Dzurinda. Iscrpnije...

Hans - Werner Sinn: eurizacija vam je bila greška, tražimo izlaz

"Euroizacija je bila greška jer je onemogućila Hrvatskoj da riješi neke probleme kroz devalvaciju ili je napravila devalvaciju vrlo teškom. Legalno sredstvo plaćanja ekskluzivno bi trebala biti hrvatska kuna. Vodeći računa o starijim odlukama, još mi nije jasno kako je najbolje izaći iz ovih poteškoća. Analiziramo opcije za smanjenje ovih problema", kaže ugledni njemački ekonomist Hans Werner Sinn, šef instituta koji priprema gospodarsku strategiju HDZ-a. Iscrpnije...

Škrlet i Borzan: Vidjeli smo budućnost petsto milijuna građana EU

Ulazak u sobu može se usporediti s ulaskom u neku prostoriju banke gdje ti donose tajni sadržaj iz trezora. Morao sam pročitati više od 15 stranica obvezatnih sigurnosnih uputa, kaže zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu Davor Škrlec. On je tek drugi Hrvat koji je imao pravo pristupa famoznim pregovaračkim dokumentima koji su zabrinuli cijelu Europu. Radi se o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP) između SAD-a i EU, a u veljači je završen osmi krug pregovora. Iscrpnije...

Hrvatski liječnici vikendom u EU-u zarade 12.000 kuna

928 hrvatskih liječnika zatražilo je dozvolu za rad u inozemstvu od našeg ulaska u EU. No, u Hrvatskoj liječničkoj komori procjenjuju da je samo njih 200-tinjak do sada dalo otkaz i otišlo raditi u neku drugu državu. Naime, određeni broj tih liječnika odlazi samo na vikend dežurati u inozemstvo. Prosječna se zarada kreće oko 100 eura po satu, što znači da se za uspješno dogovoreni radni vikend, sa po osam sati rada u subotu i nedjelju, može zaraditi i do 12 tisuća kuna. Hrvatskim liječnicima zakonodavstvo EU-a omogućuje povremeni rad u drugim državama s licencom matične države iz koje dolaze, piše Slobodna. Iscrpnije...

Richard Seymour: Siriza je pokošena na EU pregovorima

„Siriza je poražena u prvoj rundi pregovora. Nakon razdoblja tijekom kojega smo mogli uživati u prkosu i tijekom kojega je Siriza osvojila podršku premoćne većine grčkog naroda – 80 posto prema anketi provedenoj prije potpisivanja posljednjeg dogovora, objavljenoj u Avgiju 22. veljače – vratili su se kući sa sitnišem. Pritisnuti prijetnjom kolapsa svog bankarskog sustava, a nepripremljeni za Grexit (i stoga bez opcije da ga koriste kao ulog u pregovaranju), prihvatili su potpuni poraz“, prenosi Slobodni Filozofski tekst Richarda Seymoura. Iscrpnije...

Komentar: Jesu li doista u Europi svi jednaki?

U Europi ima različitih vrsta pravila: onih koja se moraju poštivati, ali i onih koja se ne moraju. Ili bi možda trebalo preokrenuti ovu rečenicu: u Europskoj uniji ima dvije vrste članica, velike i male. A za njih i pravila vrijede na različite načine. "Nova grčka vlada je brzo morala shvatiti kako čitav EU od nje očekuje da i dalje štedi. Francuski proračun je već godinama u minusu, ali za Pariz i 'velike' očito vrijede neka druga pravila", misli Barbara Wesel. Iscrpnije...

Eiffelov toranj postao 'zelen', proizvodit će energiju iz vjetra

Eiffelov toranj postao je nova ikona industrije obnovljive energije kada je američka tvrtka uspješno u njega uklopila dvije vjetroturbine s vertikalnom osovinom vrtnje u okviru programa obnove jedne od najvećih znamenitosti Pariza, piše Guardian. Američka tvrtka Urban Green Energy (UGE) objavila je kako te dvije vjetroturbine mogu osigurati oko 10.000 kilovata struje godišnje što odgovara struji koju potroši tijekom godine komercijalni dio prvog kata na tornju. Iscrpnije...

Bundestag produljio pomoć Grčkoj za četiri mjeseca

Njemački parlament potvrdio je prijedlog o produljenju financijske pomoći Grčkoj za još četiri mjeseca. Ministri financija eurozone to su odobrili, ali neke članice, poput Njemačke, to moraju potvrditi u parlamentu. Uoči sjednice, kancelarka Angela Merkel pozvala je zastupnike svoje stranke da glasuju "za". "Ne govorimo o novim milijardama za Grčku, ne govorimo o promjenama programa - riječ je o pružanju ili davanju dodatnog vremena kako bi uspješno završio ovaj program", rekao je Wolfgang Schaeuble, njemački ministar financija. Iscrpnije...

Hrvatska u skupini zemalja s najnižom minimalnom plaćom u EU

Najvišu je minimalnu plaću u siječnju ove godine, od 1.923 eura, imao Luksemburg, a najnižu Bugarska, od samo 184 eura, objavio je Eurostat. Hrvatska je s minimalnom plaćom od 396 eura u skupini zemalja u kojima su minimalne plaće niže od 500 eura. Najviša je u Poljskoj i iznosi 410 eura, a osim Bugarske najnižim se iznosom minimalne plaće izdvaja Rumunjska, od 218 eura. Iscrpnije...

Bruxellesovo pravilo - slovenske tvrtke smiju što hrvatske ne smiju?!

Ekonomska politika 'nema alternative' ubire još žrtava: Pružne građevine navodno ne smiju obavljati unosne poslove za državu financirane novcem EU-a, pišu Novosti. No kako to da Europska unija ne dozvoljava da domaće tvrtke obnavljaju svoje pruge, ako isti posao u Sloveniji obavlja tvrtka koja je pandan hrvatskoj? "Njihove ‘pružne građevine’ normalno se natječu na natječajima financiranim iz fondova Europske unije, pa dobivaju ili gube poslove, dok ostale poslove dobivaju direktnom pogodbom od strane slovenske države", kaže Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara. Iscrpnije...

McDonald´s optužen za utaju više od milijardu eura poreza u EU

Nekoliko američkih i europskih sindikalnih organizacija optužilo je McDonald's da je namjerno izbjegao plaćanje više od milijardu eura poreza u Europi od 2009. do 2013. Tvrde da je izbjegao plaćanje poreza selidbom svoje europske središnjice u Švicarsku i prebacivanjem autorskih honorara u podružnicu u Luksemburgu. Obje zemlje na meti su kritika kao porezne oaze. Iscrpnije...

LNG, kontejnerski terminal i tehnološki park prošli u Bruxellesu

U ljeto ove godine trebalo bi biti jasnije koji hrvatski projekti imaju šanse da budu financirani iz novog Europskog fonda za strateška ulaganja, teškog 300 milijardi eura. Prema neslužbenim informacijama, proći bi mogli LNG terminal na Krku, kontejnerski terminal riječke luke na Zagrebačkoj obali, osnivanje fonda rizičnog kapitala, znanstveno-tehnološki park Sveučilišta u Rijeci, razvoj širokopojasne mreže, projekt Zagreb na Savi, te projekti iz područja zdravstvenog turizma. Iscrpnije...

Nakon mjesec dana u prodaji novi broj Charlieja Hebdoa

Nakon pauze duže od mjesec dana u srijedu je izašao novi broj satiričkog tjednika Charlie Hebdo. Izdavač je odlučio tiskati dva i pol milijuna primjeraka novog broja, manje od sedam milijuna koliko je tiskano neposredno nakon napada, ali i znatno više od 30 do 60 tisuća kolika je naklada bila prije siječanjskoga napada. Na naslovnici novoga broja prikazan je minijaturni psić s izdanjem Charlieja Hebdoa u ustima, kako bježi pred skupinom krvoločnih pasa. Psi u pozadini prikazani su kao papa Franjo, konzervativna političarka Marine Le Pen (ona je pit bull), bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy (on je pudl) i jedan džihadist s kalašnjikovom, a natpis je "Evo nas opet!" Iscrpnije...

"Prizivanje samoupravljanja"

ORaH predlaže zadrugarstvo kao oblik vlasništva koji omogućuje kontrolu zaposlenih nad radom poduzeća. Jugoslavensko samoupravljanje bilo je cjelovit sustav, koji je obuhvaćao cijelo društvo, ali je realiziran samo u dijelu beskompromisne decentralizacije. Sukobljene nacionalne birokracije, koje su prigrabile vlast samoupravljača, dovele su do krvavog raspada zemlje. Većina suvremenih razvojnih ideja zasnivala se na jačanju uloge radnika u odlučivanju. Sve je to prekinuo kraj bipolarnog svijeta, koji su neoliberalne snage shvatile kao konačnu pobjedu. Rezultat je neviđena koncentracija moći i novca, uz sve veću bijedu. Nešto se, očito, mora promijeniti. Sa Sirizom ili bez nje, s OraH-om ili bez njega, s Podemosom ili nekim četvrtim, pišu Novosti. Iscrpnije...

Energetski certifikat za stan ili kuću do 400m2 sada 60% povoljnije

Prodajete stan ili kuću? Možda ne znate, ali trebate energetski certifikat. Tim stručnjaka s višegodišnjim iskustvom vrši energetske preglede zgrada s jednostavnim i složenim termotehničkim sustavima, sada za stan ili kuću površine do 150m2 već za 799kn. Impuls ing će vas ujedno savjetovati kako smanjiti izdatke za grijanje, električnu energiju i drugo. Ponuda se odnosi na cijelu Hrvatsku no za otoke je potrebna nadoplata ovisno o udaljenosti. Iscrpnije...

Grčka obećala reforme, Europska komisija zadovoljna

Europska komisija prihvatila je grčke prijedloge o reformama i na temelju toga produžila joj financijsku pomoć na četiri mjeseca: "Službe Komisije pomno su razmotrile reformske prijedloge grčke vlade. Popis prijedloga dovoljno je sveobuhvatan da bi bio važeće polazište za uspješan zaključak", napisali su potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i povjerenik za gospodarska pitanja Pierre Moscovici u pismu predsjedniku euroskupine Jeroenu Dijsselbloemu. Iscrpnije...

Eurozona - razlozi za optimizam

Velika ekonomija koja stoji lošije nego prije sedam godina, visoka i tvrdokorna nezaposlenost, napetost oko Grčke, pad potrošnje - da, ali je li eurozona doista toliko ugrožena? Ova bi godina zloguke proroke mogla iznenaditi zbog triju razloga - pada cijena nafte, pada eura (povoljniji izvoz) i niži bankovni rizici mogli bi 2015. pretvoriti u pozitivnu godinu, piše BBC. Iscrpnije...

Danska je najdigitaliziranija država EU-a; Hrvatska 24.

Prema istraživanjima Europske komisije za 2013. i 2014. skandinavske zemlje vode po indeksu digitaliziranosti: Danska je prva, slijede je Švedska, Nizozemska i Finska, dok se Hrvatska zajedno s Italijom, Bugarskom i Rumunjskom nalazi na začelju popisa, na 24. mjestu (od 28). Indeks digitaliziranosti određuje se s obzirom na internetsku povezanost, vještine služenja internetom, upotrebu internetskih aktivnosti (od vijesti do online kupovine), razvoj digitalnih tehnologija (elektronički računi, usluge u oblaku) te na javne digitalne usluge poput e-uprave i e-zdravstva. Iscrpnije...

Pregovori o ulasku Srbije u EU: Hrvatski amandmani bez potpore u Europskom parlamentu

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iz redova Europske pučke stranke nisu uspjeli dobiti dovoljnu potporu za predloženi amandman na izvještaj o Srbiji kojim traži da se susjednoj državi postavi kao mjerilo za otvaranje poglavlja o pravosuđu ukidanje članka 2 i 3 zakona o nadležnosti za ratne zločine. Predstavnik Europske komisije Simon Mordue, rekao da se Komisija protivi takvom prijedlogu, što je izazvalo i polemiku između njega i Andreja Plenkovića (HDZ), potpredsjednika vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. Iscrpnije...

'Europa je puna novca, ali ga ne ulaže u realno gospodarstvo'

Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen predstavio je u hrvatskom Saboru novi investicijski plan EK-a za poticanje rasta i zapošljavanja, koji bi u iduće tri godine trebao privući privatna ulaganja od najmanje 315 milijardi eura. Fokus će biti na razvoju komunikacijske i energetske infrastrukture te poticanju maloga i srednjeg poduzetništva. Prednost će imati riskantniji projekti u slabije razvijenim južnim državama članicama - Hrvatska je poslala 77 projekata ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura, a birat će ih neovisno tijelo. "Europa je puna novca, likvidnosti ne manjka. Problem je što ga se ne ulaže u realno gospodarstvo", zaključio je Katainen. Iscrpnije...

Opustošene grčke banke, a pravi udar tek slijedi?

Od izbijanja krize krajem 2009. do danas grčke banke nikada nisu čuvale manje novca privatnih štediša - od prošle godine spali su sa 164 milijarde eura na 143 milijardi, a Grci povlače svoje ušteđevine u strahu od ciparskoga scenarija, odnosno nadzora platnoga prometa, kojim se pokušava spriječiti "bijeg novca", no njega je pak teško razlikovati od običnoga plaćanja računa. Naime u Cipru je nadzor najviše pogodio obične ljude, koji su ušteđevine ostavili u bankama, dok su bogataši svoje milijune na vrijeme prebacili u inozemstvo. Iscrpnije...

Pomoć ili blokada: Hrvatska će ipak uvjetovati pregovore Srbije s EU-om

Aleksandar Vučić pojavio se na inauguraciji u Zagrebu i zato što Srbija očekuje da će se ove godine ipak otvoriti prva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om. Problem sankcioniranja ratnih zločina i problem nestalih bit će glavne teme kojima bi Hrvatska mogla uvjetovati pregovore i eventualni ulazak Srbije u EU. No, kad se već radi pritisak, onda to treba raditi unutar europskih institucija i pregovaračkog okvira, a ne balkanski rješavati bilateralne odnose prijetnjama blokadom, piše Novi list. Iscrpnije...

Grčki ministar unaprijed osmislio "šizofrenu" tehniku pregovaranja

Grčki ministar financija Janis Varoufakis pokazao je svoj divlji temperament tijekom razgovora s europskim vođama prošlog tjedna. Tijekom napetih pregovora, Varoufakis je vikao na šefa Eurogrupe Jeroena Dijselbloema, nazivajući ga lažljivcem, a neki su se promatrači pobojali kako bi rasprava mogla završiti i tučnjavom. No, eksplozivni stil radikalno lijevog ekonomista koji je studirao u Essexu u Engleskoj mogao bi biti dio namjerno osmišljene "shizofrenične" tehnike pregovaranja. "Iracionalno ponašanje u kratkom roku može poboljšati dugoročne uglede pregovarača - i dobiti bolji rezultat", piše Varoufakis u svom doktoratu 'Optimizacija i štrajkovi' iz 1987. godine. Iscrpnije...

Cipras: Dobili smo bitku, ne i rat

Grčki premijer Aleksis Cipras rekao je da je dogovor postignut jučer s ministrima eurozone poništio obveze štednje koje je preuzela ranija konzervativna grčka vlada prema međunarodnim vjerovnicima. "Jučer smo učinili odlučne korake, odbacujući štednju, spašavanja i trojku", rekao je. Ministri financija eurozone dogovorili su produljenje programa financijske pomoći Grčkoj na još četiri mjeseca, a Grčka do ponedjeljka mora predočit prvi popis reformskih mjera. Iscrpnije...

Poljska: Ležanje u mrtvačkom sanduku za 750 eura mjesečno

U poljskom gradu Wroclawu u lokalnim se medijima nedavno pojavio oglas za posao u kojem jedno tamošnje pogrebno poduzeće, nudi plaću od 750 eura za ležanje u lijesu. Radi se šest sati dnevno, vikendi su slobodni, a kandidat ne mora baratati nikakvim posebnim vještinama niti imati određene kvalifikacije."Ne tražimo nikakve vještine, ali potrebno je ležati nepokretno u sanduku šest sati. Osim elegantne odjeće, kandidat mora imati i određenu dozu hrabrosti za ovo neobično zaposlenje", stajalo je u oglasu koji je, nažalost, u međuvremenu nestao što je, kako pišu tamošnji mediji, razočaralo brojne zainteresirane. Iscrpnije...

Njemačka izjednačava plaće muškaraca i žena

Njemačka će ove godine donijeti zakon o izjednačavanju plaća muškaraca i žena, prenosi agencija dpa pozivajući se na riječi ministrice za ženska pitanja Manuele Schwesig koja se jučer sastala s predstavnicima sindikata, a u slijedećih nekoliko tjedana planira susrete s poslodavcima. U 2013., muškarci su po satu prosječno zarađivali 19,84 eura bruto, a žene 15,56 eura. Osnovna namjera ove odluke je veća transparentnost u strukturi plaća i povećanje satnice na poslovima koje tradicionalno više obnašaju žene. Iscrpnije...

Zgrada hrvatske misije u EU prazna 2 godine, a plaćamo je 11,5 milijuna eura

Zgrada od više od 4000 kvadrata na jednoj od najboljih lokacija u Bruxellesu, koju je hrvatska Vlada za 11,5 milijuna eura kupila prije dvije godine, i dalje je prazna. Istodobno, hrvatski diplomati koji rade u stalnom predstavništvu pri EU smješteni su u nešto više od 1000 kvadrata u ne toliko prikladnoj zgradi za predstavništvo jedne države članice. Hrvatska plaća 18.760 eura najamnine za smještaj u toj zgradi. Znači da bi preseljenje u novu zgradu u posljednje dvije godine državi uštedjelo 450 tisuća eura, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Grčka dobila četiri mjeseca odgode povrata duga

Ministri financija eurozone odobrili su Grčkoj produljenje programa financijske pomoći za četiri mjeseca, piše BBC. Grčka je obećala do ponedjeljka predstaviti listu reformi koje planira provesti. Zahvaljujući dogovoru Grčka može odahnuti jer neće ostati bez novca idućeg mjeseca. Sastanku u Bruxellesu prethodile su izjave koje su dale naslutiti grčki izlazak iz eurozone, koji su neki i pozdravili, a posebice bivše komunističke zemlje koje ne žele plaćati grčki dug, te koje su i same morale uvesti rezove. Iscrpnije...

Janis Varoufakis: Kako sam postao nepredvidivi marksist?

"Kada je 2008. eksplodirala globalna kriza koja je ubrzo proždrla eurozonu, počeo sam pisati članke i mahnito se pojavljivati u medijima te promicati u osnovi buržujsku agendu spašavanja kapitalizma od sebe samog. Ukratko, niti jedan od mojih akademskih tekstova nije isključivo marksistički, a svoju energiju usmjeravam na sprečavanje propasti kapitalizma. Ipak, od studentskih dana u Britaniji do sada, jedini način na koji sam mogao shvatiti svijet u kojem živimo bio je kroz metodološke 'oči' Karla Marxa. Nesumnjivo, ja sam čudan marksist", prenosi Guardian dio govora grčkog ministra financija Janisa Varoufakisa na Subversive Festivalu 2013. u Zagrebu. Iscrpnije...

"Europu ponovno treba spašavati od Njemačke!"

Dok u Bruxellesu traju napeta savjetovanja o grčkom pismu s prijedlozima nove vlade u Ateni o drugačijem pristupu rješavanju grčkog duga, komentator Tportala Gordan Duhaček podsjeća da se njemački pristup rješavanju krize dosad pokazao promašenim te da hegemonijska politika koju vodi kancelarka Angela Merkel počinje ugrožavati cijelu EU. "Stoga će biti tragično ako članice Europske unije, u želji da budu miljenice stroge učiteljice koja samo zna kažnjavati, ali ne i poučiti niti inspirirati na promjenu, dopuste da njemački inat gurne Grčku preko ruba ponora. Dugogodišnja pogrešna europska politika Angele Merkel dovela do nečega što je u vrijeme Helmuta Kohla ili Gerharda Schrödera bilo nezamislivo – Europu ponovno treba spašavati od Njemačke!", tvrdi Duhaček. Iscrpnije...

NSA i britanski agenti hakirali zapanjujuće veliki broj mobitela

"Američka Nacionalna agencija za sigurnost (NSA) i srodna joj britanska agencija GCHQ ukrale su zapanjujuće količine ključeva za razbijanje koda SIM kartica, što im je omogućilo da diskretno presreću komunikacije korisnika tih kartica. NSA je već 2009. bio u stanju obraditi između 12 i 22 milijuna ključeva u sekundi, kako bi ih kasnije mogao upotrijebiti po potrebi za prisluškivanje razgovora ili presretanje mailova", piše The Intercept, američka stranica istražiteljskog novinarstva, a prenose agencije. Iscrpnije...

Potpredsjednik Europske komisije: Putin prekraja granice Europe

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je da Rusija silom prekraja kartu Europe i da je na granicama NATO-a potrebno razmjestiti jače savezničke snage. "Ruska agresija na Ukrajinu zabrinjavajuća je za baltičke države", rekao je bivši latvijski premijer Dombrovskis na skupu u Londonu. Iscrpnije...

Upozorenje o masovnom nadzoru u Europskoj uniji

Vijeće Europe je izdalo snažno upozorenje o masovnom nadziranju europskih građana koje se omogućuje i uvodi kroz nove mjere koje vlade predlažu ili usvajaju nakon terorističkih napada u Parizu i Kopenhagenu. Povjerenik Vijeća zadužen za temeljna ljudska prava Nils Muižnieks kaže da prijedlozi poput zabrane enkripcije podataka na internetu koju zagovara britanski premijer David Cameron obavještajnim službama otvaraju vrata svim osobnim i privatnim komunikacijama. "Malo se naučilo iz afere sa Snowdenom o opasnostima za ljudska prava", rekao je Muižnieks. Iscrpnije...

U Njemačkoj rekordan broj zaposlenih i - siromašnih

U Njemačkoj je više od 43 milijuna ljudi zaposleno (na 80 milijuna stanovnika, znači radi više od polovine stanovništva), što je rekord od pada Berlinskog zida i ujedinjenja dvije Njemačke, pokazuju statistički podaci za prošlu godinu. U isto vrijeme, međutim, broj siromašnih tkđ. je dosegnuo rekordan broj - 12,5 milijuna Nijemaca, a i sve je širi jaz između bogatih i siromašnih federalnih država. Iscrpnije...

Kada će Grčka ostati bez novca?

Bez dogovora o produljenju postojećeg programa pomoći samo je pitanje vremena kada će Grčka ostati bez novca. No teško je predvidjeti kada će se točno to dogoditi, piše Guardian, koji analizira koliko je Grčkoj ostalo vremena, kada se u obzir uzme kome je sve dužna i koliko. Jedino je sigurno da o sudbini Grčke odlučuje šef Europske središnje banke Mario Draghi. Iscrpnije...

Istok Europe sve više ide u kino, zapad sve manje

Prošle godine u Europi je prodano 1,167 milijarde kinoulaznica, 1,3% više nego 2013., no porast gledanosti filmova u kinu nije jednak u svim dijelovima Europe: dok zapadna Europa bilježi pad na kinoblagajnama od - 0,2%, u središnjoj i istočnoj Europi prodano je 5,2% ulaznica više nego godinu ranije. U Hrvatskoj je broj odlazaka u kino također pao, za 7%. Najveći porast imale su Španjolska (13,6%) i Francuska (7,7%), zahvaljujući posjećenosti domaćih filmova. Iscrpnije...

Tri moguća scenarija za slučaj Grčke

Rok za produljenje postojećeg programa pomoći Grčkoj istječe 28. veljače. Pred Grčkom su tri moguća scenarija: kompromis s EU i ostanak u eurozoni - to je rješenje koje zadovoljava obje strane. Ako pak do dogovora ne dođe, Grčka može ostati u eurozoni ali uvesti paralelnu valutu za računanje duga, pri čemu će banke ostati stabilne. Ako pak ne postigne dogovor i odluči napustiti euro, Grčku čeka bankrot i povratak drahmi. Iscrpnije...

"Grčka vs. EU: Pošteno pa ko koga zezne"

Teško je, gotovo nemoguće, povjerovati da Merkel i ostali ne razumiju kako bez rasta čitave Europe ni rast Njemačke nije ništa održiviji od grčkog duga. I taj dug samo sjedi na vrhu gomile dugova Italije, Španjolske, Francuske. Dogovor oko produljenja pomoći Grcima po principu srednjevjekovnih doktora koji su liječili tako da pacijenta iskrvare, nije postignut. Iako su, kažu, Grci bili spremni da potpišu dogovor, na stol je stigao novi prijedlog koji nisu mogli potpisati. No, nema sumnje, samo što se nisu dogovorili, piše Lupiga. Iscrpnije...

Kad EU počne vraćati tisuće ilegalnih imigranata - Kosovo će prokuhati

Poliranje prigodničarskih političkih govora s jedne strane i tisuće ljudi koji se spremaju na neizvjestan put prema Njemačkoj u nadi da će ondje pronaći bolji život s druge strane obilježavaju 7. obljetnicu kosovske neovisnosti. Analitičari smatraju da bi stanje na Kosovu moglo 'prokuhati' kad sa Zapada, vjerojatno za nekoliko mjeseci, počnu vraćati desetke tisuća ilegalnih kosovskih useljenika. "Kosovo čeka toplo proljeće, vruće ljeto i usijana godina", kaže jedan od čelnika oporbene stranke Vetvendosje Ilir Deda. Iscrpnije...

Nove žrtve u Danskoj, opsadno stanje i dalje traje

Danska policija je pucala i ubila jednog muškarca u nedjelju u Kopenhagenu u blizini mjesta ranijih napada, objavila je policija. Ranije je dvoje ljudi ubijeno, a pet policajaca ranjeno u napadima vatrenim oružjem na kopenhaški kafić u kojem se raspravljalo o slobodi govora i na sinagogu, izazivajući strahovanje da je ova nordijska zemlja žrtva militantnog nasilja. Prvi napad usred bijela dana u subotu imao je za metu kafić u kojem je raspravi nazočio i kontroverzni švedski umjetnik Lars Vilks kojem se prijeti smrću zbog njegovih karikatura proroka Muhameda. Iscrpnije...

Zašto zapravo dolazi do dramatičnih promjena tečajeva?

Što se krije iza tog naglog praska volatilnosti tečaja koji je uslijedio nakon mirnog razdoblja na deviznom tržištu? Business Insider piše kako je ono velikim dijelom uzrokovano razlikama u monetarnoj politici triju velikih središnjih banaka: američkog Fed-a, Europske središnje banke (ECB) i Japanske središnje banke (BoJ). Fed je zaustavio kupovanje državnih obveznica i možda ove godine povisi kamatne stope. No BoJ i dalje provodi politiku kvantitativnog popuštanja (QE), a ECB je tek započeo. Ovakve divergentne politike odražavaju se na temelje ekonomije. Iscrpnije...

'Postali smo svjetska vijest zbog Vesne Pusić'

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić uzburkala je međunarodne političke krugove izjavom da zna da u Ukrajini trenutačno djeluju i hrvatski vojnici. Moskva je odmah reagirala, izrazivši šok i nevjericu što Pusić uopće "nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovaljla hrvatskih građana u operacijama". "Druga je stvar što se ovdje Rusija pravi 'ćoravom', jer vide Hrvate, al' ne vide Srbe koji pune redove pobunjenika. A nikako ne vidi i cijele postrojbe ruske vojske koje su tamo. I tako, zbog nesnalaženja naše ministrice-studentice, 8 Hrvata postade svjetska vijest", piše Večernji. Iscrpnije...

Italija zatvorila program spašavanja izbjeglica, s velikim posljedicama

Italija je zatvorila svoj program spašavanja izbjeglica, što već daje užasne posljedice. Spasilačku operaciju Mare Nostrum od 1. studenog zamijenila je operacija Triton koju vodi Frontex, agencija Europske unije za sigurnost vanjske granice. Tritonu je prvenstveni cilj nadzirati granicu, a ne spašavati ljude. Samo su od početka 2014. do listopada 2014., unatoč Mare Nostrumu, poginule 3072 osobe, piše Halter. Iscrpnije...

Ljudi se mjesečno seksaju ne više pet nego tri puta

Prosječni mjesečni broj vođenja ljubavi pao s pet na tri, pokazalo je Durexovo istraživanje provedena na 2000 Britanaca starosti od 18 do 60 godina. Istraživanje otkriva da su ljudi dvaput skloniji čitanju u krevetu, nego vođenju ljubavi!. Iscrpnije...

Plenković: Rusi pretjeruju, nek se bave onima koji su iz susjedstva išli u Ukrajinu

"Moj je stav da se treba poštivati sporazum iz Minska koji, među ostalim, predviđa da se povuku sve strane postrojbe. Koliko znam, vrlo je malo ljudi iz Hrvatske, a ti pojedinci tamo su otišli u potpuno individualnom aranžmanu i tu nema nikakve odgovornosti hrvatskih institucija. Što se tiče reakcije ruske diplomacije, koja je izrazila zabrinutost i šokiranost time da se hrvatski dragovoljci bore na ukrajinskoj strani, nisam primijetio da su tako reagirali na one koji su na ukrajinsko ratište odlazili iz susjednih zemalja", komentirao je situaciju s hrvatskim državljanima koji se bore na ukrajinskoj strani Andrej Plenković, europarlamentarac i šef Izaslanstva Europarlamenta za Ukrajinu. Iscrpnije...

Prosječnog Hrvata muči nezaposlenost, ali vjeruje u EU

Prosječnog hrvatskog građanina najviše brinu nezaposlenost, gospodarsko stanje i državni dug, on strahuje da najgori dio krize tek dolazi, ali vjeruje da EU zna odgovore za izlazak iz nje, pokazuje jesensko istraživanje Eurobarometra. EU izaziva pozitivnu predodžbu u 42 posto građana RH, a EU ide u dobrom smjeru za 51 posto građana. Iscrpnije...

Cipras: Ne ucjenjujemo i ne damo se ucjenjivati

Grčka ne ucjenjuje i ne prihvaća ucjene, izjavio je Cipras nakon završetka summita u Bruxellesu, prvoga na kojem je sudjelovao novi grčki premijer. Naime grčki ministar financija Janis Varufakis u zadnji je tren odustao od potpisivanja zajedničke izjave, kad je dio sudionika summita već bio otišao, jer je sastanak održan u "atmosferi zastrašivanja" opasnošću od bankrota ako Grčka ne prihvati prijedloge svojih europskih partnera, rekao je Cipras. Ključni razgovori o položaju i budućnosti Grčke u eurozoni održat će se u ponedjeljak, 16. veljače, na sastanku ministara financija eurozone. Iscrpnije...

Njemačka u Mađarsku šalje policajce kako bi suzbila egzodus Kosovara

Njemačka je objavila da šalje 20 policajaca na granicu između Mađarske i Srbije kako bi pomogli nadzirati priljev Kosovara koji potražuju azil i u konačnici žele useliti u Njemačku privučeni njezinim velikodušnim sustavom socijalne skrbi. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je poduzelo niz mjera kojima "će osigurati dugoročnu stabilnost Kosova i cijele regije i jamčiti zaštitu politički progonjenih kao i prihvaćanje među stanovništvom tih ljudi". Iscrpnije...

Grčka, Rusija, SAD i Danska - ubojita kombinacija za tržište kapitala

Retorika EU-političara i mogući izlazak Grčke iz eurozone, politika kamatnih stopa američkog FED-a te vezani tečaj danske krune i eura ubojita su kombinacija događaja koji ovih dana znatno utječu na svjetsko tržište kapitala. Stresni indikatori ionako su već u rizičnom smjeru, a jedan je od pokazatelja 'Citigroup Economic Surprise Index' za Europu i SAD, poručuju analitičari danske investicijske banke Saxo Bank u izvješću s ključnim pokazateljima za online trgovanje i investicije, piše T-Portal. Iscrpnije...

"Zašto bi bilo dobro da Siriza bude komunistička partija?"

"Ako Siriza i nije komunistička, bilo bi dobro da jest. Zašto? Zato što kapitalistička demokracija, utemeljena na tržišnoj i ideološkoj konkurenciji, ne može funkcionirati bez racionalne i suvisle opozicije. Svojedobna ideološka i intelektualna dopadljivost komunizma primorala je zapadni svijet na ubrzanu demokratizaciju i brigu nad socijalnom pravdom i tako je Zapad, zahvaljujući komunizmu, postao privlačan kao nikad do tada. I nikad kao tada", piše tportalov komentator Vuk Perišić. Iscrpnije...

Velika Britanija: 40 posto tinejdžerica bilo je prisiljeno na seksualni odnos

Četiri od deset tinejdžerica iz Engleske bile su prisiljene na seksualni odnos, izvijestila je dječja humanitarna udruga NSPCC. Isti broj djevojaka priznao je da su slale ili primale eksplicitne fotografije i poruke. Jedna od pet trpjela je psihičko nasilje ili prijetnje od mladića što je uključivalo šamaranje, udaranje, davljenje i premlaćivanje. Zabrinjavajuće, mnoge od njih kazale su da je pritisak na njih da se upuste u seksualne odnose bio toliko snažan da je postao 'normalan', kao i silovanje. "Moramo učiti djecu da promjene stav i imaju pozitivne veze bazirane na međusobnom poštovanju", kazala je Claire Lilley iz NSPCC-a. Iscrpnije...

Varufakis na turneji: lijeva oklada o opstanku eurozone

Varufakisova oklada je sljedeća: europska ljevica još nije dovoljno snažna da profitira na raspadu eurozone, u toj dinamici mogu profitirati jedino ekstremna desnica i fašisti. Isključivo na osnovu procjene svoje slabosti, ljevica mora za kapital odigrati ulogu koju on ne može odigrati. Odnosno, kao što kratkoročno kupuje vrijeme Grčkoj, tako stabilizacijom kapitalizma kupuje vrijeme i ljevici. Koliko je ta procjena politički validna pitanje je za raspravu, no ono što sada rade Njemačka i europske institucije inzistirajući na mjerama štednje također nije ništa doli kupovanje vremena u situaciji nemogućnosti iznalaženja rješenja, piše Bilten. Iscrpnije...

"Dobro je što evropski demos gleda nametanje pravilne linije"

Velika je i pedagoška u dobrom smislu vrijednost sadašnje pobjede Syrize i njenog formiranja vlade u Grčkoj što europski demos (čije je postojanje zapriječeno baš u centrima kapitalske moći) svojim očima gleda gigantomahiju, doduše Davida i Golijata, u nametanju svoje ‘pravilne linije’ svima u Europi. Tako se vidi da to nije nešto u kamen uklesano i nepromjenljivo. Vidi se da postoje barem dvije strane: grčka i europska, pišu Novosti. Iscrpnije...

Francuska: Za zamjenu djece odšteta od 1,8 milijuna eura

Sud u južnom francuskom gradu Grasseu odredio je u utorak 1,88 milijuna eura odštete obiteljima dviju žena kojima su u rodilištu pogreškom zamijenili djecu. Mathilde i Manon dobile su žuticu odmah nakon rođenja 1994., te su dijelile inkubator zbog nedostatka prostora u klinici u Cannesu. Slučajno su zamijenjene nakon jedne seanse liječenja fototerapijom. Obje obitelji odmah su tvrdile da dijete koje su poveli kući nije njihovo, ali su njihove tvrdnje tada bile pripisane postporođajnom umoru.Otac Manon Serrano postajao je, međutim, sve sumnjičaviji te je deset godina poslije dao provesti analizu DNK. Nakon otkrića Mathilde i Manon upoznale su svoje biološke roditelje, ali su ostale živjeti s obiteljima u kojima su rasle. Iscrpnije...

Dan sigurnijeg interneta

U Hrvatskoj je sve više otkrivenih kaznenih djela internetskog zlostavljanja i dječje pornografije. Članom društvenih mreža mogu postati svi stariji od 13 godina, no često to rade i mlađi, koji su najranjiviji i najlakša meta internetskim zločincima. Edukacija je najbolja prevencija, zato se diljem Hrvatske i svijeta obilježio Dan sigurnijeg interneta, piše HRT. BBC javlja kako je u Velikoj Britaniji više od polovine ispitane djece sklono "rizičnom" ponašanju na Internetu. Iscrpnije...

Swiss Leaks: Među Hrvatima nogometaš, producent, ugostitelj

Ministarstvo financija zatražilo je putem Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca podatke o hrvatskim građanima koji su klijenti HSBC banke. Britanska banka HSBC priznala je da je njezina švicarska podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji poreza. U tom kontekstu današnji tisak izvještava o 40 hrvatskih građana koji su u HSBC od poreznika sklonili ukupno 33,2 milijuna dolara. "U podacima banke pišu imena, prezimena, brojevi računa, profesije - pa tako vidim da je tu jedan vlasnik restorana, filmski producent, nogometaš, teniski djelatnik, poduzetnik - a najviši iznos novca jednog Hrvata je 11,1 milijun dolara", rekao je reporter Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara Will Fitzgibbon. Iscrpnije...

Kompromis za Grčku: 30 posto manje štednje

Glasovanje u parlamentu o povjerenju Sirizinoj vladi, koja ima 162 zastupnika od ukupno 300 zajedno sa svojim mlađim koalicijskim partnerom, malom desnom strankom Neovisni Grci, održat će se oko ponoći i ne očekuju se nikakva iznenađenja, piše HRT.Oko 30 posto reformi i mjera štednje koje je Trojka zahtijevala od Grčke moglo bi biti zaboravljeno, a preostalih 70 posto nastavljeno i provedeno u mandatu Syrizine vlade. To je sukus novog, kompromisnog plana s kojim ministar financija Yanis Varoufakis planira doći na sutrašnji izvanredni sastanak Eurogrupe u Bruxelles, piše Večernji. Iscrpnije...

Svaku noć više od tisuću ljudi bježi s Kosova

Procjenjuje se da je u protekla dva mjeseca Kosovo napustilo više od 50.000 ljudi (više nego iz Sirije i Afganistana zajedno). Najviše ljudi bježi u Njemačku, Austriju, Francusku i Mađarsku, koja zbog ilegalaca čak razmišlja o gradnji zida. Navodno svaku večer iz Prištine kreće barem pet autobusa punih azilanata, koji zatim idu prema Beogradu i Subotici, da bi ih tamo, za 250 eura ilegalno prebacili preko granice u Mađarsku. Iscrpnije...

Varoufakis: Postajemo gori od Sovjetskog Saveza

Stručnjaci upozoravaju da bi izlazak Grčke iz eurozone bio ravan "Lehman Brothersu na kvadrat" te da bi izazvao pogibeljnu lančanu reakciju s globalnim posljedicama. U Sirizi računaju da su čelnici EU toga svjesni, a Aleksis Cipras vjeruje da njegova zemlja drži as u rukavu i da europski centri moći iznose samo prazne prijetnje. Grčki ministar financija Varufakis izjavio je da su mu talijanski kolege priznali da su pred bankrotom, te da strahuju od njemačke reakcije, zbog čega je ovaj primijetio da Europa postaje gora od Sovjetskog Saveza, Iscrpnije...

Beskućnici pokazuju turistima "svoju Atenu"

Zbog krize se u Grčkoj osjetno povećao broj beskućnika. Oni su sad smislili novu aktivnost: kao turistički vodiči u grčkom glavnom gradu ne pokazuju akropolu nego pučke kuhinje i urede za ovisnike. Svake subote atenski beskućnici dva sata vode svoje goste takozvanom "nevidljivom stazom" po Ateni. Tako se naime zove ovo neobično vođenje po gradu. Cijena je šest eura po osobi, tri eura od toga idu za atenske beskućničke novine Shedia, koje organiziraju ova turistička vođenja. Preostala tri eura idu svakom turističkom vodiču kao honorar, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Čovjek koji je otkrio tajne švicarskih bankara

Dok ga Švicarci traže zbog otkrivanja bankarske tajne i industrijske špijunaže, Hervé Falciani, kako sam voli reći, živi život Jamesa Bonda. Teško je znati koliko je sve što govori istinito, da li je uistinu podatke HSBC-a objavio zbog ljubavi prema malom čovjeku ili ih je namjeravao prodati... No, ako i izostavimo priče Francuza, ostaje činjenica da ga dvije države nisu htjele izručiti, da se u brojnim zemljama zbog njegovih podataka istražuju tisuće bogataša radi utaje poreza, da je jedina vlada koja po tom pitanju nije ništa poduzela ona Grčka i da je Hongkong and Shanghai Banking Corporation stari negativac koji je još od osnutka 1865. godine u Indiji legalno prodavao opijum zaradu odnoseći u London, piše Lupiga. Iscrpnije...

Za razliku od Hrvatske, bogata Austrija uopće nema Vladin avion

Prijepori oko korištenja Vladinog službenog aviona eksplodirali su u javnosti tijekom predsjedničke kampanje.Tportal.hr je istražio kako lete najviši politički dužnosnici u Sloveniji i Austriji pa se ispostavilo da Austrija uopće nema Vladin avion dok ga Slovenija jedva koristi. "Najviši austrijski državni dužnosnici bez problema se voze komercijalnim linijama i unajmljenim čarter-letovima kada je to potrebno", rekli su u bečkom Kanzleramtu. Iscrpnije...

'Mi smo ovdje samo zbog para'

"Transatlantski sporazum samo je jedna od tema koje u ostatku EU-a izazivaju burne reakcije i užarene debate, a koje u Hrvatskoj još uvijek uglavnom prolaze ispod radara. Među rijetkim 'europskim' temama koje se uspjevaju nametnuti i izazvati kakvu-takvu političku raspravu na domaćoj sceni tek su fondovi EU-a: marljivo se zbraja i oduzima iznose koje smo uplatili i povukli, pa ispada da je Europska unija samo jedna golema briselska blagajna, a sve ostalo je manje bitno da bi se institucije i velik dio politike time zamarali. Ispada, zapravo, kako to kaže naslov jednog albuma, da smo mi ovdje samo zbog para", piše Novi list. Iscrpnije...

Andrej Nikolaidis: Padne li Siriza, dolazi Zlatna zora

"Nade su velike, no neće biti lako. Grčka sada ulazi u otvoren sukob s Trojkom, kamatašima dakle. A kamataši imaju običaj da dužnicima lome kosti, nekad bukvalno, nekad metaforički. Jasan je i najgori scenario: da, recimo, Siriza ne uspije, pa da to rezultira uzdizanjem još jednoga, ovog puta grčkoga fašizma", kaže pisac i novinar Andrej Nikolaidis. Iscrpnije...

"Charlie Hebdo, smijeh anđela i smijeh demona"

"Charlie Hebdo ne ismijava islamsku vjeru i kulturu nego bigotnost, religioznu zatucanost, zadrtost, zaslijepljenost i hipokriziju ma koje vrste, dakle uopće ne cilja specifično islam nego svaki fundamentalizam kao jedan od proizvoda tri glavne religije, a ne njih kao takve. Denuncirali su svaku instrumentalizaciju religije. Ideologiju, totalitarnu u ovom slučaju, potrebno je konceptualno razdvojiti od religije ili nacije, inače smo ozbiljno pobrkali te tri u biti različite vrste svijesti koje imaju različit status i tretman u demokratskom društvu. Upravo to razlikovanje pokazatelj je ostvarenog stupnja demokratizacije", tvrdi politički komentator i strip kritičar Zoran Đukanović. Iscrpnije...

Hollande: Ovo nam je jedna od posljednjih šansi da izbjegnemo rat

Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je da su pregovori koje Francuska i Njemačka vode s Rusijom kako bi se postigao mirovni sporazum za Ukrajinu "jedna od posljednih šansi" da se izbjegne "rat". "Nakon jučerašnjih razgovora u Moskvi koje smo imali francuski predsjednik i ja, neizvjesno je hoće li oni uspjeti", rekla je Angela Merkel na minhenskoj konferenciji o sigurnosti, na kojoj sudjeluju i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i Sergej Lavrov razgovarali su u Münchenu što je bio prvi sastanak na toj razini između Saveza i Moskve nakon deset mjeseci, no nisu uspjeli popraviti odnose, piše HRT. Iscrpnije...

"U Bruxellesu su radnici službeno zaštićeniji, ali i bolje žive na poslu"

"Radnu sredinu u Hrvatskoj opisao bih puno sirovijom i više okrenutom dobrobiti sustava, tvrtke ili poslodavca nego pojedinca. U Bruxellesu su radnici službeno zaštićeniji, ali i zapravo bolje žive na poslu. Šefovi se prema njima odnose s više ljudskog poštovanja i razumiju da ih moraju cijeniti kao pojedince jer zaposlenici imaju mogućnost izbora poslodavca. U EU institucijama zaposlenici su posebno zaštićeni i vodi se računa o njihovoj dobrobiti", ističe Toma Šutić, zaposlenik Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije. Iscrpnije...

Radikalnost skromnog prijedloga

Politika Sirize, baš kao sam Varufakisov Skromni prijedloga rješavanje krize eurozone, gradi se na malim i logičnim koracima prema stabilizaciji grčke privrede, a samim time i prema stabilizaciji eurozone. Radikalnost se ovaj put ne sastoji u grandioznim revolucionarnim zahvatima, nego u pokušaju da se nizom zdravorazumskih poteza presiječe poročni krug recesije, štednje i političke eskalacije. Iracionalni ekstremizam danas se može ponajprije naći u djelovanju ključnih europskih institucija te u diskursu mainstream-medija u kojima se redovito, i ne slučajno, problem zaduženosti europske periferije razmatra u kvazireligijskim terminima grijeha i iskupljenja, piše Forum. Iscrpnije...

Mladić: Hrvati nam platili milijun i pol maraka za bijeg iz Travnika

Ratni zapovjednik vojske Srba u BiH Ratko Mladić kao svjedoka obrane u Haagu doveo je tajnika HVO-a u Travniku 1992. - 1993. Davora Kolendu, koji je trebao svjedočiti da je Mladićeva vojska bila humana prema Hrvatima koji su se nakon izbijanja sukoba s Muslimanima kolektivno izvukli iz Travnika 7. lipnja 1993. preko srpskog teritorija. “HVO treba predati paket srpskoj strani s milijun i pet stotina hiljada njemačkih maraka za prijevoz Hrvata iz Travnika”, stoji u Mladićevu dopisu iz 1993., a Kolenda to nije demantirao te je ustvrdio da su u ratu u BiH Hrvati i Srbi bili saveznici. Iscrpnije...

"Njemačka nije veliki zli šef Europe"

"Kad kritiziramo napadače Njemačke, to ne znači da je prikazujemo kao žrtvu. Radi se o tome vjerujete li da klišeji iskrivljuju stvarnu narav političke krize u srcu Europe umjesto da nam pomažu da je bolje razumijemo. Kriviti Zlo Njemačko Carstvo prigodna je izlika za demokratski izabrane vlade s juga Europe koje ne žele preuzeti rafalnu paljbu za nepopularne odluke kod kuće. To podrazumijeva da postoji jednostavno rješenje za grčku dužničku krizu, dok je realnost mnogo složenija", piše Guardian o ulozi Njemačke u grčkoj krizi i Sirizinim zahtjevima. Iscrpnije...

EK: Ove godine Hrvatska izlazi iz recesije, ali je najgora u EU

Europska komisija objavila je zimske prognoze o gospodarstvu EU, u kojima očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,2%, što bi bio njegov prvi rast nakon šest godina neprekidnog pada. Iste brojke očekuju i analitičari HNB-a, Ekonomskog instituta Zagreb i Splitske banke. Nešto je optimističniji MMF, koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5%, a na tolikom rastu je Vlada temeljila i državni proračun za ovu godinu. Iscrpnije...

Hrvatskoj 30 puta veći predujam za poticanje zapošljavanja mladih

Europska komisija predložila je da se za pretfinanciranje programa za poticanje zapošljavanja mladih za ovu godinu izdvoji dodatna milijarda eura, čime se za 30 puta povećava prvotno predviđeni iznos. To Hrvatskoj donosi više od 19 milijuna eura umjesto predviđenog iznosa od 661.771 eura. Iscrpnije...

Juncker izljubio Ciprasa i za ruku ga poveo na sastanak

Grčki premijer Aleksis Cipras i ministar financija Janis Varufakis nastavljaju svoju ofenzivu po Europi. Nakon današnje posjete Bruxellesu i Parizu, sutra ih očekuje sastanak s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom, čija je zemlja najveći protivnik grčkog odustajanja od štednje. Vaufrakis još mora obaviti i razgovor s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker Ciprasa je u Bruxellesu dočekao vrlo srdačno - izljubio ga je i poveo za ruku , no sam sastanak teško da je bio toliko harmoničan. Prije toga, Ciprasu je talijanski premijer poklonio kravatu. Iscrpnije...

Pohlepa za ruskim novcem skupo je koštala Britaniju

Dok su se kršila pravila, London je, poput vještog trgovca na kakvom istočnjačkom bazaru, nudio svoje artikle, redajući gregorijanske vile u centru grada, automobile i dijamante, školarine na Etonu i članstva u privatnim klubovima. Pojavile su se agencije koje su za funte nudile ekspresno uključivanje u društveni život, činilo se da rubalj ruši i bedeme klasnog sustava. Ruske se oligarhe pozivalo na aristokratske zabave, ruski se novac primao na račune političkih stranaka. Britanci očajavaju zbog cijena nekretnina, ekonomisti zbog posljedica ruskih sankcija. Ovoga puta nitko se ne smije, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Podemos: Iskaz nezadovoljstva i prva politička snaga u Španjolskoj

"Pokret Podemos (Možemo) okupio je u subotu u Madridu na maršu za promjenu nekoliko desetaka tisuća Španjolaca, dovoljno da se na završnom mitingu posve napuni poveliki središnji trg Puerta del Sol, na koji stane oko 80.000 ljudi, a još ih je podosta “curilo” u okolne ulice. Sigurno da je pokret populistički. No, ovdje je posrijedi iskaz ozbiljnog nezadovoljstva, ozlojeđenosti koja više nije samo generacijska, nego i narodna. Eto, Podemos je izniknuo iz baze, a taj vjetar puše s juga Europske unije. Bit će zanimljivo", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

Kuga novog doba, korupcija, prijeti potopiti Veneciju

Gradnja sustava brana koje bi trebale kontrolirati prodor plime u venecijansku lagunu te zaštititi jedan od najljepših gradova na svijetu, projekt nazvan ‘Mose’ ni ove godine neće zaživjeti. Iako je već neko vrijeme u testnoj fazi, njegova puna primjena odgođena je za 2017. god. Razloga je više, osim potrebe da se uloži još 1,2 milijarde eura, radove su obustavile i istrage te uhićenja zbog optužbi za korupciju. Venecijanske udruge za zaštitu lagune upozorile su na ovaj problem te ga nazvale - kugom novog doba koja će presuditi gradu. Inače, među uhićenima je i sad već bivši gradonačelnik Giorgio Orsini, prozvan i zbog dopuštenja kruzerima da uplovljavaju u kanal Giudeca te time ugrožavaju temelje grada, piše Večernji. Iscrpnije...

Što može Hrvatska naučiti od nove grčke ofenzive?

"Hrvatska i Grčka imaju važne dodirne točke. Obje zemlje ovise o turizmu, država je ključni poslodavac, potrošnju servisiraju skupi krediti, demokratska tranzicija počela je u europsklim uvjetima relativno kasno, a kuriozitet je da su jedine članice Europske unije koje su u nju ušle samostalno, Grčka 1981., Hrvatska 2013. I dok Grčka i ostatak Europe vode rat protiv krize predlažući konkretne mjere, hrvatski političari vode međusobne ratove pozivajući se na one povijesne. I zato na upit tko je bliži bilo kakvom napretku, Grčka ili Hrvatska, odgovor je 'zna se'", piše politolog Boško Picula za Tportal. Iscrpnije...

Britanija: Pat pozicija Grčke i eurozone - rizik za globalnu ekonomiju

Nastavljajući svoju diplomatsku ofenzivu, ministar financija Grčke Janis Varufakis susreo se u Londonu s britanskim kolegom Georgeom Osborneom. "Imali smo konstruktivnu diskusiju i jasno je da pat pozicija između Grčke i eurozone predstavlja najveći rizik za globalnu ekonomiju. Apeliram na grčkog ministra financija da se ponaša odgovorno, no važno je i da eurozona ima bolji plan za radna mjesta i rast. Ovo je rastuća prijetnja britanskoj ekonomiji. A mi moramo osigurati to da u Europi, kao i u Velikoj Britaniji, odaberemo sposobnost, a ne kaos", izjavio je Osborne. Iscrpnije...

Kronologija: Pet godina grčke dužničke krize

Grčki BDP iznosi 182 milijarde eura, a ukupni javni dug je 315 milijardi. BDP je pao za 25 posto od početka dužničke krize 2009. godine. Vrijednost međunarodnih kredita je 240 milijardi eura. Nezaposlenost je 26 posto, a među mlađima od 25 godina 51 posto. Prosječna plaća je 600 eura. Petogodišnju dužničku krizu pratila su nastojanja da zemlja izbjegne bankrot, podsjeća Dnevnik.hr. Iscrpnije...

Nova grčka vlada brani čvrsto stajalište protiv mjera štednje

Nova grčka ljevičarska vlada prvi je tjedan na vlasti provela pokazujući odlučnost da brani stajalište protiv mjera štednje. Vlada Aleksisa Ciprasa zaustavila je u Ateni nekoliko planiranih privatizacija, započela pregovore o mogućem otpisu duga te zauzela tvrd stav u pregovorima s prvim čovjekom eurozone koji je Grčku posjetio odmah nakon izbora. Iscrpnije...

Većina Nijemaca želi da Grčka ostane u eurozoni

Većina Nijemaca želi da Grčka ostane u eurozoni iako njihova nova ljevičarska vlada odbacuje mjere štednje, otkrila je anketa lista Bild am Sontag. 504 osobe sudjelovale su u ispitivanju, a njih 62 posto podupire ostanak Grčke u monetarnoj uniji. Protiv otpisivanja duga, prema istoj anketi, čak je 68 posto Nijemaca. Rezultati ankete idu ruku pod ruku sa stavom njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je izjavila kako Grčku želi u eurozoni, ali ne želi ni čuti za otpis duga. Iscrpnije...

EU daje 85% sredstava za projekt Pelješki most?

Šanse da Europska komisija odobri sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta iz fondova EU znatno su porasle nakon posjeta povjerenice EK-a za regionalnu politiku Corine Creţu Hrvatskoj. Premijer Milanović i ministar Hajdaš Dončić odveli su Creţu odveli na samo gradilište mosta koji bi trebao spojiti dva odvojena dijela Hrvatske, ali i EU-a, kako bi se osobno uvjerila u njegovu važnost za lokalno stanovništvo i provođenje šengenskog režima. Nakon dostave studije izvedivosti, EK će najesen odlučiti hoće li projekt, vrijedan 300 milijuna eura, sufinancirati u najvećem mogućem iznosu od 85%. Iscrpnije...

Europska unija raspravljat će o fiksiranju tečaja franka u Hrvatskoj

Odluka Hrvatske vlade o fiksiranju tečaja švicarskoga franka na 6,39 kuna bit će predmetom rasprave pred Odborom za ekonomiju i financije Europske unije. Takav je zahtjev stigao iz Austrije, koja od EU-a traži da stopira tu mjeru, no ministar financija Boris Lalovac vjeruje da do toga neće doći: "Vlada je odlučila pomoći građanima, a Ministarstvo financija već je Odboru poslalo obrazloženje o kolikoj se ugrozi građana radilo", izjavio je Lalovac te dodao da je fiksiranje tečaja samo privremeno rješenje. Iscrpnije...

Schulz grčko odbijanje suradnje s trojkom smatra neodgovornim

"To što grčka vlada ne želi više učinkovito surađivati sa svojim vjerovnicima na dnevnoj bazi smatram neodgovornim", rekao je Martin Schulz. Prvi visoki europski dužnosnik kojega je u četvrtak primio novi grčki premijer Aleksis Cipras smatra da se pregovori između Grčke i njezinih vjerovnika mogu realizirati "samo konsenzusom, a ne provokacijom". Novi grčki ministar financija Janis Varufakis u petak je izjavio da Atena ne namjerava surađivati s trojkom, zaduženom za procjenu reformi koje su provedene u Grčkoj u zamjenu za financijsku pomoć. Iscrpnije...

Sukob Bruxellesa i Berlina - EU bi uvela univerzalne europske cestarine

Njemačka iduće godine planira uvesti naplatu cestarine, ali samo za strance (platili bi i Nijemci, ali bi im se vratilo manjim porezom na vozilo), što Bruxelles smatra ilegalnim pa misle problem riječiti univerzalnim europskim cestarinama. EU-ov sustav cestarina temeljio bi se na prevaljenoj udaljenosti, a ne na vremenu provedenome na cesti, a sav bi se prihod vraćao zemlji članici. Iscrpnije...

"Europska Njemačka je bolja od njemačke Europe"

Njemačka je red, rad i disciplina. Očekuje to i od drugih. Neposluh u njemačkom znači i nestabilnost. Barem prema van to je superjaka država, gospodarski europski gigant, oslonac za sve one posustale, iscrpljene europske ekonomije koje se mogu dalje nositi sa svim tim 'reži, reži, smanjuj, ukidaj' pravilima. Ipak, prema van jaka, a unutra, sama sa sobom, Njemačka je suočena s puno problema, piše Jutarnji. Iscrpnije...

"Rješenje za švicarce je konverzija kredita u eure, na teret banaka"

"Kako su banke većinu svoje pasive osigurale kroz EUR-CHF swapove, a ne kroz zaduživanje i prodaju švicarskih franaka, tako većina tereta te konverzije treba pasti na njihova pleća. Banke time gube, no gube prvenstveno ekstra profit ostvaren na tečaju špekulativno plasiranih kredita. Dakle, rješenje postoji. I to takvo rješenje koje ne uključuje kolaps deviznih pričuva države i cijele financijske strukture države, ili potpuno ignoriranje guljenja dužnika po principu "sami su si krivi". No da bi se problem riješio potrebna je politička snaga, hrabrost i mudrost", piše Aleksandar Hatzivelkos za Index. Iscrpnije...

Rusija će razmotriti zahtjev Grčke za pomoć ako je zatraži

Ruski ministar financija Anton Siluanov izjavio je da će Rusija razmotriti slanje financijske pomoći dugovima opterećenoj Grčkoj ako Atena to zatraži. "Moguće je zamisliti bilo koju situaciju i ako se takav zahtjev uputi ruskoj vladi, definitivno ćemo ga razmotriti, ali ćemo uzeti u obzir sve elemente bilateralnih odnosa Rusije i Grčke", rekao je Siluanov CNBC-u. Iscrpnije...

Pusić u Bruxellesu: Sankcije Rusiji ne vode očekivanim rezultatima

Hrvatska smatra da sankcije protiv Rusije nisu svrha samima sebi nego trebaju dovesti do mirnog rješenja sukoba u Ukrajini, što se trenutno ne događa, izjavila je ministrica Vesna Pusić na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a. Upitana da komentira najave da se nova grčka vlada distancira od zajedničkog stajališta, ministrica Pusić je rekla da tek treba vidjeti kako će se ponašati predstavnici nove vlade u tijelima EU-a. Iscrpnije...

"Banke su s francima ciljale financijski slabije obrazovano stanovništvo"

Popis zaduženih u švicarcima predvode Poljaci s 550.000 stambenih kredita u toj valuti, slijede Rumunji (150.000), Hrvati (60.000), Srbi (22.000). Godinama su banke u navedenim zemljama savjetovale klijente da ne uzimaju kredite vezane za sveprisutni euro, nego za švicarski franak. "Ta donedavno stabilna valuta, navodno je obećavala niže kamatne stope i na dugi rok. Ipak, teško da su savjetnici u bankama bili altruisti. Banke su očigledno igrale na rast franka. Nije slučajno što se to događa baš u zemljama gdje su ljudi financijski neobrazovani i gdje ih država ne štiti“, kritizira ekonomist Dejan Gavrilović koji vodi srbijansko udruženje bankarskih klijenata Efektiva. Iscrpnije...

Cipras protiv grčkih hotela: Ukinite "all inclusive" ponude

Novoizabrani grčki premijer Aleksis Cipras najavio je rat 'all inclusive' aranžmanima u turističkim naseljima i hotelima. Iako aranžmani koji turistima za određen iznos nude smještaj, neograničene količine hrane i pića te pristup bazenima Grčkoj godišnje donesu gotovo 2 milijarde dolara, Cipras smatra kako takav vid turizma posjetitelje udaljava od lokalne ekonomije. "Ne želimo nastaviti sa sadašnjim modelom intenzivne eksploatacije turizma",rekao je Cipras, a prenosi Daily Mail. Nova vlada ipak ističe kako ne podržava trenutačne zabrane, ali želi ohrabriti sve koji imaju namjeru odmaknuti se od "all inclusive" modela. Iscrpnije...

"Ništa više neće biti isto"

"Kada se sve zbroji, situacija u kojoj Syriza preuzima od naroda mandat otpora djeluje kao unaprijed programiran poraz: stiješnjena na opustošenom teritoriju političke ljevice između europske financijske moći, reakcionarnih narativa o nemogućnosti alternative i samozvanih čuvara komunističkih ideala koji nestrpljivo čekaju njeno prvo poskliznuće, presudne će bitke zapravo voditi na unutrašnjem frontu. Jer ulog je golem: neuspjeh Syrizine vlasti lako bi mogao diskreditirati većinu lijevih inicijativa na kontinentu, otvarajući širom rezervoar masovnog nezadovoljstva. A šibicu koja ga može zapaliti danas u desnici stišću novi europski fašisti", pišu Novosti. Iscrpnije...

Juncker: Grčka mora poštovati Europu, otpis duga ne dolazi u obzir

"Grčka mora poštovati Europu. Otpisivanje duga Ateni ne dolazi u obzir. Mogući su neki aranžmani, ali oni neće iz temelja mijenjati ono što već postoji", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Dodao je kako Bruxelles poštuje rezultate izbora u Grčkoj, ali i da Grčka mora poštovati mišljenje javnosti i parlamentarne zastupnike ostatka Europe. Iscrpnije...

Hrvatski amandmani na izvješće o napretku Srbije

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Andrej Plenković, Davor Stier, Marijana Petir, Jozo Radoš i Tonino Picula, podnijeli su 12 amandmana na nacrt izvješća njemačkog demokršćanskog zastupnika Davida McAllistera, izvjestitelja za Srbiju. U njima su pitanja bitna za normalizaciju odnosa sa Srbijom, kao što je npr. zakon o manjinama, obeštećenje žrtava Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina i govor mržnje. Amandmane na izvješće, njih preko sto, poslale su i druge zemlje, primjerice Bugarska i Rumunjska i Mađarska. Iscrpnije...

Jergović: Auschwitz - Mjesto s kojim počinje i završava Europa

"U subotu 27. siječnja 1945. jedinice Crvene armije oslobodile su koncentracijski logor Auschwitz. Dočekalo ih je pet tisuća ljudi, uglavnom živih kostura. O tome mogao bi svjedočiti ugledni hrvatski građanin Jakob Dencinger, koji živi u Osijeku, kao jedan od posljednjih živih čuvara Auschwitza. Uskoro više neće biti živih svjedoka Auschwitza. Što će se tada dogoditi? Hoće li netko reći da Auschwitza nije ni bilo? Sigurno hoće, jer takvi se glasovi i danas čuju. Europski identitet je, međutim, identitet istine o Auschwitzu, istine o logorima. Istina o logorima pretvorit će se u laž ako Europljani požele biti dobrim susjedima Jakobu Dencingeru. On je, naime, besmrtan", piše Miljenko Jergović. Iscrpnije...

"Kapital se seli u SAD, 'parkiranje' u švicarcu privremena je stanica"

Na svjetskom tržištu valuta dogodit će se preslagivanje koje se može očekivati i prije ožujka kada Mario Draghi kreće u monetarnu ekspanziju tešku 60 milijardi eura. Stručnjaci smatraju da je “parkiranje” u švicarskom franku samo privremena stanica kapitala koji se zapravo seli u SAD, odnosno dolar u kojem može dobiti dobru zaradu i sigurniju poziciju koju jamči snažniji oporavak gospodarstva. Švicarski franak već gubi vrijednost i predviđa se da će početni šok skoka na razinu veću od eura, pri čemu je odnos euro-franak pao na 0,99 franaka za euro, nestati te da će se tečaj stabilizirati na 1,05 do 1,1 franak za euro, piše Večernji. Iscrpnije...

70 godina od Auschwitza: Jesmo li mi bili ljudi, jesu li oni bili ljudi?

Na veliku obljetnicu oslobođenja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza preživjeli progovaraju o načinima na koji su se svih ovih godina nosili s proživljenim traumama."To je iskustvo uvijek u meni. Jesmo li mi bili ljudska bića, jesu li oni bili ljudska bića? Zašto su nas pretvorili u nešto tako nehumano i proveli takvo razaranje? U posljednje vrijeme uspijevam to postaviti na mjesto u svojoj psihi gdje mi je lakše nositi se s time, no nikada me ne napušta", rekla je Susan Pollack, koja je u Auschwitz poslana u dobi od 14 godina i jedina je u svojoj obitelji preživjela Holokaust. Iscrpnije...

Inoslav Bešker: Pravo pitanje je kako riješiti krizu u državi?

"Jaz koji je zinuo nije ideološki (inače ne bi Cipras kao koalicijskog partnera izabrao Kammenosove nacionalističke i ksenofobne desničare iz Neovisne Grčke). Posrijedi je naprosto pitanje isplati li se uništiti domaću potražnju i sunovratiti se u recesiju i deflaciju radi hipotetske kompetitivnosti i konkurentnosti na vanjskim tržištima ili treba unutrašnjom potrošnjom dati zamah privredi i tako proizvoditi toliko da jedinica proizvoda bude jeftinija i konkurentnija na vanjskim tržištima. Za labavljenje štednje zauzimaju se i desni (Rajoy) i naizgled lijevi (Hollande) odnosno srednjaci (Renzi). Pa je očito da razlika nije između ljevice i desnice, nego između Sjevera i Juga Europe", piše Inoslav Bešker. Iscrpnije...

"Svima bi nam trebalo biti bolje nakon Draghijevih mjera"

"Smatram da će to donijeti dodatno smanjenje kamatnih stopa u eurozoni i omogućiti povoljnije uvjete zaduživanja na međunarodnim tržištima za sve zemlje EU-a, pa tako i za Hrvatsku bez obzira na naš kreditni rejting koji je Standar&Poor’s potvrdio neki dan. U svakom slučaju 2016. i 2017. možemo očekivati smanjivanje kamata za privatni sektor i za građane", komentira ekonomski stručnjak i konzultant Ante Babić potez predsjednika ESB-a Maria Draghija kojim će se do rujna 2016. svakog mjeseca otkupljivati državne i privatne obveznice u vrijednosti 60 milijardi eura. Riječ je o ukupno 1,2 bilijuna eura. Iscrpnije...

"Siriza dokazala da postoji alternativa u političkom životu"

Znak promjene već je Sirizina odluka da ne ostane "u mjehuriću sapuna" i iziđe na izbore, izjavila je u Otvorenom profesorica Nadežda Čaćinović. Smatra da je Tsipras pokazao da lijeva politika ima mogućnost doći na vlast i to ne samo u Grčkoj, te da postoji alternativa u političkom životu. Borislav Ristić, kolumnist Večernjeg, kaže da Cipras nema veliki manipulativni prostor zbog visokih obećanja. Martina Dalić pak smatra da EU ne može dopustiti novi otpis dugova. Iscrpnije...

Mjere štednje: Nova grčka vlada suprotstavlja se Bruxellesu

Nova grčka vlada, koalicija ljevice i desnice, ujedinjena u pitanju odbacivanja europske financijske politike i mjera štednje, sprema se poslati novog ministra financija u Bruxelles kako bi zatražio nove uvjete grčkog programa oporavka, uz riječi da je "došao kraj poniženju". Ministri financija iz eurozone oprezno su prihvatili tu namjeru i ponudili raspravu, ali ne i pristali na promjenu uvjeta i otpis duga koje traži Cipras. Njemački je glasnogovornik rekao pak da izborni rezultati ne dovode u pitanje stav Njemačke - ne dolazi u obzir. Iscrpnije...

Euro pao, burze oslabile nakon grčkih izbora

Na azijskim su tržištima indeksi u ponedjeljak pali, dok je tečaj eura prvi puta nakon 11 godina potonuo ispod 1,11 dolara ($1,1098), jer je ulagače zabrinula pobjeda Syrize na grčkim parlamentarnim izborima, što bi moglo dovesti do sukoba između Atene i međunarodnih kreditora. MSCI Asia Pacific Index izgubio je oko 0,3%, a japanski Nikkei 225 također je u minusu 0,3%. Pobjeda Syrize znači grčko odbijanje mjera štednje i donosi novu etapu europske politike. BBC komentira kako Grci "i nisu baš grozno zahvalni" na 240 milijardi eura pomoći što su dobili te dodaje kako tržišta i nisu baš u panici nakon ovih izbora. Iscrpnije...

Grčka: Ljevica pred vratima Europe

Radikalna ljevičarska stranka Syriza koja već mjesecima vodi u anketama i njihov vođa Alexis Tsipras (40) obećali su narodu prestanak žestokih mjera štednje koje zahtijevaju međunarodne financijske institucije od kojih je grčka država posudila ogroman novac. "U Grčkoj, demokracija će se vratiti. Poruka je da naša zajednička budućnost u EU nije budućnost štednje", rekao je u nedjelju Tsipras. Najveći protivnik Tsiprasu je Nova demokratska stranka (desni centar) premijera Antonisa Samarasa koja se zalaže za stabilnost i nastavak reformi. Iscrpnije...

Pegida: Palikuće pod krinkom čestitih ljudi

Pokret Pegida je opasan već zbog toga što prenosi nejasno shvaćanje islama. Na početku se radilo o islamistima koji ubijaju, o fanaticima u ime Alaha, koji pred kamerama odrubljuju glave taocima. U međuvremenu je većini prosvjednika sumnjiv i čitav islam. Tako se tu već odavno radi i o azilantima, o izbjeglicama, o svima koji navodno ugrožavaju Europu. Tako je to kad se s parolama iz krčme krene na ulicu, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Lista najbjednijih zemalja: Hrvatska zauzela visoku poziciju

Venezuela je najbjednija zemlja na svijetu. Drugu godinu za redom našla se na vrhu liste najbjednijih zemalja koju sastavlja Institut Cato. Venezuelu na vrhu popisu slijede Argentina, Sirija, Ukrajina i Iran. Prilikom sastavljanja popisa kombiniraju se podaci o stopi inflacije neke zemlje, kamatnim stopama i nezaposlenosti. Na popisu je ukupno 108 zemalja koje su rangirane od najgorih prema boljima, a Hrvatska je zauzela 31. mjesto. Glavni faktor zbog kojeg je Hrvatska zauzela ovu poziciju je nezaposlenost. Iscrpnije...

"Od Draghijevih mjera više štete nego koristi"

"ECB od konzervativne ide prema ekspanzivnoj monetarnoj politici, po uzoru na Fed. Nesporno je da će visokozadužene zemlje koje imaju euro profitirati, dolar će aprecirati u odnosu na euro što će povećati učinkovitost izvoza eurozone, itd. No, što se tiče Hrvatske, mi izravne koristi nećemo imati, a na tržištu novca ionako ima obilje, pa je efekt na visinu kamata neutralan. Mi bismo zapravo od te mjere mogli imati štete, jer ako ona brzo ne da efekt u vidu rasta u eurozoni, mogli biste imati povratnu spregu pesimizma što će dodatno, psihološki, pogurati jačanje ionako rastućeg franka, čime naši problemi s tom valutom eskaliraju", kaže ekonomski analitičar Guste Santini. Iscrpnije...

Zbog opasnosti od terorizma - opsežnije kontrole na šengenskim granicama

Kako bi teroristima spriječili kretanje po Europi, kontrole na schengenskim granicama bit će puno detaljnije i opsežnije nego dosad, što znači i puno sporije. To bi mogli osjetiti i hrvatski državljani, javlja RTL. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić potvrdio je da ''postoje određene namjere članica EU koje se s obzirom na opasnost od terorizma zalažu za čvršću kontrolu'', no što ta čvrstoća donosi ministar Ostojić još nije htio otkriti. Iscrpnije...

Grčka: Syriza ojačala popularnost, obećali da će dokinuti "poniženje"

Grčki ljevičarski čelnik Alexis Tsipras rekao je tisućama ljudi okupljenim u Ateni da je kraj nacionalnom poniženju blizu nakon što su ankete pokazale da njegova stranka Syriza vodi tri dana prije izbora. Tsipras je pozvao Grke da daju Syrizi potpunu pobjedu na nedjeljnim izborima kako bi zemlja mogla prekinuti četiri godine štednje prema uvjetima financijske pomoći koju su joj pružili EU i MMF. Tsipras je uznemirio financijska tržišta obećanjem da će srušiti rezanje potrošnje i zahtijevati otpis duga od europskih partnera, piše HRT. Iscrpnije...

Jurčić: Što znače Draghijeve mjere?

"Europom ide bauk deflacije, koji ubija proizvodnju, stoga je cilj mjera Europske središnje banke vratiti minimalnu stopu inflacije i povećati zaposlenost. Efekt ovih mjera vidjet će se za tri do šest mjeseci. U Europi će se osjetiti da ima više novca. Paralelno s tim, neće se povećati količina roba, ali će biti jeftinija i time konkurentnija. Vrijednost eura će oslabiti, dok će porasti vrijednost američkog dolara i švicarskog franka. Franak ne raste, već euro tone", objašnjava Ljubo Jurčić Draghijeve mjere za tportal i dodaje kako će za nas euro ostati isti. Iscrpnije...

Europska središnja banka pušta bilijun eura u eurozonu

Europska središnja banka donijela je odluku bez presedana u povijesti eurozone, proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura. Program, čija vrijednost premašuje 1.000 milijardi eura, će početi u ožujku i trajati do kraja rujna 2016. Stručnjaci kažu da ova mjera neće pomoći jer je eurozoni potreban novac u opticaju. "Ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU - da se možemo povoljnije zaduživati", komentirao je ministar Lalovac. Iscrpnije...

Brammertz i od Žalbenog vijeća traži zatvaranje Šešelja

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz zatražio je od Žalbenog vijeća Haškog suda (ICTY) da poništi odluku Raspravnog vijeća o puštanju optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja na privremenu slobodu i vrati ga u zatvor u Scheveningenu. Šešelj je u studenome prošle godine privremeno oslobođen zbog zdravstvenih razloga, no zbog prijetnji upućenih osobama koje surađuju s tužiteljstvom, Brammertz je početkom godine zatražio da ga se vrati u pritvor. Iscrpnije...

Je li porast hrvatskog izvoza mit ili realnost?

Dok političari hvale rast izvoza lani, dvoznamenkasti rast se ipak počeo topiti, a izvoznici realno očekuju da će rast završiti na 4%. "Izvoz nije nikakav mit. Izvoz je čista statistika. Porast izvoza u Hrvatskoj efekt je stabiliziranja Europe i niske baze našeg izvoza. Međutim, valja naglasiti kako Hrvatska ima najniži udio izvoza u BDP-u u EU i među tranzicijskim zemljama, i on iznosi tek oko 20%", kaže Ljubo Jurčić. "Postoji tzv. roterdamski efekt, zbog kojeg je stvoren privid da je rastao hrvatski izvoz. Naime, roba uvezena preko Hrvatske za zajedničko EU tržište evidentira se kao naš izvoz, iako je Hrvatska bila samo točka provoza", kaže Željko Lovrinčević. Iscrpnije...

Vlada tražila pomoć Mađara u rješavanju krize s frankom

Hrvatska vlada je od Mađarske zatražila pomoć u rješavanju problema kredita u švicarskim francima. Novinarka Nove TV u Budimpešti je razgovarala sa zamjenikom ministra financija u mađarskoj vladi koji joj je potvrdio da je hrvatska Vlada zatražila prijevode zakona kojima su oni riješili probleme sa švicarskim francima. Donošenjem posebnih zakona dužnicima je omogućeno da kredite pretvore u forinte po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti, zbog čega su banke Mađarsku proglasile zemljom koja je nesigurna za bilo kakve vrste investicija. Iscrpnije...

Huffington Post: Balkan igra ključnu ulogu u financiranju terorista

"Balkanska regija i 'balkanska ruta' i dalje igraju ključnu ulogu u financiranju terorista, opremanju terorističkih organizacija oružjem i u omogućavanju teroristima da prelaze granice. Nakon što je u veljači 2012. godine u Španjolskoj uhićeno nekoliko balkanskih kriminalaca, pokazalo se kako svaki od njih ima službenu hrvatsku putovnicu. Istraga je vodila ravno do hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova te otkrila ilegalno prodavanje putovnica još od 2006. godine. Nitko od hrvatskih državnih dužnosnika nije odgovarao za to.Tomislav Karamarko, koji je bio na čelu hrvatskoga MUP-a od 2008. do 2011. godine, usto i bivši obavještajni djelatnik, sada je na čelu hrvatske političke stranke HDZ", piše Huffington Post. Iscrpnije...

Četrdeset posto Francuza protiv karikatura Muhameda

Treba li objavljivati karikature s obzirom da se "neki muslimani osjećaju povrijeđeni ili napadnuti objavljivanjem karikatura proroka Muhameda", 57 posto ispitanika odgovorilo je da "ne treba uzimati u obzir reakcije i treba nastaviti objavljivati taj tip karikatura", nasuprot 42 posto koji misle da "treba uzeti u obzir te reakcije i izbjegavati objavljivanje tog tipa karikatura", pokazuje ispitivanje. Pedeset posto ispitanika sklono je "ograničavanju slobode izražavanja na internetu i društvenim mrežama", nasuprot 49 posto njih koji tome nisu skloni. Iscrpnije...

Kani li Putin destabilizirati Balkan da skrene pažnju s Ukrajine?

Hoće li Vladimir Putin iskoristiti svoju poziciju na Balkanu i destabiliziranjem tog dijela Europe pažnju Zapada odvrati od Ukrajine, pita se Ivan Krastev, predsjednik nevladine organizacije Centar za liberalne strategije. "Opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države ne može se uzeti zdravo za gotovo. Ako Rusija otvoreno podrži secesionističke ambicije Republike Srpske, naći ćemo se na putu bez povratka. Odluka Moskve da se suzdrži od glasovanja za produženje mandata EU misije u BiH mogla bi dovesti do toga da mnogi povjeruju u to da službeni Kremlj već ozbiljno razmatra upravo takav potez", upozorava Krastev. Iscrpnije...

Vojska na europskim ulicama

Nakon što je Francuska zbog napada na Charlie Hebdo angažirala 120 tisuća policajaca i vojnika, i Belgija je na svoje ulice poslala vojsku. U Bruxellesu i Antwerpenu raspoređeno je 300 vojnika, koji čuvaju vladine urede i židovske škole te služe kao potpora policiji. Dosad je uhićeno ukupno 17 osoba povezanih s terorističkim prijetnjama - 13 u Belgiji i četvero u Francuskoj, a vjeruje se da u Europi postoji čak 20 pritajenih terorističkih ćelija s između 120 i 180 osoba koje bi mogle biti spremne za nove napade. Iscrpnije...

Hrvatska ima najsporiji internet u EU-u

Tvrtka Akamai Hrvatska objavila je najnovije podatke prema kojima Hrvatska ima najsporiji internet u Europskoj uniji: primjerice, preuzimanje videa od 1GB u Dublinu traje oko 13 minuta, dok će vam za isti video u Zagrebu trebati više od pola sata. U prosječnom izračunu za čitavu Hrvatsku najveći problem predstavljaju seoski dijelovi, u koje operateri ne ulažu zbog neisplativosti pa prosječna brzina surfanja u Hrvatskoj iznosi 4,6 megabita u sekundi. Iscrpnije...

Kako je Hrvatska 'izgubila' 3,3 milijuna eura u 18 godina?

Europski sud za ljudska prava zaprimio je dosad 11.410 tužbi iz Hrvatske, donio 286 presuda, a Hrvatska je građanima na temelju odluka tog suda isplatila 3,3 milijuna eura odštete, rekla je zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, no ocijenila je da među tužbama iz Hrvatske "nema teških problema". Građani Hrvatske se žale na nepoštene građanske i kaznene postupke u Hrvatskoj, na povrede prava vlasništva, na neučinkovite istrage kaznenih djela, na povrede prava na brak, a mnogo je i zahtjeva koji se odnose na neregulirane odnose između roditelja i djece nakon rastave braka. Iscrpnije...

Brodosplitu 50 milijuna eura u spašavanju Venecije

Prije pola godine Brodosplit je dobio na međunarodnom natječaju posao gradnje čeličnih vrata za jedan od tri prolaza koji će biti instalirani u morskim prolazima u Venecijanskom kanalu radi spašavanja grada Venecije od problema koji mu donosi morska plima, no u međuvremenu je odabran i za gradnju još jednih vrata, te je jučer zaključio ugovor za posao ukupno vrijedan 50 milijuna eura. Ukupno će graditi 41 čeličnu branu. Radovi počinju odmah, a tijekom dvije godine na tom projektu u Brodosplitu će biti angažirano nekoliko stotina radnika, piše Poslovni. Iscrpnije...

U panici Hrvati i Poljaci, Austrijanci mirni jer su im krediti samo u eurima

Uz Hrvatsku, snažno jačanje franka prema euru, a posredno i prema domaćoj valuti, najveću paniku izazvalo je u Poljskoj. Franak je u odnosu na poljski zlot u četvrtak uzletio gotovo 20 posto, što je katastrofalna vijest za gotovo 700.000 poljskih kućanstava koja imaju hipotekarne kredite u francima. Jačanje franka nije izazvalo uzbunu u Austriji jer je ta članica eurozone još 2008. zabranila kredite u stranim valutama, piše Večernji. Iscrpnije...

Dva lica Berlina: Kočoperni poslovni tornjevi i šarm alternativnog podzemlja

S jedne strane je izlog moćnog gospodarstva, a s druge 'underground' Berlin, stasao i na simbolu i alegoriji kojima se štitio u doba svog, nacističkog ili stazijevskog, mraka. Za ulazak u prvi mislite da morate skinuti cipele, dok se u drugom osjećate kao kod kuće, ali bolje, piše Novi list. Iscrpnije...

Izostanak fizičke aktivnosti štetniji je nego se mislilo

Izostanak bilo kakve vrste redovitoga vježbanja u europskim zemljama odnosi dvostruko više života od pretilosti (676 000 ljudi naspram 337 000), pokazali su rezultati istraživanja koje je na 300 000 osoba tijekom proteklih 12 godina provela grupa znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu. Ni mršavi ljudi nisu pošteđeni loših posljedica ako ne vježbaju, a znanstvenici podsjećaju da čak 20 minuta brzoga hoda ili vožnje bicikla dnevno drastično može popraviti stvari. Iscrpnije...

Europski sud za ljudska prava zaprimio više od 11.000 tužbi iz Hrvatske

Europski sud za ljudska prava dosad je zaprimio 11.410 tužbi iz Hrvatske, pritom donijevši 286 presuda, a na temelju njegovih odluka Hrvatska je građanima isplatila 3,3 milijuna eura odštete, objavila je Štefica Stažnik, zastupnica Republike Hrvatske pred ovim sudom. Zanimljivo je da je broj tužbi iz Hrvatske veći nego iz susjednih zemalja, ali Stažnik to objašnjava „većom sviješću o ljudskim pravima“. Iscrpnije...

Papa Franjo o Charlie Hebdou: Ne možete vrijeđati tuđu vjeru

"Zvona crkve Notre Dame prihvaćamo samo ako njima zvone pripadnice Femena svi koji su prihvatili slogan 'Ja sam Charlie' moraju znati da je to isto kao da su prihvatili slogan 'Ja sam sekularist'", stoji u najnovijem uvodniku Charlie Hebdoa. Papa Franjo je pak novinarima rekao da svatko "ne samo da ima slobodu govora nego ima pravo i obavezu izreći ono što misli za javno dobro...Imamo pravo na tu slobodu, bez vrijeđanja.Ne možete religiju drugih pretvarati u igračku... U slobodi govora postoje ograničenja", kazao je papa Franjo. Iscrpnije...

EU fondovi - od ideje do projekta uz uključene materijale za 559kn

Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz EU-a. Naučite kako pripremiti projekt, prijaviti ga na natječaj i realizirati sredstva EU fondova uz tečaj o EU fondovima za početnike Obrta za savjetovanje i poduku Geologika, sada uz 59% popusta. Jednodnevna radionica podučit će vas postupku izrade projekta, a obrađuje teorijski i praktični dio te je namijenjena svima koji žele istražiti mogućnosti financiranja putem EU fondova. Iscrpnije...

Lalovac o 'eksploziji' franka: Treba nam zakonsko rješenje

"Svjetska financijska tržišta snažno su reagirala. Kada ste u minusu 20 posto u jednom danu, to utječe ne samo na hrvatske građane, već brojne građane diljem Europe. Probat ćemo vidjeti s kolegama i ministrima financija u Europi kako će oni rješavati taj problem. Danas smo cijeli dan u razgovorima, i u HNB-u i s Udrugom Franak, a sutra ujutro imamo važne razgovore s predsjednicima uprava poslovnih banaka. Nadam se da ćemo naći nekakvo rješenje.Treba vidjeti je li ovo dnevni šok ili će ostati trajan. Ako ostane trajan, onda moramo pomoći građanima pa makar i zakonskim rješenjima. Nitko ne može spavati mirno kada zna da mu se u jednom danu 20 posto poveća rata kredita," rekao je ministar financija Boris Lalovac za RTL Danas. Iscrpnije...

Antiteroristička akcija protiv džihadista u Belgiji - dvoje poginulih

Dvije su osobe ubijene u protuterorističkoj akciji belgijske policije u gradu Verviers, javljaju mediji. Pravosudni izvori potvrdili su tek da je protuteroristička operacija izvedena u središtu grada na istoku Belgije, smještenog između Liegea i njemačke granice. Javni radio RTBF rekao je da nema žrtava među sigurnosnim snagama. Dvije neidentificirane osobe ubijene su, a treća je teško ranjena. Nekoliko je osoba privedeno. RTBF je objavio da je cilj operacije bio provjera osoba za koje se sumnja da su radikali. Iscrpnije...

Švicarski guverner: Odluka je promišljena, morali smo reagirati

Švicarski guverner narodne banke, Thomas Jordan na konferenciji za novinare kazao je da je odluka kojom je SNB naglo ukinuo minimalni tečaj franka 'dobro promišljena'. Dosadašnja valutna politika središnje banke, tvrdi, bila je neodrživa te su morali reagirati. "Bolje da se to sada učinilo, nego za 6 ili 12 mjeseci kada bi boljelo još više", kazao je Thomas Jordan. Iz izjava guvernera Jordana da se iščitati da će SNB za sada promatrati kako se ponašaju tržišta, a onda se eventualno odlučiti za novu intervenciju. Iscrpnije...

Članice EU same mogu odlučivati žele li GMO

Europski je parlament većinom glasova donio dugo očekivani novi zakon kojim su države članice konačno dobile veće ovlasti da same odlučuju žele li uzgajati genetski modificirane organizme ili ne. Za Hrvatsku se novim zakonom malo što mijenja jer nemamo usvojene ni zakonske odredbe o koegzistenciji GM kultura s onima konvencionalnima ili ekološkima. Vjerujem da će se s vremenom promijeniti trenutno negativan stav hrvatskih političkih struktura, kaže predsjednik Vijeća za GMO-e Hrvoje Fulgosi, s Instituta Ruđer Bošković. Iscrpnije...

U inozemstvu najtraženiji programeri i medicinske sestre

Najtraženija zanimanja u inozemstvu u 2014. bila su programer, medicinska sestra, kuhar, njegovatelj te hotelsko osoblje, pokazuju podaci portala MojPosao. U 73% oglasa ponuđen je stalni radni odnos, u polovici (52%) oglasa uvjet je bilo radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima, a u najvećem broju oglasa nije bilo bitno obrazovanje (35%). Iscrpnije...

Više od milijun ljudi na mimohodu za žrtve napada u Parizu

Francuska policija u visokom je stanju pripravnosti uoči mimohoda u Parizu kojim će se odati počast žrtvama napada na Charlie Hebdo. AFP javlja da se na mimohodu okupilo više desetaka tisuća ljudi, dok BBC piše da će sudjelovati čak milijun ljudi. Na terenu su 2000 policajaca i 1350 vojnika, a među njima su i snajperisti. Na mimohod je stiglo 40-ak svjetskih državnika, a stigli su i hrvatski premijer Zoran Milanović i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić. Iscrpnije...

Mentor ubojica iz Pariza bio je jedan od vođa Al Kaide, Djamel Beghal

Sigurnosne službe istražuju britanske veze s terorizmom u Francuskoj, a ispostavilo se da je jednome od braće ubojica, Cherifu Kouachiju, mentor bio bliski suradnik Abu Hamze, Djamel Beghal. Riječ je o jednom od vođa Al Kaide koji je, u džamiji u londonskom Finsbury Parku, navodno regrutirao i otmičare koji su sudjelovali u napadu 9/11, Richarda Reida i Zacariasa Moussaouia. U 90-tima je organizirao islamističke ćelije u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i naravno Velikoj Britaniji. Al Kaida je odabrala Benghala da sije teror u Europi, piše Telegraph. Iscrpnije...

"Religioznost nije problem"

"Ono što podjednako vrijeđa vjernike muslimane i mene je kada brutalna djela nekolicine radikalnih luđaka diskreditiraju cijelu jednu religiju i religioznost. Kada se u danima poput ovih tvrdi da je svijet bez vjere u Boga bolji svijet. Zato što, kako se tvrdi, religioznost ionako uvijek skreće u radikalnost. Ne! Protiv toga se ograđujem! Moja vjera mi je nešto jako vrijedno i neću dozvoliti da mi ju netko oduzme", piše pobožni kršćanin Felix Steiner za Deutsche Welle. Iscrpnije...

Njemačka: Napadnut list koji je objavljivao karikature Charlija Hebdoa

Njemački dnevni list iz Hamburga koji je objavio karikature iz francuskog satiričkog tjednika Charlie Hebdo, u nedjelju je napadnut zapaljivom napravom, priopćila je policija dodajući da pritom nitko nije ozlijeđen. Napadi počinjeni ovih dana u Francuskoj možda najavljuju val atentata na europskoj razini, po podacima koje su američke obavještajne službe dobile praćenjem komunikacije čelnika organizacije Islamske države (IS), piše njemački časopis Bild. NSA je navodno nedugo nakon napada u Parizu uhvatila komunikaciju u kojoj čelnici IS-a najavljuju skori val napada. Tu se Pariz spominje kao signal za početak niza napada na druge europske gradove, među kojima je Rim, piše list napominjući da nije poznat nikakav konkretan plan napada. Iscrpnije...

Belgija: Serijskom ubojici i silovatelju zabranili eutanaziju

Frank Van Den Bleeken (52), serijski ubojica i silovatelj iz Belgije osuđen na doživotni zatvor, u nedjelju je trebao biti eutanaziran kao prvi zatvorenik kojemu je to odobreno, no prije tri dana proceduru je obustavio ministar pravosuđa. Doživotnu zatvorsku kaznu guli od kraja 80-ih kada je iza rešetaka završio zbog višestrukih silovanja i ubojstava. "Čemu bi ubojici naše sestre trebalo biti odobreno da ode dostojanstveno dok naša patnja i dalje traje? Neka trune u zatvoru!", bez imalo ustručavanja kazale su Annie i Liliane Remacle, sestre njegove prve žrtve i, ironijom sudbine, postale glas za život Franka Van Der Bleekena. Iscrpnije...

Jesu li državni službenici zaista preplaćeni paraziti?

U Njemačkoj jedva deset posto zaposlenih građana radi u javnim službama, a u nas svaki treći zaposleni Hrvat. Dok su sprdnja i zavist prema državnim službenicima u Njemačkoj nekada išli ruku pod ruku, posljednjih je godina ostala samo sprdnja, jer se država doživljava kao loš poslodavac od kojega treba bježati. No koliko doista drži vodu priča o 'preplaćenim parazitima koji izravno doprinose javnom dugu'? Kada bi držala vodu, Norveška, unatoč gotovo jednakom postotku zaposlenih u javnom sektoru kao Hrvatska, ne bi imala jedan od najvećih BDP-a u svijetu po glavi stanovnika, baš kao što ga ima i Singapur s minimalnim brojem zaposlenika u javnim službama, piše Tportal. Iscrpnije...

Jean Marie Le Pen: Žao mi je, ja nisam Charlie

"Danas posvuda možemo vidjeti: svi smo mi Charlie, ja sam Charlie. E pa žao mi je, ja nisam Charlie. Jako mi je žao zbog pogibije dvanaestero francuskih sugrađana, ali ja ne namjeravam sudjelovati u obrani Charlieva duha, a riječ je o anarhističko-trockističkom duhu koji rastače političku moralnost", rekao je izjavio utemeljitelj francuske Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pen. Mnoge druge europske stranke krajnje desnice smatraju da krvavi napad na francuski satirični časopis Charlie Hebdo dokazuje kako one imaju pravo držeći se svojih antiimigracijskih i protumuslimanskih stajališta. Iscrpnije...

"Napad na Charlie Hebdo nema veze sa slobodom govora nego s ratom"

"Muslimani su danas demonizirana potklasa u Francuskoj. Ocrnjeni i napadnuti od strane vlasti. Karikature Charlie Habdoa pojačale su rasne predrasude prema njima. Zašto bijelci imaju pravo uvrijediti muslimane, a muslimani nemaju pravo biti uvrijeđen? Naše bombe ne ostavljaju mnogo prostora za 'slobode', a sada ne ostavljaju ni njihove. Ekstremizam dovodi do ekstremizma, a ovo je samo još jedan simptom svijeta koji su nam Bush i Blair i naše političke klase ostavile", piše Filmsforaction. S tezom da se ne radi o 'slobodi govora' nego o ratu slaže se i Telegraph, premda polazi iz drugačijeg ideološkog kuta. Iscrpnije...

"Za eurom nitko neće plakati... osim Njemačke"

Raspad euro-zone nije nikada bio bliži, ocjenjuje The Wall Street Journal. Newyorški dnevnik navodi kako je euro pao na najnižu razinu prema dolaru u posljednjih devet godina.Iz svih pokazatelja jasno je da euro-zona ima puno problema. Ipak, je li zaista na pomolu raspad euro-zone? "Mislim da je možda pretjerano konstatirati da bi se euro-zona mogla tako brzo raspasti. Ona će se, vjerojatno, rastakati postupno, pri čemu će definitivnu odluku o tome donijeti tri zemlje, prije svih Njemačka, a potom Francuska i Italija. Od ove tri zemlje samo Njemačka ima koristi od euro-zone jer jedino ona ima gospodarski prosperitet", kaže dr. Drago Jakovčević, redovni profesor s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta. Iscrpnije...

Stipe Božić upozorava: Skijaši, ne napuštajte označene staze

U lavinama uglavnom stradavaju vrsni skijaši, oni koji idu izvan označenih staza i skijališta, tako da za većinu rekreativaca, kakvih je iz Hrvatske najviše ovog tjedna na mnogim alpskim skijalištima, nema puno razloga za strah, komentar je vrsnih alpinista Stipe Božića i Vladimira Mesarića iz HGSS-a, a u povodu nedavnog stradavanja dvojice američkih skijaških reprezentativaca. U opasnosti su snowboarderi, kojih je sve više među mladim skijašima i djecom. Oni se najčešće vole spuštati izvan staza. Roditelji, stoga, djecu sklonu avanturama ne trebaju ispuštati iz vida, piše Slobodna. Iscrpnije...

Napad u Parizu otkrio slabosti obavještajnih službi

Smrtonosni napadi naoružanih islamista u Francuskoj ovog tjedna ukazali su na granice mogućnosti obavještajnih i protuterorističkih služba, koje često unaprijed raspolažu informacijama o napadačima ali su u stanju složiti mozaik tek nakon što se dogodi krvoproliće. "Problem za francuske obavještajne i sigurnosne službe jest to što ima vrlo mnogo francuskih građana koji odlaze u Siriju ili Irak ili drugamo kako bi sudjelovali u džihadu i onda se vrate kući, a ne može ih se sve promatrati 24 sata na dan", tvrdi Bruce Riedel, bivši vodeći analitičar u CIA-i. Iscrpnije...

Cvrtila: Ako se teroristički napadi nastave moglo bi doći do kontra-reakcije

"Najveći je strah u Europi da se ne stvori neka kontra-reakcija prema islamskim zajednicama. Ovo je vrlo osjetljivo razdoblje gdje se javnost dosta mobilizirala u anti-imigracijskim politikama, posebno se te zajednice apostrofiraju, u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji... Ako se teroristički napadi nastave moglo bi doći do kontra-reakcije,a to bi bila katastrofa za Europu", kaže stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila. Iscrpnije...

Montpellier: U draguljarnici oteli dvoje ljudi

Dvoje ljudi navodno je oteto u draguljarnici u Montpellieru, na jugu Francuske, javljaju mediji. Policija je okružila draguljarnicu koja se nalazi u centru grada. Gradski dužnosnici kazali su da ova pljačka nema veze s terorističkim napadima u Parizu i na sjeveru zemlje. Navodno je riječ o pljački. Iscrpnije...

Francuska: Specijalci ubili braću teroriste i oslobodili taoca

Dvojica braće osumnjičenih za napad na redakciju tjednika Charlie Hebdo ubijena su u napadu policije na tiskaru sjeveroistočno od Pariza. Akcija je počela nešto prije 17 sati, gotovo istodobno s napadom policije na poprište druge talačke krize u pariškom supermarketu za košer hranu. Taoci su oslobođeni, javljaju dopisnici BBC-ja. Iscrpnije...

Kuljiš: Pokolj u Charlie Hebdou - gerilska borba na unutrašnjem frontu

"Dok su se izrugivali islamskom fundamentalizmu, urednici 'Hebdoa', koji je s ponosom nosio podnaslov 'magazine bete et mechant' (glupe i odurne novine) nalazili su načina da istodobno zasluže optužbu za virulentni antisemitizam. I, na kraju, dolijali su – skupina islamističkih boraca, oboružani posebnim smislom za humor, te neke policajce koji su im se našli na putu. Smiješno bi sad bilo govoriti da je riječ o terorizmu, jer je po srijedi čista gerilska, partizanska borba na unutrašnjem frontu - čini se posve očitim da akciju nisu organizirali neki bliskoistočni fanatici nego francuske islamističke pepita-brigade. I sad je jasno - s Prorokom, s. a. v. s., nema zafrkavanja", piše Denis Kuljiš. Iscrpnije...

'Provokativnost' je najgore objašnjenje za masakr

"Čak je i na jučerašnji dan nezanemariv dio medija pribjegao prokušanoj strategiji zvanoj "okrivi žrtvu". Kolumnist Financial Timesa tako je uredništvo francuskog satiričkog lista nazvao 'glupim zbog provociranja muslimana', a Associated Press prvo objavio pa povukao naslovnice Charlie Hebdoa s karikaturama čovjeka kojeg dio ljudi na Zemlji smatra prorokom. Ima nešto suštinski trulo u ideji da neka 'provokacija' može ikako objasniti hladnokrvnu egzekuciju dvanaestero ljudi. Ako pristajemo na takav standard 'provokativnosti' kao nečeg što može izazvati masakr na ulicama jedne europske metropole, onda se možemo komotno pozdraviti i s ovim slobodama koje su nam preostale. Uživajmo u njima dok još možemo", piše Neven Barković za Tportal. Iscrpnije...

Charlie Hebdo izlazi sljedećeg tjedna

Novinar Charlie Hebdoa, Patrick Pelloux je rekao u četvrtak da će satirički tjednik, čija je redakcija desetkovana u srijedu u terorističkom napadu kada je ubijeno 8 novinara i karikaturista, izaći sljedećeg tjedna. "Glupost neće pobijediti", rekao je Pelloux. Sljedeći broj Charlie Hebdoa će biti tiskan u čak milijun primjeraka, umjesto uobičajenih 60 tisuća, a izaći će na 8 umjesto standardnih 16 stranica. Iscrpnije...

"Ne, mi nismo 'Charlie', mi smo kukavice"

"Naša civilizacija je već poražena, ubojstva u Parizu su, nažalost, samo još jedna tužna potvrda. Ljudi u redakciji 'Charlie Hebdo' stvarali su sjajnu satiru, nema veće potvrde za to od činjenice da netko puca u tebe zbog te iste satire. Primjerice, svjedoci smo vlastitog fašizma. Tako u naslovu na domaćem internet portalu možemo pročitati izraz 'islamističke svinje'. Ili, tu veliku veliku količinu fejs licemjerja s 'hrabrim' natpisima 'je suis charlie'. Ne, mi nismo 'Charlie', mi smo kukavice. Kad se 'Charlie' nalazi tu, među nama, onda šutimo, pognutih glava. Kad se vrijeđa Srbe, Rome, muslimane, gayeve, onda se ne miješamo. Onda puštamo da meci lete. To ne stavljamo na fejs. Nije nas briga", kaže novinar Vladimir Šagadin. Iscrpnije...

Francuska: Specijalci love krvnike po šumi većoj od Pariza

Prema najnovijim informacijama naoružani napadači Braća Saïd i Cherif Kouachi navodno su pobjegli u šumu nedaleko Villers-Cotteretsa, sjeveroistočno od Pariza. Šuma se proteže na površini od oko 13.000 hektara, što je teren veći od Pariza. Braća su ranije orobila benzinsku postaju, te uzeli djelatnika benzinske postaje za taoca. Francusko ministarstvo obrane na ulice Pariza poslalo je dodatnih 200 vojnika, pripadnika padobranaca, te se broj vojnog osoblja na ulicama francuske metropole trenutno kreće oko 850. Iscrpnije...

Muslimanske zemlje Azije osuđuju napad na Charlie Hebdo

Vlade i vjerski vođe azijskih pretežno muslimanskih zemalja u četvrtak su osudili napad na novinare lista Charlie Hebdo u Parizu. Indonezijska vlada objavila je da "nijedan čin nasilja nije prihvatljiv" te da podupire "nastojanje francuske vlade da počinitelje izvede pred sud'. Pakistan je priopćio kako "osuđuje terorizam u svim oblicima i manifestacijama". Pet milijuna francuskih muslimana strahuje pak od odmazde, piše International Business Times. Iscrpnije...

Polubauk polukruži poluevropom

"Sve sile stare Europe – od filozofije do policije, od genetičkih laboratorija do shopping mallova, od crkve do medijskih koncerna – ujedinile u svetu hajku protiv radikalne promjene koji bi doveo u pitanje tu staru Europu koju danas predstavlja EU. No, da li danas bauk komunizma kruži Europom? Prije će biti, kao u pjesmi Bijelog dugmeta, da "polubauk polukruži poluevropom". Više je to nekakav polubauk narodnog nezadovoljstva koji bi tek trebao biti artikuliran na širem društvenom planu", piše H-alter. Iscrpnije...

Smanjena stopa nezaposlenosti u EU-u, u Hrvatskoj ista

Stopa nezaposlenosti u EU-u malo je smanjena u studenom prošle godine u odnosu na listopad, dok je istovremeno ona u Hrvatskoj ostala ista. Stopa nezaposlenosti u EU-u trenutačno iznosi 10 posto. U odnosu na studeni 2013., nezaposlenost u Hrvatskoj pala je sa 17,3 na 16,6 posto. Najniže stope nezaposlenosti u Europi zabilježile su Austrija (4,9 posto) i Njemačka (5), dok negativnu stranu liste predvode Španjolska (23,9) i Cipar (16,8). Iscrpnije...

Uskoro i 'Dalmatinski pršut - Made in USA'?

Makar se pregovori o Transatlantic Trade and Investment Partnership, slobodnoj trgovini između EU i SAD-a, održavaju iza zatvorenih vrata, ono što dospijeva u javnost uznemiruje građane. Primjerice otkriveno je da se raspravlja i o geografskoj odrednici nekog specijaliteta te kako bi se moglo dogoditi i da neki njemački specijaliteti - švarcvaldska šunka ili bavarsko pivo (ili pak dalmatinski pršut), ubuduće ne moraju doista potjecati iz te zemlje, nego mogu biti i iz SAD-a. Iscrpnije...

The Economist: Hrvatsko gospodarstvo među najgorima u EU

Hrvatska je u prve tri zemlje u Europi koja ni ove godine neće izići iz krize, pokazuje istraživanje The Economista. Jedan od kroničnih problema je visoka stopa nezaposlenosti, pogotovo nezaposlenost mladih koja je preko 40%. Prema prognozama analitičara eurozona će imati rast od 1,1% dok će Hrvatska biti i dalje u padu. Hrvatska će tako vjerojatno ostati jedina članica EU koja neće imati gospodarski rast. Iscrpnije...

Dr. Alen Soldo: 3500 malih ribara opustošit će Jadran

Zbog propisa EU-a od 1.1. ukinut je u Hrvatskoj mali ribolov za osobne potvrde, a dozvolu će dobiti tek 3500 sretnika. No problem je mnogo širi od toga, objašnjava profesor ribarstva sa splitskog sveučilišta Alen Soldo: "Državna administracija prebacila je sada dosadašnje male ribare u kategoriju malog obalnog ribolova, točnije njih 3500, od dosadašnjih 13 tisuća. Iako to možda nekima izgleda kao elegantan način da se i dalje dozvoli mali ribolov, nažalost takav čin zapravo otvara niz problema. Ako i zanemarimo pravnu zavrzlamu, ovdje se zapravo radi o ozakonjivanju zloupotrebe prodaje ribe jer će mali ribari loviti dopuštenih pet kilograma svih 365 dana i time opustošiti Jadran", kaže. Iscrpnije...

Dežulović: Gates će kupiti i Hvar i Korčulu, samo da mu nitko ne ometa budistički mir na Visu

"Hiljadu dvjesto četrdeset četiri otoka, otočića i pučinske hridi, najvrjedniji resurs što ga ova nesretna država ima, leže na moru kao mrtvi kapital. Neviđen će stoga potres na posrnulom svjetskom tržištu nekretnina biti kad izađu reklame za totalnu rasprodaju hrvatskih otoka. Nagrnut će na Jadran ruski oligarsi, arapski šeici, kolumbijski narkobosovi, afrički diktatori, bogati američki reperi, kineski novoskorojevići i prištavi internet-tajkuni, navalit će bjelosvjetski jet-set na dalmatinske i kvarnerske otoke, Bill Gates će kupiti i Hvar i Korčulu, samo da mu nitko ne ometa budistički mir na Visu", osvrće se Dežulović na "bodulocid koji je počeo 1. siječnja 2015." Iscrpnije...

EU naredila: Poljoprivrednici, nazad u školske klupe

Zbog ulaska u EU, voćari, povrtlari i vinogradari u ovoj godini morat će ponovno sjesti u školske klupe kako bi stekli formalno obrazovanje o pravilnoj primjeni pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednici nisu oduševljeni ovakvom direktivom, ali što se mora, mora se. "Edukacija je obvezna za sve poljoprivrednike, što nikako nije u redu jer nije besplatna", kaže Jure Stanić, predsjednik Udruge za zaštitu obiteljskoga gospodarstva iz Opuzena. Iscrpnije...

Njemačka na rubu deflacije

Godišnja inflacija u Njemačkoj u studenom je pala na 0.1 %, što je najniža razina u više od pet godina. Potrošačke cijene također su blizu stagnacije, zbog čega političari i ekonomisti sve glasnije upozoravaju na deflacijske trendove "koji se s periferije približavaju jezgri EU-a". Istovremeno je tečaj eura na međunarodnim deviznim tržištima potonuo na najnižu razinu prema dolaru u gotovo devet godina i iznosi 1,1860 dolar. To je posljedica toga da ulagači očekuju da će stopa inflacije u eurozoni skliznuti u negativno područje, što bi uz politička previranja u Grčkoj moglo primorati Europsku središnju banku (ECB) na kvantitativno ublažavanje monetarne politike. Iscrpnije...

Euro pao na najnižu razinu u posljednjih devet godina

Tečaj eura jutros je na azijskim tržištima pao na samo 1,1860 dolara, što je najniža razina od ožujka 2006. godine. Na europskim tržištima jutros je bio na 1,1965 dolara, što je 0,3 posto manje od iznosa na američkim tržištima u petak navečer. Iscrpnije...

Nagovješćuju li ova dva događaja početak kraja EU-a i eurozone?

"Njemačka vlada drži izlazak Grčke iz eurozone gotovo neizbježnim ako oporbeni vođa Alexis Tsipras (radikalna ljevica Syriza) preuzme vladu nakon (parlamentarnih) izbora, odustane od politike proračunske štednje i ne vrati dugove zemlje", piše njemački Spiegel. Istovremeno britanski premijer David Cameron najavljuje kako bi volio čim ranije održati referendum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, prije kraja 2017. Obistine li se te dvije slutnje, ostaje otvorenim što će to značiti za EU. Iscrpnije...

Angela Merkel spremna dopustiti izlazak Grčke iz eurozone?

"Njemačka vlada drži izlazak Grčke iz eurozone gotovo neizbježnim ako oporbeni vođa Alexis Tsipras (radikalna ljevica Syriza) preuzme vladu nakon (parlamentarnih) izbora, odustane od politike proračunske štednje i ne vrati dugove zemlje. Angela Merkel i njezin ministar financija Wolfgang Schaeuble promijenili su mišljenje i sada drže podnošljivim izlazak zemlje iz monetarne unije jer je napredak u eurozoni postignut nakon kriznog summita 2012", piše tjednik Der Spiegel u internetskom izdanju. Iscrpnije...

Hrvatskom zdravstvu stiže 250 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU

Europska komisija odobrila je krajem prošle godine hrvatskom zdravstvu 250 milijuna eura bespovratnih sredstava za opremanje ordinacija, dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijema, obnovu Dječje bolnice u Klaićevoj, te gradnju spinalnog, palijativnog i forenzičkog centra. U HZZO-u kažu kako su investicije u hrvatsko zdravstvo potvrđene prihvaćanjem triju sporazuma krajem prošle godine, s tim da do 2023. godine svi prijavljeni projekti za povlačenje 250 milijuna eura moraju biti završeni. Iscrpnije...

Koliki ćete porez platiti na pojedine iznose kamate na štednju?

Od 1. siječnja počeo se obračunavati porez na kamate na štednju. Prema istraživanjima više od dvije trećine Hrvata redovito štedi i to u prosjeku 457 kuna na mjese. Na ušteđenih 10 tisuća kuna uz kamatu od 2 i pol posto na godinu biste zaradili 250 kuna i na to platili 30 kuna poreza. Ušteđevina od 100 tisuća kuna donijela bi 2 i pol tisuće kuna, a porez bi iznosio 300 kuna. "Uz 12 posto poreza na kamatu pridodat će se još i prirez. To je bitno napomenuti, dakle ispast će efektivno malo više od 12 posto", pojasnio je Vjeko Peretić, bankarski stručnjak, za Dnevnik Nove TV. Iscrpnije...

Svakog dana stotine očajnih ljudi pokušavaju se domoći Europe

Svakog dana stotine očajnih ljudi pokušavaju se domoći Europe. Na sve moguće načine, riskirajući smrt. Četiri su glavna pravca krijumčarenja ljudima: Zapadni Mediteran, Srednji, Istočni i balkanska ruta. Većina ilegalaca stiže najopasnijim - morskim putem. Samo ovih blagdana - u desetak dana - talijanska mornarica i obalna straža spasile su oko 3.600 ljudi koji su se, bez obzira na zimu i olujno nevrijeme, brodovima uputili prema Europi, piše Dnevnik.hr. Iscrpnije...

Hrvatska iz EU proračuna dobila 673,6 milijuna kuna više nego je uplatila

Hrvatska je u 2014. dobila iz proračuna Europske unije 673,6 milijuna kuna ili 87,9 milijuna eura više nego što je uplatila tijekom godine, objavilo je Ministarstvao regionalnog razvoja i fondova EU. Prema stanju na zadnji dan prošle godine, Hrvatska je iz EU proračuna primila 4,2 milijarde kuna ili 548 milijuna eura, a uplatila 3,5 milijardi kuna ili 460 milijuna eura. Iscrpnije...

Mašta i zbilja o čudesnom novcu iz EU fondova

Činjenica je da EU fondovi nisu novac koji će Hrvatsku izvući iz krize. Možda će vas u to uvjeravati politika, ali premalo je to novca s kojim se još uvijek ne snalazimo kako treba da bi naš brod zaplovio u mirnijim vodama. Međutim, isto tako je činjenica da EU fondovi mogu pomoći da se uloži barem još toliko novca i da se stvore uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, a nama je u ovoj situaciji svako radno mjesto i više nego dragocjeno, piše T-Portal. Iscrpnije...

Cijene cigareta u Europi: Najskuplje u Norveškoj gdje kutija košta 11,84 eura

Najskuplje cigarete u Europi puše Norvežani gdje kutija prosječno košta 11,84 eura, dok su najjeftinije u Bjelorusiji gdje koštaju 92 eurocenta. Najskuplje cigarete u EU su u Britaniji gdje kutija u prosjeku košta 11,1 euro, potom slijedi Irska sa cijenom od 9,6 eura. Najjeftinije cigarete u EU puše Litvanci sa prosječnom cijenom po kutiji od 2,06 eura, zatim Letonci sa cijenom od 2,49 eura te Bugari gdje kutija cigareta košta 2,55 eura. Iscrpnije...

Bivši finski premijer Aho poručuje: Režite javni sektor

"Hrvatska ima problem tipičan za Europu - prevelik i preskup javni sektor. Reformirajući javni sektor putem potpune digitalizacije, Hrvatska bi mogla stvoriti resurse koji su joj potrebni za rast. Uštede bi, srednjoročno, mogle biti ostvarene putem racionalizacije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uprave, kako bi se stvorila manja, ali učinkovitija administracija. Čini se kako su u demokracijama krize potrebne kako bi se provele nužne reforme. Ako ste vođa koji se nalazi pred takvim izazovom, prihvatite to kao priliku.Rizik je visok, ali potencijalne nagrade također su visoke", kaže bivši finski premijer Esko Aho u intervjuu za Index. Iscrpnije...

Poduzetnicima ide pet milijardi kuna iz EU-a za nove pogone i radna mjesta

Poduzetnici će iduće godine za svoje projekte imati na raspolaganju više od 5 milijardi kuna bespovratnih potpora iz europskih fondova, objavili su predsjednik Vlade Branko Grčić i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Iz EU-a stiže 500 milijuna eura potpora koje će natječajima dodjeljivati Ministarstvo poduzetništva, uz još 160 milijuna eura u darovnicama. Prema Grčićevim riječima, EU je u ponedjeljak već uplatila avans od 65 milijuna eura. Iscrpnije...

Njemačka: Od danas pravo na minimalac od 8,50 eura po satu

U Njemačkoj 1. siječnja 2015. stupa na snagu zakon, koji definira “minimalac” od 8,50 eura po satu. Zagovornici vjeruju da će time biti uvećana potrošačka moć građana, a protivnici da će on uništiti mnoga radna mjesta. "Uvođenjem minimalca, industrija brze hrane, gastronomija, hotelijeri i druge branše koje zapošljavaju jeftinu radnu snagu, povećat će ulaganja u kapital, dakle u strojeve. Tako će se smanjiti broj radnih mjesta", smatra Michael Burda, stručnjak za tržište rada i dodaje da bi minimalac mogao dovesti do povećanja plaća u svim platnim razredima, a to nagovještava dodatne troškove. Iscrpnije...

Krijumčarska posada pokupila milijune, putnike pustila da plutaju po oluji

U talijansku jonsku luku Gallipoli uplovio je u srijedu teretni brod Blue Sky M pod moldavskom zastavom. Zasad nepoznati krijumčari ljudi na taj su brod ukrcali ilegalne imigrante kojima su naplatili put do Italij, navodno 5.500 dolara po osobi. Pripadnici Obalne straže prebrojali su na brodu 970 isoba, uglavnom iz Sirije (puta 5.500 dolara = oko 5 pet milijuna). Krijumčarska posada je blokirala brodski stroj na snagu koja je omogućavala trajnu brzinu od 6 čvorova te je napustila brod dok je bio blizu grčke jonske obale, nešto južnije od Krfa. Postojala je realna opasnost da brod, kojim nitko nije kormilario, naleti na neku hrid ili na otok, te da se svih 970 ljudi na njemu podave, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Merkel u novogodišnjoj poruci pozvala Nijemce da prigrle izbjeglice

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je Nijemce da okrenu leđa protumuslimanskim prosvjednicima, koje naziva rasistima punim mržnje, i poručila da Njemačka mora pružiti dobrodošlicu ljudima koji bježe od ratova. U neobično oštro sročenoj novogodišnjoj poruci svojim sugrađanima, Merkel je osudila i Rusiju zbog njezinih poteza u Ukrajini. "Zato kažem svima koji idu na te demonstracije, ne nasjedajte na to. U njihovim su srcima često mržnja, bezobrzirnost i predrasude", rekla je Merkel. Iscrpnije...

Hrvatski i srpski vojnici zajednički protiv pirata

Dvanaest pripadnika prvog hrvatskog Autonomnog vojnog tima za zaštitu broda stiglo je u Somaliju, gdje će u sklopu akcije EU Atalanta, tri mjeseca osiguravati ciparski brod MSM Douro od piratskih napada, otmica, pljački na moru i u luci. Na brodu su zamijenili tim pripadnika srbijanske vojske koji su završili svoju tromjesečnu misiju, a predaja dužnosti obilježena je na svečanoj ceremoniji održanoj u nedjelju. Iscrpnije...

Britansko gospodarstvo će 2030. nadmašiti Njemačko

Velika Britanija ide prema tome da 2030. nadmaši Njemačku i postane prva gospodarska sila Europe, pokazali su rezultati analize 30 najsnažnijih gospodarstava na svijetu. Prema podacima iz istraživanja koje je proveo londonski Centar za gospodarska i poslovna istraživanja, "smanjivanje broja stanovnika i vjerojatna slabost eura" mogli bi otežati Njemačkoj zadržavanje sadašnje razine uspjeha. Iscrpnije...

Britanija zabranila reklame za e-cigarete

Velika Britanija je zabranila televizijske reklame za elektronske cigarete, pošto je prije samo dva mjeseca promijenila pravila oglašavanja kako bi se one smjele reklamirati. Odluku Uprave za standard oglašavanja (ASA) pozdravile su protupušačke skupine koje u pitanje dovode legalnost tih reklama. Odlučeno je da tri reklame za e-pušenje 'jako podsjećaju' na tradicionalno pušenje, prikazano na 'zavodljiv i glamurozan način', piše BBC. Iscrpnije...

Rekordna nezaposlenost u Francuskoj

Francuska je u studenom ponovo oborila vlastiti rekord u broju nezaposlenih. Prema službenim podacima bez posla je 3,488,300 ljudi. Broj nezaposlenih je porastao za 27,400 u odnosu na listopad (0.8 posto). Riječ je o porastu od 5.8 posto na godišnjoj razini. U jednom od posljednjih pokušaja da trgne stagnirajuću ekonomiju francuska vlada je početkom studenog najavila planove koji uključuju dozvolu rada nedjeljom i otvaranje strogo reguliranih sektora i profesija konkurenciji. Iscrpnije...

EK ukida međubankovne naknade

Europska komisija sprema novi propis o međubankovnim naknadama, koji će biti usvojen početkom iduće godine. Njime bi se uveo maksimalan iznos naknade za debitne i kreditne kartice, čime bi se trebalo stati na kraj skrivenim međubankovnim naknadama koje banke nameću prodavačima, a prodavači kupcima tako što ih uračunaju u cijenu proizvoda ili usluge. Iscrpnije...

TTIP - Trojanski konj

Do unazad nekoliko mjeseci domaća javnost nije gotovo ni čula za TTIP (Transatlantski trgovinsko-investicijski sporazum između EU i SAD-a) oko kojeg se u EU sve glasnije lome koplja. Sporazum uvodi niz presedana koji demontiraju demokratske instrumente kod donošenja zakona i dodatno obespravljuju građane (pa i njihove parlamentarne zastupnike) da utječu na odluke, te omogućuje transnacionalnim korporacijama da lako napune svoje račune. Osim toga, donosi i niz negativnih učinaka na mogućnosti trgovine u EU, ali i na zdravlje ljudi, okoliša, na radne uvjete. Iscrpnije...

Hrvatska do 2020. na raspolaganju ima 11 milijardi eura

Hrvatska do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ima ukupno oko 11 milijardi eura. Ta se sredstva mogu potrošiti do 2023. godine, zbog pravila N+3, koje predviđa da se sredstva ugovorena u jednoj godini moraju potrošiti u sljedeće tri. Ta sredstva daju nadu da bi se Hrvatska napokon mogla izvući iz recesije, koja traje već šest godina. Iscrpnije...

Hrvatskoj 36,6 milijuna eura za najsiromašnije

Europska komisija odobrila je hrvatski operativni program za korištenje Fonda za europsku pomoć najugroženijima (FEAD), iz kojeg će u sljedećem petogodišnjem razdoblju Hrvatska moći računati na 36,6 milijuna eura za hranu i materijalnu pomoć najpotrebitijim građanima, a siromašnoj djeci bit će osiguran školski pribor. Među korisnicima programa bit će beskućnici, školska djeca i osobe koje žive u siromaštvu. Iscrpnije...

Izbjeglice kao spasitelji napuštenih njemačkih gradova?

Svake godine njemački grad Goslar napusti više ljudi nego što se u ovaj grad doseli. Gradonačelnik stoga rješenje vidi u primanju većeg broja izbjeglica. Smještaja ima napretek, no samo krov nad glavom nije dovoljan.I u nadležnom pokrajinskom uredu su primjerice bili jako iznenađeni Junkovim prijedlogom. Dirk Leinkamp, glasnogovornik grada, primjerice navodi kako se izbjeglice ne može primiti bez postojanja dugoročnog integracijskog koncepta. Prema njegovim riječima, do sad je u Goslaru dugoročno ostalo živjeti tek 4 posto izbjeglica, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Zbog loše godine cijene maslinovog ulja lete u nebo

Zbog ovogodišnje loše berbe u dvama najvećim svjetskim proizvođačima, Italiji i Španjolskoj, kupci će morati dublje posegnuti u džepove kako bi ispunili svoje potrebe za maslinovim uljem. Cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja oštro rastu zbog slabog uroda uzrokovanog lošim vremenskim uvjetima u Španjolskoj i ubojitim nametnikom u Italiji. Po procjenama Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje (IOOC), berba koja je prije nekoliko tjedana počela u Španjolskoj urodit će s 800 tisuća tona maslinova ulja, što je više od pola manje u usporedbi s prošlom sezonom, piše HRT. Iscrpnije...

'Korištenje EU fondova ravno je pronevjeri i veleizdaji'

Odgovarajući na pitanje novinara jesu li njezine izjave da je slabo korištenje EU fondova ravne pronevjeri i veleizdaji, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović ponovila je svoje mišljenje. „Riječ je o 11 milijardi kuna i ne tvrdim da je to netko strpao u svoj džep. Ali od toga je u Hrvatsku došlo nula kuna. To jest ravno pronevjeri i veleizdaji“, kaže Grabar Kitarović. Iscrpnije...

Bježeći od krize Rusi mahnito kupuju nekretnine u elitnim četvrtima Londona

Budući da Rusija i dalje gubi kontrolu nad svojim gospodarstvom, posebice u posljednjih nekoliko dana kada nisu uspjeli zaustaviti pad rublja nakon što im je središnja banka povećala kamatnu stopu, ruski bogataši su pronašli rješenje i mahnito troše velike svote novaca tražeći luksuzne kuće i nekretnine u glavnom gradu Velike Britanije. Stručnjaci iz Beauchamp Estates, poznate agencije za trgovinu luksuznihm nekretninama, tvrde da je prodaja luksuznih domova Rusima u Londonu porasla otkada je rubalj počeo padati prije godinu dana. Iscrpnije...

Od ulaska u EU 24.000 radnika dobilo dozvole za rad u Njemačkoj

"Od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji oko 24.000 stručnih radnika dobilo je radne dozvole za rad u Njemačkoj. Pritom je u prvih pola godine nakon pristupanja Hrvatske EU taj broj iznosio oko 6.000 radnika, a u prvih deset mjeseci ove godine pristiglo ih je još 18.000", navodi se u priopćenju Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj (KWVD). Iscrpnije...

Zagreb dobiva regionalni poduzetnički centar!

Prve temelje regionalnog poduzetničkog centra u petak su udarili ministar poduzetništva Gordan Maras i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Da su upravo EU fondovi velika šansa Hrvatske, ističe i ministar Grčić. "Samo u ovoj i idućoj godini očekujemo ugovaranje 15 velikih projekata vrijednih oko 4,5 milijarde kuna", kaže Grčić. No, put do europskog novca može biti posut trnjem, uvjerio se poduzetnik Ivan Topčić. Da bi nabavio stroj, vrijedan 300 tisuća eura, morao je angažirati konzultante za pripremu papira - i tu se opekao. "99 posto posla smo sami napravili. Bili smo malo neoprezni kod slaganja ugovora, da smo trebali izdvojiti 20 tisuća eura", rekao je Topčić. Iscrpnije...

Finska neće doprinijeti u Junckerov fond, Belgija čeka, Njemačka ima uvjete

Čelnici EU dali su sinoć na summitu u Bruxellesu političku potporu investicijskom planu EK. Cilj programa je mobilizirati 315 milijardi eura novih investicija u razdoblju 2015-2017, a fond treba biti pokrenut sljedeće godine s 21 milijardom novca EU-a. Fond nije podržan jedinstveno: njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da će podržati plan, ali je inzistirala na potrebi nastavka strukturnih reformi, belgijski premijer Charles Michel želi prvo vidjeti kako će fond funkcionirati, a Finska neće dati doprinos. Iscrpnije...

Europski sud: Pretilost može biti invaliditet

Pretilost se može smatrati invaliditetom prema radnom zakonodavstvu EU, presudio je Europski sud pravde, jer ometa puno i učinkovito sudjelovanje osobe u profesionalnom životu. Presuda je donesena u slučaju tužbe Karstena Kaltofta, Danca koji je tvrdio kako je dobio otkaz zbog debljine. Kaltoft je 15 godina radio kao odgajatelj i cijelo je vrijeme imao oko 160 kilograma. Iscrpnije...

Hrvatskoj 1,8 milijardi eura za zapošljavanje i socijalno uključivanje

1,849 milijardi eura osigurala je Europska komisija Hrvatskoj za zapošljavanje mladih i socijalno uključivanje. Cilj programa je pridonijeti otvaranju radnih mjesta i jačanju društvene kohezije u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Baka "restauratorica" spasila grad time što je uništila fresku s likom Krista

Španjolski gradić čudesno se oporavio nakon što je tamošnja umirovljenica prije dvije godine uništila fresku iz 19. stoljeća. Cecilia Giménez (83) pokušala je 2012. godine restaurirati fresku 'Ecce Homo' koja prikazuje Isusa Krista okrunjenog trnjem u rimokatoličkoj crkvi Santuario de la Misericordia, u malom španjolskom gradu Borja kraj Zaragoze. Od 'restauracije' do danas više od 150.000 turista posjetilo je grad samo kako bi vidjeli sliku na zidu crkvice - uz upad od 1 euro - i to iza prozirnog plastičnog zaslona. Iscrpnije...

Picula o priznanju Palestine: EP je napravio pravi korak

Europski parlament donio je rezoluciju kojom je podupro priznanje državnosti Palestine i rješenje o dvije odvojene države. U rezoluciji Parlament dodaje i kako je potrebno ponovno pokrenuti mirovne pregovore. Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula je rekao da je to napor Europskog parlamenta da povijesni proces ne ignorira, nego da mu se priključi potporom. "Jedan od razloga zašto smo danas donijeli taj dokument je zato što se godinama već ništa ne događa. Zadnji američki plan je propao. Umjesto razgovora, imamo teror i nasilje i Europski parlament je danas napravio korak u pravom pravcu. Koliko je on dug, ostaje da se vidi", rekao je Picula. Iscrpnije...

Internet nikad nije koristilo 28 posto Hrvata

U Hrvatskoj se internetom nikada ne koristi 28% stanovništva, dok ga 56% koristi svakodnevno ili gotovo svakodnevno, pokazuju podaci Eurostata. Na razini EU 65% stanovništva redovito koristi internet, dok je za 18% on još uvijek potpuna nepoznanica. 21% EU građana koristi cloud za pohranu dokumenata, fotografija, glazbe i dr. Iscrpnije...

Čime se to ministar Grčić ponosi?

Do 5. prosinca je od 1,2 milijarde eura, koliko nam je na bilo raspolaganju u razdoblju 2007. - 2013., ugovoreno 919,6 milijuna eura, a isplaćeno 473,6 milijuna eura ili oko 40%. U istome razdoblju je deset članica EU iz istočne i srednje Europe isplatilo više od 60%. Ove će godine Hrvatska vjerojatno biti jedva oko nule, ili u minusu, dakle uplatit će koliko je povukla ili čak i više od toga. Iscrpnije...

Europa zamrznula 1,8 milijardi eura pomoći Grčkoj: Ubrzajte reforme, ojačajte napore

Europski povjerenik za gospodarska pitanja Pierre Moscovici pozvao je Grčku da uloži veće napore u reforme, koje provodi od 2010., kako bi što je moguće prije zaključila reviziju svojega gospodarstva i omogućila definitivan odlazak Trojke (Europska središnja banka, Komisija i MMF) u veljači. Međunarodna zajednica pomogla je Grčkoj s ukupno 240 milijardi eura, ali grčki dug ove godine doseći će rekordnih 177% BDP-a, a nazire se i rizik izlaska iz eurozone, sve ususret grčkim parlamentarnim izborima. Iscrpnije...

Picula: Treba priznati Palestinu, situacija je slična kao u Jugoslaviji

Europski parlament bi u srijedu trebao glasati o neobvezujućoj rezoluciji o priznanju palestinske državnosti. Eurozastupnik Tonino Picula kaže da prevladava mišljenje kako je priznanje najdjelotvornija moguća intervencija. Picula uspoređuje situaciju s bivšom Jugoslavijom, "gdje mira nije bilo ni u naznakama, iako je pregovora bilo jako puno, uzaludnih, sve dok međunarodna zajednica nije priznala države". Iscrpnije...

Erdogan: Neka EU gleda svoj posao

"Neka EU gleda svoja posla i zadrži svoja mišljenja za sebe", odgovorio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na kritike EU zbog nedavnih masovnih uhićenja novinara opozicije. Erdogan opovrgava da su uhićenja kršenje medijskih sloboda. Europski dužnosnici su pak Erdoganu jasno poručili da neće u EU ako se ne bude držao europskih prava. Iscrpnije...

Europa 2014.: Povratak duhova

Ovu je godinu u Europi obilježio povratak duhova za koje se mislio da su davno zakopani. Ruska akcija u Ukrajini dovela je u pitanje doktrinu staru 70 godina, koja kaže da se granice država ne smiju mijenjati silom. Nitko ne zna koliko je Putin ambiciozan u svojem ponovnom stvaranju "Nove Rusije", ali čak je i Angela Merkel priznala da ju je "zavarao". Osim toga, kriza Eurozone, navodno prevladana 2013., vratila se s padom potrošnje. Recesija ponovno potresa i Grčku, za koju se mislilo da se izvukla, a diljem Europe ponovno je vrlo aktualno i pitanje imigracije. Iscrpnije...

Cijene nekretnina u Europi porasle za 2,64%

Global Property Guide, britanska agencija specijalizirana za kupnju nekretnina, tvrdi da se europsko tržište nekretnina oporavlja. Najviše su porasle cijene nekretnina u Estoniji - 15,3%, a na svjetskoj razini u Dubaiju - 24%. Cijene na hrvatskom tržištu porasle su za 2,64% u odnosu na isto razdoblje lani, kad su bile za 17,69% niže u odnosu na godinu prije. Iscrpnije...

Slovenski sociolozi: EU se može raspasti kao i Jugoslavija

"Jugoslavija je i dalje vruća tema jer je bila jedinstvena, ne samo zbog svog 'ne' Staljinu nego i zbog specifičnog ekonomskog sustava samoupravljanja, svoje inicijative da stvori treći blok, Nesvrstane. Njezina unikatnost je bila i u tome što je pokazala kako različite etničke grupe mogu ne samo koegzistirati nego i prosperirati u socijalnom i ekonomskom smislu", objašnjava prof. Sergej Flere sa Sveučilišta u Mariboru, koji je sa svojim suradnikom Rudijem Klanjšekom objavio studiju koja je izazvala golemi interes i rasprave, ali i iznijela zabrinjavajuću usporedbu između bivše države i EU-a. Iscrpnije...

Grčić: Hrvatskoj 6,9 milijardi eura iz EU-a

Naš operativni program prihvaćen je među prvih 50 od ukupno 205 operativnih programa iz područja regionalnog razvoja i konkurentnosti, objavio je ministar Branko Grčić. Program je vrijedan 6,9 milijardi eura, gotovo 80% ukupne alokacije strukturnih investicijskih fondova za idućih sedam do deset godina koliko ćemo taj novac trošiti, s tim da ćemo avansno dobiti oko 69 milijuna eura. Oko dvije milijarde eura iz tog programa u idućih sedam do deset godina ide poduzetnicima. Iscrpnije...

Imate pravo znati što jedete

Prisutnost "proizvedenih nanomaterijala" u hrani, primjerice u čokoladnim desertima, suhomesnatim proizvodima ili juhama, morat će biti označena jer bi mogli biti štetni za zdravlje, po novim europskim propisima o označavanju hrane. Kada su neki sastojci, za koje se obično očekuje da se nalaze u hrani, zamijenjeni drugima, zamjenski sastojci bit će vidljivo označeni na ambalaži, a ne samo u popisu sastojaka. Za mesne i riblje proizvode vidljivo će se navoditi prisutnost dodane vode i dodanih proteina drugog životinjskog podrijetla. Iscrpnije...

'Srbija još neće otvoriti prvo pregovaračko poglavlje s EU'

Srbija na summitu EU-a idući mjesec neće dobiti datum otvaranja prvih pregovaračkih poglavlja, iako je svoje pregovore s Unijom započela prije godinu dana. Ministrica Vesna Pusić, koja sudjeluje u Bruxellesu na Vijeću za vanjske poslove, osvrnula se na odnose Hrvatske i Srbije. „Srbija nije odgovorna za Šešeljevo puštanje na slobodu, ali svaka racionalna politika distancirala bi se od Šešelja i cijelog ovog cirkusa ne bi bilo“, rekla je Pusić. Iscrpnije...

Hrvatska iz EU uzela 31,8 milijuna eura više no što je uplatila

Hrvatska je iz blagajne Europske unije ove godine uspjela izvući 31,8 milijuna eura više no što je u nju morala uplatiti, obavijestio je javnost potpredsjednik Vlade Branko Grčić, usput izjavivši kako očekuje da će deficit proračuna ove godine biti ispod 15,5 milijardi kuna. U europski je proračun Hrvatska uplatila 423,6 milijuna eura, a 'izvukla' 455,4 milijuna. Iscrpnije...

Nova pravila od sutra: Na deklaracijama veća slova i istaknuti alergeni

Od sutra na snagu u Europskoj uniji stupaju nova pravila o označavanju hrane: svi će prehrambeni proizvodi na sebi morati imati deklaracije ispisane slovima veličine 1,2 milimetra. Osim što će upozorenja time biti vidljivija, alergeni će biti dodatno podebljani, podcrtani ili na bilo koji drugi način istaknuti na listi sastojaka kako bi ih kupci lakše uočili. Za dvije godine na deklaracijama će obaveznom postati i nutritivna vrijednost proizvoda. Iscrpnije...

Online tvrtke brinu nova europska porezna pravila

Nova europska pravila o PDV-u, koja stupaju na snagu 1. siječnja 2015., a kojima se želi spriječiti da se milijarde eura poreznih prihoda izgube u zakonskim rupama, dovela su neke tvrtke u tešku situaciju. Po pravilima, koja se odnose na telekomunikacije, radio-televizijsko emitiranje i tvrtke koje pružaju e-usluge, PDV će se naplaćivati u zemlji u kojoj sjedište ima potrošač a ne prodavač. Sadašnja pravila omogućila su divovima kao što su Amazon i Apple da sjedišta osnuju u zemljama s niskim stopama PDV-a poput Luksemburga, piše EUobserver. Iscrpnije...

Britanija: Supruga političara prodaje selfieje svojih grudi

Supruga lokalnog britanskog političara Simona Danczuka, Karen Danczuk, prije godinu dana je na Twitteru počela objavljivati svoje seksi fotografije. Od tada je atraktivna 31-godišnjakinja skupila grupu obožavatelja, a sad je odlučila otići korak dalje - na internetu prodaje selfieje svojih grudi s potpisom, pošpricane Chanel parfemom. "Podižem selfie na jednu sasvim novu razinu! Za svakog kupca je proces personaliziran", kaže Danczuk, koja ima već 900 narudžbi. Iscrpnije...

Bruxelles potvrdio: Dajemo 168 milijuna za prugu Dugo Selo-Križevci

Europska komisija financirat će projekt izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci. Gradnja počinje na proljeće, a investicija je vrijedna 198 milijuna eura. Riječ je o 38 kilometara nove željezničke pruge, dvokolosječnoj elektrificiranoj pruzi s maksimalnom brzinom od 160 kilometara na sat, 17 novih cestovnih i dva pješačka prijelaza te rekonstrukciji četiriju kolodvora: u Dugom Selu, Vrbovcu, Gradecu i Križevcima. Uz to, ugrađuju se i sigurnosni uređaji. Ovo je prva takva odluka EK od ulaska Hrvatske u EU. Iscrpnije...

Grčić: U realizaciju mogu projekti za 7 milijardi eura

"Hrvatska za Junckerov plan investicija kandidira sa 77 projekata vrijednih 21,5 milijardi eura, od čega su oni vrijedni oko sedam milijardi spremni za realizaciju u periodu do 2017. godine", rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić odgovarajući na prozivke da nijedan od predloženih projekata nije spreman za brzu realizaciju. "Gledajući cash flow, mi smo u plusu, ali treba uzeti u obzir da povučeni novac ne znači i trenutačnu realizaciju projekta, nego za to treba vremena", rekao je Grčić. Iscrpnije...

Europski fondovi: varljiva vizija razvoja

"Europski fondovi su tek glavno pogonsko gorivo koje održava i gradi ovu ideološku konstrukciju neutemeljenog optimizma. No i ta žanrovska igra krivog prepoznavanja ima svoje granice jer upravljanje društvenom stvarnosti nepokolebljivo otkriva drukčije stanje stvari, otkriva nam krajnje vidljiviju i posve opipljivu političku nemoć. Istu onu koja ukazuje da ekonomija neće magično oživjeti ako političke poslanice o upravljanju krizom proknjižimo kroz europske fondove", piše Domagoj Mihaljević. Iscrpnije...

Komisija kritizira 77 hrvatskih projekata jer 'nisu dovoljno zreli'

Na popisu oko 2000 europskih projekata koji bi se potencijalno mogli financirati u okviru velikog Junckerova investicijskog plana nalazi se i 77 hrvatskih projekata. Između ostalog, to su Pelješki most, dionica Jadransko-jonske autoceste, te projekti cestovnog i željezničkog povezivanja, kao i projekti gospodarenja otpadom, hidroelektrana Zagreb na Savi, LNG terminal na Krku te Plomin C. Najveći projekt koji je Hrvatska prijavila, u vrijednosti od 3 milijarde eura, skupina je neovisnih projekata regionalne i lokalne drenaže, što je potrebno za usklađivanje s direktivom EU o vodama. No Europska komisija ocijenila je da projekti 'nisu dovoljno zreli'. Iscrpnije...

Hrvatska za obrazovanje izdvaja najmanje u Europi

Hrvatska spada u skupinu zemalja s najnižim izdvajanjima za obrazovanje u Europi, pokazalo je novo europsko istraživanje. Sa svojih 4,2 milijuna stanovnika, Hrvatska je u 2014. za obrazovanje izdvojila 1,985 milijardi eura. Slovenija koja ima samo dva milijuna stanovnika izdvojila je 2,049 milijardi eura, a Finska sa 5,4 milijuna čak 6,736 milijardi. Iscrpnije...

"Hrvatska - pod europskim stolom"

"Europa je dobila dugo očekivani investicijski plan koji bi trebao osigurati ekonomski oporavak Europske unije. Hrvatska Vlada će morati dobro zasukati rukave i pokazati da zna kako popraviti zasad skroman rezultat po pitanju investicija i EU novca, čak i kad mora istrčati na teren protiv zajedničke ekipe dvaju najjačih europskih gospodarstava, Francuske i Njemačke. Ovo je prilika da Vlada dokaže da je bitno sjediti za EU stolom, a ako u tome ne uspije, Junckerov 'kolač' slistit će nam pred nosom, a mi ćemo skupljati mrvice. Pod EU stolom", piše Novi list. Iscrpnije...

Hrvatska iskoristila 45% novca iz fondova Europske unije

Hrvatska je iz fondova Europske unije za razdoblje 2007.-2013. od raspoloživih 1,45 milijardi eura apsorbirala tek oko 45 posto dodijeljenoga iznosa. S druge su strane Litva i Estonija koje su povukle više od 90 posto odobrenih sredstava, Poljska 82, a Slovenija 76 posto. Hrvatska u novom financijskom razdoblju do 2020. može dobiti više od osam milijardi eura, naravno ukoliko uspije ponuditi kvalitetne projekte. Iscrpnije...

'Pozitivne rezultate ulaska u EU Hrvatska će osjetiti tek za deset godina'

Hrvatska će tek oko 2023. godine moći stvarno podvući crtu i vidjeti što joj je članstvo u Europskoj uniji donijelo u financijskom smislu, poručio je Branko Baričević, bivši hrvatski veleposlanik, a danas voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, plan novog predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera za ulaganja od 315 milijardi eura morao bi biti velika šansa za Hrvatsku. „Na Hrvatskoj je da prikaže svoje potrebe u formi dobrih, izvedivih projekata“, kaže Baričević. Iscrpnije...

Istraživanje subjektivnog blagostanja: Hrvati su sretni, a rade najviše

Unatoč gospodarskoj krizi, visokoj nezaposlenosti, niskim prihodima, padu životnog standarda i niskom povjerenju u javne institucije, među hrvatskim je građanima od 2007. do 2012. poraslo subjektivno blagostanje, odnosno subjektivni osjećaj životnog zadovoljstva i sreće! Iako nominalno ispod prosjeka zemalja EU 28, budući da je prosječan rezultat subjektivnog zadovoljstva u 2012. za Hrvatsku na skali od 1 do 10 iznosio 6,8 (u zemljama EU-a 7,1), činjenica je da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima je u promatranom vremenu taj osjećaj porastao. Istraživanje je također pokazalo da Hrvati u prosjeku rade pet do šest sati tjedno više od svojih kolega u EU. Iscrpnije...

Rad u inozemstvu: "Nije bajno niti sjajno, ali još sam tu i borim se"

Nakon priča kako mladi koji iz Hrvatske odlaze u Irsku ne mogu lako pronaći posao, ali i onima kako sve koje tamo dođu čeka med i mlijeko, redakciji Net.hr javila se djevojka koja u toj zemlji radi malo manje od godinu dana i ispričala svoju priču. "Bit će godina dana kako sam napustila Hrvatsku i nije bilo bajno niti sjajno, ali još uvijek sam tu i borim se", stoji u pismu koje je stiglo redakciji. Kapitalac pak žali za prijateljem koje je zbog budućnosti svoje djece odlučio odseliti u Švedsku. Iscrpnije...

Hajdaš Dončić: Bruxelles daje 163 milijuna eura za prugu do Križevaca

"Europska komisija ovih će dana donijeti odluku o dodjeli 163 milijuna eura bespovratnih sredstava za dionicu željezničke pruge Dugo Selo-Križevci i to će biti prva odluka te vrste otkako smo u EU", rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić nakon što se u Bruxellesu susreo s novom europskom povjerenicom za regionalni razvoj Corinom Cretu i povjerenicom za promet Violetom Bulc. Gradnja počinje na proljeće. Sljedeći projekti koje će Bruxelles sufinancirati s-u Zračna luka Dubrovnik, most do Čiova i zaobilaznica Vodica, tvrdi ministar. Iscrpnije...

Josipović: Hrvatska može biti motor među zemljama u regiji

"Koristi koje Hrvatska može imati od EU Strategije za jadransko-jonsku makroregiju su velike, i političke i gospodarske, a Hrvatska među zemljama u regiji, članicama EU i nečlanicama, može biti 'motor'", rekao je predsjednik Josipović. Govorio je na međunarodnoj "EU strategija za jadransko-jonsku regiju: Razvojne mogućnosti za regionalne i lokalne vlasti" kojom se potiče suradnja država članica i susjednih država izvan EU-a i kao takva bi mogla znatno pridonijeti integraciji zemalja kandidata regije u EU. Iscrpnije...

Svi auti će morati imati sustav koji zove 112 u slučaju sudara

Najkasnije do ožujka 2018. svi novi modeli automobila morat će imati ugrađen sustav eCall koji u izvanrednim situacijama automatski poziva broj 112. Vijeće i Parlament EU složili su se o takvom novom zakonu Unije, koji bi trebao biti formalno usvojen do ožujka 2015. Iscrpnije...

EU zastupnici će za Božić imati tartufe i jastoga

Zastupnici u Europskom parlamentu danas će uživati u božićnom domjenku, a na meniju od tri slijeda između ostalog se nalazi krem juha od kokosa, jastog, dimljena patka i tartufi. Zastupnici koji zarađuju oko 727.500 kuna godišnje, luksuzni ručak platit će oko 150 kuna. Jedan od zastupnika iz Velike Britanije Paul Nuttall, kazao je da je sramotno ovako se gostiti dok je zemlja puna obitelji koje jedva preživljavaju. No u Parlamentu kažu da je cijena pristojna, a prigoda iznimna te da će ručati u restoranu nalik kantini. Iscrpnije...

Šešelj: Krećem rušiti predsjednika Nikolića, u Haag se ne vraćam!

Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj potvrdio je da se neće dragovoljno vratiti u Haag i najavio da će radikali peticijom zatražiti razrješenje dužnosti srbijanskog srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, optužujući ga za navodno kršenje Ustava. "To je kriminalni akt, to je korupcija, a svaki takav akt je kršenje Ustava", ustvrdio je Šešelj, aludirajući na ranije tvrdnje medija da je Nikolić protuzakonito stekao fakultetsku diplomu Iscrpnije...

Označavanje hrane: Na deklaraciji slova od 1,2 mm i istaknuti alergeni

Nečitke i nepotpune deklaracije na prehrambenim proizvodima od 13.12. odlaze u povijest: prema Zakonu o informiranju potrošača o hrani EU-a veličina slova neće smjeti biti manja od 1,2 milimetra, alergeni će morati biti jasno istaknuti, a primjerice na odmrznutoj hrani morat će to i pisati - u nazivima više ne smije biti zabluda koje bi zavarale potrošače. Iako zvuči banalno, na imitacijama sira više neće smjeti pisati da se radi o siru, što je dosad bila jedna od praksi obmanjivanja . Iscrpnije...

Zbog nezaposlenosti mladih Hrvatska gubi između 5 i 15 milijardi kuna

U EU čak 7,5 milijuna mladih osoba ne radi, ne stažira niti se obrazuje; to je gotovo pa zbroj svih stanovnika Hrvatske i BiH. Izračun pokazuje da nezaposlenost generacije mlađe od 29 godina Uniji generira godišnji gubitak od čak 153 milijarde eura. Hrvatsku neaktivnost mladih košta između pola i dvije milijarde eura godišnje. Iscrpnije...

Hrvatska ni kriva ni dužna postaje energetski div

"Vijest o odustajanju od Južnog toka, ukupno vrijednog oko 40 milijardi dolara, izazvala je šok i nevjericu u vladi naših srbijanskih susjeda, koji su upravo na tom projektu temeljili svoju energetsku stabilnost. Iz naše Vlade stižu samouvjerene izjave. No, treba kazati i kako naša izvršna vlast za poziciju Hrvatske u ovoj 'igri' Zapada i Rusije baš i nema neke naročite zasluge. Čini se kako smo na najboljem putu da postanemo energetski lider regije - ni krivi ni dužni!" piše Jutarnji. Iscrpnije...

Europa stari najbrže od svih regija na svijetu

Europa stari brže nego bilo koja druga regija u svijetu i prijeko su joj potrebni imigranti. Do 2020. možda će moći ublažiti utjecaj starenja radne snage zapošljavajući više žena i starijih ljudi, kažu stručnjaci EU-a i OECD-a, no dugoročno će ipak trebati imigrante. EU će morati privući značajan broj kvalificiranih radnika iz trećih zemalja i prevladati sve veći otpor javnosti koji se očituje u jačanju populističkih antiimigrantskih stranaka. Iscrpnije...

Rusija otkazala gradnju Južnog toka, Putin krivi EU

Rusija je objavila da odustaje od projekta izgradnje plinovoda Južni tok za južnu Europu. Kao razlog tomu navodi se protivljenje Europske unije, a Putin je u objavi žestoko kritizirao EU navodeći da blokadom projekta šteti gospodarskim interesima Europe. Rusija je alternativu našla u partnerstvu s Turskom, koja će zauzvrat dobiti 6% popusta na uvoz plina. Iscrpnije...

Njemačke željeznice traže 1,2 milijarde eura odštete od avio-prijevoznika

Njemačke željeznice Deutsche Bahn u ponedjeljak su objavile da će sudskim putem u Njemačkoj tražiti ukupno 1,2 milijarde eura odštete od zračnih teretnih prijevoznika za koje je otkriveno da su djelovali kao kartel. Od 10 do 20 posto ukupne štete koju je prouzročio spomenuti kartel otpada na njemačkog prijevoznika Lufthansu. Iz Deutsche Bahna poručuju da su još uvijek spremni riješiti spor vansudskom nagodbom. Iscrpnije...

Hrvati više od prosjeka EU troše na osnovne životne potrebe

Građani Hrvatske na hranu i bezalkoholna pića potroše 25,6% ukupnih izdataka, dok je taj udio u na razini EU 17,4%. Na stanovanje i potrošnju energenata, u Hrvatskoj se troši 32,3% ukupnih izdataka kućanstva, dok je u EU taj iznos 28%. U EU se u restoranima i hotelima potroši 5,7% izdataka, dok u Hrvatskoj za to odlazi samo 1,9%. Što se tiče odjeće i obuće, otprilike smo na istoj razini, 4,9% izdataka EU, 5,1% u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Hrvatska ima 68 projekata vrijednih 19,3 milijardi eura za New Deal EK

Europska komisija je najavila pokretanje svojevrsnog New Deala, vrednijeg od 300 milijardi eura. Taj bi investicijski plan, kojeg potpisuje novi predsjednik EK Jean-Claude Juncker, trebao trgnuti iz letargije uspavano europsko gospodarstvo. Kada je o Hrvatskoj riječ, Junckerov plan bi u najmanju ruku trebao poslužiti kao okidač za dugo očekivani oporavak, piše Jutarnji. Hrvatska je pripremila listu od 68 projekata, ukupno 'teških' 19,3 milijarde eura, kojom se nastoji uklopiti u plan. Iscrpnije...

Europska komisija: Evo što Hrvatska hitno mora napraviti

"Hrvatska je u recesiji od 2009., a prognoza za rast BDP-a 2015. jest da će biti tik iznad nule. Pad u realnom BDP-u uzrokovan je oštrim sažimanjem domaće potražnje i investicija. Od vrhunca koji je iznosio 27 posto BDP-a 2008., investicije su 2014. pale na 20 %. U usporedbi s drugim sličnim ekonomijama, pad totalnih investicija u Hrvatskoj je bio značajno brži i ozbiljniji" piše u izvješću Europske komisije , a njezine preporuke za popravak stanja donosi Index. Iscrpnije...

"Kriza je dublja nego što nam kaže Europska komisija"

"Očito, ni iz Hrvatske, niti iz EU, neće doći veliki javni poticaji gospodarstvu i zapošljavanju. Ni privatnih investicija ne može biti puno, jer privatni kapital za njih nije zainteresiran – dok god su javna potrošnja i kućni proračuni građana sve tanji, kako u EU, tako i u Hrvatskoj, što je posljedica politike štednje. Izvjesno je da iduće godine, stoga, ne može biti gospodarskog preokreta koji bi građanima donio poboljšanje. Kriza je daleko dublja nego što su to spremni priznati u Europskoj komisiji, ali i u hrvatskoj vlasti i oporbi. Kad bi to priznali, morali bi zasukati rukave daleko više nego danas", piše Novi list. Iscrpnije...

'Hate Poetry': Što biste rekli da netko javno čita vaše komentare?

Njemački novinari useljeničkog porijekla pokrenuli su zanimljiv projekt pod nazivom Hate Poetry. U pitanju su javna čitanja pisama čitatelja koje dobivaju, nažalost većinom ispunjena mržnjom, ksenofobijom i rasizmom. No publika se na 'Hate Poetry' odlično zabavlja i umire od smijeha na gluposti koje ima priliku čuti, piše Tportal. Iscrpnije...

Rusija pozvala EU da ukine sankcije

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksej Meškov pozvao je EU da ukine sankcije protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini, zauzvrat obećavši da će Rusija odustati od svojih protumjera. Meškov je procijenio da će zbog sankcija Rusija iduće godine izgubiti 50 milijardi dolara, a u kombinaciji s padom cijena nafte taj bi gubitak prema procjenama ministra Antona Silvanova mogao narasti na 130 milijardi dolara. Iscrpnije...

Samo 17 posto Norvežana želi u EU

Čak 74 posto Norvežana u ovom trenutku bilo bi protiv ulaska u Europsku uniju, otkrila je anketa. Svega 16,8 posto Norvežana podržalo bi ulazak, uz 9,2 posto neodlučnih. Zanimljivo je da je prije 20 godina u Norveškoj održan posljednji referendum o ulasku u Uniju, na kojem je ideja odbačena s 52,2 posto glasova. Iscrpnije...

Twitter obračun češkog ministra s Davidom Cameronom

Ograničenja za useljenike koje je predstavio britanski premijer David Cameron nisu se svidjela češkom ministru za europska pitanja. Tomasa Prouzu razljutio je prijedlog da bi se imigrantima trebalo dopustiti traženje socijalne pomoći tek nakon četiri godine života u Velikoj Britaniji. U odgovoru na Twitteru objavio je fotografiju čeških pilota koji su se borili u Kraljevskim zračnim snagama (RAF) tijekom Drugog svjetskog rata. "Ovi Česi 'radili' su u Velikoj Britaniji manje od četiri godine. Za njih nema beneficija?", poruka je koju je napisao uz fotografiju, prenosi Sky News.. Iscrpnije...

Pusić: Drago mi je da Tomislav Nikolić misli da je Hrvatska toliko utjecajna

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić komentirao je donošenje rezolucije o Šešelju rekavši da je Hrvatska instrumentalizirala Europski parlament u predizborne svrhe. „Ne vidim kakve to ima veze s predizbornim svrhama. Ali drago mi je da Nikolić misli da je Hrvatska toliko utjecajna da može instrumentalizirati Europski parlament“, rekla je Pusić, dodavši kako „srbijanska vlast mora razumjeti da kada bi se Šešeljeva retorika prevela na bilo koji jezik svima bi se dignula kosa na glavi“. Iscrpnije...

Hrvatska ima tri jezika među najugroženijim europskim jezicima

Na popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze se i tri jezika koja se govore u Hrvatskoj, a kako objašnjava tajnik Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti August Kovačec, riječ je o istrorumunjskom - dijalektu rumunjskoga jezika, istriotskom - autohtonom predmletačkom romanskom jeziku jugozapadne Istre te jeziku zadarskih Arbanasa, koji govore starinskim sjevernoalbanskim (gegijskim) govorom. Iscrpnije...

Vučić EP-u: Tko je pustio Šešelja iz Haaga, mi ili vi?

Nakon što je Europski parlament donio rezoluciju kojom se vodstvo Srbije poziva da se ogradi od izjava Vojislava Šešelja, srbijanski premijer Aleksandar Vučić taj je potez ocijenio uvredljivim, ustvrdivši kako se iza rezolucije kriju ili licemjerje ili želja da se našteti Srbiji. Prema Vučiću, ovaj akt predstavlja lijepo upozorenje građanima Srbije da će na putu do EU-a suočiti se s još puno muka. "Tko je Šešelja pustio iz Haaga, mi ili vi? Jeste li nas pitali nešto o tome. Niste", poručio je Vučić EP-u. Iscrpnije...

EP podržao rasparčavanje Googlea

Poslanici Europskog parlamenta usvojili su rezoluciju kojom podržavaju podjelu Googlea na više kompanija zbog dominantne uloge tvrtke na tržištu pretraživanja interneta. U ovom trenutku američka tvrtka drži oko 90 posto tržišta. Iako poslanici nemaju ovlaštenje nametnuti rasparčavanje tvrtke, smatra se da ovo glasovanje šalje poruku europskim regulatornim agencijama da prema Googleu budu stroge. Iscrpnije...

Svakom građaninu 500 eura za spas gospodarstva?

Europska središnja banka ulaže krajnje napore da bi postigla inflaciju od dva posto. "Moj prijedlog je da ESB pošalje svakom odraslom građaninu eurozone s brojem socijalnog osiguranja ček od 500 eura. U mnogim domaćinstvima to bi izazvalo dodatnu potrošnju... To bi imalo zaista velik učinak na ekonomsku aktivnost", kaže profesor ekonomije John Muellbauer koji predlaže novu i neočekivanu strategiju za pokretanje uspavanoga gospodarstva. Iscrpnije...

Bruxelles osudio Šešeljevo huškanje na rat, pozvao Haag da ga možda vrati

Europski parlament snažno osuđuje Šešeljevo huškanje na rat, poticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije te njegove pokušaje sabotiranja europskog puta Srbije, stoji u rezoluciji koja će danas biti usvojena. Poziva Haag i da preispita postojanje uvjeta za privremeno puštanje na slobodu u novim okolnostima te da požuri s izricanjem presude. Iscrpnije...

Juncker otkrio divovski europski plan investicija

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otkrio je detalje vezane uz 250 milijardi teški plan investicija koji bi trebao pokrenuti europsku ekonomiju. Plan već nazivaju i europskim New Dealom, a EK vjeruje da će stvoriti 1,3 milijuna novih radnih mjesta preko investicija u širokopojasni internetski pristup, energetske mreže i transportnu infrastrukturu te edukaciju i istraživanje. Iscrpnije...

Papa u Strasbourgu: Svijet Europu vidi kao staru i ispijenu

Kao prvi papa koji se nakon 26 godina obratio europarlamentarcima, Papa Franjo uputio je iz Europskog parlamenta u Strasbourgu poruku nade i ohrabrenja svim građanima EU. Tijekom govora rekao je kako svijet Europu vidi kao "staru i ispijenu". Iscrpnije...

Pilula za dan poslije uskoro u prodaji bez liječničkog recepta?

Europska agencija za lijekove objavila je preporuku Povjerenstva za humane lijekove da se režim izdavanja 'pilule za dan poslije' iz postojećeg (samo uz liječnički recept) izmijeni u bezreceptni. Preporuku upućuju Europskoj komisiji radi donošenja pravno obvezujuće odluke. Ako EK prihvati, ovo hitno kontraceptivno sredstvo bi se moglo kupovati bez recepta na čitavom prostoru EU. Iscrpnije...

Litva optužuje Rusiju da blokira promet na granici

Vilnius je u ponedjeljak optužio Rusiju da blokira litavska vozila na svojim granicama. Graničari navode da su ograničenja uvedena u petak navečer, dan nakon što je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite nazvala Rusiju "terorističkom državom" zbog njezine uloge u Ukrajini. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je odgovorilo da ove riječi "nadilaze i najekstremističkije izjave radikalnih nacionalista u Kijevu". "Automobilima i kamionima je praktično zabranjen ulazak u Rusiju", rekao je litavski ministar unutrašnjih poslova Saulius Skvernelis. Iscrpnije...

Biden: Hrvatska će biti ključ energetske sigurnosti Europe

"Rusija u svojoj vanjskoj politici prema svojim susjedima koristi energiju kao oružje te krši osnovne poslovne i međunarodne odnose. Europa sada ima priliku promijeniti takav odnos i osigurati diverzifikaciju dobavnih pravaca i tako ostvariti energetsku sigurnost. Hrvatska ima potencijal postati regionalno energetsko čvorište ako bude pametno ulagala uz potporu EU i u suradnji sa svojim susjedima", rekao je američki potpredsjednik Joe Biden na zasjedanju Energetskog i ekonomskog summita Atlantskog vijeća u Istanbulu. Iscrpnije...

Leteći automobili uskoro na tržištu?

Zamislite da živite u Hannoveru, a radite u Berlinu. Svaki dan biste do radnog mjesta morali voziti 300 kilometara i naravno jednaki put prevaliti kako biste se vratili kući. Da imate leteći automobil, za ovakav put bi vam trebalo najviše dva sata. Ovu futurističku ideju u stvarnost želi pretvoriti ukupno 17 projekata diljem svijeta. Među njima je MyCopter, projekt EU-a. Na njemu sudjeluje šest europskih sveučilišta i znanstvenih instituta – između ostalih Institut Maxa Plancka za biološku kibernetiku te Njemački centar za istraživanja zračnih i svemirskih letova. EU projekt podupire s oko 3,4 milijuna eura, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Ništa od potpune zabrane: Vrećice će se ili plaćati ili količinski ograničiti

Europski parlament i Vijeće postigli su konačan dogovor o direktivi koja je trebala zabraniti lagane plastične vrećice. Ova je zabrana u konačnom dogovoru oslabljena, i zamijenile su je dvije mjere koje svaka od 28 država ima priliku odabrati. Ili će od 2019. zabraniti besplatnu podjelu plastičnih vrećica debljine između 15 i 50 mikrona, ili će se pobrinuti da njihova potrošnja od 2020. ne bude veća od 90 vrećica po glavi stanovnika godišnje. Iscrpnije...

EU planira dosad najagresivniji potez protiv Googlea

Europska unija planira dosad najagresivniji potez za ograničavanje Googleove moći. Europarlament planira inicijativu s ciljem da Google odvoji svoju tražilicu od ostalih proizvoda. Kako prenosi Business Insider, Googleovi direktori su bijesni zbog prijedloga za koji su doznali tek prije nekoliko dana. EU ima Google na piku jer je riječ o daleko najpopularnijoj tražilici, u Europi drži 90 posto tržišta. Iscrpnije...

Europa o LNG-u: Terminal na Baltiku nužno treba spojiti s hrvatskim

"Državama središnje Europe nužno je potrebno spajanje LNG terminala na Baltiku s budućim terminalom u Hrvatskoj. Plinsko-naftni koridor od sjevera do juga spojio bi LNG Swinoujscie u Poljskoj s LNG-om na Krku, i time Europi omogućio energetsku integraciju", zaključeno je na energetskom samitu udruženja energetskih kompanija iz središnje Europe te Atlantskog vijeća. Koridor bi donio i druge investicije – od onih u željeznici i cestogradnji, do telekomunikacijskih i drugih projekata. Ukupan trošak povezivanja procijenjen je na 50,5 milijardi eura. Iscrpnije...

Italija: Od trovanja azbestom umrlo 3000 ljudi, sud oslobodio vlasnika tvornica

Od azbestoze uzrokovane lošim osiguranjem tvornica u vlasništvu Stephena Scmidheinyja u Italiji je umrlo 3.000 ljudi. Obitelji žrtava s bijesom su dočekale povlačenje presudu vrhovnog suda, koji je ukinuo kaznu od 18 godina zatvora za Scmidheinyja jer nije na odgovorajući način osigurao tvornice azbestoznog cementa u vlasništvu svoje grupe Eternit. Talijanski premijer Matteo Renzi pozvao je na izmjene pravilnika koji su omogućili švicarskom milijarderu način poslovanja zbog kojeg su umrli toliki ljudi. Iscrpnije...

Angela Merkel kritizira priznanje palestinske države

Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je priznavanje palestinske države. Trenutačno oko 130 država priznaje palestinsku državu, ali SAD te većina članica EU-a još uvijek su suzdržane. “Naš je stav da nas jednostrano priznanje ove države ne približava rješenju dviju država. Bolje je ustrajati na razgovorima, ma kako se oni teškima danas činili”, rekla je Merkel. Iscrpnije...

Europska komisija želi investirati 300 milijardi eura kojih nema

Predsjednik novog sastava Europske komisije Jean-Claude Juncker priprema 300 milijardi eura vrijedan plan investicija koji bi trebao predstavljati ključni poticaj za oživljavanje posustalog gospodarstva, no pitanje je hoće li biti osigurana svježa sredstva ili će to biti samo prelijevanje iz jednog proračunskog stavka u drugi. Program bi trebao biti predstavljen idućega tjedna u Europskom parlamentu, a do Božića čelnicima Europske unije. Bude li sav novac koji su obećali pribavljen i utrošen, EU mogao bi donijeti dodatnih gotovo 0,7 posto BDP-a ulaganja godišnje u razdoblju od tri godine. Iscrpnije...

Njemačka će Srbiju blokirati, a Hrvatska ostati suzdržana

Povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU Johannes Hahn u posjetu Srbiji poručio je tamošnjoj vladi da se mora distancirati od Rusije. Nagovijestio je i da nitko iz regije bar još pet godina ne može ući u EU. Prema svemu sudeći, Njemačka će spriječiti početak pregovora sa Srbijom do kojeg je trebalo doći 16. prosinca. Iscrpnije...

Luksemburški premijer protiv fiskalne harmonizacije u EU-u

Luksemburški premijer Xavier Bettel izjavio je da se protivi fiskalnoj harmonizaciji u EU-u, te da za porezne sustave moraju ostati mjerodavne države članice. Liberalni luksemburški premijer prešao je u protunapad usred afere LuxLeaks, koja je izbila kada je razotkriven sustav porezne evazije koji su u Luksemburgu koristile multinacionalne kompanije. Bettel brani i tumačenje poreznih pravila, tzv. tax rulings. Ta praksa, a koriste je 22 europske države, omogućuje poduzećima da se unaprijed raspitaju kako će ih tretirati fiskalne vlasti u nekoj zemlji. Iscrpnije...

Hitna rezolucija o Šešelju na dnevnom redu EP-a

Na Konferenciji predsjednika Klubova zastupnika u Europskom parlamentu usvojen je prijedlog Kluba Europske pučke stranke, a na inicijativu potpredsjednika Odbora za vanjske poslove Andreja Plenkovića, o uvrštavanju na dnevni red hitne rezolucije 'Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja'. Cilj rezolucije je osuda Šešeljevog ponašanja nakon što je pušten na slobodu. Iscrpnije...

Picula za raspravu i rezoluciju o osudi Šešelja

Zastupnik Europskog parlamenta Tonino Picula (SDP) izjavio je kako je spreman pokrenuti u Odboru za vanjsku politiku raspravu o rezoluciji kojom bi se poručilo da je neprihvatljiva ratno-huškačka retorika kojom se posljednjih nekoliko dana služi osumnjičeni ratni zločinac Vojislav Šešelj. Picula je rekao da postoji nekoliko inicijativa koje dolaze od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, piše HRT. Iscrpnije...

Po čemu je najgora svaka zemlja Europske unije?

EU ima 28 članica, a svaka od tih članica ima svoje mane. Američki portal Thrillist je stoga napravio infografiku koja bi trebala prikazivati po čemu je svaka od zemalja u EU najgora. Tako primjerice saznajemo da u Francuskoj najmanje ljudi govori engleski te da je Hrvatska od 2000. najmanje sudjelovala u Erasmusu, europskom sveučilišnom programu razmjene, u odnosu na broj stanovnika. Iscrpnije...

Cameron: Svjetska ekonomija je pred kolapsom

Britanski premijer David Cameron upozorava kako "crvena svjetla za opasnost trepere na upravljačkoj ploči svjetske ekonomije" te da je na pomolu nova globalna kriza. "Postoji opasna atmosfera nesigurnosti i nestabilnosti, skupa s brojnim diplomatskim, ekonomskim, humanitarnim i ekonomskim problemima širom svijeta koji bi potencijalno mogli ugroziti ekonomski oporavak Britanije, Europe i svijeta", kaže Cameron. Cameron kaže kako usporavanje rasta u eurozoni utječe na britanski izvoz te proizvodnju."Eurozona se nalazi na rubu potencijalne recesije za što su zaslužni visoka nezaposlenost, sve sporiji rast i rizik od inflacije", smatra Cameron. Iscrpnije...

Cerar ne prodaje slovenske autoceste ali ne isključuje koncesiju

Slovenski premijer Miro Cerar je zastupnicima zajamčio da će pronaći rješenja za kadrovske probleme svoje vlade te rekao da se ne razmišlja o prodaji autocesta. Cerar je rekao da će infrastruktura strateškim dokumentom koji je u pripremi biti isključena iz privatizacije, ali da nije isključeno da bi autoceste mogle biti dane u koncesiju, kako bi se njihovo upravljanje popravilo, ali samo ako tako odluči parlament. Iscrpnije...

Merkel gubi strpljenje s Putinom zbog Ukrajine

Njemačka kancelarka Angela Merkel dala je do znanja da sve više gubi strpljenje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog upletenosti u sukob u Ukrajini i pozvala je svjetske čelnike da sukob izbliza sagledaju jer u suprotnom postoji opasnost od izbijanja žarišta diljem svijeta. "U Europi i dalje postoje snage koje se oslanjaju na zakon jačega i ne obaziru se na snagu zakona, upravo to se dogodilo u slučaju ruske aneksije Krima. Nedopustivo je da Europska unija mora za pitati Rusiju za dopuštenje smije li primiti neke zemlje u svoje članstvo ili ne", rekla je Merkel. Iscrpnije...

Na Program ruralnog razvoja Bruxelles ima - 377 komentara

Europska komisija vratila je hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede dokument, Program ruralnog razvoja, s točno 377 komentara, nalik onima koje smo dobivali za druge operatvine programe. Problem su nejasna strategija u pogledu poljoprivrede i ruralnoga razvoja, nepovezanost ciljeva i mjera, prevelik broj ciljeva i sve one tipične bolesti od kojih obolijeva svaki hrvatski strateški dokument koji se šalje u EK. Slične kritike Zagreb je i ranije dobivao od Bruxellesa pa bi čovjek pomoslio da se na greškama uči, ali ova poslovica valjda uporno zaobilazi neke ljude, piše T-Portal. Iscrpnije...

Juncker nabrojio 10 prioriteta za EU - prvi je 300 milijardi investicija

U pismu koje je u srijedu poslao Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nabrojio je deset prioriteta kojima će pokušati potaknuti investicije i gospodarski rast te politički i gospodarski ojačati Europsku uniju, a u Hrvatskoj i drugdje najviše se iščekuju detalji o prvoj točki sa te liste – 300 milijardi eura vrijednom paketu mjera za stvaranje radnih mjesta, gospodarskog rasta i poticanje investicija, piše Večernji. Iscrpnije...

Merkel: Građani više nikada neće morati spašavati posrnule banke

Čelnici G20 dogovorili su bolji nadzor i regulaciju 30 najvećih financijskih institucija. Banke će morati povećavati svoju kapitalizaciju, a u njihovo spašavanje u slučaju nužde ne bi bili uključeni građani, već investitori, odnosno sami dioničari. Njemačka kancelarka Angela Merkel otišla je tako daleko da je kazala da “više nikada neće biti potrebno da porezni obveznici moraju spašavati velike banke od kolapsa”. Iscrpnije...

Kako 'tolerantni' Zapad tretira i 'homofobni' Istok

"Problem je u samom odnosu između 'starih' i 'novih' članica EU koji nije ravnopravan i to ne samo u kulturnom smislu nego i u političkom i ekonomskom smislu, a prava seksualnih manjina su se našla 'uhvaćena' u tu hijerarhiju i često služe za legitimizaciju neravnopravnosti. U suprotnosti s 'homofobnom' Istočnom Europom, Zapadna Europa smatra se prostorom prava i sigurnosti seksualnih manjina, te služi kao uzor liberalnog pluralizma i demokracije koju Istočna Europa treba slijediti", prenosi T-portal tekst iz časopisa Women's Studies International Forum. Iscrpnije...

Država vraća 25 milijuna kuna EU-u jer voćari ne znaju ispuniti formulare

Europska komisija odvojila je novac namijenjen voćarima za tzv. zelenu berbu, tj. branje voća i doniranje humanitarnim udrugama, bolnicama i školama. Međutim, hrvatski voćari ogroman dio tog novca nisu uspjeli iskoristiti i on će biti vraćen Europskoj uniji. Od predviđene kvote od 7.900 tona mandarina, raspodijeljeno je tek 18 posto. Domaći voćari, čini se, nisu se mogli snaći u brdu papirologije, pa sada država EU fondovima vraća 25 milijuna kuna. Iscrpnije...

NLB: 50.000 eura za prijavu kolega zbog nepravilnosti

Nagradu od 50.000 eura mogu dobiti oni zaposlenici najveće slovenske banke koji kao zviždači prijave kolege zbog poslovnih nepravilnosti posebnoj službi koji su neki već prozvali unutarnjom policijom. Protiv ove inovacije već je prosvjedovao sindikat radnika Nove Ljubljanske banke, no formiranje unutarnje kontrole brani Rok Praprotnik, nekadašnji član vladinog protukorupcijskog povjerenstva. "Nagradu dobiva samo onaj tko je svojom informacijom spriječio da dođe do veće poslovne štete za banku", kaže Praprotnik. Iscrpnije...

Njemačka za dlaku izbjegla recesiju, Grčka se oporavila

Njemačka je izbjegla recesiju u trećem kvartalu ove godine, dok je Francuska nadmašila niska očekivanja, što će vjerojatno pomoći eurozoni da izbjegne pad gospodarstva. Njemačka je imala rast od 0,1 posto, nakon jednakog pada u drugom tromjesečju, čime je izbjegnuta recesija, a negativan rezultat izbjegnut je zahvaljujući snažnom porastu potrošnje građana. Grčka gospodarstvo je pak konačno registriralo neki rast. Gospodarstvo je naraslo za 1,7 posto u 3. tromjesečju, u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Iscrpnije...

SAD strahuje od "izgubljenog desetljeća" u Europi

Sjedinjene Države pozivaju europske čelnike na 'odlučno djelovanje' kako bi zaustavili pad gospodarskih aktivnosti, rekao je američki ministar financija Jacob Lew. "Svijet si ne može dopustiti izgubljeno desetljeće u Europi. Odlučno djelovanje nacionalnih vlasti i drugih europskih institucija potrebni su kako bi se smanjio rizik dubljeg pada regije", rekao je Lew. Iscrpnije...

Njemačka može odbiti naknade nezaposlenim EU migrantima

Europski sud pravde presudio je da Njemačka može odbiti socijalnu pomoć EU migrantima ako nikada nisu imali posao u toj zemlji. Riječ je o vrlo značajnoj presudi koja bi mogla postati pravni presedan u cijeloj EU, te stati na kraj zlouporabama sustava. Iscrpnije...

EK poručila Milanovićevoj Vladi: Kasnite sa svim reformama!

Europska komisija objavila je svoje prvo izvješće o mjerama koje je Hrvatska od srpnja poduzela na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža. Glavni zaključak izvješća je da se dosadašnji napredak pokazao djelomičnim, ograničenim i nejednakim po različitim područjima. Prema riječima Komisije, glavne prepreke za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva nezgrapno su poslovno okruženje i niska efikasnost javne uprave. Iscrpnije...

Gorbačov: Europa - arena političkih sukoba koji prerastaju u vojne

„Umjesto da se pretvori u vođu koji donosi političke promjene, Europa je postala arena političkih preokreta, natjecanja za sfere utjecaja i na koncu vojnog sukoba. Posljedica toga je njezino slabljenje dok drugi centri moći i utjecaja zadobivaju momentum. Ako se to nastavi, Europa će polagano izgubiti jak glas u svijetu političkih pitanja i polako postati nevažna. Ono što se sada mora napraviti jest stišavanje zapadne anti-ruske retorike i potražiti točke usklađivanja odnosa", upozorio je bivši sovjetski vođa, Mihail Gorbačov. Iscrpnije...

Italija: Tužbe zbog "ušminkavanja" potrošnje goriva

Troši li automobil baš onoliko goriva koliko to proizvođač navodi u specifikaciji proizvoda ili su potrošači u zabludi? U Italiji se pokreće sudski proces protiv Fiata i Volkswagena zato što su testovi pokazali da proizvođači tvrde kako su ta vozila 18 do 50 posto učinkovitija od njihove stvarne učinkovitosti na cesti. "Ako dobijemo pet do 10 osoba koje imaju nalaze nezavisnog vještaka, mogli bismo pokrenuti kolektivnu tužbu protiv proizvođača vozila", kaže Ilija Rkman, dopredsjednik Potrošača. Iscrpnije...

Berlin obilježava 25. obljetnicu pada Zida

Njemačka obilježava 25. obljetnicu pada Berlinskog zida nizom događaja koji će vrhunac doživjeti puštanjem u zrak 8000 osvjetljenih balona u noćno nebo nad Berlinom. Kancelarka Angela Merkel i berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit položili su prijepodne ruže na ostatke zida u ulici Bernauer Strasse koja je preko noći podijelila Berlin, kada je zid iznenada podignut u kolovozu 1961. da bi spriječio masovni egzodus istočnih Nijemaca na zapad. Iscrpnije...

Poslovi u Europi: Treba li Ircima slati preporuke? Zašto Španjolci ljube kandidate?

„Kad na razgovoru za posao Španjolac, budući šef, kandidatkinju privuče i sočno poljubi u oba obraza, je li to početak spolnog zlostavljanja ili pak uobičajeni način komunikacije? Treba li za posao u Irskoj priložiti broj telefona nekoga tko bi mogao posvjedočiti o karakteru kandidata, kao na sudu? U potrazi za poslom – uz kvalifikacije – važnu ulogu imaju detalji. Poslovne se prakse razlikuju i upravo zbog toga je EURES, Europska mreža javnih službi za zapošljavanje, od svojih zaposlenika prikupio savjete što je ključno u kojoj državi EU te Irskoj, Islandu, Norveškoj i Švicarskoj“, donosi nam Večernji informacije praktične svima koji se žele zaposliti negdje u Europi. Iscrpnije...

Vrdoljak: Odluči li MOL prodati udjel u Ini, Vlada će razmotriti modele kupnje

Odluči li MOL zaista prodati svoj udjel u Ini, Vlada će razmotriti modele kupnje toga udjela, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ministar je svoje gostovanje u emisiji Hrvatskog radija „Intervju tjedna“ iskoristio kako bi naglasio kako vjeruje da Hrvatska može ispuniti ekonomske kriterije Europske unije, podsjetivši da je hrvatski javni dug i dalje ispod europskog prosjeka. Iscrpnije...

Slovenija od "europskog bolesnika" do "preokreta" u samo godinu dana

U samo godinu dana Slovenija je iz duboke recesije došla do solidnog gospodarskog rasta, no ekonomisti upozoravaju kako postoje znatni rizici da se on održi. Prema izvješću Europske komisije, slovenski BDP ove će godine porasti za 2,4, a iduće za 1,7 posto, što je bolje i od prognoza same vlade i slovenskih ustanova. Iscrpnije...

Reuters: Siromaštvo u Hrvatskoj, 'zamci za turiste'

Britanska novinska agencija Reuters objavila je sumoran prikaz hrvatske stvarnosti, uz zaključak da "posljednja članica Europske unije ne uspijeva ostvariti lagan pristup prosperitetu Europske unije". "Siromaštvo nije neobično u balkanskom susjedstvu Hrvatske, niti u džepovima bogatog EU zapada šest godina nakon početka svjetske financijske krize. No dubina hrvatskog propadanja posebno se ističe u odsjaju vatrometa i fanfara kojima je obilježen ulazak u EU", pišu Britanci. Iscrpnije...

Merkel: 'Cameron se približava točki bez povratka'

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je britanskog premijera Davida Camerona da se govorom o imigraciji približio točki s koje nema povratka s Europskom unijom. „Prvi puta Cameron gura svoju zemlju prema točki bez povratka po pitanju njezine pripadnosti Uniji, prema točki s koje se Berlin više ne može boriti za njezino zadržavanje u okviru EU-a“, kaže Merkel. Glavni kamen spoticanja je ograničenje broja građana koji ulaze u Veliku Britaniju. Ranije ovaj mjesec Merkel je upozorila da partneri Velike Britanije neće tolerirati zadiranja u temeljna prava slobode kretanja Unijom. Iscrpnije...

Alain Juppe: Sedamdesetogodišnja politička zvijezda u usponu

Alain Juppe ima kriminalni dosje zbog korupcije i karijernu mrlju da je 90-tih bio premijer u vrijeme najvećih prosvjeda u Francuskoj od 1968., ali bez obzira na to trenutno je najpopularniji francuski političar koji sa svojih 69 godina polako izranja kao najozbiljniji konzervativni kandidat za predsjednika 2017. Rekordno niska popularnost Francois Hollandea i odbojnost koju mnogi francuski konzervativci osjećaju prema bivšem predsjedniku Sarkozyju su omogućile Juppeu, aktualnom gradonačelniku Bordeauxa, da se predstavi kao najbolji kandidat. Iscrpnije...

Pokret 'Slobodni teritorij Trsta' želi uvesti i hrvatski kao službeni jezik

Za članove pokreta Slobodni teritorij Trsta, koji okuplja od dvije do osam tisuća ljudi na skupovima, grad je pod okupacijom, piše BBC, navodeći kako je taj grad još jedan u nizu područja koja žele autonomiju. "Borimo se protiv talijanske vlade", kaže čelnik pokreta Vito Potenza. Traži neovisnost grada i okolice i uvođenje talijanskog, slovenskog i hrvatskog kao ravnopravnih službenih jezika, pozivajući se na povelju Vijeća sigurnosti iz 1947., koja je priznala Trst i okolicu kao slobodnu državu. Iscrpnije...

Za otkazan let možete dobiti 600 eura naknade

Ulaskom Hrvatske u EU počeo je vrijediti i EU Zakon o pravima putnika. To bi značilo u slučaju da putnik ima problema s letom (kašnjenje više od tri sata, otkazivanje ili preveliki broj rezervacija) zbog kojih se ne može ukrcati na let, može dobiti novčanu naknadu. Zakon se primjenjuje ako osoba putuje iz bilo koje zračne luke unutar ili iz EU te ako dolazi na bilo koju zračnu luku u EU, s EU prijevoznikom, uključujući Island, Norvešku i Švicarsku. Dakle, u slučaju da vam je uskraćeno pravo ukrcavanja ili vam je otkazan let odnosno kasni na konačno odredište više od tri sata, možete dobiti novčanu naknadu u iznosu od 250 do 600 eura ovisno o dužini leta. Iscrpnije...

Što traže strani poslodavci: Nijemci cijene točnost, Francuzi lijepe manire

Europska komisija izdala je priručnik „Spremni ste za promjenu?“ o životu i radu u inozemstvu, a on otkriva zanimljive stvari o zahtjevanjima poslodavaca u europskim zemljama. U Njemačkoj, primjerice, poslodavac pridaje veliku pozornost načinu na koji se tražitelj posla predstavlja, iznimno mu je bitna točnost, a savjetuje se da se na intervjuu za posao izbjegava nošenje upadljivog nakita. Francuzi, s druge strane, jako paze na bonton, dok u Belgiji nije preporučljivo uz prijavu za posao priložiti i svoju sliku. Iscrpnije...

Francuski reality show: Političari će pokušati živjeti kao obični ljudi

Osam francuskih političara od parlamentaraca do gradonačelnika i regionalnih vijećnika 'prerušeni' u obične građane borit će se u televizijskom showu sa svakodnevnim problemima a najavljeni program već je izazvao kritike da narušava dostojanstvo obnašatelja javnih dužnosti. Show "G. i gđa bilo tko" koji bi se trebao prikazivati na privatnoj televiziji D8 izazvao je kritike jer je posustala francuska ekonomija i visoka stopa nezaposlenosti već potkopala povjerenje u političare. Iscrpnije...

Hrvatska jedina u EU protiv zabrane laganih plastičnih vrećica

Hrvatska je jedina u Vijeću EU glasala protiv prijedloga Europske komisije da se zabrani uporaba laganih plastičnih vrećica do 50 mikrona. Njezino suprotstavljanje ostalim članicama donijelo je 7 glasova protiv prijedloga, dok je za blokirajuću manjinu bilo potrebno barem 92. Protiv prijedloga naši su zastupnici glasali jer bi on mogao ugroziti 1.500 do 2.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, s obzirom da se proizvodnjom ovih vrećica kod nas bavi šezdesetak tvrtki. Iscrpnije...

Tko je sve na popisu gostiju za susret tajnovite Trilateralne komisije?

Hotel Crowne Plaza u Beogradu tri će dana biti domaćin članovima Europske grupe famozne Trilateralne komisije koja okuplja istaknute pojedince i lobiste. Vijesti o ovom događaju koji bi danas trebao okupiti oko 180 članova europske filijale ove tajnovite organizacije cure na kapaljku, a srpski organizatori o događaju puno pričaju, no malo otkrivaju. Hoće li put Beograda ovog vikenda potegnuti i netko od troje hrvatskih članova Trilateralne komisije, Kolinda Grabar Kitarović, Franjo Luković i Marijan Hanžeković?, piše Tportal. Iscrpnije...

Rusija, Ukrajina i EU potpisale plinski sporazum

Rusija, Ukrajina i Europska unija potpisale su u četvrtak sporazum o opskrbi Ukrajine ruskim plinom tijekom zime, prenose novinske agencije. Sporazum, sklopljen do ožujka 2015., potpisali su ruski i ukrajinski ministri energetike Aleksandar Novak i Jurij Prodan te europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger. "Sporazum koji su u četvrtak potpisan između Rusije i Ukrajine možda je prvi znak popuštanja napetosti između dvije zemlje", izjavio je Oettinger. Iscrpnije...

Njemačka uvodi cestarinu, stranci će plaćati do 130 eura

Njemačka vlada je najavila uvođenje naplate cestarine zbog koje će strane vozače vožnja tamošnjim autocestama stajati i do 130 eura na godinu. Tom mjerom iznesenom u nacrtu zakona Njemačka si želi olakšati financiranje održavanja prometne infrastrukture kojom se koriste milijuni stranih vozila, ali joj prijeti pravna bitka s Bruxellesom, jer Europska unija ne želi dopustiti diskriminaciju vozača koji nisu Nijemci. Iscrpnije...

Europska komisija je usvojila Partnerski sporazum s Hrvatskom

Europska komisija usvojila je u četvrtak Partnerski sporazum s Hrvatskom, ključni dokument za korištenje sredstava iz europskih fondova u sljedećih sedam godina. "Danas smo donijeli ključni plan za ulaganja kojim će se u Hrvatskoj otvoriti put za zapošljavanje i rast u sljedećih 10 godina. Iz ovoga Sporazuma vidi se zajednička odlučnost Europske komisije i Hrvatske da se financijska sredstva EU-a najučinkovitije iskoriste", rekao je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn. Iscrpnije...

Njemačka Britaniji: Platite račun; Cameron: Nećemo

Njemačka je poručila Velikoj Britaniji da mora platiti dodatnih 2,1 milijardu eura doprinosa Europskoj komisiji. Britanski premijer David Cameron odbio je zahtjev zaradivši pohvale euroskeptika u britanskim medijima. EU pak upozorava Britaniju da bi pokušajem mijenjanja pravila financijskih doprinosa mogla ugroziti vlastite olakšice iz proračuna EU, od kojih je često imala koristi. Iscrpnije...

Zašto su djeca siromašna u bogatim zemljama?

'Djeca recesije' je naslov UNICEF-ovog izvješća o djeci u bogatim zemljama. U 41-oj zemlji koje vrijede kao najimućnije, 76,5 milijuna djece živi u relativnom siromaštvu, što znači da njihove obitelji raspolažu s manje od 60 posto prosječne plaće. U Grčkoj, Litvi i Španjolskoj to se odnosi na više od 36 posto djece, u SAD-u 32 posto a u Italiji 30 posto. UNICEF predlaže različite mjere za suzbijanje dječjeg siromaštva. U njih spadaju uvođenje donje granice zarade za obitelji kao i mjere integriranja obitelji u tržište rada, te ulaganje u obrazovanje u ranom djetinjstvu, navodi Deutsche Welle. Iscrpnije...

Hrvatskoj povrat od 32,5 milijuna eura iz europskog proračuna

Hrvatska bi prema novom izračunu od svojih uplata u godišnji proračun EU-a trebala dobiti 32,5 milijuna eura povrata, no premijer Milanović izjavio je da to “nije nešto čime se treba hvaliti”. “Bolje je da dobijemo taj iznos nego da ga moramo dati, ali u tim stvarima države ne postaju ni bolje ni lošije. Neće to nešto bitno promijeniti u Hrvatskoj, iz toga nitko ne raste niti postaje bogatiji. Rast i napredak su negdje drugdje”, kaže premijer. Iscrpnije...

Europske vijeće: Smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto do 2030.

"Čelnici zemalja članica Europske unije noćas su postigli sporazum da se smanji emisija stakleničkih plinova za barem 40 posto do 2030. godine, a u odnosu na stanje koje je bilo 1990.", objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na Twitteru. Čelnici EU-a obećali su da će raditi na poboljšanju energetske povezanosti kako bi se poboljšao protok energenata između zemalja članica. Iscrpnije...

Zbog optužbe za mito Jakovčić u Europskom parlamentu ostaje bez imuniteta?

Potpredsjednica Europskog parlamenta Sylvie Guillaume na sjednici je pročitala da je parlament zaprimio zahtjev „nadležnog hrvatskog tijela“ za skidanje imuniteta zastupniku Ivanu Jakovčiću. On je, pak, demantirao da se radi o hrvatskim tijelima, već o zahtjevu privatnog tužitelja, austrijskog poduzetnika Georga Lista. Jakovčić je, kaže, podnio tužbu protiv Lista zbog izrečenih laži i neistina na njegov račun. Austrijanac je njega i bivšeg pročelnika za turizam Istarske županije optužio da su od njega tražili mito od pola milijuna eura za projekt gradnje igrališta za polo kod Motovuna. Iscrpnije...

Juncker: Ili ćemo drakonski smanjiti razinu nezaposlenosti ili ćemo propasti

"Ova će Komisija biti Komisija posljednje šanse. Ili ćemo uspjeti približiti EU njezinim građanima, drakonski smanjiti razinu nezaposlenosti i dati europsku perspektivu mladima ili ćemo propasti", rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Junckerova Komisija izglasana je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu i preuzet će dužnost 1. studenoga. Iscrpnije...

EU lani izdala 2,3 milijuna dozvola boravka, a Hrvatska 3.320

Države članice EU-a izdale su 2013. godine 36 milijuna dozvola boravka državljanima zemalja koje nisu članice EU-a, 12,5 posto više nego 2012., i to najviše državljanima Ukrajine, Indije, SAD-a i Kine, a Hrvatska ih je izdala 3.320, najviše državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, objavila je Europska komisija. Najviše dozvola boravka izdala je Velika Britanija, čak 724.200 ili 30,7 posto ukupnog broja. Iscrpnije...

Cirkus u Europskom parlamentu

Ispitivanje budućih europskih povjerenika u Europskom parlamentu pokazalo se besmislenom predstavom, piše DW. Zastupnici su na kraju dali zeleno svjetlo zaista pogrešnim kandidatima, poput Španjolca Canetea s udjelima u naftnoj kompaniji koji je predviđen za dužnost povjerenika za klimu i energetiku ili Britanca lorda Hilla, bivšeg lobista u Londonu, kao povjerenika za europske financije. U načelu se radi o tome da se novom predsjedniku Komisije Jeanu Claudeu Junckeru ne našteti i prije nego što je stupio na dužnost. Iscrpnije...

Italija: Otkrivena porezna prijevara od 1,7 milijardi eura

Talijanska financijska policija je izvijestila da je raskrinkala grupu tvrtki za koje se sumnja da su izdavale lažne fakture da bi realizirale poreznu prijevaru u iznosu koji prelazi 1,7 milijardu eura. U akciji je sudjelovalo 70 policajaca u nekoliko talijanskih regija, a istragu je pokrenulo državno odvjetništvo u Rimu. Za sudjelovanje u prijevari osumnjičene su 62 osobe. Iscrpnije...

Eksperimentalne škole Velike Britanije u sedamdesetima

U sedamdesetim godinama 20. stoljeća, idealistički nastrojeni mladi aktivisti stvorili su val eksperimentalnih škola - nije bilo obveznih lekcija, rasporeda ni pravila. No, što se dogodilo s djecom koja su sudjelovala u ovim slobodarskim školama?, pita se BBC. Iscrpnije...

Rusija proširila embargo na europske proizvode

Rusija je u ponedjeljak odlučila proširiti embargo na uvoz europskih prehrambenih proizvoda dodajući na taj popis i iznutrice, koštano brašno, mast i mesne prerađevine. Početkom kolovoza embargo je uveden na većinu europskih i američkih prehrambenih proizvoda, kao odgovor na zapadne sankcije protiv Moskve vezano uz ukrajinsku krizu. Iscrpnije...

Velika Britanija: Trolovima na internetu prijeti do dvije godine zatvora

Bezobzirnim nasilnicima na internetu, poznatim kao trolovi, moglo bi prijetiti i do dvije godine zatvora u Velikoj Britaniji. Britanski ministar pravosuđa Chris Grayling najavio je da želi učetverostručiti moguću maksimalnu kaznu za zlostavljanje preko interneta. "Njihovi napadi znaju biti okrutni i degradirajući. Nitko ne bi dopustio takav otrov u izravnom razgovoru licem u lice, stoga za to ne bi trebalo biti mjesta ni na društvenim medijima", izjavio je Grayling. Iscrpnije...

Ovce popasle marihuanu vrijednu nekoliko tisuća funti

Stado ovaca u britanskoj pokrajini Surrey popaslo je marihuanu vrijednu nekoliko tisuća britanskih funta. Životinje su počele posrtati nakon što su prožvakale sedam vreća ove droge koju je nepoznati počinitelj odbacio u polje, na kojem su bile na ispaši. Policija procjenjuje vrijednost droge na 4000 britanskih funta. Iscrpnije...

Hrvatski BDP zbog prostitucije i šverca porastao 0,5%, švedski 4,4%

Prema podacima Eurostata, hrvatski BDP obračunat za 2010. godinu sada je veći za 0,5 posto u odnosu na godinu ranije, no ne zbog stvarnoga rasta, nego zbog nove metodologije izračuna prema kojoj se troškovi za znanost i razvoj te za naoružanje i obranu odsad računaju kao investicija. U BDP odsad se uračunava i novac od krijumčarenja droge, prostitucije i ilegalne trgovine alkoholom i cigaretama, no ni to Hrvatskoj nije pomoglo da postigne veći postotak, dok je Švedskoj i Norveškoj BDP znatno skočio zbog velikih ulaganja u znanost. Iscrpnije...

München: Počelo suđenje Perkoviću i Mustaču

Čitanjem optužnice u Münchenu je danas pred Višim pokrajinskim sudom započelo suđenje hrvatskim državljanima Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983. u Wolfratshausenu pokraj Muenchena. Između ostaloga je pročitano pismo Josipa Perkovića tadašnjem predsjedniku RH Franji Tuđmanu iz 1992. o formiranju tajnih službi i analiza dosadašnjeg rada. Iscrpnije...

Tržište zasićeno, cijene padaju, proizvođači očajni

Ruski je embargo onemogućio izvoz na rusko tržište, zbog čega je tržište Europske unije postalo zasićeno. Hrana se gomila, a proizvođači se moraju nositi s osjetnim padom cijena. U Hrvatskoj je uvoz stranog mesa porastao 59 posto u odnosu na prošlu godinu, a farmerima je proizvodnja u padu zbog problema plasmana proizvoda. Zbog zasićenosti tržišta, kupci zadovoljno trljaju ruke, ali proizvođači propadaju. Iscrpnije...

Talijane od recesije 'spasile' prostitutke i dileri

Talijani su po treći put u posljednjih šest godina izbjegli recesiju, ali ovaj put zahvaljujući promjeni u izračunima diljem Europske unije, koja pri računanju BDP-a uključuje i ilegalne aktivnost poput prostitucije i trgovine drogom. Treća najveća ekonomija eurozone baš je zahvaljujući ovome ostala u plusu. Iscrpnije...

Svaki civilni dron u EU morat će imati certifikat i dozvolu za letenje

Civilni dronovi, koji se u EU koriste za nadzor šumskih požara, inspekciju pruga, zaprašivanje njiva i slično, ubuduće će morati imati certifikat Europske agencije za sigurnost zračnog prometa. Europska komisija ovo je područje odlučila zakonski regulirati na razini Unije zbog fragmentirane i nejasne zakonske regulative na razini nacionalnih država. Vijeće EU za promet o ovome je raspravljalo 8. listopada. Iscrpnije...

U Madridu putnik u bolnici zbog sumnje na ebolu

Madridske vlasti evakuirale su u četvrtak putnike iz Air Franceova zrakoplova na letu Lagos-Pariz-Madrid nakon što se jedan od njih počeo tresti jer strahuju da je zaražen virusom ebole, izvijestili su predstavnici Air Francea i madridske zračne luke. Putnik kojemu je pozlilo u avionu vozilom hitne pomoći i u pratnji policijske kolone je po slijetanju u glavni grad Španjolske prebačen u madridsku bolnicu Carlos III. Iscrpnije...

Putin iz Srbije poručio Europi: Plinski rat bi se mogao ponoviti

Vladimir Putin oko 18:30 sati završio je posjet Beogradu. "Rusija će smanjiti isporuke svog plina Europi bude li Ukrajina kao i 2008. krala taj energent iz plinovoda koji prolazi njezinim teritorijem", rekao je Putin te izrazio "nadu" da se to ipak neće dogoditi. Rusija je 16. lipnja prekinula isporuke plina Ukrajini koja do tada nije podmirila milijarde eura druga ruskome plinskom divu Gazpromu. Strahuje se da bi s dolaskom zime Ukrajina mogla crpsti za svoje potrebe tranzitni plin namijenjen Europi. Iscrpnije...

Beograd paradom dočekuje Putina, Zapad negoduje

Vojna parada u Beogradu, u čast 70. obljetnice oslobođenja grada od njemačke okupacije sama po sebi vjerojatno i ne bi potaknula toliku pozornost u regiji, EU i na Zapadu, da joj ne nazoči ruski predsjednik Vladimir Putin, a to ovom događaju daje prvorazredni politički karakter. Tim prije jer Putin dolazi usred rusko-ukrajinske krize i to upravo u Srbiju, zemlju koja je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, a uz to i jedna od država koja je odbila pridružiti se Bruxellessu i Washingtonu i uvesti sankcije Rusiji zbog ukrajinske krize. Iscrpnije...

U svim zračnim lukama EU- a uvesti pregled na ebolu!

Europski ministri zdravstva razmotrit će na sastanku u Bruxellesu u četvrtak uvođenje pregleda putnika na virus ebole u svim zračnim lukama u Uniji. Velika Britanija već je počela mjeriti tjelesnu temperaturu putnicima zbog straha od širenja hemoragijske groznice iz zapadne Afrike i ostale članice EU-a mogle bi slijediti njezin primjer, rekao je dužnosnik Unije. Iscrpnije...

Hrvatska u samom vrhu EU po isplatama plaća na crno

Osam posto zaposlenih u Hrvatskoj ili nešto više od 90 tisuća ljudi lani je dio ili cijelu plaću primalo na crno. Ta brojka može se dovesti u odnos s brojem radnika koji su prijavljeni na minimalnu plaću (78 tisuća njih) i kojima, prije svega u malim tvrkama u privatnom sektoru, minimalac nije jedina plaća već im se dio primanja isplaćuje 'na ruke' kako bi se izbjegli porezi i socijalna davanja. Hrvatska je po toj statistici u samom vrhu europskih zemalja, a samo je Latvija, sa 11% ljudi koji primaju plaću na crno, gora od nas. Iscrpnije...

Bruxelles: LNG je prioritet za EU, a hrvatska Vlada ne ohrabruje investitore

Hrvatska vlada treba ohrabrivati investitore koji bi ulagali u LNG terminal na Krku, ali im umjesto toga šalje kontradiktorne signale, stoji u još jednoj kritici pristigloj iz Europske komisije. Projekt hrvatskog LNG-a jedan od prioriteta za EU jer bi trebao biti povezan s poljskim terminalom Swinoujscieu na obali Baltika, čime bi bila stvorena plinska transverzala između juga i sjevera EU-a, koja bi Europu učinila manje ovisnom o ruskom plinu. Iscrpnije...

Energija vjetra uvjerljivo najjeftinija

Energija vjetra jeftinija je od ugljena, plina ili nuklearne energije kad se u računicu uključe vanjski faktori poput kvalitete zraka, toksičnosti za ljude i klimatskih promjena, otkrila je nova analiza EU-a. Za svaki megavat/sat električne energije koji se proizvode, vjetar košta 105 eura, dok su plin (164) i ugljen (233) osjetno skuplji. Iscrpnije...

Ruski embargo ruši cijene mesa i mlijeka

Ruski embargo na uvoz mesa, mlijeka, voća, povrća i ribe iz EU-a, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške, uveden 8. kolovoza, počeo je na europskom tržištu uzimati svoj danak. Cijene padaju, što je kratkoročno dobra vijest za potrošače, no dugoročno loš scenarij za sve, prvenstveno za proizvođače – poljoprivrednike i stočare, a u konačnici za EU gospodarstvo u cijelosti, piše Novi list. Iscrpnije...

'Problem Alenke Bratušek nije ideologija već kompetencija'

„Traljavim i politikantskim kadroviranjem Juncker je dramatično podcijenio ozbiljnost trenutka u kojem se Europa trenutačno nalazi, u političkom, ekonomskom i svakom drugom smislu. Snimka na kojoj nesuđena slovenska potpredsjednica Europske komisije Alenka Bratušek pjeva Bandieru Rossu nije problem. Ta snimka baš ništa ne govori o nekompetentnosti bivše premijerke – njezin problem nije ideologija, nego kompetencija“, piše Novi list. Iscrpnije...

Hrvatska će od EU-a dobiti 8,996 milijuna eura za nadoknadu šteta od poplava

Europska komisija danas je predložila paket pomoći za nadoknadu dijela troškova izazvanih poplavama u svibnju i lipnju u Hrvatskoj, Srbiji i Bugarskoj. Ukupna vrijednost pomoći je gotovo 80 milijuna eura, od čega je za Hrvatsku predviđeno 8,996 milijuna. Pomoć bi trebala biti isplaćena iz Europskog fonda solidarnosti, inače u nadležnosti povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna. Iscrpnije...

'Mjere protiv Islamske države su kozmetičke prirode'

"David Cameron je opisao situaciju s Islamskom državom kao apokaliptičnu a njene pripadnike je okarakterizirao kao 'zle ljude', no mjere koje je Velika Britanija poduzela bile su kozmetičke prirode. Prestrašeni da se vidi koliko su slabi, naši su se politički lideri upustili u polovični rat za kojeg nemaju kapacitet okončanja", piše Guardian. Iscrpnije...

Piketty: Od rada se jedva može živjeti

Pariški ekonomist Thomas Piketty napisao je knjigu "Kapital u 21. stoljeću" koja je postala bestseler. "Bogataši sve brže postaju sve bogatiji jer sjede na masi kapitala koji daje znatno veću dobit nego rad. S druge strane, dobit od plaća zaposlenima za većinu stanovništva više nije dovoljna da stvore uštedu". S takvim tezama u svojoj knjizi je profesor Piketty uzbudio mnoge duhove. "Rješenje je prilično jednostavno: treba nam zajednička porezna politika. Ne može biti da uz zajedničku europsku valutu istovremeno opstane 18 različitih poreznih sistema koji se međusobno natječu, sa 18 različitih državnih dugova i 18 različitih kamatnih stopa na državne obveznice", kaže Piketty. Iscrpnije...

MMF: Eurozoni prijeti nova recesija

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je da bi eurozona mogla ponovno pasti u recesiju. "MMF smatra da postoji šansa od 35 do 40 posto da će europska monetarna unija pasti u novu recesiju, što nije beznačajan postotak", navodi Lagarde, dodajući da je recesiju moguće izbjeći ako zemlje koje imaju proračunski suficit, kao i one s deficitom, budu donosile prave odluke. MMF je ranije ovog tjedna snizio prognozu gospodarskog rasta eurozone na 0,8 posto u 2014 i na 1,3 posto u 2015. Iscrpnije...

Na Oktoberfestu se popilo milijun litara piva manje nego lani

Posjetitelji su na ovogodišnjem, 181. Oktoberfestu, koji je završen u nedjelju, popili osjetno manje piva nego lani. Prošle je godine oko 6,4 milijuna gostiju popilo 7,7 milijuna litara piva, a na netom završenom Oktoberfestu posjet je pao za 1,5 posto, ali je potrošnja piva bila manja za čak 1,2 milijuna litara.Pad u broju posjetitelja pripisuje se lošem vremenu na početku festivala. Iscrpnije...

Alenku Bratušek čeka vjerojatno negativnu ocjenu Europskog parlamenta

Europska pučka stranka ocijenila je vrlo lošim nastup na saslušanju kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije Slovenke Alenke Bratušek. Navodno je bila preopćenita u odgovorima, a nije joj u korist išla ni snimka na kojoj pjeva pjesmu Bandiera Rossa. Češki i estonski kandidati za povjerenike dobili su pozitivnu ocjenu. Iscrpnije...

Španjolska: Medicinska sestra zarazila se ebolom izvan zapadne Afrike

Strani mediji javljaju da je od virusa ebole oboljela medicinska sestra, koja je u bolnici Carlos III. u Madridu njegovala duhovnika Manuela Garciju Vieja. On se zarazio u Sierra Leoneu i umro 25. rujna. Sestra se u bolnicu se javila nakon jake vrućice, nakon čega je odmah stavljena u izolaciju. Iscrpnije...

I 2015. će biti recesijska: Očekuje se pad BDP-a o d -0,5 posto!

"Investicije javnog sektora podbacuju, dok inozemna potražnja usporava zbog smanjenih investicija u eurozoni, trgovinskih sankcija nametnutih Rusiji te daljnjeg pogoršanja konkurentnosti. Pred nama je još jedna recesijska godina u kojoj očekujemo pad BDP-a od -0,5 posto", tvrdi Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Iscrpnije...

Hrvatski ribari uništit će 40 svojih brodova

Ministarstvo poljoprivrede će do kraja mjeseca raspisati natječaj za tzv. scraping. Riječ je mjeri iz programa EU kojom se domaćim ribarima nudi 4,76 milijuna eura kao naknada za uništenje broda i ribarsku povlasticu, kako bi se smanjila nacionalna ribarska flota i prekomjerni izlov kojim je u EU dosegnuo već 80% ribljeg fonda. Računa se kako će ta prva dogovorena sredstva biti dostatna za uništenje 40-ak brodova ili 5% ukupne flote. Iscrpnije...

Britanski muslimani osuđuju pogubljenje Alana Henninga

Britanski muslimani su se pridružili premijeru Davidu Cameronu u osudi pogubljenja britanskog državljana Alana Henninga poručivši da je to ubojstvo "gnusno i okrutno djelo" džihadista Islamske države. Britansko vijeće muslimana poručilo je kako je "mislima i molitvama uz Henningovu obitelj", a postupke Islamske države je opisalo je kao "otimanje religije". Iscrpnije...

Interventne potpore za 4.050 tona jabuka i 7.900 tona mandarina

Hrvatska će financijsku pomoć Europske unije dobiti za 4.050 tona jabuka i 7.900 tona mandarina, izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede. Europska komisija je početkom tjedna prihvatila novu uredbu o interventnim mjerama za voće i povrće, vezano za zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU-a u Rusku Federaciju, vrijednima 165 milijuna eura. Iscrpnije...

'Multinacionalne kompanije jednakim oglašavanjem obmanjuju potrošače'

U povodu saslušanja kandidatkinje za povjerenicu Europske komisije za pravosuđe, ravnopravnost spolova i zaštitu potrošača Vere Jourove, zastupnica Biljana Borzan postavila je pitanje Komisiji o jednakoj kvaliteti proizvoda u svim državama članicama EU. Potrošači u novijim državama članicama često se žale da kupuju proizvode niže kvalitete za istu ili čak višu cijenu nego potrošači u zapadnoj Europi, to se pitanje više ne može ignorirati, upozorila je Borzan. Iscrpnije...

Akcija u Orbisu

U Orbisu možete do kraja 2014. godine registrirati .EU domenu za samo 15 kuna + pdv! Iskoristite ovu izuzetno povoljnu priliku i zakupite .eu domenu klikom na link. Za domenu trebate i hosting - Orbis svoje servere drži u Hrvatskoj, te nudi kvalitetan i brz hosting na serverima sa SSD diskovima, VPS-ove, Reseller pakete te decidirane servere.. Iscrpnije...

Britanski zrakoplovi izveli prve udare na IS u Iraku

Velika Britanija je izvela prve zračne udare na položaje Islamske države (IS) u Iraku. "Lovci-bombarderi Tornado uništili su topnički položaj i vozilo opremljeno teškom strojnicom. Oba Tornada su se sigurno vratila u bazu i prve procjene govore da su oba napada bila uspješna", rekao je britanski ministar obrane Michael Fallon. Iscrpnije...

BBC: U takvoj su recesiji da bi i najtrezveniji Hrvat trgnuo čašicu rakije

"Hrvatska je prošle godine ušla u Europsku uniju, no slavlje nije dugo trajalo jer i godinu dana nakon tog događaja zemlja je u recesiji od koje bi i najtrezveniji Hrvat potegao čašicu rakije, a pokazalo se da pronalaženje puta za oporavak gospodarstva nije nimalo jednostavan zadatak. U zadnjih mjesec dana analitičari su češće spominjali mogućnost da Bruxelles i MMF Hrvatskoj ponude program pomoći za gospodarstvo, no to će ovisiti o tome hoće li Hrvatska poduzeti veće rezove u državnoj potrošnji i potaknuti novo poduzetništvo", piše BBC. Iscrpnije...

Kad bi svi na svijetu živjeli kao Hrvati, ne bi nam bila dosta 2 planeta

"Ekološki otisak", kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti. Svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednog planeta. Kada bi svatko na Zemlji živio život prosječnog stanovnika EU, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta kako bi zadovoljilo svoje potrebe za prirodnim resursima. U usporedbi s Hrvatskom, koja troši resurse 1,86 planeta, stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, a u Srbiji 1,43 planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku, dok Slovenija troši čak 2,64 planeta. Iscrpnije...

Hrvatski studenti o Danskoj: Studiranje je besplatno, a profesori nasmiješeni!

Hrvatskim studentima Danska je jedna od poželjnijih zemalja za studiranje u inozemstvu. Budući da Kraljevina Danska plaća svim studentima iz Europske unije studij, hrvatskim studentima je studiranje na prestižnim fakultetima u Danskoj potpuno besplatno, no troškovi života su vrlo visoki pa je vrlo vjerojatno da će, ako nemaju osiguranu stipendiju, morati uz studij i raditi. "Atmosfera na faksu je jako dobra i ako imate problem, možete pitati bilo kojeg danskog studenta za pomoć i on/ona će pomoći. Isto vrijedi i za profesore, svi su oni voljni pomoći, samo treba pitati, a oni će rado odgovoriti", kaže Andrej Ivankov, student kompjuterskih znanosti. Iscrpnije...

Britanija: Ministar mladoj plavuši slao slike na kojima u pidžami maše penisom

Vladu britanskog premijera Davida Camerona uzdrmao je seks skandal zbog kojega je njegov ministar za civilno društvo Brooks Newmark (56) podnio neopozivu ostavku. Newmark je upao u zamku reportera Sunday Mirrora, koji mu se putem interneta predstavio kao mlada stranačka aktivistica, a s kojim je nakon kraće rasprave o tenisu i politici prešao na razmjenu seksualno eksplicitnih fotografija. Nakon kraće razmjene privatnih poruka, Newmark, inače otac petero djece, poslao je fotografiju sebe odjevenog u pidžamu dok pokazuje spolovilo. Skandal se dogodio točno prije konferencije vladajućih konzervativaca. Iscrpnije...

Je li Bugarska nova Jugoslavija

Proruske pjesme, crvene zastave i portreti Vladimira Putina mogli su se nedavno vidjeti i čuti u Bugarskoj, članici EU-a, koja će 5. listopada izabrati novi saziv parlamenta. Godišnja "rusofilna svečanost" kod jezera Koprinke u središtu zemlje privukla je 7.000 ljudi. Gotovo 40 posto Bugara protivi se sankcijama nametnutim Rusiji zbog krize u Ukrajini, a samo ih 13 posto podržava, po ispitivanju instituta Mediana. "Bugarska je u paradoksalnoj poziciji.Ona je članica NATO-a i EU-a, ali Moskva u potpunosti kontrolira njezine izvore energije", kaže Ognjan Minčev, iz Centra za međunarodne studije. Iscrpnije...

Mimica jedan od bogatijih u Europskoj komisiji

Sva sreća što će primati plaću od 20 tisuća eura mjesečno jer će – sudeći po imovinskim karticama – novu Europsku komisiju činiti siromah do siromaha. Od 27 kandidata za mjesto povjerenika u novoj Komisiji pod vodstvom Jean-Claudea Junckera, više od njih polovice nema ništa – ni dionice, ni ušteđevine, ni nekretnine. U takvoj konstelaciji hrvatski kandidat Neven Mimica čak je jedan od bogatijih. Iscrpnije...

Rasprava u Njemačkoj: Treba li dozvoliti incest?

Njemački etički savjet, grupa nestranačkih i nezavisnih stručnjaka, predložio je ukidanje zabrane incesta, javlja Deutsche Welle. O pitanju incesta očitovali su se u dokumentu od 80 stranica gdje se zalažu za to da dobrovoljni spolni odnos između braće i sestara starijih od 18 godina više ne bude tretiran kao kazneno djelo. Urednica Deutsche Wellea Dagmar Engel smatra kako Njemačka neće mijenjati postojeću odredbu. Iscrpnije...

Europsko tržište novih automobila 12 mjeseci za redom bilježi rast

Europsko tržište novih automobila 12 mjeseci za redom bilježi rast, što je i više nego jasan pokazatelj da su se zemlje europskog okruženja u tom dijelu gospodarstva oporavile, pokazuje analiza Jato Dynamics. U kolovozu je rast europskog tržišta iznosio 2,7 posto, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Ove godine u Europi je prodano ukupno 8,628.789 novih automobila. Iscrpnije...

Afrička unija mora preuzeti svoj ​​dio odgovornosti za smrt imigranata

"Tisuće imigranata,većinom iz Afrike, umrlo je pokušavajući ući u Europu samo u ovoj godini. Afrički migranti nisu samo europski problem. Afrička unija treba pokušati ograničiti ilegalne migracije i učiniti Afriku privlačnijom njenim stanovnicima", piše Guardian. Iscrpnije...

MOL traži kredit od čak milijardu dolara

Mađarska naftna i plinska grupa MOL pregovara s bankama o kreditu u iznosu do milijardu dolara, kazali su izvori u bankarskim krugovima. Grupa je izvorno poslala poziv za dostavljanje prijedloga (RFP) za manji iznos kredita da bi ga nakon pozitivnih početnih odgovora povećali na oko milijardu dolara. MOL je prošli puta tražio kredit na tržištu sredinom prošle godine kada je potpisao ugovor o kreditu u iznosu 545 milijuna dolara preko koordinatora Erste Group i KBC Bank. Iscrpnije...

Štedne žarulje: Tjeraju nas da ih kupujemo, a predstavljaju ozbiljnu opasnost

U Europskoj je uniji već dvije godine na snazi zabrana korištenja žarulja sa žarnom niti. Štedne žarulje, doduše, traju 30 puta dulje i troše 75 posto manje struje, ali istovremeno sadrže štetne tvari poput žive koje itekako mogu biti opasne za zdravlje i okoliš. „Štedne žarulje ispuštaju kancerogene tvari fenol, naftalen i stiren i ne bi smjele biti dugo upaljene, osobito ne blizu nečije glave“, upozoravaju njemački znanstvenici iz berlinskog laboratorija Alab, a izraelsko sveučilište u Haifi naglašava da ove žarulje ometaju proizvodnju hormona melatonina u organizmu i mogu dovesti do raka dojke, migrene i problema s kožom. Iscrpnije...

Googleu prijeti 6 milijardi dolara kazne zbog monopola u EU

Googleov protumonopolski spor s Europskom komisijom mogao bi kompaniju koštati skuplje nego je koštao Microsoft koji je kažnjen sa 2,2 milijarde eura. Ako Google ne ponudi bolje uvjete nagodbe, Europska komisija prijeti kaznom koja će doseći 10% globalne zarade tvrtke ili oko 6 milijardi dolara. Iscrpnije...

'Hrvatske ekonomske slabosti duboko su ukorijenjene'

Hrvatske ekonomske slabosti duboko su ukorijenjene i nisu samo posljedica krize u okruženju, izjavio je povjerenik EK Servaas Deroose na konferenciji o hrvatskom gospodarstvu u EU. Iako je Hrvatska poduzela određene reforme, posebno javnih financijama, Deroose napominje i da su u nizu drugih područja reforme izostale. Stoga preporuča nastavak fiskalne konsolidacije kako bi se spustio deficit na 2,7% BDP-a, oslobađanje potencijala tržišta rada, te unapređenje poslovnog okruženja i konkurentnosti. Iscrpnije...

Pola milijuna eura za četiri mjeseca privremenog (ne)rada u EU

Četvero privremenih članova Europske komisije primit će više od pola milijuna eura za samo četiri mjeseca rada, bonuse i mirovinski plan koji odgovara onom u povjerenika s punim mandatom. Mnogi upozoravaju da je sustav neodrživ i da se mora mijenjati. No EK kaže da atraktivne plaće privlače najtalentiranije ljude. Iscrpnije...

Sjedinjene Države poručile Europskoj Uniji da pokrene gospodarstvo

Američki ministar financija Jack Lew poručio je zemljama eurozone da „pojačaju potražnju“ kako bi smanjile nezaposlenost te izbjegle deflaciju. Na sastanku zemalja grupe G20, Lew je izjavio kako „Europa mora riješiti svoje probleme i izgladiti unutarnje nesuglasice“, a na pravi će gospodarski put krenuti kad počne kombinirati pojačavanje potražnje sa strukturalnim promjenama unutar zajednice. Iscrpnije...

Mali Europljani provode dva sata dnevno ispred televizije

Prema ispitivanju, unatoč konkurenciji interneta, mali Europljani provode dva sata dnevno ispred televizije. U Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji u prvih šest mjeseci ove godine djeca su prosječno gledala televiziju dva sata i šest minuta dnevno, što je devet minuta manje nego 2013. i tri minute manje nego 2009., stoji u studiji koju je objavio Eurodata TV Worldwide. Iscrpnije...

"Po kočenju promjena Hrvatska nalikuje Italiji"

"Po kočenju svake promjene Hrvatska nalikuje Italiji. I Italija (jedina među G7) ima negativni BDP, kao i Hrvatska. Potrebne su drastične promjene, veliki rezovi u državnoj potrošnji i ubrzavanje sudskih procesa kako bi se privukla ulaganja. Razlika između Renzija i hrvatskog premijera je što je talijanski premijer najavio kako će provesti promjene pa makar na sljedećim izborima izgubio. Zoran Milanović nije pokazao takvu odlučnost", piše Silvio Tomašević za Večernji. Iscrpnije...

Slovenija na rasprodaji - ljubljanski aerodrom, najveći telekom...

Slovenija je pod izgovorom krize i sanacije javnog duga krenula u široki privatizacijski proces koji će po prvi put obuhvatiti i važne infrastrukturne resurse. Već su prodani Helios, Aerodroma Ljubljana, Fortuna, Letrika a u prodaju će i najveća telekomunikacijska tvrtka Telekom. Tim procesom će se presudno promijeniti struktura slovenske ekonomije i odnosi moći, piše Bilten. Iscrpnije...

Vlada ne da 300.000 eura: Perkovića će braniti mlade odvjetnice

Ne vidim kako bi Hrvatska mogla platiti troškove sudskog postupka Josipu Perkoviću - u neformalnom razgovoru komentirao visoki izvor iz Vlade za Jutarnji najnoviji razvoj događaja oko predstojećeg suđenja Josipu Perkoviću, nekadašnjem šefu hrvatskog odjela Službe državne sigurnosti. Riječ je otprilike o 300.000 eura, koliko je od Vlade zatražio zagrebački odvjetnik Anto Nobilo, koji zastupa Perkovića. Kako Vlada nije spremna izdvojiti tu svotu, Nobilo je izjavio da su dvojica iskusnih odvjetnika iz Njemačke odustala od zastupanja Perkovića, a umjesto njih po službenoj dužnosti angažirane su dvije mlade odvjetnice. Iscrpnije...

Ruski promatrači osudili škotski referendum

Ruski promatrači koji su prisustvovali referendumu o neovisnosti u Škotskoj izjavili su kako vođenje referenduma "nije zadovoljilo međunarodne standarde".Bilo je teško vidjeti što se događa. Hangar je 100 sa 300 metara. "Tamo su bili stolovi, s glasačkim papirićima na njima, no promatrače nisu puštali blizu. Bilo je nemoguće vidjeti što se točno događa. Nejasno je i otkud su dolazile kutije s glasovima", izjavio je akreditirani promatrač Igor Borisov. Iscrpnije...

Cameron: Ispunit ću sve što sam Škotskoj obećao

"Presretan sam kao i milijuni ljudi jer četiri nacije u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva ostaju zajedno. Srce bi mi se slomilo da je došao kraj Velikoj Britaniji. Vrijeme je da Ujedinjeno Kraljevstvo krene naprijed. Ne smije biti neriješenih pitanja među nama. Engleska, Wales i Sjeverna Irska morali bi moći glasovati o porezu, potrošnji i i socijalnoj skrbi", rekao je britanski premijer David Cameron u prvom obraćanju naciji nakon što su postali jasni rezultati referenduma o neovisnosti i pobjedi unionista. Cameron je rekao da će u potpunosti ispoštovati sve što je obećao Škotskoj tijekom referenduma te najavio rad na novom zakonu kojim bi Škotska dobila dodatne ovlasti oko poreza, potrošnje i socijalne skrbi. Iscrpnije...

Europska unija zabranjuje prodaju alkohola mlađima od – 25 godina

Europska je komisija donijela Akcijski plan o konzumaciji alkohola i ekscesivnom pijenju kod mladih 2014-2016. Konkretno, od država članica traži se da ojačaju regulativu u pogledu prodaje i posluživanja alkoholnih pića mladima, da poreznom politikom i politikom cijena mladima otežaju pristup alkoholu, te da pojačaju kontrolu poštivanja odredbi o zabrani prodaje pića maloljetnicima. EK osim toga državama predlaže da dobnu granicu ispod koje se neće prodavati niti služiti alkoholna pića pomaknu na 25 godina. Iscrpnije...

Njemačka kani proširiti definiciju dječje pornografije

Njemačka kani proširiti definiciju dječje pornografije te predviđa kazne do tri godine zatvora za osobe koje posjeduju ili razmjenjuju fotografije gole djece koje se smatraju pornografskima, stoji u nacrtu novog zakona. "Novi propisi poboljšat će zaštitu žrtava od seksualnih kaznenih djela. Djeca nisu sposobna braniti se od takva nasilja i traumatizirana su", rekao je ministar pravosuđa Heiko Maas predstavljajući prijedlog. Iscrpnije...

Radoš upozorio EU: Hrvata je u Srbiji sve manje zahvaljujući Nikoliću

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš u svom dopisu Europskoj komisiji naglasio je da broj Hrvata u Srbiji kontinuirano pada prije svega zahvaljujući srbijanskoj politici, a kao primjer ove teze naveo je srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića i njegovo nedavno negiranje hrvatstva Bunjevcima, kojima je darovao udžbenike na ćirilici. „Kako će Europska komisija osigurati ostvarivanje prava hrvatske manjine u Srbiji tijekom pregovora EU-a sa Srbijom?“ upitao je Radoš komisiju. Iscrpnije...

Španjolsko upozorenje Škotima: Pogledajte kako je prošla Hrvatska

"Odcjepljenje od Velike Britanije za Škotsku bila bi katastrofa", rekao je španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel García-Margallo koji je upozorio Škote kako članice Europske unije neće pozdraviti odgovor ''da'' na referendumu za neovisnost Škotske, koji će se održati u četvrtak. "Regija se može prijaviti za članstvo u EU, no to je proces koji traje godinama. Španjolskoj je trebalo osam godina, a Hrvatskoj, koja je posljednja pristupila, još više", upozorio je španjolski premijer Mariano Rajoy Iscrpnije...

Borzan: Milijarde eura za spas banaka, a na spasonosnim lijekovima se štedi

Europarlamentarci su nezadvoljni novom raspodjelom resora u Europskoj komisiji, posebice izdvajanjem sektora medicinskih proizvoda i lijekova iz resora povjerenika za zdravstvo i sigurnost hrane, u resor povjerenika za industriju i poduzetništvo. "Smeta me kada se milijarde eura troše na spašavanje banaka, a kada je lijek u pitanju, svi su zabrinuti za troškove", istaknula je Biljana Borzan te rekla kako je prebacivanje lijekova povjereniku za industriju "signal da sigurnost pacijenata gubi primat pred ekonomskom računicom". Iscrpnije...

'Abenomics' i 'Draghinomics' pomažu i Hrvatskoj

Abenomics i Draghinomics, mjere koje su pokrenuli japanski premijer Shinzo Abe i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi kako bi pokrenuli financijski sustav pod utjecajem ekonomske krize, pomažu i Hrvatskoj. Primjerice, prilikom posljednjeg zaduženja ostvarena je iznimno niska cijena zaduživanja, premda imamo visoke fiskalne rizike (izdane 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice s rokom dospijeća za 8 godina, uz prinos od oko 4%). Kada se provodi vrlo ekspanzivna monetarna politika, prinosi su na tržištu vrlo niski, a onda su investitori spremniji ulagati i u rizičnije investicije, objašnjava ekonomist Zdeslav Šantić. Iscrpnije...

Hrvatska o siromašnima brine bolje nego Italija i Mađarska

Fondacija Bertelsmann izradila je indeks socijalne pravde za države EU, u kojemu se uračunava 35 različitih kriterija kojima se određuje u kojoj se državi najbolje brine o najugroženijima. Na prvom mjestu je Švedska, slijede je Finska, Danska i Nizozemska, dok je Hrvatska na 22. mjestu, ispred Italije i Mađarske, piše T-portal. Iscrpnije...

Bruxelles naredio akciju sprečavanja padova na radnom mjestu

Odbor viših inspektora rada EU pokrenuo je akciju 'Prevencija padova i sigurno održavanje reda i čistoće radnog mjesta', s ciljem sprječavanja sklizanja i spoticanja na poslu. Kampanja se provodi ove i iduće godine, a sprema se i interaktivni obrazovni software, promidžbeni poster, prigodni kalendar za 2015., kao i animirani spot. Iscrpnije...

Škotsko: Skoro svi se registrirali za glasanje na referendumu

Škotska ima ukupno 5,3 milijuna stanovnika, te otprilike 4,4 milijuna građana starijih od 16 godina i samim time u mogućnosti dati svoj glas na predstojećem referendumu. Točno 4.285.323 ljudi registriralo se za sudjelovanje na referendumu, a ako ovoliko registriranih birača izađe na referendum bit će to vrlo blizu stopostotnoj izlaznosti, prenosi USA Today. Prema zadnjim anketama, pobornici nastavka unije s Engleskom su u laganom vodstvu s 53 posto glasova "za" naspram 47 posto glasača koji žele nezavisnu Škotsku. Iscrpnije...

Mimica će za posao povjerenika dobiti - 1,7 milijuna eura

Osnovna plaća Nevena Mimice, budućeg povjerenika Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj, bit će oko 20.000 eura. Između ostalog, ima i neoporezivi doplatak za stanovanje od 3.000 eura mjesečno, te za troškove reprezentacije 607 eura, a tu su i vozač i troškovi putovanja. Sve u svemu, Mimica će nakon novog mandata biti bogatiji najmanje za 1,7 milijuna eura bruto. Iscrpnije...

Potaknuti primjerom Škota, Katalonci traže pravo na izjašnjavanje o nezavisnosti

Stotine tisuća Katalonaca sprema se izaći na ulice Barcelone kako bi zatražili pravo na izjašnjavanje o odcjepljenju od Španjolske, a nade Katalonaca u borbi za nezavisnost dodatno su porasle zbog predstojećeg referenduma o nezavisnosti Škotske. Katalonska regionalna vlada pozvala je 9. studenoga na referendum o odcjepljenju, no službeni Madrid tvrdi da je to izjašnjavanje protuzakonito. Iscrpnije...

EU uvodi oštre sankcije Rusiji, Moskva spremna odgovoriti

Svih 28 zemalja članice EU postigle su dogovor o uvođenju oštrijih ekonomskih sankcija Rusiji, koje bi na snagu trebale stupiti sutra. Ruski odgovor na zapadne sankcije mogao bi uključivati ograničenja na uvoz rabljenih automobila i druge potrošačke robe, no Moskva se nada da će "na Zapadu prevladati razum", rekao je jedan dužnosnik Kremlja. Iscrpnije...

Bruxelles ulaže 11 milijardi eura u ceste i željeznicu

11,9 milijardi eura Europska će komisija uložiti u poboljšanje prometne infrastrukture u EU. Većina ide u devet prometnih koridora koji će povezati 94 glavne europske luke željeznicom i cestovnim prometnicama te u 38 ključnih zračnih luka željezničkom vezom s velikim gradovima. 15.000 km željeznica bit će modernizirano za velike brzine, dok će 35 prekograničnih projekata smanjiti "uska grla"... Iscrpnije...