Kategorija: EU

EU će dijeliti vaučere općinama i gradovima da uvedu besplatni Wi-Fi

Do ljeta 2017. trebala bi zaživjeti inicijativa WiFi4EU, u kojoj EU nudi tijelima lokalne vlasti mogućnost da građanima ponude besplatan pristup Wi-Fi mrežama. Dijelit će se vaučeri kojima će moći kupovati i instalirati vrhunsku opemu za lokalne točke pristupa WI-FI mreži. Ostale troškove tih hotspotova snosit će lokalne vlasti. Iscrpnije...

Natječaj EU: Po 50.000 eura mladim poljoprivrednicima

21. prosinca otvara se natječaj „Potpora mladim poljoprivrednicima“ kojim će se dijeliti 50.000 eura po projektu, 100% bespovratno, od čega 85% daje EU, ostalo RH. Korisnici su mladi poljoprivrednici (od 18 od 40 godina), a novac može ići za kupnju životinja, bilja, sjemena i sadnica, gradnju i opremanje objekata, kupnju i zakup zemljišta, kupnju mehanizacije i strojeva, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada itd. Ovdje cijeli pravilnik, ovdje popis prijašnjih korisnika ovog programa (njih 260 dobilo 100 milijuna kuna) Iscrpnije...

Novosti: Bruxellesova rezolucija o Rusiji - objava hladnog rata

Europski parlament izglasao je prošlog tjedna militaristički intoniranu rezoluciju o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane, koju je sponzorirala poljska konzervativka Anna Fotyga i gurao neformalni antiruski blok, a koja tretira Rusiju i Islamsku državu kao istovjetne pojave. Rijetko ratoboran dokument koji su mnogi njegovi zastupnici doživjeli kao otvorenu objavu hladnog rata Ruskoj Federaciji, pišu Novosti i dodaju da Bruxelles na rusku propagandu odgovara istim sredstvima. Ovdje rezolucija. Iscrpnije...

Renzi daje ostavku: Talijani masovno odbacili premijerove ustavne promjene

Talijanski premijer Matteo Renzi izgubio je na jučerašnjem referendumu o ustavnim promjenama - prema izlaznim anketama protiv ustavnih promjena glasovalo je između 54 i 58 posto glasača, a za reforme je glasovalo između 42 i 46 posto birača. Reformama se ukidalo paritetni dvodomni sustav, gdje su i Senat i Zastupnički dom trebali izglasovati identičan zakon. Sve stranke su bile za ukidanje Senata, ali su pozvale na glasovanje protiv samo zato da sruše Renzija. Ako i službeni podaci potvrde prognozu izlaznih anketa, Renzi će podnijeti ostavku ne samo na premijerski položaj, već i na čelništvo Demokratske stranke. Iscrpnije...

Kandidat Zelenih Van der Bellen novi predsjednik Austrije

Kandidat krajnje desne Slobodarske stranke Norbert Hofer priznao je poraz na predsjedničkim izborima u Austriji, javlja BBC. Vijest je objavio menadžer kampanje, što znači da je novi austrijski predsjednik kandidat Zelene stranke Alexander Van der Bellen. Iako je uloga austrijskog predsjednika uglavnom ceremonijalna, ovi su izbori bili vrlo važni iz simboličnih razloga, budući da su se mnogi bojali da će na valu populizma na tu funkciju prvi put nakon 1945. doći kandidat rigidne desnice. Austrijska dražvna televizija ÖRF javlja da je der Bellen osvojio 53,6 posto, a Hofer 46,4 posto. Iscrpnije...

Dogovor Bruxellesa i Berlina: Njemačka počinje naplaćivati korištenje autocesta

Njemačka će početi naplaćivati korištenje svojih autocesta, dogovorili su se njemački ministar prometa Alexander Dobrindt i europska povjerenica za promet Violeta Bulc. One najkraće, desetodnevne vinjete koštat će između 2,5 i 20 eura, ovisno o snazi motora i količini ispušnih plinova, dvomjesečna između 16 i 30 eura, a godišnja 130 eura. Uvođenje vinjeta ne očekuje se prije kraja iduće godine. To je za strance, Nijemcima će povrat novca od vinjeta kroz porez biti vezan uz ekološki otisak auta. Iscrpnije...

Butkovićevu odluku o zabrani Ubera riješit će Europski sud

Ministar prometa Oleg Butković tvrdi da Uber nezakonito prevozi ljude te prijeti kaznama i oduzimanjem vozila, što taksi udruge podržavaju. No čini se da će i hrvatske i europske dvojbe o legalnosti Ubera riješiti Europski sud pravde sa sjedištem u Luxembourgu, koji će u utorak saslušati predstavnike španjolskih taksista i zastupnike Ubera. Uber danas radi u 300 gradova na šest kontinenata, piše NYT, čiji komentator očekuje da će sud dati za pravo Uberu, kompaniji koja je postala jedan od najuspješnijih svjetskih start-upova, vrijedan oko 68 milijardi dolara. No i dalje nije jasno što je Uber. Jesu li oni taksisti koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili samo digitalna platforma koja omogućuje lakši prijevoz putnika. Iscrpnije...

"Početak kraja Europe?" - referendum u Italiji, izbori u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj

"Drugi krug austrijskih predsjedničkih izbora i talijanski referendum o ustavnim reformama već u ovu nedjelju bit će prvi veliki test otpornosti Europe pred populističkim i nacionalističkim izazovom nakon šokantnog lipanjskog Brexita, a potom i zapanjujućeg trijumfa Donalda Trumpa u Americi. Austrijskim izborima i talijanskim referendumom započinje velika izborna godina u Europi, jer će se u sljedećih 12 mjeseci održati važni izbori u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Kako Njemačka i Francuska čine osovinu na kojoj počiva europska integracija, tako i o ishodu njihovih izbora ovisi i budućnost integracije, o čemu svjedoči snažan uspon euroskeptičnih populista u obje zemlje", piše Novi LIst. Iscrpnije...

IKEA zaposlenicima uplaćuje 108 milijuna eura u mirovinski fond

U znak zahvalnosti za doprinos i vjernost zaposlenika u tvrtki IKEA, ali i drugima u sklopu IKEA Grupe koji svakodnevno doprinose ostvarenju poslovnih ciljeva, IKEA će uplatiti dodatnih 108 milijuna eura u poseban mirovinski fond za zaposlenike. Riječ je o jedinstvenom programu vjernosti Tack!, u sklopu kojeg se zaposlenicima IKEA Grupe na godišnjoj razini uplaćuje dodatak za buduću mirovinu. IKEA će tako ove godine zaposlenicima u Hrvatskoj dodatno uplatiti 3.087,00 kuna za njihove buduće mirovine. Iscrpnije...

Izglasan proračun EU-a za 2017. - 500 milijuna eura za zapošljavanje mladih

Europski parlament izglasao je u Bruxellesu proračun EU-a za sljedeću godinu - iznosi 157,86 milijardi eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 134,49 u odobrenim sredstvima za plaćanje. Inicijativa za zapošljavanje mladih dobila je dodatnih 500 milijuna eura, dodatnih 200 milijuna eura namijenjeno je za programe rasta i zapošljavanja, a za fondove namijenjene migracijama osigurano je 728 milijuna eura. Iscrpnije...

Svaki peti Hrvat misli da je u redu silovati pijanu ženu

Čak 37% hrvatskih građana smatra kako je silovanje žene ponekad moguće opravdati: ako žena nosi "provokativnu odjeću" (16%), ako je pod utjecajem alkohola ili droge (19%), ako je žena prije tog čina "flertovala" sa silovateljem (15%), ako silovana osoba nije jasno rekla 'ne' ili se nije fizički branila od napada (9%), ako je žena imala više seksualnih partnera prije silovanja (6%), ako se noću sama šetala ulicom (4%) ili ako je svojevoljno ušla u dom silovatelja nakon izlaska s njim ili tuluma (11%), pokazuje istraživanje Eurobarometra povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Takvi su rezultati karakterističniji za istok EU-a, dok su Šveđani najosvješteniji. Iscrpnije...

Srednje klase 2% manje nego 2004., najveći pad u Njemačkoj i Grčkoj

Od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto, a i u sljedećim godinama trend je nastavljen. Gubitak srednjeg sloja još je dublji u Njemačkoj i Grčkoj. Uzroci smanjenja pripadnika srednjeg sloja su gospodarska kriza, smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, migracija radnika, sve više loše plaćenih poslova. Jezgrom srednjeg sloja smatraju se oni koji imaju prihode između 80 i 120 posto medijana dohotka, a njoj pripada između 23 i 40 posto kućanstava u EU-u. Ona je najstabilnija u Danskoj i Švedskoj (s udjelima od 40, odnosno 39 posto), a najniža je u Latviji (23 posto) i Litvi (24 posto). Iscrpnije...

Hrvatska ozračuje hranu, ali ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu na tržištu!

Sve više država u svijetu, uključujući 11 europskih, pa tako i Hrvatsku, koristi metodu ozračivanja hrane radijacijom kako bi se u njoj uništilo patogene organizme, ali i smanjio gubitak hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja. Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice. Kako stoji u izvješću Europske komisije o hrani i sastojcima hrane podvrgnutima ionizirajućem zračenju u 2015. godini, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja i sama ozračuje hranu, no ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu takve hrane na tržištu, piše Novi list. Iscrpnije...

Hrvatskoj porezi od 2014. rastu najbrže od svih članica EU

Od svih članica EU, hrvatske su javne financije najovisnije o PDV-u, pokazuje istraživanje o porezima koje su proveli eurostatističari. Ukupni prihodi od PDV-a u 2015. su godini dosezali čak 13 posto BDP-a. To je gotovo dvostruko više od Unijina prosjeka od sedam posto. Veliku ovisnost hrvatske državne blagajne o ubiranju prihoda od PDV-a stručnjaci objašnjavaju visokom općom stopom tog poreza od 25 posto te velikim značajem osobne potrošnje u hrvatskom BDP-a. Inače, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj lani je dosezalo 37,6 posto BDP-a, što je manje od Unijina prosjeka od 40 posto BDP-a. Uz to, Hrvatska pripada među članice EU u kojima je porezno opterećenje u odnosu na 2014. najviše poraslo. Iscrpnije...

EU konačno regulirala uvoz zlata iz Afrike

Često se govori o "krvavim dijamantima", no isto tako "krvavi" mogu biti i zlato i druge sirovine (koltran, kositar, volfram) iz Afrike. Njih prodaju razne naoružane skupine kojima nijedan zločin nije stran. EU su trebale godine, no konačno su donijeli zakon koji regulira uvoz dragocjenih sirovina iz kriznih područja. Iscrpnije...

Francois Hollande optužen da je odao vojnu tajnu

Francusko pravosuđe otvorilo je istragu o optužbama oporbene desnice koja sve žešće napada predsjednika Francoisa Hollandea kako se približavaju predsjednički izbori iduće godine. Objava potkraj kolovoza u Le Mondu dokumenta s oznakom vojne tajne o planu za zračne napade na sirijski režim potaknula je francusko pravosuđe da otvori istragu. Autori članka, Fabrice Lhomme i Gerard Davet skrivaju identitet svojih izvora, kojih je tvrde bilo više. No svi pogledi upereni su prema Hollandeu, koji se s njima susreo više puta i među ostalim im povjerio da je donio odluku da se ubije najmanje četvoricu terorista. Iscrpnije...

Zbog stava Europskog suda mogle bi pasti hrvatske presude

Europski sud za ljudska prava donio je dvije presude koje su izazvale veliku zabrinutost u redovima sudaca, tužitelja, pa i kriminalističke policije: Strasbourg smatra kako hrvatski suci istrage olako odobravaju prisluškivanja, zbog čega bi mogle pasti brojne sudske odluke, što ovisi o tome jesu li prisluškivanjem pribavljeni dokazi koji su ključni za osudu ili je kriminal dokazan i drugim dokazima poput dokumenata i iskaza svjedoka. Tajne snimke razgovora koristile su se u optužnicama protiv primjerice Milana Bandića, Slobodana Ljubičića i Petra Pripuza. Iscrpnije...

Hrvat godišnje pojede devet kilograma ribe, prosjek u EU 20

Hrvatska proizvodnja ribe u laganom je porastu i sada se proizvodi 17 tisuća tona, od čega se čak 70% izvozi, najviše u Italiju. Proizvodi se i 4800 tona slatkovodne ribe, no to je tek trećina predratnih kapaciteta. A izvoziti bismo mogli i sve, zbog velikih potreba tržišta EU-a, gdje se proizvodi tek 35% za vlastite potrebe, dok se ostatak uvozi iz trećih zemalja. Prosječan građanin EU-a pojede 20 kilograma ribe godišnje, a Hrvat samo 9 kilograma, što bi se moglo povećati smanjenjem PDV-a na svježu ribu te uvođenjem u prehranu u vrtićima i školama. Iscrpnije...

Europljani dulje žive, ali su zbog toga i sve bolesniji

Životni vijek Europljana sve je dulji - današnja djeca trebala bi u prosjeku živjeti 80,9 godina, pokazuje izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravstvenom stanju država članica EU-a, nečlanica i pristupnica. Hrvatski je pak očekivani prosjek nešto niži - 77,9 godina, a zbog povećanje konzumacije alkohola i duhana češće umiremo od srčanih bolesti i raka od europskog prosjeka. Europsko stanovništvo općenito je sve starije, što stvara pritisak na zdravstvene sustave, gdje je Hrvatska u minusu po pitanju medicinskih radnika i opreme naspram prosjeka EU-a. Iscrpnije...

Lufthansa otkazala 137 letova u subotu, štrajk postaje neograničen

Njemačka zrakoplovna tvrtka Lufthansa u petak je, četvrti dan štrajka, otkazala 137 letova planiranih za subotu, uključujući 88 međunarodnih letova i najavila da će štrajk u organizaciji pilotskog sindikata biti neograničen. Otkazivanje letova u subotu će pogoditi 30.000 putnika, objavila je zrakoplovna tvrtka. Ukupno je u tri dana otkazano 2755 letova. Glasnogovornik sindikata Vereinigung Cockpit (VC) rekao je da su dionice tvrtke pale za više od 1 posto. U središtu spora između sindikata i uprave su plaće za koje Lufthansa tvrdi da su "bolje od onih u konkurentskim tvrtkama". Iscrpnije...

Erdogan prijeti: Zamrznete li pregovore granice će se otvoriti

"Kad se 50.000 migranata okupilo na graničnom prijelazu Kapikule (na tursko-bugarskoj granici), zvali ste upomoć. Počeli ste se pitati: Što ćemo ako Turska otvori svoje granice? Dobro me poslušajte. Ako učinite još korak, te će se granice otvoriti, utuvite si to u glavu", poručio je turski premijer Erdogan nakon što je Europski parlament izglasao zamrzavanje pregovora o prijamu Turske u EU. Iscrpnije...

Prvi let najvećeg europskog dvomotornog putničkog zrakoplova

Najveći europski dvomotorni putnički zrakoplov, Airbus A350-1000, poletio je prvi put u četvrtak i pokušat će potući konkurenciju - popularni Boeing 777. Širokotrupni zrakoplov izrađen je uglavnom od karbonskih kompozitnih materijala, a sedam metara je duži i može prevoziti 40 putnika više od dosadašnjih modela A350, odnosno 366 sjedala. Na svoj trosatni prvi let krenuo je u 10.40 sati po srednjoeuropskom vremenu a ispratio ga je dio čelnika zrakoplovne tvrtke koja je razvila 356 milijuna dolara vrijedan avion. Iscrpnije...

Kriminalci napadaju bankomate diljem Europe, domogli se milijuna

Cyber kriminalci napali su bankomate u više od 10 europskih zemalja. Zarazili su ih virusom pomoći kojeg iz uređaja mogu izvući sav novac, tvrdi ruska sigurnosna kompanija. Znaju da banke brzo otkriju napade pa napadaju više bankomata u isto vrijeme kako bi se domogli što veće količine novca. Napadnuti bankomati nalaze se u Armeniji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Estoniji, Gruziji, Kirgistanu, Moldovi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Maleziji. Kriminalci koriste nove metode koje uključuju napade na bankovne mreže. Pritom ne dobivaju pristup samo bankomatima već i sustavu elektroničkog plaćanja s kojim su povezani i računi korisnika. Iscrpnije...

Njemački SPD prodaje nastupe svojih ministara za 3.000 eura

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) preko svoje agencije nudi susrete i razgovore sa socijaldemokratskim ministrima u saveznoj vladi po cijeni od 3 do 7 tisuća eura po terminu. Dosad su se klijenti koristili uslugama ministara pravosuđa Heika Maasa, rada Andree Nahles, okoliša Barbare Henricks kao i predsjednika zastupničkog kluba Thomasa Oppermanna i glavne tajnice stranke Katarine Barley. Pravni stručnjaci ovakve oblike zarade smatraju ilegalnim financiranjem političkih stranaka, a i da političari ostavljaju dojam da su na prodaju. Iscrpnije...

Borzan: U EU se godišnje baci hrane u vrijednosti 143 milijarde eura

"Apsurdno je i nedopustivo da - kada svakom četvrtom Europljaninu, dakle 125 milijuna ljudi, prijeti siromaštvo - godišnje u EU na smeću završi 89 milijuna tona neprodane hrane. Računa se kako godišnja šteta iznosi 143 milijarde eura, od čega na domaćinstva otpada 98 milijardi eura. Po stanovniku EU to iznosi oko 200 eura godišnje", izjavila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na konferenciji o ovoj temi. Procjena je kako se u Hrvatskoj godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane. Iscrpnije...

Poziv za dodjelu 152 milijuna kuna za energetsku obnovu vrtića i škola

Ministarstvo fondova EU danas je uputilo poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu vrtića i škola, za što je osigurano 152 milijuna kuna. Za pripremu dokumentacije sufinancirat će do 97% iznosa, a za samu provedbu projekta do 92% ukupnog iznosa. Najniži iznos koji se može tražiti je 80 tisuća kuna, najviši 10 milijuna kuna. Iscrpnije...

Hyperloop - vožnja od Helsinkija do Stockholma 1.200 km/h

Finci razmišljaju o povezivanju Helsinkija i švedske prijestolnice Stockholma možda i najbržim transportnim sustavom budućnosti - Hyperloopom, tvrtke Hyperloop One. To bi putovanje između ta dva grada svelo na svega 28 minuta, brzinom od 1200 kilometara na sat. Uobičajen način putovanja između Helsinkija i Stockholma je, ili brodom, ili avionom, dok bi ovo bilo neka vrsta kapsule. Hyperloop Fince ne bi koštao malo, jer bi se morao prokopati tunel ispod Baltičkog mora, a očekivana cijena je negdje oko 20 milijardi dolara. Iscrpnije...

Postroženi uvjeti za ulazak u EU i za one koji ne trebaju vize

Europska komisija i službeno je predložila uspostavu europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), što će i od stanovnika država kojima ne treba viza za Šengensku zonu zahtjevati prijavu prije puta. Primjerice, putnik iz SAD-a ili Kanade morat će se prijaviti putem interneta na jednostavnom obrascu, a ako ga ne traži Interpol ili Europol, automatski će dobiti odobrenje za put. Iscrpnije...

Hrvatska za vinogradarstvo povukla samo 47 od 270 milijuna kuna

U tri godine Hrvatskoj se iz tkz. vinske omotnice Europske unije (novci za vinogradarstvo i vinarstvo) nudilo 270 milijuna kuna, a povukla je samo 18 posto, 47 milijuna kuna, zbog zahtjevne papirologije, prekratkih rokova natječaja, ali i neznanja. Kriva je i porezna politika koja je vinare odvraćala od novih ulaganja jer se do 1.11.2015. na sav novac iz EU fondova moralo plaćati visok porez državi (sad više ne). Najmanje se povuklo tamo gdje je omotnica bila najdeblja - za obnovu vinograda i to zbog netočne informacije o zabrani sadnje nakon ulaska u Uniju, zbog koje su mnogi od ove mjere odustali, javlja HRT. Iscrpnije...

Eurobarometar: 46 posto anketiranih Hrvata smatra da je članstvo u EU dobra stvar

"53 posto Europljanja vjeruje da članstvo u EU djeluje dobro na njihovu zemlju, prema zadnjem Eurobarometrovom istraživanju "Parlametar", čije je rezultate objavio Europski parlament. Postotak anketiranih koji vjeruju da je članstvo u EU dobra stvar za njihovu zemlju varira, od 74 posto u Republici Irskoj do samo 31 posto u Grčkoj. Istraživanje pokazuje da je taj indikator potpore EU ostao otprilike stabilan od 2009., kada je također iznosio 53 posto. Taj postotak nešto je niži u Hrvatskoj i iznosi 46 posto. Iscrpnije...

Hrvatska ukorena zbog nepoštivanja europskog prava u tri slučaja

Europska komisija uputila je Hrvatskoj dva obrazložena mišljenja zbog nepoštivanja europskog prava u području gospodarenja otpadom i u pitanju hipotekarnih kredita, te je prijavila Europskom sudu jer nije ratificirala pristupanje EU-a Međunarodoj konvenciji Eurocontrola. Eurocontrol je međuvladina organizacija više od 40 država zadužena za sigurnost zračne plovidbe. Pristupanje EU-a Eurocontrolu moguće je tek kada sve države članice ratificiraju Protokol. Iscrpnije...

Hrvatska iz EU povukla 5 milijuna eura za film

Zaključno s početkom studenog ove godine hrvatski korisnici europskog potprograma MEDIA za sufinanciranje filma su do 2008. povukli ukupno više od pet milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjenih akterima vezanima uz audiovizualnu industriju. Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj kaže da smisao ovog programa nije povući sredstva iz fondova nego iskoristiti platformu "koja služi europskim talentima da prijeđu svoje granice, stvaraju filmove kakve žele, s onima s kojima žele i da ih prikazuju gdje žele". Iscrpnije...

Jesu li stvari u našim dućanima doista lošije nego na Zapadu

Budući da građani smatraju kako su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a, europarlamentarka Biljana Borzan objavila je da će inženjeri Hrvatske agencije za hranu laboratorijski analizirati 27 proizvoda kako bi pronašli dokaze za to uvjerenje. Slično je nedavno napravila Češka te dokazala da njihovi građani dobivaju lošiju robu, a Telegram je proveo malo istraživanje na svoju ruku. U međuvremenu se pak o slučaju salmonele u piletini oglasio Lidl, a HUP poziva na bolju kontrolu uvozne hrane, dok ministar Tolušić poručuje: Kupujmo Hrvatsko. Iscrpnije...

Rekordna tužba: Kupci kamiona tražit će od proizvođača 100 milijardi eura

Skupina kupaca kamiona sprema tužbu protiv pet najvećih europskih proizvođača kamiona zbog kartelskog udruživanja, a od kojih će tražiti obeštećenje od rekordnih 100 milijardi eura. Pravno uporište tužiteljima će biti nova EU direktiva kojom se pruža mogućnost žrtvama tržišnog natjecanja da tuže za naknadu štete. Ova direktiva u Hrvatskoj je u fazi prenošenja u zakon. Iscrpnije...

Svi u EU radit će dulje, Šveđani u prosjeku 41 godinu, Hrvati 33

Radni vijek građana EU se, kao i životni vijek, povećava. Očekivano trajanje radnog vijeka danas u prosjeku iznosi 35,4 godine ili gotovo dvije godine (1,9) više nego prije deset godina. U Hrvatskoj je to povećanje upola manje, sa 31,4 godine u deset je godina očekivani radni vijek povećan na 32,6 godina. Usporedbe radi, očekivani radni vijek Šveđana bio je 38,9 godina, a sada je povećan na čak 41,2 godine. Iscrpnije...

Žene čine većinu zaposlenih u medijima, ali i dalje su plaćene manje

Iako novinarke u Hrvatskoj čine većinu zaposlenih u medijskoj industriji, one nisu zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama i dobivaju 87% plaće svojih muških kolega na istim pozicijama, pokazala je studija Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) o položaju žena u medijima u 28 zemalja članica EU-a. U Hrvatskoj novinarska profesija prolazi kroz proces feminizacije, no u njoj se i dalje nalazi efekt staklenog stropa i hijerarhijske segregacije, a takvo je stanje i u ostatku EU-a, uz neke razlike. Iscrpnije...

Pala estonska vlada

Estonska koalicijska vlada koju čine tri stranke pala je u sinoć nakon što su socijaldemokrati i konzervativci zatražili odlazak premijera Taavija Roivasa iz Reformske stranke. Koalicija je bila na vlasti od travnja 2015., a stranke SDE i IRL sada službeno počinju nove koalicijske pregovore s oporbenom proruskom Strankom centra. No pad vlade ne bi trebao donijeti veće promjene u vanjskoj politici Estonije, članice NATO-a, EU-a i eurozone, ocjenjuje analitičar Ahto Lobjakas. Iscrpnije...

Plenković o kineskim investicijama: Ograničeni smo Europskom unijom

Ministrica Dalić jučer je u Rigi s kineskim premijerom potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova za koji premijer Plenković kaže da je "dobar i kvalitetan okvir za moguća ulaganja Kine u Hrvatsku, u infrastrukturu i u promet". Odmah u sljedećim rečenicama Plenković kaže da je "naravno naš okvir zadan suradnjom između EU-a i Kine". Bivši ministar Hajdaš-Dončić kaže da "nikad ne smijemo dozvoliti da, poput Srbije, damo garanciju, uzmemo 70% repromaterijala iz Kine i da nam kineski inženjeri projektiraju pruge ili autoceste". Srbija jučer s Kinom potpisala ugovore vrijedne 700 milijuna dolara (vijest niže). Iscrpnije...

Zaštita izvornih jela: Slovenci žele zlevanku za sebe, Međimurci ne daju

Zlevanka je novo jelo koje Slovenci žele zaštititi kao izvorno jelo u skladu s europskim propisima. Ova fina hrana od kukuruzne krupice, brašna, jaja i šećera pravi se i u Međimurju gdje tvrde da je zlevanka vezana uz ovaj kraj. Dosad je Hrvatska sa Slovenijom i njihovom zaštitom izvornih jela na europskoj razini imala sporove oko kranjske kobasice, terana i varaždinskog zelja. Iscrpnije...

Kriminal u Njemačkoj porastao 31 posto

Policijski podaci potpuno su demantirali tvrdnje kanceralke Merkel, kojih se tvrdoglavo držala cijelo vrijeme migrantskog vala, kako je riječ o visokoobrazovanim ljudima iz Sirije, Afganistana, Iraka, koji su bezopasni i samo traže bolje mjesto za život. Policija je objavila kako je ukupna stopa kriminala u Njemačkoj porasla 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je svakako vrlo upozoravajući podatak i za to je okrivila pogrešnu migrantsku politiku. Iscrpnije...

Collins Dictionary: Brexit je riječ godine

Odlukom Collins Dictionaryja "Brexit" je službeno postao riječ godine. Termin je postao popularan zbog britanskog referenduma o napuštanju EU. Definirana kao "povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije", prvi puta ju je Collins zabilježio 2013. godine. No riječ se ekspresno proširila tek 2016. godine, uoči referenduma. Brexit je najveći politički doprinos engleskom jeziku u posljednjih 40 godina, otkad je slučaj Watergate dao komentatorima i komičarima priliku da sufiks -gate koriste u opisivanju skandala ili događaja. Ostale riječi na ovogodišnjem popisu su termini "Trumpism" i "dude food", koji označava "brzu hranu koju osobito vole muškarci". Iscrpnije...

"Projekt Slavonija": Do 2020. 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a

"Projekt Slavonija najavljen je u kampanji, a kao ministrica ću unutar Operativnog programa konkurentnost-kohezija i u dogovoru s kolegama iz Operativnog programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala injektirati 2,5 milijarde eura kroz natječaje EU-a do 2020. godine u pet slavonskih županija u projekte svih sektora", rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac. Taj projekt nazvala je "Projekt Slavonija, Baranja i zapadni Srijem" te podsjetila na "Pravilo +3" kojim se svi ti projekti moraju ugovoriti do 2023. godine. Iscrpnije...

Europski sud donio presudu protiv PBZ-a

Sud Europske unije u Luxembourgu donio je rješenje na upit Prekršajnog suda u Bjelovaru prema kojem nije prekršeno pravo EU-a u slučaju kada država članica donese prijelaznu mjeru koja predviđa da se ona može primjenjivati i na ugovore o kreditu koji su potpisani prije stupanja na snagu te mjere. Renata Horžić i Siniša Pušić su 2005. i 2006. s Privrednom bankom Zagreb zaključili ugovor o stambenom kreditu u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u visini od 4,03 posto odnosno 4,25 posto. Nakon toga kamatna stopa više je puta povećavana te je dosegnula 5.95 odnosno 6,00 posto. Tužitelji su podnijeli optužne prijedloge navodeći da je PBZ prekršila Zakon o potrošačkom kreditiranja, a oni su se pozvali na to da taj zakon nije sukladan s Direktivom 2008/48. Iscrpnije...

Britanija: Presuda Uberu otvara pitanje samozapošljavanja

Vozači Ubera nisu 'samozaposleni' i trebala bi im biti isplaćena minimalna plaća, presudio je britanski sud za radno pravo. Guardian piše kako se radi o povijesnoj presudi koja će ostaviti traga na desetine tisuća zaposlenih. Pojedina istraživanja ukazuju da bi u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo biti i do 460.000 lažno samozaposlenih. U Uberu pak tvrde kako su tehnološka, a ne prijevoznička tvrtka, te naglašavaju kako njihovi suradnici sami biraju gdje će raditi. Suci radnog suda su osudili Uberovu bizarnu argumentaciju, u presudi su čak naveli kako 'izvrću jezik i izmišljaju novu terminologiju'. Iscrpnije...

Britanija: Parlament će morati glasati o Brexitu

Britanski parlament morat će glasovati o tome može li Ujedinjeno Kraljevstvo započeti proces izlaska iz Europske unije, odlučio je Visoki sud. To znači da vlada ne može samovoljno aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora, koji definira uvjete izlaska neke članice iz EU. Theresa May, bitanska premijerka, tvrdila je da izjašnjavanje zastupnika u parlamentu nije potrebno, no sud je ipak odlučio drukčije. Očekuje se da će se vlada žaliti na ovu odluku. May je ranije najavila da će njena vlada do kraja ožujka 2017. obavijestiti EU o pokretanju postupka izlaska. Iscrpnije...

5 razloga zašto je Hrvatska izgubila Europu kada je Europa dobila Hrvatsku

"Treba stalno ponavljati da smo formalno-politički ušli u EU, ali smo mentalno i politički daleko od njene liberalne demokracije i uređenog tržišnog gospodarstva. Hrvatska mora ponovo pronaći Europu kao motiv. I to ne ovu metalnu Istočnu Europu, nego onu slobodnu i potentnu srednju i sjevernu Europu koja omogućuje ljudski napredak i izražavanje", piše Velimir Šonje koji nabraja 5 razloga zašto je Hrvatska izgubila Europu kada je Europa dobila Hrvatsku. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Njemačkoj na rekordno niskoj razini

Broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu se smanjio više nego što se očekivalo, pri čemu se stopa nezaposlenosti spustila na nove rekordno niske razine od 1990. godine. Sezonski prilagođen broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu je smanjen za 13 tisuća, na 2,662 milijuna, pokazalo je u srijedu izvješće savezne agencije za rad (BAA). Istodobno, broj slobodnih mjesta u najvećem europskom gospodarstvu u istom je razdoblju dosegnuo rekordnih 691.000, pokazuju najnoviji podaci, sugerirajući da kompanije sve više muku muče s pronalaženjem novih zaposlenika na tržištu rada. Iscrpnije...

Tlo u Italiji pomaknulo se zbog potresa 70 centimetara

Potres magnitude 6,5 stupnjeva koji je u nedjelju pogodio Italiju pomaknuo je tlo, objavili su talijanski znanstvenici. Satelitske snimke pokazale su da je potres promijenio krajolik površine preko 130 četvornih kilometara. Tlo se najviše pomaknulo u regiji Castelluccija, blizu gradića Norcije koje se nalazi samo šest kilometara od epicentra - za čak 70 centimetara. Iscrpnije...

Zagrepčanka u Münchenu: Ljudi s Balkana se bolje slažu izvan granica

"Ja sam u Zagrebu imala dobro plaćen posao, imala sam društvo, ali sam jednostavno htjela nešto novo. Jednostavno poželiš provjeriti sve te priče ljudi koji su otišli van i pričaju kako im je dobro. Ljudi s područja bivše Jugoslavije se ovdje drugačije odnose jedan prema drugom. Tu je sve kao 'Ma gdje si? Što ima?‘, a na Balkanu bi se potukli. Izgleda da te podjele nestanu kad se prijeđe granica" opisuje zagrepčanka Ivana za Deutsche Welle svoj dojam o Münchenu, omiljenom njemačkom gradu hrvatskih emigranata. Iscrpnije...

Kako uštedjeti pola milijuna kuna do 40. godine života?

BBC donosi neke trikove koji bi trebali pomoći u uštedi 60.000 tisuća funti (otprilike pola milijuna kuna) do 40. gdine. Prvi savjet: prestati trošiti novac na nepotrebne stvari - onih 10 kuna za kavu u kafiću bolje je spremiti sa strane, a kad se novac nakupi može ga se uložiti u dionice ili fondove. Pametno je planirati plaćanje računa i uvijek prvo plaćati one najskuplje. Kod odlaska u nabavku svakodnevnih namirnica dobro je pogledati gdje su traženi proizvodi najjeftiniji. Iscrpnije...

EU i Kanada potpisuju sporazum CETA

Nakon sedam godina pregovora Kanada i Europska unija danas će u Bruxellesu potpisati sporazum CETA o slobodnoj trgovini odnosno ukidanju carina. Nakon dugih pregovora i blokade, valonski je parlament jučer ipak dao suglasnost saveznoj belgijskoj vladi da potpiše sporazum, usprkos zabrinutosti zbog posljedica na okoliš, europsku poljoprivredu i demokratske procese. Sporazum tek treba ratificirati Europski parlament, a na snagu bi trebao stupiti sljedeće godine. Iscrpnije...

Hollande: Ne možemo više i nećemo trpjeti izbjegličke kampove

Francuski predsjednik Francois Hollande izrazio je zadovoljstvo što je iseljavanje Džungle u Calaisu proteklo bez 'ijednog izgreda', istaknuvši da Francuska na svom tlu neće trpjeti izbjegličke kampove koji, po njegovu mišljenju, izvrgavaju ruglu nacionalne vrijednosti solidarnosti. "Morat ćemo ih izmjestiti (...) jer ovakva situacija ne može trajati zauvijek. Bio sam savršeno jasan. Oni koji imaju pravo na azil idu u prihvatilišta, a koji nemaju moraju se vratiti", rekao je Hollande u vezi s migrantima koji su zadnjih dana stizali u Pariz. Iscrpnije...

Sud u Londonu: Vozači Ubera su radnici i imaju pravo na minimalnu plaću

Sud u Londonu donio je presudu prema kojoj vozači Ubera imaju pravo na britansku Nacionalnu minimalnu plaću jer su radnici, ne samozaposleni. Sud je odbacio argument odvjetnika Ubera prema kojem vozači ne rade za ovu tvrtku, već samo koriste njenu tehnologiju. Ova presuda mogla bi biti prekretnica za milijune radnika u budućnosti. Slučaj će imati izravan utjecaj na 40 tisuća britanskih vozača koji će osim minimalne plaće imati pravo i na bolovanje i godišnji odmor. Iscrpnije...

Njemačka: Afganistance u vlaku od žešćih batina spasile dvije hrabre žene

Na regionalnoj željezničkoj liniji između njemačkih gradova Saarbrücken i Neunkirchen u nedjelju više je muškaraca pretuklo dvojicu afganistanskih migranta u dobi od 18, odnosno 22 godine, piše tabloid Bild. Pritom su 18-godišnjaka tukli toliko snažno da je ostao bez svijesti, dok se njegov nešto stariji suputnik izvukao "samo" s lakšim ozljedama. Srećom, dvije su žene priskočile u pomoć napadnutim migrantima i brinule se za njih dok nije došla hitna pomoć koju je pozvao upravitelj postaje u Neunkirchenu. Iscrpnije...

Nagrada Sakharov dvjema jazidskim ženama koje su pobjegle iz ropstva IS-a

Europski parlament je odlučio da svoju nagradu Sakharov za ovu godinu "za slobodu duha" dodijeli dvjema jazidskim ženama iz Iraka koje su pobjegle iz ropstva tzv. Islamske države. Nadia Murad Basela i Lamiya Aji Bashar su postale figure obrane jazidske zajednice, nakon što su preživjele noćnu moru, kao i tisuće otetih djevojaka, primoranih na seksualno ropstvo u IS-u, a danas su aktivistice za zajednicu Jezida. Iscrpnije...

Najveći rast površina pod ekološkim uzgojem hrane u Hrvatskoj

Ekološki uzgoj poljoprivrednih proizvoda u EU se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je 21 posto više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila Hrvatska. U 2010. u Hrvatskoj se ekološki uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više. Znatan rast površina pod ekološkim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 posto, potom u Francuskoj, za 61 posto, Irskoj, za 53 posto, Litvi, za 49 posto i Cipru, 48 posto. Iscrpnije...

Orban: Ne želimo migrante, tužit ćemo EU

Mađarska će tužiti Europsku komisiju i oduprijeti se obvezujućim europskim kvotama za migrante ako ih Bruxelles ne skine s agende, najavio je mađarski premijer Viktor Orban. Poziva se na referendum u Mađarskoj, koji je za njega uspješan iako je proglašen nevažećim jer se na njega nije odazvalo dovoljno birača. Iscrpnije...

Prestrašene njemačke tvrtke 'sjede' na 455 milijardi eura

Njemačke kompanije trenutno na računima imaju 455 milijardi eura gotovine koju ne žele iskoristiti za investiranje jer ih brine moguće usporavanje svjetskog gospodarstva, neizvjesnost budućeg razvoja regulatornog okvira te geopolitički rizici i tenzije. To bi se moglo odraziti na buduću konkurentnost najvećeg europskog gospodarstva, a u konačnici i cijele Europe. Iscrpnije...

'Alt-right': Ultradesni pokret juriša na Europu, no Hrvatska je zasad sigurna

Živimo u eri ‘postfaktične politike’ - kako je to nedavno definirao The Economist, što znači da nisu važne činjenice i dokaziva istina nego ono što se osjeća kao istina. Upravo na tom postulatu počiva politički pokret koji se naziva alt-right, odnosno alternativna desnica, a zapravo je moćan stroj online zastrašivanja. Breitbart London već je čitaniji od konzervativnih medija britanskog establišmenta, a slijedi i njemačka verzija. No alt-right je previše suvremena pojava za našu Republiku koja se grčevito i isključivo drži vlastite prošlosti i plaši interakcije s ostatkom svijeta, ocjenjuje Gordan Duhaček za T-Portal. Iscrpnije...

Hrvatska Bruxellesu nije poslala dovoljno dobar elaborat za pelješki most

Europska komisija odavno sufinanciranje uvjetuje elaboratima koji bi dokazali da je pelješki most zaista opravdana investicija, no Hrvatskoj to očito ne uspijeva, što je proljetos ponovila i povjerenica EK-a za regionalnu politiku Corina Cretu. Drugo, što se više novca povuče za most iz EU-fondova, manje će ih biti za druge projekte u Hrvatskoj, od kojih su neki zasigurno prometno važniji – primjerice, omiška zaobilaznica – ali oni pak ne mogu pelješkom mostu konkurirati u kategoriji monete za političko potkusurivanje, pišu Novosti o mostu koji se "gradi" od 2005. Iscrpnije...

Nova zakonska obveza – pisanje nefinancijskih izvještaja

Prema Europskoj komisiji, poduzeća još nisu dovoljno transparentna u izvještavanju o nefinancijskim utjecajima njihova poslovanja. Zbog toga je donesena Direktiva koja se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2017. godine, a nalaže da se prvi nefinancijski izvještaji moraju objaviti tijekom 2018. Nefinancijski izvještaji trebali bi dati sliku o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja. Iscrpnije...

Putovanje na posao u Hrvatskoj se i dalje ne računa kao radno vrijeme

Sud pravde Europske unije prije godinu dana donio je povijesnu presudu prema kojoj putovanje na posao predstavlja dio radnog vremena. Presuda zasad nije naišla na primjenu u hrvatskom radnom zakonodavstvu. Naime, uvrštavanje putovanja na posao u radno vrijeme moglo bi se eventualno unijeti u neki od kolektivnih ugovora, a ne u Zakon o radu koji propisuje samo opće odredbe o radnom vremenu kao osmosatnom. Iscrpnije...

Europski parlament traži ograničenje trans-masnih kiselina u hrani

Europski parlament donio je rezoluciju kojom od Europske komisije traži da u roku od dvije godine predloži zakonsko ograničenje za razinu industrijskih trans-masnih kiselina u prehrambenim proizvodima. Riječ je o vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani. Iscrpnije...

Može li populistički Pokret pet zvjezdica preuzeti Italiju?

U samo sedam godina, populistički Pokret pet zvjezdica (M5S), postao je najveća opozicijska skupina u Italiji. Zemlja se bliži referendumu, koji se održava 4. prosinca na kojem bi moglo doći do pada lijeve koalicijske vlade Mattea Renzija te dovesti do obnove političkih turbulencija, piše The Economist. M5S zaostaje samo nekoliko postotnih bodova iza Renzijeve Demokratske stranke, a već drži vlast u Rimu i Torinu. U srži filozofije pokreta je tvrdnja da oni nisu stranka, nego organizacija, koja je naumila smijeniti stranke, koje mnogi u Italiji smatraju izvorom pokroviteljstva i uhljebljivanja. Iscrpnije...

Bruxelles Grčkoj dao još 2,8 milijardi eura

Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), tijelo zaduženo za pomoć zemljama eurozone u krizi, odobrilo je novu tranšu pomoći Grčkoj od 2,8 milijardi eura. Do sada je Grčka od EU-a dobila 173,5 milijardi eura. Iscrpnije...

Ivica Đikić: Hrvatska patronizacija Bosne i Hercegovine

"'Vanjskopolitički prioritet broj jedan nove hrvatske Vlade bit će europski put Bosne i Hercegovine, funkcionalnost i kohezija BiH te zaštita ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda', kaže novi hrvatski premijer Andrej Plenković, a isto je istaknula i predsjednica, za to se zalagao premijer Milanović i Davor Ivo Stier. No u pozadini ovako jednodušnog i otvorenog političkog fokusiranja Hrvatske na BiH jest američki utjecaj i plan da se BiH, kao politički i etnički najnestabilniju državu zapadnog Balkana, makne podalje od stvarnog ili potencijalnog ruskog i turskog utjecaja te da je se uvede u kontrolirano okrilje NATO-a i EU-a", piše Ivica Đikić za Al Jazeeru. Iscrpnije...

Rekord: 70% mladih Hrvata živi s roditeljima

Čak 70% hrvatskih građana od 18 do 34 godine živjelo je s roditeljima 2014., što je čak i blagi pad u odnosu na 2013., po Eurostatu. Po tom pitanju su Hrvati rekorderi u EU-u, gdje je prosjek 47,9%, dok su najsamostalniji mladi Danci, od kojih tek 19,7% nije napustilo roditeljsko gnijezdo. Sociolozi za to krive lošu ekonomsku situaciju i sve kasnije i rjeđe stupanje u brak, ali i tradicionalne obiteljske odnose naspram modernih zapadnoeuropskih. Iscrpnije...

EU dao ultimatum Belgiji oko CETA-e

EU je Belgiji dao rok do ponedjeljka navečer da odluči hoće li potpisati sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA), a taj ultimatum je odbacila Valonija koja blokira sporazum. Valonija je "razočarana" novim prijedlogom Europske komisije o zaštiti ulaganja, koji je trebao smiriti belgijsku frankofonu regiju kako bi se omogućilo belgijsko potpisivanje sporazuma. Belgija je jedina od 28 zemalja Europske unije koja nije popisala CETA-u, sporazum koji se odnosi na više od 500 milijuna Europljana. Iscrpnije...

Britanski bankari: Selimo se iduće godine

Velike britanske banke spremaju se za selidbu početkom iduće godine, a zbog strahova od posljedice Brexita, rekao je Anthony Browne, predsjednik British Bankers' Association (BBA, Britanska udruga banaka). Kaže on kako bi i manje banke mogle presetili u inozemstvo, a ocjenjuje kako nije samo problem uvođenje novih tarifa, do čega će sigurno doći nakon izlaska Britanije iz EU, nego i pravna osnova za pružanje bankarskih usluga. Iscrpnije...

Bruxelles daje 240 milijuna eura za prugu do Mađarske

HŽ Infrastruktura potpisala je s Europskom komisijom sporazum o sufinanciranju rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Križevci – Koprivnica – državna granica u visini od 85 posto, što iznosi nešto više od 241 milijun eura. U srpnju ove godine počeli su radovi na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca u vrijednosti od gotovo 200 milijuna eura. Iscrpnije...

Poljakinja uhićena kod Dubrovnika: Radij 226 nabavila sam preko Dark weba

Viktoria Barinova, poljska državljanka koja je na graničnom prijelazu Karasovići pokušala prošvercati radiokativni materijal radij 226, u više je navrata zajedno sa svojim suprugom preko interneta kupovala radioaktivni materijal i prenosila ga preko teritorija država EU. Tijekom ispitivanja Barinova je priznala da su ona i suprug razne vrste radioaktivnog materijala kupovali u Njemačkoj i Češkoj preko interneta koristeći Dark web. Istragom, koju su provodili djelatnici Sigurnosno-obavještajne agencije, ustanovljeno je da su ona i njen nevjenčani suprug članovi poljskih anarhističkih skupina sklonih teorijama zavjere i ne prihvaćaju međunarodni pravni poredak. Iscrpnije...

Plenković: Nema razloga za postavljanje ograda na granici

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako trenutačno ne vidi potrebu da se postavljaju fizičke zapreke na hrvatskim granicama, kao što je to počela raditi Slovenija u sklopu priprema zbog eventualnog novog migrantskog vala. "Hrvatska će štititi svoju granicu i imati kvalitetan nadzor. MUP i policija podignuli su razinu pripravnosti na svim našim granicama, osobito zelenim, gdje je bilo slučajeva priljeva migranata. U ovom trenutku, podatak koji je važan, broj ljudi koji se kreću ovom istočnomediteranskom balkanskom rutom je za 98% manji, dakle dramatičnog priljeva nema", ističe Plenković. Iscrpnije...

Tariq Ali: Članice EU su u kolonijalnom položaju u odnosu na Njemačku

"Izlaskom iz EU građani dobivaju kakvu-takvu kontrolu nad vladom, ako ne valja, mogu je se riješiti, što nije slučaj s EU vlastima. Gotovo sve zemlje članice su u de facto kolonijalnom položaju u odnosu na Njemačku i malu nekolicinu zemalja koje upravljaju. Treba nam nova EU. Juncker je povezan s korporativnim kriminalom u vlastitoj zemlji. Barroso radi za Goldman Sachs. Pa što je onda EU ako nije korumpirana 'demokratska' organizacija?", kaže britanski autor i aktivist Tariq Ali. Iscrpnije...

Hrvati među debljima u EU, najmršaviji Rumunji

Svaka šesta osoba u EU je pretila (15,9%) populacije, a najveći problem ima Malta čije je 26% stanovništva pretilo, pokazuje izvješće Eurostata . Najmanje debelih (9.4%) ima Rumunjska, a Hrvatska spada među deblje, s 18,7% stanovnika prekomjerne tjelesne težine. Iscrpnije...

'Na summitu je došlo do obrata, Plenković nije mogao izaći'

Andrej Plenković sinoć je prvi put kao hrvatski premijer boravio u Bruxellesu, gdje je u tijeku sastanak Europskog vijeća, no zbog rasprave o trgovinskom sporazumu s Kanadom nije se mogao javiti u Dnevnik Nove TV. Osim CETA-e (koju blokira belgijska pokrajina Valonija), na dnevnom redu bile su migracije te odnosi EU-a s Rusijom i Sirijom. Odnos između Turske i EU-a zbog dogovora oko migranata sve je krhkiji, a razgovaralo se i o Brexitu. Zaključci prvog dana sjednice ovdje, EU sad razmišlja o dogovoru s afričkim zemljama oko migracije. Iscrpnije...

Europska komisija uvodi porez za multinacionalne kompanije

Europska će komisija idući tjedan iznijeti novi prijedlog korporativnog zakona koji bi u budućnosti trebao spriječiti multinacionalne kompanije da sklapaju tajne porezne sporazume, kao što sada rade tvrtke poput Amazona, Applea itd. Predložena legislativa uvela bi jedinstvena pravila za računanje oporezivog dijela dobiti, a zakon bi se odnosio na sve kompanije koje imaju godišnje prihode veće od 750 milijuna dolara i prijavljene su u bilo kojoj državi Europske unije. Novi zakon omogućio bi da se utvrdi gdje je kompanija doista stvorila dobit i prema tome bi se obračunavao i iznos poreza, koji bi se zatim dijelio državama članicama. Iscrpnije...

'Turingov zakon': Velika Britanija će amnestirati tisuće homoseksualaca

Velika Britanija amnestirat će tisuće homoseksualaca osuđenih po zakonima koji više ne vrijede, nakon poništenja presude proslavljenom matematičaru Alanu Turingu koji je tijekom II. svjetskog rata razotkrio važnu nacističku šifru. Homoseksualni odnosi u Engleskoj su dekriminalizirani 1967. a od 2001., dob pristanka na homoseksualni čin smanjena je na 16 godina, jednako kao i za heterosekualni odnos. Zagovornik amnestije, lord John Sharkey rekao je da je po ukinutim zakonima osuđeno oko 65.000 muškaraca, od kojih je 15.000 još živo. Iscrpnije...

Brexit postaje bolan za visoko-obrazovane građane EU u Britaniji

Dok visokoobrazovani kadrovi iz EU koji nisu britanski građani imaju pravo ostati u Britaniji nakon Brexita, neprijateljska retorika koja uzima sve više maha posebice među nižom klasom Britanaca otežava svakodnevni život visoko obrazovanim imigrantima i imat će utjecaj na britansku ekonomiju i prije izvršenja Brexita, kaže Jonathan Portes iz Nacionalnog instituta za ekonomiju i društvena istraživanja. Christian Science Monitor pričao je s ljudima koji se osjećaju nelagodno nakon Brexita i žele otići... Iscrpnije...

Amerikanci rade 25 posto više od Europljana

Prosječna osoba u Europi radi 19 posto manje od prosječne osobe u SAD-u, što je otprilike 258 manje sati godišnje, odnosno oko jedan sat manje svaki dan u tjednu. Tako ispada, kad se računa obrnuto, da američki radnici na poslu provedu gotovo 25 posto više vremena nego Europljani. Iscrpnije...

Ruše Hitlerovu kuću, ne žele da bude okupljalište neonacista

Austrijske vlasti planiraju srušiti rodnu kuću Adolfa Hitlera kako više ne bi bila mjesto okupljališta neonacista. Vlada kuću ranije nije mogla srušiti jer su godinama vodili pravnu bitku s vlasnicima. "Temelji mogu ostati i na tom će mjestu biti sagrađena nova zgrada koju će koristiti ili lokalne vlasti ili će ju koristiti humanitarne udruge", rekao je Wolfgang Sobotka, ministar unutarnjih poslova. Iscrpnije...

Oreškovićev posljednji potez: Pokrenuo sklapanje trgovinskog sporazuma s Kanadom

CETA - Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i EU-a moraju prihvatiti sve vlade kako bi zaživio. No kao i u slučaju osporenog TTIP-a, mnogi su zabrinuti zbog investicijskih poluprivatnih 'sudova', na kojima jedino strane kompanije mogu tužiti države ako smatraju da ometaju njihovo poslovanje te smatraju da je riječ o dealu koji je skrojen po mjeri krupnog kapitala, a nauštrb javnog interesa. Posljednja stvar koju je premijer Orešković napravio na vlasti jest pokrenuo upravo postupak za sklapanje tog ugovora, i to zato što, kako tvrdi Faktograf, Oreškovićeva Pliva profitira od izvoza u tu zemlju. Iscrpnije...

Dopuštena prodaja kobasice i slanine na kućnom pragu

Udio ekološke proizvodnje u hrvatskoj poljoprivredi trećina je količine u EU. No zanimanje raste. Ponajprije zato što je država napokon donijela pravilnik koji malim gospodarstvima omogućava preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina na kućnom pragu, ali i lokalnom tržištu, čime je proizvođače hrvatskih sela izjednačila s onima u Uniji. Kako je najbolji model ekološke proizvodnje na selu onaj mješoviti, papirologije vezane za certificiranje ima mnogo. Uz to je i skupa, što mnoge odvraća od ekološke poljoprivrede, piše HRT. Iscrpnije...

Mimica poziva hrvatske poduzetnike: Bruxelles ulaže 4 milijarde eura u Afriku

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je investicijski plan za zemlje u razvoju, koji bi s planiranih 44 milijardi eura mogao dosegnuti i 88 milijardi ako zemlje članice daju svoj doprinos, a ideja je osigurati bolje životne uvjete u Africi i europskom susjedstvu, te tako doprinijeti rješavanju izbjegličke krize. Od ove velike brojke, zapravo prvo ide 4,1 milijarde eura do 2020., a europski povjerenik iz hrvatske kvote, Neven Mimica kaže da potporu može tražiti bilo koji poslovni subjekt, bez obzira na broj zaposlenih, koji identificira priliku za ulaganje u zemljama u Africi, što uključuje i hrvatske tvrtke. U studenom će u Hrvatskoj poduzetnicima biti organizirano predstavljanje ovog projekta. Iscrpnije...

Merkel: Nijemci moraju uložiti napor da se deportiraju migranti kojima je odbijen azil

"Ranije, dok je stizao samo mali broj migranata, oni kojima je odbijen azil nisu bili dovoljno strogo deportirani, a to se s obzirom na velik broj izbjeglica i migranata sada mora promijeniti.Trebamo nacionalni napor kako bi deportirali one koji su odbijeni. No tu je i integracija onih kojima je odobrena zaštita i ona mora biti ubrzana, te se trebaju riješiti i uzroci migracije", istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. Iscrpnije...

Zašto je ovogodišnji ekonomski Nobel važan za Hrvatske šume i Inu?

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju su Oliver Hart i Bengt Holmström, a Hrvatske šume i Ina su odlični primjeri zašto su je uopće dobili, piše Tportal.U objavi dobitnikâ stoji da su Hart i Holmström razvili "teoriju ugovora, sveobuhvatan okvir za analizu mnogih pitanja vezanih uz formiranje ugovora, kao pitanje visina naknada za menadžere ovisno o njihovu uspjehu, pitanje razine odbitaka i participacija u osiguranju, i privatizaciji aktivnosti javnog sektora". Iscrpnije...

Carine za gotovo sve hrvatske proizvode u Kanadi bit će 0 posto

Potkraj listopada na summitu EU i Kanade trebao bi biti potpisan transatlantski trgovinski sporazum s Kanadom - CETA, iako nevladine udruge upozoravaju da je isti kao TTIP. S druge strane, čak 99 posto carina tim bi sporazumom palo na nulu, pri čemu bi hrvatske kompanije profitirale više od kanadskih. Naime, iako je trgovinska razmjena relativno skromna, suficit je na hrvatskoj strani – u prvih pola godine u Kanadu je izvezeno roba vrijednih 121 milijun kuna, a uvezena roba vrijedna je 45 milijuna kuna. Iscrpnije...

UniCredit prodao udjel u Finecu za 552 milijuna eura; što će biti sa Zabom?

UniCredit je prodajom udjela u podružnici za internetsko bankarstvo pribavio više od pola milijarde eura, čime najveća talijanska banka po imovini nastoji ograničiti iznos očekivane buduće dokapitalizacije. Iznos od 552 milijuna eura pribavljen je prodajom 20 posto udjela u podružnici za internetsko bankarstvo Fineco a UniCredit će ga upotrijebiti za poboljšanje temeljnog kapitala koji se u posljednje vrijeme opasno približio minimalnoj dopuštenoj razini za europske banke. Prije nekoliko tjedana tržištem su kolale vrlo glasne spekulacije kako bi i Zagrebačka banka mogla biti na prodaju te kako je za nju zainteresirana Societe Generale, piše Seebiz.eu. Iscrpnije...

Europska komisija sprema ukidanje slobodne razmjene informacija na internetu?

Prijedlog Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu koji je prošli mjesec predstavila Europska komisija pokriva sferu autorskih prava od koje potencijalno mogu profitirati samo najveći europski medijski konzorciji. Naime, sav medijski sadržaj proizveden na području Europske unije prema predloženoj bi Direktivi bio u potpunosti pokriven zakonima o zaštiti autorskih prava, te bi se bilo kakvo nedozvoljeno prenošenje, citiranje ili - u slučaju Googlea - linkanje na predmetni sadržaj naplaćivalo, piše Lupiga. Iscrpnije...

Novi Sad europska prijestolnica kulture za 2021.

Novi Sad je u Bruxellesu proglašen za Europsku prijestolnicu kulture za 2021. godinu, što je prvi puta da je europska prijestolnica grad iz države koja nije članica Europske unije (i nije velika vjerojatnost da Srbija do 2021. uđe u EU), nego kandidatkinja za članstvo. Godinu prije Europska prijestolnica kulture je Rijeka. Iscrpnije...

Bruxelles od danas dijeli 1,9 milijardi eura za prometno povezivanje

Europska komisija danas je otvorila poziv za dostavu prijedloga za financiranje prometne infrastrukture čime se podržava prelazak na mobilnost s niskom razinom emisija i potiču ulaganja u cilju otvaranja radnih mjesta. Ponudit će se 1,9 milijardi eura namijenjenih financiranju ključnih prometnih projekata u Europi, od čega 1,1 milijardu eura za petnaest država koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda. Prvi će se put odvojiti i 40 milijuna eura za infrastrukturne projekte kojima se povezuju EU i susjedne zemlje. Iscrpnije...

Hrvatska od početka godine iz fondova EU povukla 6 milijardi kuna

Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 10,7 milijardi eura iz fondova Europske unije koje treba potrošiti do 2023. godine, a prema podacima Ministarstva financija u prvih 10 mjeseci ove godine 'povučeno' je 6,286 milijardi kuna. "Ovo je već sada najuspješnija godina u povlačenju sredstava iz EU fondova. Do kraja godine imamo još gotovo 80 dana u kojima se puno toga može napraviti", izjavio je ministar Tolušić. Iscrpnije...

Cijena nekretnina u Hrvatskoj pale na kvartalnoj, porasle na godišnjoj razini

Hrvatska se u drugom tromjesečju ove godine svrstala među zemlje EU s najvećim padom cijena stambenih nekretnina u odnosu na prvo tromjesečje, dok su na godišnjoj razini cijene porasle, pokazuju podaci Eurostata. U razdoblju od travnja do lipnja cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj pale su za 0,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su uvećane za 1,2 posto. U istoj skupini s Hrvatskom našao se Cipar, gdje su cijene nekretnina pale također 0,9 posto. U Italiji su skliznule 0,4, a u Mađarskoj 0,2 posto. Iscrpnije...

Hrvatsku ne muči CO2, ali mora izdvajati u zajednički EU fond

Iako Hrvatska nije bogata zemlja, industrija joj je propala i po stanovniku godišnje ima samo 6,3 tone emisija CO2, naspram prosjeka EU-a od 9,3 tona, mora financijski sudjelovati u borbi protiv zagađenja. Već iduće godine moramo za to izdvojiti milijun eura, no iznos bi se, kao i drugim EU državama, s godinama povećavao. Do kraja 2020. trebalo bi se kupiti sto milijardi američkih dolara. Iscrpnije...

EU zbog Hrvatske želi uvesti vize za građane SAD-a

Članovi Odbora za građanske slobode Europskog parlamenta pozvali su Europsku komisiju da poštuje pravila i donese privremene mjere o suspenziji bezviznog režima za građane SAD-a i Kanade, jer ne poštuju načelo viznog reciprociteta. Neki su zastupnici rekli da bi Parlament mogao Komisiju dati na sud zbog nepoštivanja zakona. Kanada traži vize za građane Bugarske i Rumunjske, a Sjedinjene Države od građana Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske. Iscrpnije...

Kreće energetska obnova zgrada iz fondova EU, daju 100 milijuna eura

Od 17. listopada kreće energetska obnova višestambenih zgrada financirana sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, u kojem će na raspolaganju u prvoj fazi biti 152 milijuna kuna, a sve skupa do 2020. nudit će se 100 milijuna eura. U studenom kreće projekt energetske obnove škola, vrtića i domova gdje se nudi 311 milijuna eura. Projekt energetske obnove obiteljskih kuća kreće vjerojatno krajem godine. Iscrpnije...

Orban gasi novine, Bruxelles šuti: Nema volje da se zaštite EU vrijednosti

Viktor Orban se osvećuje svojim protivnicima i naložio je obustavu oporbenog lista Népszabadság. Iz EU-a stiže samo mlaki prosvjed – Uniji nedostaju moć i volja da stane u obranu svojih vrijednost. "Jako smo zabrinuti", može se čuti od strane Europske komisije o ovoj aferi i dodaje se kako se vrlo pozorno promatra situacija oko slobode medija u Mađarskoj. No, Unija nema mogućnosti miješanja i sankcioniranja kako bi zemlje članice dovela 'u red' ukoliko krše temeljna demokratska pravila, komentira Deutsche Welle. Iscrpnije...

Iznenada ugašen mađarski opozicijski list

Naglu odluku o gašenju još uvijek najtiražnijeg mađarskog dnevnog lista Népszabadsága čini se da su potaknule dvije kontroverzne priče koje su, tijekom proteklih deset dana, iznijele teške optužbe na račun članova Orbánova Fidesza. "Osjećamo se kao da smo zarobljeni na mostu kojemu su detonirana oba kraja, slikovito je jučer osjećaje uredništva naglo ugašenog utjecajnog budimpeštanskog dnevnika", prenio Marton Gergely, zamjenik glavnog urednika. Iscrpnije...

Veliki biznis s outsourcingom otpada

Bilten donosi zanimljiv članak o trgovini otpadom i gorivom iz otpada koje postaje tržište koje sve više raste. Otpad obično završava u manje razvijenim članicama EU, njime se bave skupine na margini (poput Roma u Bugarskoj), a tržišni interesi zanemaruju opasnost po zdravlje stanovnika, pogotovo kada je u pitanju opasni otpad. Iscrpnije...

Mađarska: Prosvjedi zbog gašenja vodećeg opozicijskog lista Népszbadság

Zbog prestanka izlaženja vodećeg nacionalnog ljevičarskog lista Népszbadság održan je velik prosvjed pred mađarskim parlamentom u Budimpešti. Udruge za ljudska prava ističu da je redakcija zatvorena zbog negativnih tekstova o vladi mađarskog premijera Viktora Orbana. Oporbeni socijalisti nazvali su zaustavljanje izlaženja Népszbadsága i internetskog izdanja "crnim danom za novinarstvo". Međutim, vlasnik novina - tvrtka Mediaworks - priopćio je da je razlog privremene obustave izlaženja novina gubitaša poslovne prirode i da će to trajati do "realizacije novog koncepta" lista. Iscrpnije...

Deutsche Bank: Institucija koja ne smije propasti

Deutsche Bank je najveća njemačka banka i trenutačno najopasnija financijskoj instituciji u EU. Najmanji problem su same obveznice, tu je banka uglavnom samo aranžer ili jamac. Problem su financijske izvedenice, u velikoj mjeri utemeljene na paketiranju takvih neotplativih dugova, s kojima je banka zašla u opasnu zonu rizika, koji, s obzirom na veličinu Deutsche Banka, pođu li stvari ukrivo za sobom može povući financijski sustav cijele Europske unije, analizira Globus. Iscrpnije...

Marić već priprema proračun za 2017.: Usuglašavamo detalje porezne reforme

Tehnički ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je proračun za 2017. u pripremi te da će, unatoč tijesnim rokovima, sve učiniti da provede planirane porezne izmjene."Još se radi na njegovim pretpostavkama u smislu proračunskog procesa, no iduća vlada bi trebala ispuniti i ispoštovati preporuke Europske komisije i nastaviti fiskalnu konsolidaciju tako da iduće godine deficit proračuna bude oko 2 posto BDP-a", istaknuo je Marić. Iscrpnije...

Iz EU fondova 345 milijuna eura za razvoj sedam hrvatskih gradova

Sedam gradova - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula - imat će na raspolaganju ukupno 345,35 milijuna eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj urbanih područja, objavilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Po podacima Ministarstva, indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma za grad Zagreb je 91,9 milijuna eura, Split 62,8 milijuna eura, Rijeku 49,6 milijuna eura, Osijek 44,1 milijun eura, Zadar 35,3 milijuna eura, Slavonski Brod 31,1 milijun eura, te Pulu 30,6 milijuna eura. Ministar Tolušić provođenje ovog programa doprinijeti decentralizaciji. Iscrpnije...

MMF-ove prognoze za Hrvatsku bolje od prosjeka EU-a

Međunarodni monterani fond i Svjetska banka Europi za ovu godinu predviđaju rast od 1,7%. Sa sastanaka u Washingtonu dolaze i poruke financijskih stručnjaka kako bi Njemačka trebala povećati potrošnju na području infrastrukture, ali da to nije dovoljno za rješavanje problema s kojima se suočava eurozona. Hrvatskoj MMF u ovoj godini predviđa rast od 1,9% i nezaposlenost od 16,4%. Iscrpnije...

Od danas 1.500 časnika EGOS-a čuva granice EU - dolaze na poziv

Od danas vanjsku granicu Europske unije čuva nova “europska granična vojska”. Ta nova agencija – puna naziva Europska granična i obalna straža (EGOS) – broji 1500 časnika za brzu reakciju koje će se po potrebi zvati i raspoređivati na vanjske granice EU. Danas izlaze na granicu Turske i Bugarske kako bi pomogli u sprečavanju nelegalnog ulaska migranata. Pokaže li se potreba, čuvat će i granice Hrvatske. Iscrpnije...

Borzan: Nitko nema pravo prisiliti silovanu djevojčicu da rodi

„Ženama treba omogućiti pristup tržištu rada, zdravstveni odgoj, zaštitu od seksualnog i drugih oblika nasilja te dostupnost kontracepcije, a ne govoriti im što da rade sa svojim tijelom. Nitko nema pravo prisiliti djevojčicu koja je silovana da rodi dijete, nitko nema pravo prisiliti ženu da rodi pod cijenu vlastitog života ili pak ženi pod traumom spontanog pobačaja prijetiti zatvorom“, poručila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan povodom rasprave Europskog parlamenta o prijedlogu zakona o pobačaju u Poljskoj. Iscrpnije...

Zagrebu i okolici 3,5 milijardi kuna iz EU fondova za urbani razvoj

Grad Zagreb te 29 gradova i općina Urbane aglomeracije Zagreb dobili su mogućnost korištenja 345 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava kroz novi mehanizam EU – Integrirana teritorijalna ulaganja (ITI, ). Sam Zagreb dobit će na raspolaganje minimalno 700 milijuna kuna (ovdje karta anglomeracije, ide do Zeline, Dugog Sela, Pokupskog, Jastrebarskog, Zaboka...). Novci idu na poticanje poduzetništva i zapošljavanja, zaštite i obnove kulturne baštine, cjeloživotnog i strukovnog obrazovanja, socijalne skrbi, obnove zapuštenih industrijskih i vojnih područja, javnog putničkog prijevoza i rekonstrukcije sustava toplinarstva. Iscrpnije...

Norveška najavila zabranu burke u školama

Desno orijentirana norveška vlada razmatra zabranu nošenja burke u školama i fakultetima, čime bi se ta zemlja priključila nizu europskih država koje su uvele slične mjere. Zabrana bi se trebala odnositi samo na velove koji potpuno pokrivaju lice, a ostala tradicionalna islamska odjeća bit će dopuštena. Usprkos najavljenoj zabrani, ministar obrazovanja Isaksen stao je u obranu prava norveških građana da odjećom i nakitom izraze svoju vjeru. Prošlog je tjedna nošenje odjeće koja pokriva lice zabranila Bugarska. Iscrpnije...

Bruxelles dao 50 milijuna kuna za most na Savi kod Svilaja

Bruxelles daje više od 7 milijuna eura za sufinanciranje mosta na Savi kod Svilaja, koji je dio autoceste Vc što ide od Budimpešte, preko Osijeka i Sarajeva do Ploča. Puna cijena mosta je 22,3 milijuna eura, plaćaju ga popola BiH i RH, što znači da će Hrvatskoj, kad se odbije Bruxellesov dio, ostati za platiti oko 4 milijuna eura. Autocesta do mosta s hrvatske strane je gotova. Dug je 660 metara. Most na istoj autocesti, ali na Dravi, kod Osijeka, koštao je milijardu kuna. Iscrpnije...

Hrvatskoj niti euro iz Junckerovog plana

Gotovo sva sredstva do sada utrošena u realizaciju investicijskog plana za Europu, poznatog i pod nazivom Juncekrov plan otišla su u 15 nabogatijih zemalja EU-a, a 13 siromašnijih članica Unije ostalo je kraćih rukava. Plan težak preko pola milijarde eura upravo je osmišljen za pomoć siromašnijim zemljama u privlačenju ulaganja. Iscrpnije...

Suzavcem na penzionere

Rijetko što tako plastično predočava svu tragediju Sirizine političke putanje kao prosvjed grčkih penzionera u Ateni prije nekoliko dana. Naime, jedan od uvjeta EU zajma Grčkoj je bio smanjivanje mirovina, koje su već 25 do 55% niže. Kao odgovor na jake penzionerske snage, policija je uzvratila suzavcem i sprejevima. Represija nad gladnim penzionerima i potpisani sporazum o neograničenoj deportaciji afganistanskih izbjeglica vjerni su prikaz političkog stanja EU, piše Bilten. Iscrpnije...

Novac se slijeva u Njemačku, a odlazi iz Italije i Španjolske

ECB mjesečno kupuje obveznice u ukupnom iznosu do 80 milijardi eura, a većina tog novca završava u njemačkim bankama. Tako su u kolovozu uplate njemačkim zajmodavcima premašile njihove doznake bankama u drugim članicama eurozone za 17,2 milijarde eura. Od 2008. njemačka su neto potraživanja prema ostatku eurozone dosegnula 677,5 milijardi eura. Suprotna je situacija u Italiji i Španjolskoj, čije su neto obveze u kolovozu dosegnule 326,9 milijardi odnosno 313,6 milijardi eura. Pritom su obveze bile više od potraživanja za 34,9 odnosno 20,5 milijardi eura. Iscrpnije...

Bugarska diže žičanu ogradu dugu 100 kilometara, Bruxelles platio

Bugarska je od EU-a dobila sredstva za izgradnju žičane ograde duge 100 kilometara uzduž granice s Grčkom i Turskom, a na nju će rasporediti i nekoliko tisuća graničara, sastavljenih od bugarske patrole i Frontexa. Graničari će dobiti opremu od 420 modernih džipova, helikoptera, termovizijskih kamera i specijalne komunikacijske opreme za prijem signala mobilnih telefona. Bugarski premijer Bojko Borisov izrazio je bojazan da će Turska otvoriti svoje granice i pustiti migrante da preplave Europu. Iscrpnije...

Borzan o ukidanju roaminga u EU: Što s pozivima iz svoje u drugu državu?

Minuta telefonskog poziva iz zemlje prebivališta u drugu članicu EU u prosjeku je dvadeset puta veća nego unutar iste države članice, a uredba o roamingu koju Bruxelles upravo sprema ne regulira ovaj dio, što ostavlja veliki prostor za manipulaciju, upozorava hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan i poziva na rješavanje pitanja. Europska komisija nedavno je napravila istraživanje kojim je utvrdila da telekomunikacijske kuće nemaju značajno većih troškova oko takvih poziva što čini takve cijene neopravdanima. Iscrpnije...

Mastercard uvodi selfie plaćanje u Europi, idući godine i u Hrvatskoj

Nakon što je u siječnju predstavio svoj novi sustav mobilnog plaćanja pod nazivom Identity Check Mobile koji je već stekao popularno ime Selfie Pay, MasterCard je novu uslugu odlučio službeno lansirati na šire europsko tržište. Na popisu europskih Selfie Pay država se ne nalazi Hrvatska, no MasterCard tvrdi da će tehnologija početkom iduće godine biti dostupna širom svijeta. Kako bi se koristilo biometriju lica, treba samo preuzeti aplikaciju na svoj pametni telefon i okinuti selfie (video ), nakon čega će biti kreirana digitalizirana mapa lica koja će biti pohranjena na MasterCardove servere. Iscrpnije...

Europski parlament odobrio Pariški sporazum - stupa na snagu

Europski parlament ratificirao je Pariški sporazum o klimi, što omogućuje da taj globalni plan stupi na snagu. Sporazum je izglasan golemom većinom glasova - 610 zastupnika glasalo je za, 38 protiv, a 31 je bio suzdržan. Sad kad je ovo napravljeno, postavlja se pitanje provedbe Sporazuma jer je pravno neobvezujući i ne postoje kazen za njegovo neprovođenje. Računa se na "moralnu obvezu" država te "pritisak partnera". Iscrpnije...

Europska komisija će odobriti uzgoj tri GM kukuruza, teritorij Hrvatske izuzet

Europska komisija dat će tri odobrenja za uzgoj GMO kukuruza i dva odobrenja za prodaju proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz i pamuk. "Dozvole za uzgoj neće vrijediti za teritorij Republike Hrvatske jer se ona po tom EU zakonu ima pravo izuzeti iz odobrenja. Vlada samo mora na vrijeme koristiti tu mogućnost“ kaže europarlamentarka Biljana Borzan. Iscrpnije...

Austrijanci nasilno Hrvatskoj vraćaju izbjeglice, čak i ako nisu prošli kroz RH

S terena iz Austrije stižu informacije o sve češćim i nasilnim deportacijama iz Austrije u Hrvatsku, koje su počele u srpnju, a ljudi su često zatečeni činjenicom da će ih vratiti u Hrvatsku, ne očekuju to, niti su na to pripremljeni. "Znamo za slučaj osobe iz Sirije koja niti jednom nije prošla preko hrvatskog teritorija, ali je svejedno deportirana u Hrvatsku. Čini se da je izuzetno jednostavno poslati zahtjev za deportaciju hrvatskim vlastima i potom poslati određene osobe. Na taj način se austrijske vlasti rješavaju ljudi koje ne žele", kaže Novostima pravna savjetnica Petra Leschanz iz inicijative Border Crossing Spielfeld. Iscrpnije...

May: Do kraja ožujka 2017. pokrenut ćemo proces izlaska iz EU

Britanska premijerka Theresa May izjavila je kako će do kraja ožujka 2017. pokrenuti proces izlaska Velike Britanije iz EU. May je najavila kako će tada aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora, čime će se pokrenuti dvogodišnja procedura razdruživanja od EU. "Kao što znate, govorim već neko vrijeme da ga nećemo aktivirati prije kraja ove godine kako bismo mogli izvršiti neke pripreme", izjavila je May. Iscrpnije...

Schulz: Mađarska igra opasnu igru

"Mađarska po ključu raspodjele treba primiti tek oko 2000 izbjeglica. Organizirati referendum o tome je opasna igra.Orban se poigrava temeljnim načelom EU: dovodi u pitanje utemeljenost europskih zakona u kojima je Mađarska i sama sudjelovala", rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Oko 8,3 milijuna birača treba u nedjelju izaći na birališta kako bi potvrdili Orbanovo protivljenje preraspodjeli izbjeglica u EU. Iscrpnije...

Češka: Pronašli najdublju podvodnu špilju na svijetu, duboku najmanje 404 metra

Istraživački tim iz Poljske na čelu s Krzysztofom Starnawskim došao je do senzacionalnog otkrića podvodne špilje duboke najmanje 404 metra. Špilja se nalazi u istočnoj Češkoj, nedaleko grada Hranice, piše Daily Mail. Prema podacima kojima se sada raspolaže, ovo bi bila najdublja podvodna špilja na svijetu. Starnawski se u ronilačkom odijelu spustio na oko 200 metara dubine i pomoću podvodnog robota na daljinsko upravljanje uspio izmjeriti navedenu dubinu. Međutim, čini se da sonda i dalje nije uspjela dotaknuti dno. Iscrpnije...

Žestok sukob francuske policije i migranata kod kampa u Calaisu

Francuski policajci upotrijebili su u subotu suzavac i vodene topove kako bi rastjerali oko 200 migranata i aktivista koji su pokušali održati zabranjeni prosvjed kod izbjegličkog kampa u Calaisu, tzv. Džungle, objavile su regionalne vlasti. Trojica policajaca lakše su ozlijeđena jer su ih migranti napali kamenjem. "Policija je suzavcem i vodenim topovima rastjerala prosvjednike i situaciju stavila pod kontrolu za 20 minuta", rekao je dužnosnik regije Pas-de-Calais Etienne Desplanques. Iscrpnije...

Vela: Hoće li zbog politike stradati EU fondovi?

"Bojim se da, uz svu dobru volju, Petrov i Plenković, koji očigledno imaju glavnu riječ u kadroviranju i sastavljanju nove Vlade, nemaju dovoljno znanja i iskustva koje im može biti osnova da donesu suvisle i utemeljene odluke kada su fondovi EU-a u pitanju. Posljedice toga bi mogle biti jako nezgodne, a da su jasno mjerljive, jesu i neće trebati dugo da se vidi kako će njihova kemija utjecati na korisnike i EU fondove općenito", komentira Ariana Vela najavu razdavajanja regionalnog razvoja i fondova EU-a. Iscrpnije...

Novosti: Balkanske države i manjak suvereniteta

Andrej Plenković, budući premijer suverene Republike Hrvatske, u pauzama pregovora sa strankom najpoznatijeg političkog reketaša u Hrvatskoj sprema se odletjeti u Bruxelles na poziv Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije... Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zadnji put je odradio domaći zadatak krajem kolovoza, kad se u Istanbulu poklonio Recepu Tayyipu Erdoganu... Milorad Dodik, republičkosrpski poglavnik, već je bio kod Vladimira Putina. U Moskvi se nacrtao u četvrtak, dobio je kasnovečernji termin, pa je ulogu Putinova reportera s Balkana i rastjerivača dosade tumačio dok su čistačice pospremale odaje predsjednika Rusije, pišu Novosti o suverenitetu država na Balkanu... Iscrpnije...

Hrvatska bi mogla pred Sud EU-a zbog ribolovnih dozvola strancima

Europska komisija obrazloženim je mišljenjem pozvala Hrvatsku da ukine diskriminatorna ograničenja vezana uz ribolov jer godišnje ribolovne dozvole izdaje samo osobama s prebivalištem u Hrvatskoj, dok stranci mogu dobiti samo dozvolu od 30 dana, a 12 takvih košta 16 puta više od godišnje dozvole za domaće ljude. Takvu praksu Bruxelles smatra diskriminatornom i neusklađenom s Direktivom o uslugama zbog čega bi Hrvatska mogla završiti na Sudu EU-a zbog diskriminacije stranaca. Iscrpnije...

EPP želi svima koji napune 18 pokloniti kartu za putovanje vlakom

Svaki tinejdžer u Europi trebao bi za 18. rođendan dobiti besplatnu željezničku kartu koja bi mu trebala omogućiti da mjesec dana besplatno putuje vlakom po kontinentu. Upravo tako glasi prijedlog najjače grupe u Europskom parlamentu - Europskih pučana (EPP, grupa kojoj pripada i HDZ Andreja Plenkovića). Članovi EPP-a vjeruju kako bi taj potez ojačao osjećaj pripadnosti Europi, dok razni euroskeptici u Parlamentu napadaju prijedlog kao golemi i nepotrebni trošak. Besplatna mjesečna Inter Rail karta trebala bi vrijediti na željezničkim linijama u 30 europskih zemalja, uključujući i rute kroz švicarske Alpe i norveške fjordove. Iscrpnije...

Broj izbjeglica u Njemačkoj manji nego se mislilo

Broj izbjeglica koje su u 2015. pristigle u Njemačku manji je nego što se to dosad vjerovalo pa je, kako je u petak priopćio njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, umjesto 1,1 milijuna izbjeglica u zemlju je prošle godine ušlo oko 890.000. "Zbog neusklađenosti u sustavu registracije izbjeglica i podataka iz ureda za obradu zahtjeva za azilom došlo je do dvostrukih registracija“, rekao je de Maiziere. Iscrpnije...

Hrvatska ima najveći pad stope nezaposlenosti među zemljama EU

Hrvatska je u kolovozu zabilježila najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec među zemljama EU - 12,9%, s 13% u srpnju, pokazuju podaci Eurostata. Unatoč tome Hrvatska je i dalje među tri zemlje EU s najvišim stopama nezaposlenosti. Skupinu predvodi Grčka sa stopom nezaposlenosti od 23,4% u lipnju, a slijedi Španjolska s 19,5%. Iscrpnije...

Njemačka na sudu zbog cestarina samo za strance

Europska komisija je odlučila Njemačku izvesti pred Europski sud pravde zbog plana uvođenja cestarina samo za strance. Plan njemačke vlade je da se za strance uvede godišnja vinjeta za ceste i autoceste, koju njemački vozači neće plaćati jer plaćaju porez na automobile. Bruxelles smatra da to diskriminira strane vozače. Iscrpnije...

Vučić i Orban, prijateljstvo po europskim pravilima

"Jačanje sektora sigurnosti i njegovo promoviranje kroz međusobne posjete Vučića i Orbana otvara put ne samo ka otvorenoj ksenofobiji i jačanju ekstremne desnice već i ka militarizaciji Europe. Zbog fundamentalne nedemokratičnosti vlastitih institucija, EU, kao što vidimo na primjeru novopečenog srpsko-mađarskog 'prijateljstva', ne samo da ne želi zaustaviti provođenje antiimigrantskih politika već svoje polupropusne granice štiti prepuštajući 'prljav posao' perifernim i 'autokratskim' državama na Istoku", piše Bilten. Iscrpnije...

Sarkozy bi Britaniju vratio u EU

Ako iduće godine postane francuski predsjednik, Nicolas Sarkozy obećaje da će Velikoj Britaniji dati priliku da promijeni odluku o izlasku iz EU-a tako što će dogovoriti novi europski ugovor s Njemačkom. On će se fokusirati na reformu schengenske zone, ograničavanje Komisijinih ovlasti na desetak, daljnju integraciju eurozone i zaustavljanje pristupnih pregovora s Turskom. Iscrpnije...

Zemlje EU vraćaju Hrvatskoj - 3.500 izbjeglica

Druge države Europske unije najavile su Hrvatskoj povratak 3.493 izbjeglice koji su prešli preko Hrvatske, a koji nisu dobili azil u državama gdje su na kraju došli. Vraćanje ovih ljudi bilo bi sukladno Dublinskom ugovoru jer su prvo registrirani u Hrvatskoj, dok se Grčka ne računa jer je izuzeta povrata zbog presude Europskog suda po kojoj se u toj državi ne poštuju ljudska prava izbjeglica. Iz Centra za mirovne studije kažu da bi na kraju moglo biti puno više od tri i pol tisuće izbjeglica. Iscrpnije...

Ako i dobiju spor u Washingtonu, banke će morati vratiti sav novac

Banke koje su pokrenule postupak protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog zakonskih odredbi o konverziji kredita u francima, na temelju bilateralnog ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja sklopljenog između Austrije i Hrvatske, trebale bi imati na umu da Europska komisija takve ugovore između zemalja članica Unije smatra nevažećima. Naime, čak i ako dobiju postupak i Hrvatska isplati odštetu bankama, one će vjerojatno morati sav novac vratiti i to s kamatom, jer će to Europska komisija smatrati nedopuštenom potporom. Iscrpnije...

Učenik o školovanju u Danskoj: Umjesto štrebanja uče nas razmišljati

"Dok smo mi u hrvatskim školama i dalje primorani memorirati nevjerojatno mnogo nepotrebnih podataka, od danskih se učenika traži da ih znaju samostalno pronaći na internetu. Težište je na praktičnim znanjima i na istraživačkom radu. Primjerice, na nastavi smo analizirali tekst iz Guardiana o djeci koju su, zbog visokog IQ-a, roditelji iskorištavali. Takav tekst, koji bi u našim školama bio etiketiran kao suviše kontroverzan, poslužilo nam je kao primjer na kom se temelji teorija o pisanju eseja. Na nastavi smo analizirali i govore svjetskih političara čime nas se poticalo na kritičko razmišljanje“, priča za Index 16-godišnji učenik iz Zagreba koji se nedavno vratio iz Danske gdje je, u sklopu projekta razmjene učenika, pohađao gimnaziju. Iscrpnije...

Merkel: Njemačka je spremna mjesečno prihvatiti nekoliko stotina izbjeglica

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da ilegalnu migraciju treba potpuno zaustaviti i obećala je pomoć Grčkoj i Italiji, članicama EU-a najviše izloženima izbjegličkom valu. "Njemačka je spremna mjesečno prihvatiti nekoliko stotina izbjeglica iz Grčke i Italije koje imaju izglede za dugoročni ostanak u Europi. Upravo tim ljudima treba dati perspektivu“, rekla je Merkel. Smatra i da je potrebno što prije sklopiti sporazum o povratku izbjeglica sa zemljama poput Afganistana, Pakistana i državama sjeverne Afrike. Zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti od Grčke do Njemačke slažu se da treba ojačati kontrole na vanjskoj granici EU-a, rekao je austrijski kancelar Christian Kern na kraju summita u Beču. Iscrpnije...

Radikalni ljevičar Corbyn ponovno izabran za predsjednika britanskih laburista

Radikalni ljevičar Jeremy Corbyn ponovo je izabran za predsjednika britanskih laburista unatoč nepovjerenju vrha te najveće britanske oporbene stranke, pokazuju službeni rezultati objavljeni u Liverpoolu na kongresu stranke. Corbyn (67) je nadmoćno pobijedio jedinog suparnika Owena Smitha (46), gotovo nepoznatog velškog zastupnika, sa 61,8 posto glasova. Corbyna vole aktivisti, no nije mu sklon veći dio zastupnika. Smatraju da stranku vuče previše ulijevo da bi je mogao vratiti na vlast. Iscrpnije...

Austrijanci sve češće napadaju azilante, bacaju im kiselinu i podmeću požare

Napadi na azilantske centre u Austriji mogli bi se udvostručiti ove godine, pokazuju podatci austrijske vlade objavljeni u subotu. U prvoj polovini 2016. zabilježena su dvadeset četiri napada, a u čitavoj 2015. bilo ih je 25, rekao je ministar unutarnjih poslova Wolfgang Sobotka reagirajući na parlamentarnu istragu. Riječ je o izgredima od podmetanja požara do napada kiselinom i bacanja kamenja kroz prozor do ispisivanja rasističkih i nacističkih grafita i govora mržnje na društvenim mrežama. Iscrpnije...

Mađarska: Odabir države za život nije temeljno ljudsko pravo

"Povrede granica između miroljubivih država i odabir države u kojoj se želi živjeti nisu temeljna ljudska prava. Kao država koja se drži međunarodnog prava Mađarska poštuje pravo na siguran život kao temeljno ljudsko pravo. Mađarska odbija sustav kvota jer ga se ne može implementirati, jer je protivan 'zdravom razumu' i trenutnim europskim propisima", rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u razgovoru za CNN i odbacio tvrdnje da mađarski premijer Viktor Orban potiče protuimigrantski zanos u njihovoj državi. Iscrpnije...

U novoj pobjedi radikala, u Poljskoj se pooštrava zakon protiv abortusa

Poljski parlament raspravljao je o radikalnom pooštravanju zakona koji regulira pravo žene na abortus, a taj je zakonski prijedlog već nakon prvog čitanja prihvaćen, piše ugledni njemački list Süddeutsche Zeitung. Sporni zakonski prijedlog pravo na abortus predviđa samo u jednom slučaju – ako je zbog trudnoće ugrožen život majke. Kršenje zakona kažnjavalo se dosad s dvogodišnjom zatvorskom kaznom dok bi se prema novom zakonu za isto kazneno djelo dobivala zatvorska kazna u trajanju od najmanje pet godina. Prema službenim podacima za 2014. u Poljskoj je provedeno 1812 pobačaja, no nevladine organizacije barataju s brojkom od 100.000 ilegalnih abortusa godišnje. Iscrpnije...

Orban: Izbjeglice protjerati na otok

Mađarski premijer Viktor Orban sugerirao je da bi EU trebala protjerati "na otok" više od milijun ljudi koji su pristigli tijekom migracijske krize 2015./16. "Svi koji su stigli ilegalno trebali bi biti vraćeni natrag. Ne u druge zemlje EU-a nego na mjesta izvan Europske unije. Dotad bi ih trebalo držati u velikim kampovima izvan EU-a. Mogao bi to biti veliki otok ili dio sjevernoafričke obale", rekao je Orban. Iscrpnije...

Hrvatskoj i susjedima 12 milijardi kuna iz Bruxellesa za prekograničnu suradnju

U razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatska i susjedne države imaju na raspolaganju 12 milijardi kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Financirat će se promicanje inovacijskih kapaciteta i suradnja u području inovacija, razvoj strategija vezanih za nisku razinu emisije CO2, prometno povezivanje programskih područja uključujući pomorski prijevoz, zaštita i promicanje prirodnih i kulturnih resursa, doprinos razvoju turizma, obrazovanje, poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga te jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području. Iscrpnije...

Njemačka: Žene s maramom rjeđe pozvane na razgovor za posao

Kandidatkinje za zaposlenje s imenima koja ne zvuče njemački ili kandidatkinje s fotografijama na kojima su umotane u maramu imaju mnogo manje izgleda da će biti pozvane na razgovor za zaposlenje nego kandidatkinje s njemačkim imenima, javlja njemački Spiegel Online, pozivajući se na studiju Sveučilišta u Linzu i Instituta za budućnost rada. Iscrpnije...

Europski sud: Vlasnik trgovine koja daje wi fi nije odgovoran za nelegalno "skidanje"

Vlasnik trgovine koji je javnosti omogućio besplatan pristup bežičnoj mreži nije odgovoran za povrede autorskih prava koje je počinio korisnik, presudio je Sud Europske unije. No, Sud navodi kako se takvom voditelju može naložiti da zaštiti svoju mrežu lozinkom kako bi se "okončale te povrede ili spriječio njihov nastanak". Upravo se to dogodilo Tobiasu McFaddenu, vlasniku trgovine u Njemačkoj za rasvjetna tijela i sustave ozvučenja. Prije šest godina preko njegove je mreže nezakonito preuzeto glazbeno djelo na koje Sony ima autorska prava. Stoga ga je Sony tužio za povredu autorskog prava, a nadležni sud u Njemačkoj je od Suda EU-a zatražio odgovore. Iscrpnije...

Čak 69 posto Hrvata vjeruje u Boga

Čak 69 posto Hrvata vjeruje u Boga, a 22 posto vjeruje u 'višu silu', dok se samo 7 posto ljudi smatra ateistima. Podaci istraživanja koje je provela Europska komisija govore kako u Francuskoj živi najviše ateista (40 posto), a u Rumunjskoj gdje 92 posto ljudi vjeruje u Boga, ih je najmanje (1 posto). Na Malti i u Turskoj čak 94 posto njih vjeruje isključivo u Boga, dok je u Češkoj taj postotak najmanji - samo 16 posto. Što se tiče hrvatskih susjeda, samo 32 posto Slovenaca vjeruje u Boga, nešto više (36%) u višu silu, a 26 posto je ateista. Iscrpnije...

Hrvatskoj iz EU 43 milijuna eura za najsiromašnije, prvo hrana školarcima

Europska unija osigurala je Hrvatskoj 43 milijuna eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine kao pomoć najsiromašnijima. Novci će ići nezaposlenima i korisnicima socijalne skrbi, ali i ljudima koji ne mogu ostvariti pravo na socijalnu skrb zbog dohodovnog cenzusa. 13,6 milijuna kuna iz ovog fonda ide za pokrivanje troška školske prehrane, o čemu je u kolovozu već potpisan ugovor, a do kraja rujna bit će potpisan i ugovor o nabavljanju školske opreme. Cilj je da ovim sredstvima pomoć dobije 23 tisuće djece u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Besplatni internet u EU samo retorika

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker najavio je kako će do 2020. godine "svaki grad i svako selo u EU" dobiti besplatnu Wi-Fi vezu, javno financiran i svima dostupan pristup internetu. "Na pet minuta nas je uhvatila panika, ali onda smo shvatili da on to ne misli ozbiljno", navodno je kasnije novinarima povjerio izvor iz telekomunikacijskog biznisa: I zaista: 120 milijuna eura izdvojenih za projekt dovoljno je za besplatno povezivanje tek nekoliko gradova. Iscrpnije...

Ivan Tepeš i bosanska veleposlanica - hrvatski zastupnici u europarlamenta

Povuku li se iz Bruxellesa Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Ivana Maletić, što je vrlo vjerojatno, u Bruxelles bi na vrtoglavu plaću od 8000 eura bruto trebali ići bivši zapovjednik 3. bojne 4. gardijske brigade komodor Ivica Tolić, donedavni predsjednik HSP-a Ante Starčević Ivan Tepeš i članica HDZ-a iz BiH, no i aktualna veleposlanica te zemlje u Rimu Željana Zovko. Tepeš nije prošao na izborima za Sabor, a u Bruxellesu ne bi spadao u Stierove pučane nego prije u euroskeptike u kojoj su grčka Zlatna zora i francuska Nacionalna fronta. Zovko bi bila unikatan slučaj – jednu bi zemlju predstavljala u Rimu, a drugu u Bruxellesu, pa je pitanje koja bi joj država bila važnija, pita se Slobodna o "džumbusu" hrvatskih eurozastupnika. Iscrpnije...

Svaki građanin EU od danas ima pravo na bankovni račun

Svi građani Europske unije, bez obzira na imovinsko stanje, državljanstvo ili zemlju prebivališta, od danas imaju pravo na osnovni bankovni račun. Procjenjuje se da u EU čak 58 milijuna ljudi nemaju nikakav bankovni račun (najviše njih u Bugarskoj i Rumunjskoj), a sad će ono biti moguće i korisnicima plave karte, stranim studentima ili izbjeglicama. Građanima je olakšan i postupak otvaranja i prebacivanja računa u slučaju odabira druge banke, kao i usporedni prikaz usluga i cijena dostupnih na tržištu. Iscrpnije...

Merkel priznala: Unija je u kritičnoj situaciji

Njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je Europska unija u „kritičnom trenutku“, ali i pozvala svoje kolege na zajedništvo u popravljanju ekonomske situacije, otvaranju radnih mjesta i borbi protiv terorizma. Merkel je s 26 kolega lidera članica EU-a razgovarala na summitu u Bratislavi, na kojem nije prisustvovala Velika Britanija, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je da europska elita često nije u doticaju sa stvarnošću i zamolio kolege za krajnju iskrenost u raspravama. Iscrpnije...

Iz Bruxellesa povukli 1,7 milijardi kuna više nego što smo dužni platiti

Hrvatska je u 2016. godini iz europskih fondova povukla 1,7 milijardi kuna više no što je u zajednički proračun bila dužna uplatiti, naglasio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić. „Praktički svaki tjedan Hrvatska povlači oko 200 milijuna kuna novog novca koji dolazi u proračun RH i ovo je najuspješnija godina otkako Hrvatska ima pristup europskom novcu“, rekao je Tolušić. Iscrpnije...

YouTube će morati plaćati glazbenicima više

Po novom nacrtu europskih zakona o autorskim pravima, internetski video servisi poput YouTubea morat će plaćati više novca glazbenicima i diskografskim kućama. Također, izdavači i producenti morat će izvođačima i autorima otkriti koliku je zaradu njihov rad ostvario. Novinski izdavači po prvi put će biti prepoznati kao nositelji prava. Iscrpnije...

EU obećava 100-megabitne veze, besplatan Wi-Fi i 5G svuda

Europska komisija poslat će Europskom parlamentu prijedlog da se već sljedeće godine iz proračuna izdvoji 120 milijuna eura kako bi svi gradovi, mjesta i sela u EU u naredne četiri godine dobili besplatne Wi-Fi pristupne točke za građane. Svako kućanstvo bi do 2025. trebalo biti priključeno na Internet najmanje 100-megabitnom vezom, a mobilna mreža bi trebala prijeći na 5G mrežu. Iscrpnije...

Bruxelles bi uveo naplatu ulaska u Europsku uniju

Europska komisija priprema prijedlog kojim bi se uvela obveza za građane zemalja koje ne trebaju vize za ulazak u EU da unaprijed najave svoje putovanje i plate naknadu. Napravilo bi se nešto slično onome što postoji u SAD-u gdje se treba registrirati najmanje 72 sata prije ulaska u državu i platiti naknadu (14 dolara), a registracija se napravi samo jednom i važi za veći broj putovanja. Europsku uniju lani je posjetilo 602 milijuna turista (puta npr. 10 eura = 6 milijardi eura). Britance muči što će se ovo odnositi i na njih nakon Brexita.... Iscrpnije...

Zbog Rusije hrvatsko svinjogojstvo na koljenima?

Ruski embargo mogao bi potpuno slomiti domaće svinjogojstvo. Naime, Europsku uniju pritišču goleme zalihe svinjetine kojih se rješava izvozom i daje ih u bescjenje. Sve više svinjskih trupova završava u Hrvatskoj – uvoz nam je porastao za čak 40 posto u odnosu na godinu prije. Sve je to urušilo tov svinja na selu, piše Poslovni puls. Iscrpnije...

Zagrebu iz Bruxellesa 17 opomena zbog neusklađenosti s direktivama EU

Od početka godine iz Bruxellesa u Hrvatsku stiglo je 17 službenih opomena te četiri obrazložena mišljenja zbog neprenošenja zakonodavnog okvira kako u području okoliša, tako i energetike, prometa, pravosuđa, temeljnih prava i građanstva, unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva, financijske stabilnosti, oporezivanja i carinske unije, zdravlja i sigurnosti hrane, piše Novi list. Iscrpnije...

Stiže nova uredba iz Europe, a hrvatski mljekari pojma nemaju

Dok se Europa guši u nagomilanim zalihama mlijeka nastalim ukidanjem proizvodnih kvota prošloga ožujka, pred hrvatskim proizvođačima neizvjesna je budućnost. Europska komisija nastalu štetu pokušat će riješiti Uredbom o redukciji proizvodnje mlijeka koja od nedjelje stupa na snagu. "Znamo samo da uredba ide 11. rujna i da bi, od 500 milijuna eura namijenjene pomoći stočarstvu, 150 trebalo utrošiti na dobrovoljno smanjivanje mlijeka u zemljama u kojima ga ima previše. Međutim, kod nas je specifična situacija jer imamo manjak mlijeka pa bi nam Ministarstvo poljoprivrede trebalo objasniti kao proizvođačima što sada trebamo činiti, a nije to napravilo", kaže tajnik Udruge OPG-ova Hrvatske Život Miroslav Kovač. Iscrpnije...

Povučen prijedlog da se naplata roaminga ograniči na 90 dana

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker povukao je prijedlog koji je Komisija početkom ovoga tjedna uputila o pitanju roaminga i zatražio da se napravi nova verzija. Europska komisija je u ponedjeljak predložila da se mobilni telefoni u europskom inozemstvu bez plaćanja roaminga mogu koristiti najviše 90 dana godišnje, s time da jednokratni boravak izvan domaće mreže ne smije biti dulji od mjesec dana. Nakon što su objavljene smjernice za sprječavanje zlouporaba, operateri su se žalili da je 90 dana predug rok, a šira javnost da je prekratak i da se zapravo ne može govoriti o potpunom ukidanju roaminga. Iscrpnije...

Tajni ratovi Velike Britanije

"Već više od 100 godina, Britanija sudjeluje u ratovima. Neki konflikti, kao što je onaj na Falklandskom otočju, postali su središte nacionalnog naraativa, ali brojni drugi, uključujući i brutalno suzbijanju pobunjenika u Omanu su namjerno skriveni", piše Guardian u zanimljivom dugom članku o manje poznatim britanskim vojnim operacijama. Iscrpnije...

Guardian: TTIP je možda mrtav, ali dolazi još gori sporazum

"TTIP je izgleda izbačen s pozornice, ali jedan drugi sporazum, čiji su učinci gotovo identični i dalje je u pripremi i čeka odobrenje. CETA (The Comprehensive Economic and Trade Agreement) je sporazum između EU i Kanade, a njime se omogućava bilo kojoj korporaciji koja tamo trguje, bez obzira gdje ima sjedište, da tuži vlade država pred međunarodnim sudom. CETA prijeti zakonima koji nas štite od iskorištavanja i priječi parlamente na obje strane Atlantika da donose zakone", piše Guardian. Iscrpnije...

Rekordna rujanska toplina u Europi: U Španjolskoj izmjereno 46.4°C

Intenzivni val vrućine je početkom rujna zahvatio Pirinejski poluotok. Izmjerene su i rekordno visoke rujanske temperature za europski kontinent. Na jugu Španjolske, u andaluzijskom mjestu Sancular La Mayor (50 kilometara zapadno od Seville) u ponedjeljak 5. rujna 2016. izmjerena je maksimalna temperatura od 46.4°C. To je nova najviša temperatura ikad izmjerena u mjesecu rujnu na području Europe. Dosad je rujanski temperaturni rekord za Europu iznosio 45.7°C, a izmjeren 1946. godine u San Severu (Italija). Iscrpnije...

MUP: Porast migracija, u Srbiji 5000 izbjeglica čeka prelazak

Policija je svakodnevnim praćenjem stanja nezakonitih migracija na granici sa Srbijom u posljednja dva mjeseca uočila porast pokušaja nezakonitih prelazaka. Upozoravaju ipak da još nema opasnosti od reaktiviranja Balkanske rute koja bi jače zahvatila Hrvatsku. U prvih osam mjeseci policija je na granici evidentirala 2395 nezakonitih prelazaka. Prema procjenama Aleksandra Cicića, koordinatora za logistiku u Distributivnom centru za izbjeglice Miksalište u Beogradu, u Srbiji je oko 5000 migranata, a svi žele što prije doći do Njemačke. Iscrpnije...

Bruxelles traži redukciju proizvodnje mlijeka

Ukidanjem proizvodnih kvota za mlijeko u ožujku lani Europska komisija otvorila je Pandorinu kutiju: povećanu proizvodnju i gomilanje zaliha, uzrokovanih i ruskim embargom. Nastalu štetu sada pokušava riješiti Uredbom o redukciji proizvodnje mlijeka koja stupa na snagu 11. rujna. Proizvođači mlijeka imaju kratak rok za pripremu, a Ministarstvo poljoprivrede šuti, upozoravaju udruge. Iscrpnije...

Velika Britanija gradit će zid visok 4 metra kako bi zaustavila migrante

Velika Britanija gradit će zid u Calaisu, sjevernoj francuskoj luci, kako bi pokušala zaustaviti migrante, rekao je jučer ministar imigracije Robert Goodwill. Gradnja jedan kilometar dugog i četiri metra visokog zida na prilaznoj cesti za luku počet će ovaj mjesec, a trebala bi biti završena krajem godine. Zid će nadopuniti sigurnosnu ogradu koja je već postavljena oko luke i ulaza u Eurotunel, koji povezuje Francusku i Britaniju. Iscrpnije...

Roaming u Europi bit će besplatan, ali do najviše 90 dana godišnje

U lipnju 2017. potpuno će se u Europskoj uniji ukinuti naknade za roaming pa će se podatkovni promet, pozivi i poruke u cijeloj Unji naplaćivati po uvjetima koje korisnik ima u svojoj dravi. No, ovo nije bez ograničenja - Bruxelles je jučer iznio plan prema kojem će se u roamingu bez naknada moći biti do 30 dana u komadu ili najviše 90 dana godišnje. Ovime žele uvesti pravila fer korištenja kako bi spriječili putnike da kupuju jeftine SIM pakete u nekoj od zemalja, a potom to koriste kod kuće. Iscrpnije...

Europska komisija: Porez na link, da ili ne?

Europska komisija ponovno je uhvaćena u proturječnosti, ovaj put na području regulacije interneta. Tjedan dana nakon što su na Twitteru javno objavili kako neće oporezivati hiperlinkove, u javnost su krajem kolovoza procurili dokumenti koji potvrđuju upravo suprotno. Prema objavljenom dokumentu čini se da Komisija ipak razmatra uvođenje tzv. poreza na link i to nakon što je Europski parlament dva puta u posljednjih godinu dana odbio istu odredbu te nakon stotina tisuća potpisa na peticiju koja se usprotivila spornom zakonu. Iscrpnije...

Ruski veleposlanik u RH: Hrvatska neće dobro proći kad Rusiji završe sankcije

"Jedna od mojih negativnih impresija jest vaša velika ovisnost u vanjskoj politici o Zapadu. Godinu sam dana ovdje i pokušavao sam deset ministara pozvati u Rusiju, na forume, konferencije... Nitko od njih nije posjetio Rusiju. Dajemo političke signale, mi ne želimo izvući Hrvatsku iz EU i NATO-a, ali istovremeno Rusija može nadopuniti ono što vam nedostaje. Hrvatske mandarine, kruške, riba... Sve to dolazi na rusko tržište, ali kroz treće zemlje, i oni na tome zarađuju, a ne vi. Naravno, sankcije će se završiti za godinu ili dvije, a Rusija će tada postavljati narudžbe za kupnju roba, ali procjenjujući tko se kako ponašao u vrijeme sankcija. A u tom slučaju Hrvatska neće dobro proći", kaže Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije u RH. Iscrpnije...

CDU poražen na lokalnim izborima od desničarskog AfD-a

Na izborima za lokalni parlament njemačke savezne pokrajine Mecklenburg - Zapadno Pomorje (Mecklenburg - Vorpommern) vladajuća Kršćansko-demokratska unija (CDU) poražena je od desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). AfD je s 21% glasova postao druga po redu najjača stranka u saveznoj državi, CDU je treći s 19%, a najviše glasova, 30,3%, osvojila je vladajuća Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) tako da je usprkos gubicima u usporedbi s posljednjim izborima moguć nastavak dosadašnje koalicije SPD-CDU. Merkel je iz ove pokrajine. Iscrpnije...

Kad bi multinacionalke otišle, Irska bi izgubila svako 10. radno mjesto

Sa 13 milijardi dolara, koliko bi Apple trebao uplatiti poreza u irsku blagajnu, moglo bi se pokriti dvije trećine godišnjih izdataka za socijalu. No, na kocki je ugled Irske kao ulagačke destinacije. Nemali broj Iraca strahuje da bi posljedica tako drastičnog oporezivanja mogla biti i povlačenje multinacionalki, što bi, neke procjene govore, značilo gubitak svakog 10. radnog mjesta u irskoj ekonomiji. Iscrpnije...

Index: Hrvatska se u tišini sprema za masovni izbjeglički val

"Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje doznali smo da se i oni intenzivno pripremaju za novi izbjeglički val. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić tvrdi da nema nikakvog razloga za brigu, ali je policajce iz Slavonije ipak ranije vratio s mora gdje su bili na ispomoći. Vojni obveznici u Slavoniji dobili su pozive da se jave po novi ratni raspored. Rezerviste bi MORH upotrijebio u dva slučaja – ako dođe do velikih jesenskih poplava koje redovnim snagama ne bi mogli obuzdati, drugi je ako policiji zatreba logistička pomoć u kontroliranju izbjegličkog vala", piše Vojislav Mazzocco o hrvatskoj reakciji na mogući novi izbjeglički val. Iscrpnije...

Češka tajna služba: Putinovi ubačeni agenti šire dezinformacije

Ruska i kineska obavještajna služba bile su najaktivnije u Češkoj u 2015. godini, stoji u najnovijem izvješću češke kontraobavještajne službe BIS (Bezpečnostní informační služba). Prema izvješću, Rusi su ušli u poslovne strukture, ali i medije, gdje se primjećuje utjecaj kojim se želi opravdati ili progurati ruski pogled, prije svega, na sirijski i ukrajinski konflikt. Naime, Prag je za rusku obavještajnu službu jedan od središnjih punktova za EU, a uglavnom je riječ o mnogobrojnim obavještajcima koji rade pod diplomatskom krinkom. Iscrpnije...

Le Pen: Ako postanem predsjednica, organizirat ću referendum o izlasku iz EU

Marine Le Pen, kandidatkinja ekstremne desnice na francuskim predsjedničkim izborima iduće godine, najavila je da će organizirati referendum o izlasku Francuske iz Europske unije bude li izabrana za predsjednicu. „Jedan narod može odlučiti o tome da odabere drugi put, put slobode. Francuzi, mi možemo ponovno postati ponosan, slobodan, neovisan narod, možemo vratiti Francuskoj njezino stvarno mjesto u svijetu“, rekla je Le Pen. Iscrpnije...

U skorije vrijeme ništa od europske vojske

"Svi se slažemo da europska vojska nije nešto što će se dogoditi brzo, ali ono što se ubrzo može dogoditi ako se zemlje članice angažiraju, to je napredak u smislu europske obrane", obavijestila je javnost visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini nakon današnjeg neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Bratislavi, gdje je predstavila svoju "globalnu strategiju" na polju sigurnosti i obrane za koju smatra da bi svoje prve rezultate mogla imati u proljeće 2017. Iscrpnije...

Zbog (ne)gospodarenja otpadom EU prijeti oduzimanjem 475 milijuna eura

Europska komisija uputila je hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša dopis u kojem upozorava da bi moglo doći do suspenzije 475 milijuna eura iz EU fondova za projekte pametnog gospodarenja otpadom. Ako želimo novac, morat ćemo se od spalionica i mehaničko-biološke obrade (koje i dalje gradimo) okrenuti odvojenom prikupljanju otpada, sortiranju i recikliranju, odnosno donijeti novi plan gospodarenja do kraja ove godine, i to po načelima kružne ekonomije . Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO) pak tvrdi da Hrvatska nema dovoljno spalionica i MBO-a, odnosno da nismo prekapacitirani. Iscrpnije...

Ilegalci ulaze u Hrvatsku kroz kukuruzna polja

"Posljednjih tjedana povećan je pritisak ilegalnih ulazaka, iako to nije ni blizu situaciji koja je bila prije godinu dana kada se Hrvatska našla na migrantskoj ruti. Riječ je uglavnom o pojedinačnim ulascima ili manjim skupinama i to osoba mlađe životne dobi, dok obitelji i male djece gotovo uopće nema. Informacije koje dolaze s rute govore da bi se uskoro mogao ponoviti prošlogodišnji rujan", rekao je Jutarnjem jedan mještanin Tovarnika, dobro upućen u stanje na terenu. Ilegalci pod okriljem noći koriste kukuruzna polja i ulaze u Hrvatsku, no policija je spremna je za takve upade. Iscrpnije...

U osam mjeseci iz europskih fondova Hrvatska povukla 660 milijuna eura

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je dosad u 2016. godini povukla više od 660 milijuna eura iz EU-ovih fondova odnosno više od pet milijardi kuna, priopćilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ako se takav trend nastavi, do kraja godine možemo bez problema doći do 8 milijardi kuna, prenosi se u priopćenju izjava ministra Tomislava Tolušića. Usporedbe radi, navode se podaci iz prošlih godina pa se podsjeća da je Hrvatska u cijeloj 2015. godini povukla 558 milijuna eura. Iscrpnije...

Škotska kreće u inicijativu za novi referendum o neovisnosti

Škotska premijerka Nicola Sturgeon pokrenula je novu inicijativu, odnosno najveće političke konzultacije o neovisnosti sjevernog dijela Ujedinjenog Kraljevstva, nakon što je ponovno procijenila da Brexit prijeti interesima Škotske. Škoti se sa 62 posto glasova izjasnili za ostanak u okrilju EU. "Brexit ne samo da vodi Škotsku prema izlasku iz EU-a protiv volje njezinih stanovnika, već je tjera i prema izlasku s jedinstvenog tržišta. Ne kanim samo gledati što će biti dalje bez borbe", rekla je odlučno Sturgeon, premijerka i čelnica škotskih nacionalista. Iscrpnije...

Kako su Talijani spriječili da UNESCO Veneciju proglasi ugroženom?

UNESCO je na srpanjskom sastanku u Istanbulu odlučio kako neće uvrstiti Veneciju na svoj popis mjesta svjetske baštine koja su ugrožena iako je i nedavni izvještaj bio iznimno kritičan u vezi stanja u kojem se nalazi slavni grad na sjeveru Jadrana. Za Italiju je njena bogata kulturna baština i važan element vanjske politike i državnog prestiža te bi odluka UNESCO-a da Veneciju proglasi ugroženom bila velika nacionalna blamaža, pa je kroz lobiranje i odugovlačenje talijanske vlade prava rasprava o stanju Veneciju u UNESCO-u zasad odgođena do sljedeće godine. Iscrpnije...

Treba li Hrvatska na granicu staviti žicu?

"Hrvatska se u pripremi za novi izbjeglički val mora ponašati kao ostale susjedne zemlje", rekao je demograf Stjepan Šterc gostujući u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno'. Smatra kako je hrvatska pokazala kako se zna nositi s malim brojem izbjeglica, ali da ne bi bila uspješna u slučaju većeg broja koji se najavljuje. Istaknuo je i kako Hrvatska nema plan za naseljavanje ruralnog ili brdskoplaninskog područja, koja kao novi dom izbjeglicama predlažu neke inicijative. Iscrpnije...

EU spreman pomoći Turskoj u ispunjavanju uvjeta za bezvizni režim

Povjerenik EU-a za migracije Dimitris Avramopoulos rekao je da je EU spreman "uskoro" pomoći Turskoj da ispuni i posljednje pojedinosti sporazuma o jamčenju bezviznog režima za turske državljane, no nije precizirao kada. Turska prijeti da neće primijeniti sporazum o readmisiji, koji treba zaustaviti priljev ilegalnih migranata, ukoliko ne dobije jamstvo o bezviznom režimu. Iscrpnije...

Na Sredozemnom moru spašeno 1.725 migranata

Spasilačke službe su u četvrtak na sigurno dovele 1.725 migranata koji su se nalazili u brodovima na Sredozemnom moru, objavila je talijanska obalna straža u vrijeme u kojem raste broj dolazaka migranata na južne europske obale. Nije objavljeno odakle su krenuli migranti koji su putovali u 14 gumenih i dva drvena broda. Od početka ove godine u Italiju je stiglo oko 105.000 ljudi, objavila je Međunarodna organizacija za migraciju. Iscrpnije...

Eurozona ima novu najslabiju kariku - Portugal

"Sve su glavne agencije ocijenile državne obveznice Portugala u kategoriji nepoželjnom za ulaganje, osim slabo poznate i manje agencije DBRS koja jedina uz njih drži 'Investment grade'. Ulagači rijetko zamjećuju ocjene baš te agencije, ali je ona iznimno važna Portugalu jer su jedino na osnovu te ocjene i dalje u milosti Europske središnje banke. U slučaju da izgube i taj rejting, izgubit će i najvećeg kupca portugalskih dugova", pojašnjava Michael Boye, analitičar Saxo banke. Iscrpnije...

Rumunji prvi put u povijesti stigli Hrvate po životnom standardu

Rumunjska će ove godine dostići Hrvatsku po stupnju razvoja, lani smo imali BDP-om po stanovniku na razini 58% prosjeka EU, a Rumunjska 57%. Bugarska je bila na 46% ali nas i oni stižu. Razlog je u tome što se te zemlje brže razvijaju, povlače više novca iz fondova EU i privlače ulaganja. Ekonomisti upozoravaju da je krajnji čas da se Hrvatska trgne. Iscrpnije...

Juncker Vučiću: Zabrinut sam, uspostavite dijalog s Hrvatima

Srpski premijer Aleksandar Vučić prije mjesec dana poslao je pismo u Bruxelles u kojem se žali kako se u Hrvatskoj "vodi ogoljena antirspska politika". Odgovorio mu je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, pozivajući da se otvorena pitanja riješe kroz konstruktivan bilateralni dijalog i uz međusobno poštivanje. Iscrpnije...

Tim Cook i Irska protiv EK: 'Apple je platio sve po zakonu'

Apple i irska vlada najavili su žalbe na odluku Europske komisije o desetgodišnjem poreznom dugu u iznosu od 13 milijardi eura prema irskom državnom proračunu. Irska je vlada poručila da je Apple plaćao sva potraživanja prema postojećim irskim zakonima (Bug razjašnjava situaciju), dok Cook upozorava da bi odluka EK mogla imati dalekosežne posljedice. Apple u Irskoj zapošljava 6000 ljudi, a plaćao je porez od 0,0005% pa mnogi komentiraju da Apple plaća ili porez ili radnike, ne i oboje. Na čelu je "Luxleaksa" Dankinja Margarethe Vestager, koja je odlučila stati na kraj poreznim beneficijama određenih multinacionalnih kompanija. Iscrpnije...

Njemački povjerenik u EK potvrdio da Turska neće moći u EU s Erdoganom

Njemački povjerenik u Europskoj komisiji Günther Oettinger rekao je u utorak kako se Turska vjerojatno neće pridružiti Europskoj uniji dok joj je na čelu Tayyip Erdogan. Turska je pregovore o pristupanju EU-u započela 2005., no od tada je slabo napredovala. Mogućnost da ta većinski muslimanska država postane dio EU-a brine mnoge članice, a odnosi su postali još lošiji nakon pokušaja puča u srpnju. “To će vjerojatno biti pitanje i u razdoblju nakon Erdogana”, rekao je Oettinger u razgovoru za njemačke novine Bild. Iscrpnije...

Apple poručuje kako će drastičnom odlukom EK stradati investicije u Europi

“Osim očite štete za Apple, najdublje i najštetnije djelovanje ovog rješenja bit će efekt koji će ovo pravilo ostaviti na investicije i stvaranje poslova u Europi. Prema teoriji Komisije, svaka tvrtka u Irskoj i diljem Europe je odjednom u riziku da bude podvrgnuta porezima i zakonima koji nisu nikad postojali. Apple već dugo podržava međunarodnu poreznu reformu s ciljem jednostavnosti i jasnoće", piše CEO Applea Tim Cook nakon što je objavljeno kako je Europska komisija naložila Appleu da mora platiti 13 milijardi eura poreza Irskoj plus kamate. Iscrpnije...

Apple mora Irskoj platiti nevjerojatnih 13 milijardi eura poreza!

Tehnološki gigant Apple mora platiti 13 milijardi eura zaostalih poreza Irskoj, odlučila je Europska komisija. Apple je s tom državom postigao dogovor po kojem je tvrtka između 1991. i 2015. godine plaćala vrlo niski porez na dobit koju je ostvarila diljem EU. Apple je tako sav profit koji je ostvarivao na jedinstvenom tržištu EU od 2003. nadalje pripisao svojem glavnom uredu u Irskoj koji je zapravo bio fikcionalan. No, ono što nije bilo fikcionalno je izuzetno niski porez na dobit koji je Apple plaćao toj državi, od 1% u 2003. godini do samo 0,005% u 2014. godini. Iscrpnije...

Pojačava se priljev izbjeglica na grčke otoke: Turska počela propuštati novi val?

Više od 460 migranata i izbjeglica noćas je iz Turske stiglo na grčke otoke. Većina ih je u Grčku ušla preko otoka Kosa i Lezbosa. Dan prije zabilježen je dolazak svega 190 novih izbjeglica, pa je toliki porast broja dolazaka grčke vlasti natjerao da se zapitaju nije li Turska počela propuštati izbjeglice kako bi pojačala pritisak na EU. Preko Grčke na teritorij Unije još uvijek ulazi znatno manje migranata nego Sredozemnom rutom, gdje je samo jučer u moru ispred obale Libije spašeno šest i pol tisuća ljudi. Iscrpnije...

Vela: Veliki plus i nekoliko minusa Tomislavu Tolušiću

"Tolušiću se mora priznati da je zainteresiran za pitanje fondova EU-a i da o tom pitanju zna više od svojih prethodnika. Isto tako, njegov inicijalni stav koji je zadržao i danas jest da novac treba dijeliti korisnicima, stoga ne čudi da je pozvao niz različitih dionika, uveo konzultacije s istima i da je voljan napraviti korak više kako bi osigurao da se sredstva iskoriste. Unatoč našim savjetima, nije se usudio uvesti transparentniji način prikazivanja iskorištenosti sredstava, stoga nas i dalje bombardira podacima u kojima se miješaju kruške i jabuke", piše Ariana Vela o mandatu ministra regionalnog razvoja i fondova EU Iscrpnije...

Za pet projekata 27 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU-a

Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je odluke o financiranju pet projekata koji su ostvarili 27 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU. Ti su projekti ostvarili bespovratna sredstva putem poziva Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020."Ti projekti potaknuti će ukupne investicije od 95 milijuna kuna, a korisnici projekata, odnosno ugovora potpisanih kroz taj poziv obavezali su se na otvaranje 62 radna mjesta", kazao je tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat na konferenciji za novinare. Iscrpnije...

Merkel kritizira europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je neprihvatljivim da neke zemlje Europske unije odbijaju primiti izbjeglice jer su muslimani, ali je i zatražila da se Turci u Njemačkoj integriraju u društvo i ne donose svoje sukobe. "To ne ide da neke zemlje kažu 'općenito, ne želimo muslimane u našoj zemlji'", rekla je u razgovoru za njemačku televiziju ARD. Govoreći o svojem prijedlogu o uvođenju kvota za raspodjelu izbjeglica u EU-u, kancelarka je naglasila da svatko treba učiniti svoj dio i da "treba naći zajedničko rješenje". Iscrpnije...

Pariz, Berlin i Varšava žele bližu suradnju nakon Brexita

Njemački, francuski i poljski ministar vanjskih poslova zauzeli su se u nedjelju za čvršće povezivanje svojih zemalja koje će pridonijeti stvaranju fleksibilnije i uspješnije Europske unije, nakon odluke Velike Britanije da napusti EU. Na skupu u prigodi 25. obljetnice osnutka "Weimarskog trokuta", diplomatskog formata koji okuplja ove tri zemlje, ministri su u zajedničkoj izjavi istaknuli da se žele "uhvatiti ukoštac s izazovima kakvih još nije bilo u Europi (...), ojačati suradnju i dati joj novi poticaj". Iscrpnije...

Zbog diskriminacije Roma zemlje EU gube 500 milijuna eura godišnje

Europska komisija izračunala je kako zbog diskriminacije u obrazovanju i zapošljavanju Roma svaka zemlja članica u kojoj oni čine i do deset posto populacije, gubi približno 500 milijuna eura godišnje. Prosječna dob među Romima jest 25 godina u usporedbi s prosječnom dobi od 40 godina diljem EU. Ipak, njihova je stopa zaposlenosti znatno manja jer velika većina radno sposobnih Roma nema potrebno obrazovanje za pronalazak dobrih poslova. Ili su isključeni već samim time što su Romi. Zato je predrstuda da Romi žive kako žive jer su tako odabrali, već zato što im je mogućnost izbora u startu ograničena. Iscrpnije...

Do 2050. u Europi bi moglo biti više od 70 milijuna alergičnih na ambroziju

Klimatske promjene mogle bi do 2050. udvostručiti broj Europljana alergičnih na pelud ambrozije, pa bi se taj broj sa sadašnja 33 milijuna mogao popeti na 77 milijuna, ocjenjuje se u studiji objavljenoj ovog tjedna. Ova biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike već je iznimno prisutna u središtu i na jugu Europe te na jugoistoku Francuske, unatoč redovitim kampanjama uništavanja. Alergija na ambroziju spada u peludne ili sezonske alergije od kojih u različitom stupnju pati gotovo 40 posto Europljana. Iscrpnije...

Mađarska i Češka žele da se što prije oformi zajednička europska vojska

Premijeri Mađarske i Češke Republike zauzeli su se za osnivanje zajedničke europske vojske, na sastanku u Varšavi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i poljskim i slovačkim kolegama, uoči summita EU-a u Bratislavi 16. rujna koji će biti posvećen budućnosti EU-a nakon Brexita. "Sigurnost nam mora biti prioritet. Europska unija u svim je područjima izgubila sposobnost da se prilagodi. Zatajila je u financijskoj krizi, nema odgovor na migrantsku krizu, na terorizam. Problem je u tome što ne poštujemo ni naša dogovorena načela. Ni Schengen ni proračunska pravila", rekao je mađarski premijer Viktor Orban. Iscrpnije...

UN: Za rekordne stope zločina iz mržnje krivi su pro-Brexit političari

Ujedinjeni narodi su upozorili kako je zbog antimigrantske retorike britanskih političara koji su podržavali Brexit došlo i do porasta zločina iz mržnje. UN-ov Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije naglasio je kako su istaknute političke ličnosti u Velikoj Britaniji širile predrasude za vrijeme Brexit kampanje te kako se nisu na odgovarajući način ogradile od rasističkih ispada. Rasna diskriminacija kulminirala je na dan objave rezultata referenduma, kada je prijavljeno 289 zločina iz mržnje diljem Velike Britanije. Iscrpnije...

Francuski sud suspendirao zabranu nošenja burkinija

Najviši francuski upravni sud povukao je općinsku odluku o zabrani burkinija. Ovu odluku Državnog vijeća koja se odnosi na ljetovalište na Azurnoj obali i koja će vrijediti za čitav francuski teritorij, francuski muslimani su pozdravili kao "pobjedu prava" i "mudrosti". Državno vijeće podsjeća sve gradonačelnike koji su se u zabrani burkinija na plažama pozivali na načelo sekularnosti da se ne mogu pozvati ni na kakve druge razloge, osim na javni red, "siguran pristup plaži, sigurnost kupanja, higijenu i pristojnost". Iscrpnije...

Švedska daje 30.000 kuna po migrantu da zauvijek napusti državu

Švedska je pronašla efikasan recept kako se riješiti migranata jer bilježi europske rekorde u broju povučenih zahtjeva za azilantski status u svojoj državi. Švedska Vlada nudi, preračunato oko 30 tisuća kuna po čovjeku ili oko 75 tisuća kuna za cijelu obitelj ako povuku svoje zahtjeve za azil i napuste Švedsku, javlja Independent. Novac se izbjeglicama isplaćuje kada ih policajci isprate do državne granice. Od početka ove godine više od četiri i pol tisuće migranata povuklo je svoje zahtjeve za azil. Iscrpnije...

Škotska ne želi izaći iz EU-a

Škotska vlada jasno je poručila kako ne želi slijediti ostatak Ujedinjenog Kraljevstva u izlasku iz EU-a: naime, ovisno o modelu trgovine koji će London dogovoriti s Bruxellesom, Škotska će izgubiti 1,7 - 11,2 milijardi funti do 2030., pokazuju procjene, a očekuju i pad poreznih prihoda od 14%. K tome izvoz Škotske u EU čini 42% njihova ukupnog izvoza. Stoga prva ministrica Nicole Sturgeon traži poseban status Škotske u pregovorima o Brexitu, a spominje se i održavanje drugog referenda o ostanku u UK-u. Iscrpnije...

U pedofilskom lancu i hrvatski državljanin

MUP je priopćio da su u sklopu akcije suzbijanja distribuiranja materijala seksualnog zlostavljanja putem Interneta koja je provedena u nekoliko zemalja Europske unije - proveli kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom. Kod njega je pronađena velika količina sadržaja koji prikazuju seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece. Nadležnom državnom odvjetništvu podnesena je kaznena prijava. Operacija "Daylight" počela je nakon što su dobivene informacije iz Švicarske o velikoj mreži kriminalaca koji su distribuirali snimke seksualnog iskorištavanja maloljetnika. Uhićeni su mahom osobe iznad 50 godina. Iscrpnije...

Francuska: Policija piše kazne i tjera žene da skinu burkini

Francuska policija prisilila je ženu koja je ležala na plaži u Nici da skine burkini, a druga je kažnjena u Cannesu jer je na plaži nosila tajice, tuniku i maramu na glavi. Najmanje četvorica naoružanih policajaca suočili su se sa ženom i natjerali ju da skine odjeću (video ). Jedan od njih uslikan je kako joj piše kaznu na licu mjesta. Ovi slučajevi potaknuli su raspravu oko zabrane muslimanskih 'kupaćih kostima' diljem gradova u Francuskoj, što je rezultat brojnih terorističkih napada. Iscrpnije...

Najvažnije poruke za spas EU-a iz nove knjige Janisa Varufakisa

"U Hrvatskoj je u izdanju Sandorfa objavljena nova knjiga Janisa Varufakisa Trpite ono što morate? - Povijest Europske unije i njezina budućnost. Poznati grčki ekonomist i kratkotrajni ministar financija u prvoj vladi Aleksisa Ciprasa u ovoj knjizi minuciozno dekonstruira poslijeratni ekonomsko-politički sustav Europske unije te nudi progresivno-lijevu viziju njezine budućnosti. Iz 'Trpite ono to morate?' vidi se i kako Varufakis sebe vidi kao herojsku figuru koja je na povijesnoj misiji spašavanja Europe od neoliberalne politike i štednje, i to kroz primjenu ekonomske doktrine Johna Maynarda Keynesa, prilagođene globalnoj ekonomiji 21. stoljeća", piše Tportal. Iscrpnije...

Snažan potres pogodio Italiju, najmanje 11 mrtvih

Snažni potres srušio je rano jutros zgrade u brdovitom području središnje Italije, u kojima su stanovnici ostali zatočeni dok su drugi pobjegli na ulice a po zadnjim podacima 11 je osoba izgubilo život. Potres jakosti 6,2 izazvao je ozbiljne štete u većem broju gradova i sela no čini se da nije pogodio gusto naseljena područja središnje Italije. "Najteže su pogođeni gradovi i sela Accumoli, Amatrice, Posta i Arquata del Tronto", kazao je glasnogovornik talijanske vatrogasne službe Luca Cari za Reuters. Iscrpnije...

Češki premijer: Europska unija mora osnovati svoju vojsku

Češki premijer Bohuslav Sobotka na sastanku čeških diplomata u Pragu kazao je kako bi Europska unija trebala razviti vlastitu vojsku, piše EU Observer. Sobotka je naglasio kako bi takva vojska trebala postojati paralelno uz NATO savez. "Uvjeren sam kako se dugoročno ne može bez zajedničke europske vojske. Uniji će trebati vojna sila kako bi se suočila s rastućim prijetnjama terorizma, sve agresivnije Rusije i migracijskih pritisaka s Bliskog istoka. Nadam se da će jesenski europski summit biti mjesto na kojemu će se iznijeti konkretni prijedlozi", kazao je Sobotka. Iscrpnije...

Pariški turizam nakon napada na gubitku 750 milijun a eura

Teroristički napadi, štrajkovi i poplave odvratili su u prvoj polovini godine strane turiste od glavnog grada Francuske i koštali turističku industriju pariške regije gubitka prihoda od oko 750 milijuna eura, izvijestili su turistički dužnosnici. "Vrijeme je da se shvati da turistički sektor prolazi kroz industrijsku katastrofu. Više nije vrijeme za komunikacijske kampanje, već za donošenje plana oporavka", kazao je voditelj turističke zajednice pariške regije Frederic Valletoux u priopćenju. Iscrpnije...

Juncker: Granice su najgori izum političara

Granice su najgori izum ikada stvoren od strane političara, izjavio je šef Europske komisije Jean Claude Juncker. On traži veću solidarnost sa izbjeglicama, te poziva na otvaranje svih granica, bez obzira na kaos izazvan migracijskim valom i bez obzira na terorističke napade. Iscrpnije...

Renzijev apel: Europa treba investirati u obranu, obrazovanje i kulturu

"Moramo investirati u zajedničku obrambenu politiku, u digitalnu inovaciju, u škole i kulturu. Europa je privržena majka naših vrijednosti, a ne hladni čuvar birokratskih pravila koje je teško prihvatiti", izjavio je talijanski premijer Matteo Renzi uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom. Dok Italija nakon Brexita želi jaču europsku konsolidaciju, Merkel želi "bolju Europu" umjesto stvaranja "više Europe". Iscrpnije...

Hrvatskoj 9,9 milijardi kuna za prometnu infrastrukturu

Hrvatska do 2020. godine na raspologanju ima 9,9 milijardi kuna iz fondova Europske unije, a, za razliku od prijašnjih godina kad se trošilo na autoceste, sad će se ulagati u povećanje sigurnosti cesta, poboljšanje sustava upravljanja željezničkim, gradsko-prigradski i regionalni promet, poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka, povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima. Najvažniji i najskuplji projekti su pelješki most, 2,4 milijarde kuna, i Zračna luka Dubrovnik, milijarda. Iscrpnije...

Kovač nakon uhićenja hrvatskog državljanina: Srbija nikada neće u EU

Osječanina Zdravka Hlobika srpske su vlasti uhitile na graničnom prijelazu Bogojevo. 54-godišnjaka su zamijenili za imenjaka Zdravka Hlobika iz Jelisavca, kojeg u Srbiji terete za terorizam u vrijeme Domovinskog rata, piše Glas Slavonije. Hlobik je uhićen u četvrtak ujutro, a u petak ga je do granice kod prijelaza Batina dopratio hrvatski konzul u Srbiji. Na uhićenje Hlobika reagirao je Miro Kovač, ministar vanjskih i europskih poslova, koji je izjavio da na ovaj način Srbija nikad neće postati članica EU te da će joj Hrvatska uvesti protumjere zbog progona branitelja. Iscrpnije...

Rajko Grlić o gušenju Praškog proljeća: Tad sam dobio imunitet na svu politiku

Na današnji dan 1968. godine 200 tisuća vojnika Varšavskog pakta sa 5000 tenkova ušlo je u Čehoslovačku i okupiralo je s ciljem gušenja Praškog proljeća. "Tada sam prvi i zadnji put povjerovao u političku opciju i vidio kako se ona raspala. Time sam dobio imunitet na politiku za cijeli život", kaže filmski redatelj Rajko Grlić, tadašnji praški student i svjedok vremena. Iscrpnije...

Merkel: Ne ukidamo sankcije Rusiji

"Ne postoje razlozi za ukidanje sankcija Europske unije protiv Rusije jer Moskva nije ispunila svoje obaveze iz mirovnog dogovora iz Minska", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Dodala je kako ona i francuski predsjednik Francois Hollande rade punom snagom kako bi natjerali Rusiju i Ukrajinu da implementiraju dogovor iz Minska o primirju unatoč svim poteškoćama. Iscrpnije...

Turska uzvraća udarac: Švedska, zemlja silovanja

U zračnoj luci Istanbula u reklamnoj traci na ekranu piše 'Švedska, zemlja silovanja', što je očiti odgovor na kritike te zemlje upućene zakonodavstvu u području seksualnog zlostavljanja u Turskoj koje su izazvale diplomatsku polemiku. Na informativnoj traci putnici mogu pročitati na turskom i engleskom upozorenje "jeste li znali da Švedska ima najvišu stopu silovanja na svijetu?". Turska je prošlog tjedna prosvjedovala na temu identične trake u zračnoj luci Beča u kojoj je pisalo 'Turska dopušta seksualne odnose s djecom mlađom od 15 godina'. Ta je afera izazvala burne reakcije između Turske i Austrije. Iscrpnije...

Helsinki dobio autobuse bez vozača

Naseljem Hernesaari u glavnom gradu Finske možete se provozati jednim od dva autobusa bez vozača tijekom pilot projekta koji će trajati do sredine rujna. Prošle godine grad Vantaa je na ulice pripustio slična vozila tijekom sajma stanovanja. Ipak, ona su se kretala trasama na kojima nije bilo drugog prometa. Za razliku od toga, testna trasa u Hernesaariju smatra se izazovnim prometnim okruženjem zato što se stalno mijenja. Vozači će se morati naučiti strpljenju jer minibusevi bez vozača se u prosjeku ne kreću brže od deset kilometara na sat. Iscrpnije...

U Njemačkoj u posljednji tren zaustavljena deportacija 637 stranaca

Od početka prošle godine u Njemačkoj je zbog žestokog opiranja u posljednji trenutak zaustavljeno protjerivanje 637 stranaca zrakoplovima, javlja dnevnik Bild pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova. U 330 slučajeva deportacija je prekinuta zbog žestokog opiranja osoba koje su trebale biti protjerane. U 160 slučajeva su ili pilot zrakoplova ili zrakoplovna kompanija odbili prijevoz osoba zbog bojazni za sigurnost leta, pokazuju podaci ministarstva. Iscrpnije...

Turci: Njemačke tvrdnje da smo središte terorista pokazuju izopačeni mentalitet

Iz turskog Ministarstva vanjskih poslova oštro su kritizirali njemačku Vladu porukom da su njihove tvrdnje kako je Turska središte islamističkih grupa "novi znak njihova izopačenog mentaliteta, koji već dulje vrijeme pokušava slomiti našu državu". Tursko ministarstvo naglašava da se njihova država iskreno bori protiv terorizma svake vrste i to očekuje od svojih partnera i saveznika. Njemačka televizija ARD ovoga je tjedna objavila dio povjerljivog izvješća njemačke Vlade, u kojem se Erdogan i turska vlada povezuju s podrškom islamističkim i terorističkim grupama. Iscrpnije...

Vlasnici Volkswagena u SAD-u dobit će 20 tisuća dolara odštete. U Europi? Komad plastike

Vlasnici Volkswagena u Americi dobit će 20 tisuća dolara nadoknade po vozilu, nakon što je njemačka automobilska tvrtka lažirala emisiju ispušnih plinova, piše New York Times. Vlasnici Volkswagenovih vozila u Europi dobit će, u najboljem slučaju, poboljšani software, putem kojeg su se lažirali podaci 11 milijuna dizel vozila, i kratki komad tubularne plastike. Razlika u naknadi između Europe i Amerike rezultat je europskih zakona koji štite tvrtke od klasnih tužbi. Iscrpnije...

Švicarsko-talijanska granica postala žarište europske migrantske krize

Za mnoge izbjeglice Italija je postala prolaz u Europu nakon što je zatvorena balkanska ruta, a dogovor između Turske i EU zaustavio priljev u Grčku. Više od 140 tisuća tražitelja azila trenutno je smješteno u talijanskim skloništima. Više stotina migranata spava na ručnicima i plahtama u parku u blizini željezničke stanice u Comu otkad je Švicarska sredinom srpnja uvela restrikcije. Nevladine i humanitarne organizacije poput Amnesty Internationala pozivaju Švicarsku da objasni tvrdnje migranata da im je odbijena prilika razgovarati s graničnim službama, te da se njihovi zahtjevi za azilom nisu razmatrali. Iscrpnije...

Biciklisti četiri kile lakši od onih koji se voze automobilima

Umjesto ili osim teretane, veliku ćete uslugu svojem kardiovaskularnom sustavu napraviti i ako umjesto automobilom na posao odlazite biciklom. Osim zdravstvenih benefita, ali i uštede na gorivu te blagodati za okoliš, bit ćete i u prosjeku 4 kilograma lakši od onih koji voze automobil, pokazuje istraživanje EU-a na 11 tisuća ljudi iz sedam europskih gradova. Iscrpnije...

Britanski ministri: Brexit bi mogao biti odgođen do 2019.

Stvaran izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi biti odgođen zbog poteškoća s kojima se susreće britanska administracija te zbog izbora u Francuskoj i Njemačkoj. Vlada britanske premijerke Therese May izvijestila je da se kani pozvati na članak 50 Lisabonskog sporazuma početkom 2017. Primjena članka otvara razdoblje dvogodišnjih pregovora. No britanski ministri upozorili su visoke dužnosnike financijskog sektora londonskog Cityja da se primjena članka 50 može ostvariti tek krajem 2017., što bi realizaciju Brexita odgodilo za kraj 2019. Iscrpnije...

Merkel pozvala velike tvrtke da zaposle izbjeglice

U Njemačku je prošle godine stiglo više od milijun izbjeglica i vlada ih želi zaposliti u što je moguće većem broju kako bi se smanjila njihova ovisnost o proračunu i kompenzirao manjak radnika. U javnosti se kritiziraju velike tvrtke zbog toga što čine premalo na integraciji izbjeglica u tržište rada. Tvrtke pak navode da većini izbjeglica nedostaje znanje njemačkog jezika i potrebna razina obrazovanja. Na sastanku će tvrtke poput Siemensa, Evonika, Opel i VW prikazati rezultate probnih programa integracije radnika. Do lipnja je 30 najvećih njemačkih tvrtki zaposlilo tek 54 izbjeglice. Iscrpnije...

Ostavka švedske ministrice: Vozila s 0,2 promila alohola

Švedska ministrica (29) koju su predstavljali kao nadu socijaldemokratske stranke, Aida Hadžialić, najavila je da podnosi ostavku. Hadžialić, ministrica za srednjoškolsku i izobrazbu odraslih, objavila je da ju je policija u Malmeu zaustavila i nakon kontrole izmjerila 0,2 promila alkohola u krvi, što je upravo granica koja se u Švedskoj smatra prekršajem."Bila je to najveća pogreška u mom životu (...) Preuzimam odgovornost", rekla je na tiskovnoj konferenciji u zgradi vlade u Stockholmu. Iscrpnije...

Tri godine u EU-u donijele korist poduzetnicima

Pristupanja Hrvatske Europskoj uniji unaprijedilo je poslovanje većini hrvatskih tvrtki, a posebno su profitirali sektor poljoprivrede i ribarstva te prehrambeno-prerađivača industrija, koje su zabilježile rast izvoza od 64 odnosno 62 posto, pokazuju podaci HGK-a. Od 300-tinjak anketiranih tvrtki, 60% ih posluje na europskom tržištu, a još 20% namjerava se uključiti. Od toga 7% čine velike tvrtke, no one su tamo i najprisutnije, a koje su povećale izvoz za 64% i prihode za 59%. Najveće olakšanje poslovanja ulaskom u EU osjetila je IT industrija i telekomunikacije. Iscrpnije...

Italija želi slati u zatvor roditelje koji djecu prisiljavaju na veganstvo

Roditelji koji budu prisiljavali djecu na vegansku prehranu bit će izloženi zatvorskim kaznama ukoliko novi zakonski prijedlog bude izglasan u talijanskom parlamentu. U zakonskom prijedlogu stoji kako takvi roditelji djecu prisiljavaju na prehranu "bez osnovnih nutritivnih elemenata koji su nužni za uravnotežen i zdravi razvoj djeteta". Zakon je predložila Elvira Savino, pripadnica talijanske stranke desnog centra Forza Italia. U Italiji je zabilježen velik broj slučajeva pothranjene djece, koja su naknadno predana socijalnoj službi. Iscrpnije...

Hoćete ime tvrtke na stranom jeziku? Može, ali prvo kupite rječnik

Otkako je Hrvatska ušla u EU, dozvoljeni su nazivi tvrtki na svim službenim jezicima u EU (a prije se moglo imenovati tvrtku samo na hrvatskom i latinskom), ali morate pri ruci imati spreman odgovarajući rječnik. Zašto? Da uvjerite suce da izabrani naziv zaista nešto znači. Osim toga, prilikom rezervacije imena/naziva potrebno je dostaviti presliku prve stranice rječnika i presliku stranice na kojoj je riječ sa značenjem te riječi na hrvatskom jeziku, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Vijeće EU poštedilo Španjolsku i Portugal novčanih kazni

Zemlje EU odlučile su poštediti Španjolsku i Portugal novčanih kazni predviđenih za slučajeve kršenja europskih proračunskih propisa, objavilo je predstavničko tijelo u Bruxellesu. Time je prihvaćen srpanjski prijedlog Europske komisije da se odustane od kazni unatoč tome što su obje zemlje prošle godine prekoračile propisane razine proračunskog manjka. U slučaju Španjolske rok za svođenje proračunskog manjka ispod razine od tri posto produljen je do 2018. Portugal ga pak mora spustiti na 2,5 posto ove godine, umjesto 2015. kao što je dosada bilo propisano. Iscrpnije...

RH jedina u EU preventivno cijepi goveda protiv bolesti kvrgave kože

U pet istočnih hrvatskih županija počelo je preventivno cijepljenje goveda protiv bolesti kvrgave kože. Hrvatska je prva zemlja u Europskoj uniji u kojoj se ono provodi, a Ministarstvo poljoprivrede snosi troškove - oko 17 milijuna kuna. Za svako govedo, njih 422 tisuće, u Hrvatskoj - osigurano je cjepivo. Da je bolest ušla u zemlju, zaražena bi se goveda morala eutanazirati. A ostala - cijepiti, piše HRT. Iscrpnije...

U Hrvatskoj se godišnje baci 400 tisuća tona hrane

Na razini EU-a bespotrebno se baci 88 milijuna tona još uvijek jestive hrane, kako iz trgovačkih centara i ugostiteljskih objekata, tako i iz kućanstava. U Hrvatskoj se svake godine baci oko 400 tisuća tona hrane. Europska komisija sada je zacrtala prepoloviti tu brojku do 2030. godine. Iscrpnije...

Slavenka Drakulić: Treba li objaviti fotografiju terorista?

"Motiv koji osobu tjera da počini zločin daleko je zanimljiviji od sudbine žrtve koja se u krivo vrijeme našla na krivom mjestu. Tako mediji preko noći počinitelje pretvaraju u globalne zvijezde. Treba dodati da teroristi često sami snimaju filmove ili prisiljavaju druge da ih slikaju pa se stječe dojam da je tim mladićima upravo slava i bila glavni cilj. Kako onda informirati publiku a da se istovremeno, već i zbog prirode medija, izbjegne veličanje počinitelja? Tako da mediji budu ne samo informativni nego i odgovorni i edukativni i da nas štite od naših strahova i niskih strasti. Problem je, kao i uvijek, odrediti granicu", piše Slavenka Drakulić. Iscrpnije...

Srpska banda u Barceloni za 48 sekundi ukrala 400.000 eura nakita

Petorici srpskih članova bande Pink Panther koji su uhićeni u centru Barcelone prilikom pljačke draguljarnice trebale su samo 48 sekundi da iz objekta iznesu nakit vrijedan više od 400.000 eura, priopćila je španjolska policija iznoseći detalje slučaja.“Ova grupa se ističe po brzini napada.Ovo je prvi put da je uhićena jedna čitava grupa Pink Panthera”, izjavio je šef nadležne policijske jedinice Hector Moreno na novinskoj konferenciji u Barceloni. Iscrpnije...

Njemačka: Mirovine odlučuju izbore

Frank Bsirske, šef najvećeg njemačkog sindikata Verdi, traži da se razina mirovina najprije stabilizira, a da se onda podigne. On kaže da je zaista moguće da oko 12 milijuna građana u starosti postane siromašno i to u jednoj bogatoj Njemačkoj. Niske mirovine su, dodaje Bsirske, 'tempirana socijalna bomba'. Nema ni govora da je dovoljno podići samo najniže mirovine. I drugi sindikati najavili su da će pred izbore 2017. pozvati građane da stranke procjenjuju prema njihovoj mirovinskoj politici, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Kurz upozorava Tursku: Pripazite na rječnik

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz pozvao je Ankaru da ublaži svoj rječnik nakon što je njegov kolega, turski šef diplomacije Mevlut Cavusoglu, nazvao Austriju "prijestolnicom radikalnog rasizma". Turski ministar vanjskih poslova svoje je komentare uputio nakon što je austrijski kancelar Christian Kern najavio kako pokrenuti raspravu o tome da se zaustave razgovori EU i Turske. "Pozivamo Ankaru da prilagodi svoj izbor riječi, ali i svoj pravac djelovanja (kod kuće)", prenio je glasnogovornik riječi Sebastiana Kurza. Iscrpnije...

Steinmeier: Odnosi s Turskom kao da smo na dva različita planeta

"Turski i njemački odnosi, ključni za zaustavljanje masovne migracije u Europu, toliko su loši da dvije zemlje zapravo 'nemaju osnova' za razgovore", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. Steinmeier je rekao da je u zadnjem razgovoru sa svojim turskim kolegom potvrdio da Njemačka vidi pokušaj udara u Turskoj kao ozbiljnu stvar, ustrajući na pravu da postavi pitanje o tome je li odgovor turskih vlasti bio primjeren. "Nas dvojica razgovaramo kao izaslanici dvaju različitih planeta", zaključio je Steinmeier. Iscrpnije...

Juncker: Turska u ovom trenutku ne može u EU, ali pregovori nisu završeni

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je kako bi bilo kontraproduktivno zamrznuti pristupne pregovore EU-a s Turskom, odbacivši ideju Austrije da se zaustave pregovori o članstvu. "Turska, u stanju u kojem je trenutno, ne može postati članica Europske unije. A sigurno ne ako ponovno uvede smrtnu kaznu kao što neki zahtijevaju. Mislim kako ne bi bilo korisno ako bismo jednostrano rekli Turskoj da su pregovori završeni", rekao je Juncker. Iscrpnije...

Šveđani imaju najpozitivnije stajalište o useljenicima u Europi

Šveđani i dalje imaju najpozitivnije stajalište u Europi prema useljavanju pa tako njih 62 posto smatra da je imigracija ljudi koji u Švedsku dolaze iz zemalja izvan EU-a dobra stvar, dok je useljavanju ljudi iz zemalja članica naklonjeno njih čak 82 posto, pokazalo je najnovije ispitivanje. Švedska je prošle godine primila najveći broj migranata, nakon Njemačke, s Bliskog i Srednjeg istoka te sjeverne Afrike. Iscrpnije...

Turska prijeti puštanjem izbjeglica u Europu, Bruxelles ne popušta

Europska komisija ostaje pri svojem stajalištu da Turska mora provesti reforme prije nego što se njezinim građanima ukinu vize, unatoč turskim prijetnjama o propuštanju milijuna izbjeglica u Europu. "Turska mora ispuniti sva 72 kriterija prije nego što se ukinu vize. Što se tiče turskih antiterorističkih zakona, predsjednik Komisije Juncker je bio jasan - nećemo mijenjati kriterije", rekla je Mina Andreeva, glasnogovornica Komisije u Bruxellesu. Iscrpnije...

IKEA počela proizvoditi bicikle

Od ovog mjeseca IKEA će u svojim dućanima diljem Europe početi prodavati svoj novi bicikl. Bicikl nazvan SLADDA ('kliziti' na švedskom), bijele je boje, uni-sex, bez pravog lanca, lagan za održavanje i predviđen za korisnike od 12 godina na više, a već je osvojio nagradu Red Dot Design Award. Uz pomoć košare i male prikolice, Sladda se može nadograđivati ovisno o potrebama korisnika. Predviđena cijena ovog bicikla je 699 eura. Iscrpnije...

Erdogan se obrušio na Zapad: Scenarij za puč napisan je u inozemstvu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan napao je Zapad nakon propalog pokušaja državnog udara u Turskoj, optuživši zapadne zemlje da podupiru terorizam. „Oni koje smo smatrali prijateljima, staju na stranu pučista i terorista“, rekao je Erdogan, ustvrdivši da je scenarij za puč „napisan u inozemstvu“. Erdogan se nije zaustavio ovdje, već je nasrnuo i na Europsku Uniju, koja „nije ispunila obećanja“ što se tiče uplate 3 milijarde eura u okviru dogovora o migrantima te bezviznom režimu za Turke. „Oprostite, ali ova zemlja nije rob“, dodao je. Iscrpnije...

U Hrvatsku nakon ulaska u EU navalili financijaši, ali - samo na papiru

Prema statistici HANFA-e, u posljednje tri godine u Hrvatsku je ušlo 1.710 društava za upravljanje fondovima, osiguravatelja i ostalih financijskih posrednika, no dio (HANFA nema točan broj) njih nema fizičku prisutnost u zemlji. Najbolji su primjer internetski brokeri koji svoje usluge mogu nuditi bilo gdje, a mogu biti jako opasni za male ulagače. Poznat je podatak da oko 500 ljudi u Hrvatskoj ima otvorene račune kod brokera registriranih na Cipru. Iscrpnije...

Europska komisija upozorava Hrvatsku: Ne stavite li na cigarete šokantne fotografije, kaznit ćemo vas

Povjerenik Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis poslao je dopis ministru Miri Kovaču u kojem traži da dostavi podatke o provedbi "duhanskih direktiva" u hrvatsko zakonodavstvo jer je rok istekao 20. svibnja. EK smatra da Hrvatska nije ispunila svoje obveze, no iz ministarstava kažu da će to obaviti nakon konstituiranja novog Sabora, inače bi mogli platiti i globu. Hrvatska je dosad trebala zabraniti arome i aditive u cigaretama i duhanu, oznake "light", a kutije sa šokantnim fotografijama morat će zauzimati 65% ambalaže. Iscrpnije...

Njemački vicekancelar: Europa se ne smije dati ucjenjivati

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu zaprijetio je kako će se njegova zemlja povući iz sporazuma o zaustavljanju priljeva migranata ako EU ne ispuni obećanje o ukidanju viza za turske državljane. "Na Turskoj je da li će ili neće doći do liberalizacije viznog režima. Njemačku i Europu se ne smije ucjenjivati", odgovorio je njemački vicekancelar Sigmar Gabriel. Iscrpnije...

Ekološke udruge podržavaju ministrov plan gospodarenja otpadom

Ministar Dobrović u kratkom je roku predstavio novi Plan gospodarenja otpadom, koji udovoljava svim aktualnim EU direktivama i usmjeren je na uvođenje cirkularne ekonomije i ekoloških standarda za koje se EU zalaže, kažu hrvatske eko-udruge koje su podržale njegov plan. Jačanje sustava odvojenog prikupljanja otpada reciklažnim centrima sa sortirnicama pomaže domaćoj industriji i stvara preduvjete za otvaranje novih zelenih radnih mjesta što je i smisao kružnog gospodarstva, kažu udruge, te se pitaju zašto se najveće dvije hrvatske stranke protive ovom planu. Iscrpnije...

Bruxellesova ekonomija znanja - u korist bogatih zemalja

Znanstveno-istraživačku politiku Njemačke, prepakiranu u Briselu, nebrojeno su puta prepisale gotovo sve vlade na Balkanu. Pričaju o postindustrijskom društvu u regiji gdje ekonomija uslužnih djelatnosti primarno podrazumijeva konobare, kuhare i njegovateljice, a ne radnike u IT sektoru i visokotehnološke industrije. Neoliberalni diskurs ekonomije znanja izvrsna je ilustracija elitističkog, tehnokratskog i nedemokratskog karaktera Europske unije i procesa europskih integracija, analizira Bilten u vrlo zanimljivom članku o europskoj paradigmi ekonomije utemeljene na znanju. Iscrpnije...

Kako je hrvatska diplomacija pomažući Kini, zapravo pomogla sebi?

Hrvatska diplomacija uspjela je uz pomoć Grčke prisiliti 26 članica EU da prihvate njen prijedlog priopćenja o odnosu Europske unije spram presude Stalnog arbitražnog suda u Haagu u sporu između Kine i Filipina oko prava na Južnokineskom moru. Velika Britanija, Njemačka i Francuska željeli su uputiti strogo upozorenje Kini da mora prihvatiti, uvažavati i provesti odluku Arbitražnog suda u Haagu koji je presudio u korist Filipina. Hrvatska je, podržavajući kinesko stajalište spram suda u Haagu, unaprijed pokazala da ni ona nije spremna priznati jednostrane odluke Arbitražnog suda oko utvrđivanja pomorske granice sa Slovenijom, piše Telegram. Iscrpnije...

Turska se povlači iz dogovora s EU-om o migrantima ako ne bude bezviznog režima

Turska će morati istupiti iz svojeg sporazuma s Europskom unijom o zaustavljanju priljeva migranata u Uniju ako EU ne usvoji bezvizni režim za Turke, rekao je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. Bezvizni pristup EU-u predmet je odgađanja zbog spora oko turskog protuterorističkog zakona i Ankarine žestoke reakcije nakon propalog puča. Cavusoglu je rekao njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung da je sporazum o suzbijanju migrantskog priljeva funkcionirao zbog "veoma ozbiljnih mjera" koje je poduzela Ankara. Uvođenje bezviznog režima ne očekuju "nekad", nego ove jeseni. Iscrpnije...

Deutsche Welle: Erdoganova ruka ne smije sezati do Berlina

Ove nedjelje se brojni Turci koji žive u Njemačkoj, spremaju u Kölnu prosvjedovati u znak podrške Erdoganu. Njegovi protivnici se i u Njemačkoj još jedva usuđuju nešto reći. Kritičari turskog predsjednika, makar su u pravilu i sami bili protiv puča, jedva da se uopće usuđuju u javnosti nešto reći protiv turskog predsjednika, strahujući da će i oni biti cilj napada - kakvih je doista već bilo. To ne smijemo prihvatiti, komentira Deutsche Welle. Iscrpnije...

"Slom Bruxellesa, Londona i štednje"

Kad su Britanci odlučili izaći iz EU-a, talijanski premijer Matteo Renzi upalio je alarm. Zatražio je da Unija 'dokrajči okrutnu štednju' koja 'zamračuje horizont, a budućnost pretvara u opasnost'. Talijansku vladu nitko više neće natjerati da reže proračun, smanjuje plaće i mirovine, jer je oporbeni Pokret pet zvjezdica – koji želi referendum o odlasku Italije iz eurozone i EU-a – postao najpopularnija stranka u zemlji. Veće članice Unije napustile su proračunsku štednju. Provode je još samo manje države, koje nemaju vlastitu politiku i koje sebi dopuštaju da Bruxelles na njima jača mišiće, piše Novi list. Iscrpnije...

Internet pomaže u hvatanju najtraženijih europskih bjegunaca

Web-stranica Europe's Most Wanted Fugitives (najtraženiji bjegunci Europe), koju je prije 6 mjeseci pokrenula Europska mreža timova za aktivno traganje (ENFAST), već je dala rezultate: 8 od 14 bjegunaca za kojima su tragale članice EU-a smješteni su "iza rešetaka" zahvaljujući toj platformi i građanima koji su je koristili. 28 bjegunaca je i dalje u bijegu, pa čekirajte stranicu. Iscrpnije...

Odobrena GMO soja - pobjeda velikih kompanija?

Usprkos prigovorima Europskog parlamenta, Europska komisija donijela je tri provedbene odluke kojima se na 10 godina odobrava stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju GMO soju, sastoje se ili su proizvedeni od nje. Prigovor se odnosi na to da se prednost u uzgoju ostvaruje samo uz upotrebu herbicida s glifosatom, nad kojim monopol ima Monsanto, a koji je uvršten na popis potencijalno kancerogenih tvari. "Europa ima dovoljno potencijala da na svom području osigura proizvodnju dostatne količine hrane za životinje bez GMO-a koja je bogata proteinima, posebno na području srednje i istočne Europe", upozorila je Marijana Petir. Iscrpnije...

MMF priznao katastrofalnu politiku prema euru i ispričava se zbog žrtvovanja Grčke

Izvješće MMF-ova Nezavisnog ureda za evaluaciju otkriva zastrašujuću razinu neprofesionalnosti te organizacije i otkriva razmjer promašenosti njihovih poteza od nastanka krize 2007. "Dokumenti su pripremani van regularnih kanala, za dio osjetljive dokumentacije nije se znalo gdje je, kao ni tko je donio neke odluke", stoji u izvješću. Zbog MMF-ova umanjivanja alarmantnih pokazatelja i ignoriranja neodrživih balona koji su rasli na rubovima eurozone glavom je platila Grčka, kako bi spasila europske banke - a ovo izvješće to konačno otvoreno priznaje. Iscrpnije...

Italija pokrenula kampanju obeshrabrivanja izbjeglica

Talijanska vlada predstavila je medijsku kampanju u svrhu obeshrabrivanja stanovništva Afrike da migrira u Europu. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koja podržava tu kampanju, više od 3000 ljudi je izgubilo život ili je nestalo u moru od gotovo 250.000 ljudi koliko ih je došlo morskim putem u Europu ove godine. S druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla kako ne odustaje od politike otvorenih vrata za migrante unatoč nizu napada s islamističkom pozadinom u zadnje vrijeme koje su većinom počinili azilanti. Iscrpnije...

Njemački HUP upozorava: Radnici će možda morati raditi do 73. godine

Demografske promjene u Europskoj uniji do 2060. godine prepolovit će broj radnika koji financiraju umirovljenike, čime će mirovinski sustavi biti suočeni s velikim izazovom. Institut njemačkog gospodarstva upozorava da će Njemačka stoga morati dodatno pomaknuti granicu za odlazak u mirovinu – na 70 ili čak 73 godine. Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o osobnim mirovinama koje će potrajati do kraja listopada, a na temelju ovih razgovora Komisija će moći bolje procijeniti što se može učiniti po ovom pitanju. Iscrpnije...

Njemačka policija napada ilegalnu trgovinu oružja preko interneta

"Njemačka savezna policija vodi više od 80 istraga ilegalne trgovine oružjem preko tzv. Darkneta, dijela interneta nedostupnog standardnim internetskim tražilicama i gdje je i ubojica koji je u petak u Muenchenu počinio pokolj nabavio svoje oružje. Trenutno vodimo preko 80 istraga zbog ilegalne prodaje oružja i eksploziva u Darknetu“, rekao je direktor Ureda za borbu protiv kriminala (BKA) Holger Muench u sjedištu ureda u Wiesbadenu. Iscrpnije...

Novi protokol testiranja potrošnje - auti od iduće godine vjerojatno skuplji

U rujnu iduće godine u Europskoj će uniji na snagu stupiti novi protokol (WLTP) testiranja potrošnje auta, a po kojem će se vozila testirati u realnim uvjetima, za razliku od sadašnjeg NEDC protokola koji potrošnju testira u umjetnim uvjetima. Predviđa se da će novi protokol povisiti deklariranu potrošnju, deklarirana potrošnja će onda povećati ispuštanje ugljičnog dioksida, a ispuštanje CO2 svrstava automobile u porezne razrede... Iscrpnije...

EK predstavio raspodjelu 8,5 milijardi eura za 2017.

Europska komisija ažurirala je program rada za 2017. za Obzor 2020., EU-ov program za istraživanja i inovacije, u okviru kojega će se sljedeće godine u istraživanja i inovacije uložiti 8,5 milijardi eura. Među važnim je novostima uvrštavanje otvorenih istraživačkih podataka u sve nove pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020., navodi se u priopćenju Europske komisije.Programom se reagira i na aktualna događanja, pa se tako jača istraživanje migracija. Iscrpnije...

Juncker: Turska neće tako skoro u EU

"Smatram da Turska, u sadašnjem stanju, nije u poziciji da tako skoro, a niti dugoročno, postane članica EU, a pregovori oko njezina pridruživanja će se smjesta obustaviti ako odluči ponovo uvesti smrtnu kaznu", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Dodao je da zemlji koja u svoje zakonodavstvo uvede smrtnu kaznu nije mjesto u Europskoj uniji. Iscrpnije...

Dejan Jović: Europska unija dovela se u poziciju taoca Turske

"EU je samu sebe stavila u poziciju da bude talac volje Turske i Erdogana, zato što paničari oko izbjeglica, ali i zato što je prošla kroz financijsku krizu, terorističke napade, obnovu nacionalizma, a sada i Brexit. Oslabljena Unija je ojačala poziciju Turske i Rusije i jedno od ključnih pitanja nakon pokušaja udara je možemo li očekivati strategijski zaokret u te dvije zemlje, i to na način da se one približe i time stave Europu u kliješta", kaže Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti i predstojnik Odsjeka za međunarodnu politiku i diplomaciju Iscrpnije...

U Europi nikad nije bilo manje terorizma nego u 21. stoljeću

2016. godina bit će najkrvavija godina pa broju žrtava terorističkih napada u Europi u ovom stoljeću - mnogo gora od 2015., 2011., 2005. i 2004. godine. Ipak, broj žrtava terorističkih napada u 21. stoljeću teško se može uspoređivati s onim iz 1972., 1974., 1980. i 1988. godine. U svakoj od tih godina terorizam je uzeo preko 450 žrtava, ponajprije u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Prošla, 2015. godina, po broju žrtava (148) bila je najkrvavija u zapadnoj Europi od 2004. godine. Te godine u terorističkim napadima je ubijeno 196 osoba, piše Index. Iscrpnije...

EU odobrila Monsantovu i Bayerovu genetski modificiranu soju

Europska komisija odobrila je uvoz Monsantove genetski modificirane soje "Roundup Ready 2 Xtend", i to nakon mjeseci odgađanja koja su usporila izlazak ovog proizvoda na tržište planiranog za proljeće ove godine, javila je agencija Reuters. Ova odluka sada daje otvoren put za masovno sijanje ovog proizvoda sljedeće sezone. Najveći svjetski uvoznik - Kina, je ranije ove godine također odobrila uvoz ovog proizvoda. Europska komisija je također odobrila i "CropScience" sjeme soje njemačke tvrtke Bayer. Ipak, nije postignut potpuni sporazum oko ovog proizvoda, tako da će se ova GMO soja moći koristiti samo za ljudsku i životinjsku prehranu, ali ne i za sjetvu unutar EU. Iscrpnije...

Kako je poljska poljoprivreda uspjela zavladati EU-om?

"Poljska je jedina u vrijeme socijalizma zadržala malog seljaka, uz zemlje bivše Jugoslavije, u kojima je postojao zemljišni maksimum, i tu bi također trebalo tražiti razlog poljskog uspjeha. U Poljskoj se poljoprivredom bavi oko četiri milijuna ljudi koji imaju prosječno razmjerno male posjede, ali s dobrim rezultatima. Nije nebitno i to da bankarski sustav u Poljskoj nije toliko prepušten strancima, a zemlja ima rast gospodarstva i u krizi, što otvara mogućnost povoljnijeg kreditiranja", smatra dr. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar. Iscrpnije...

Josipović: Kovač svojim neznanjem radi na štetu branitelja i Hrvatske

"Plenkovićeva teza da neće dopustiti da Srbija bude mali Haag, za svaku je pohvalu. Sporazum koji predlažem jedini je racionalni mehanizam da se to spriječi. Nevjerojatno je da vanjske poslove drži Miro Kovač koji se potvrdio kao politikant i neznalica. Kaže da naša univerzalna jurisdikcija vrijedi za kazneno zakonodavstvo, a da je Srbija donijela poseban zakon o ratnim zločinima. Kazneno zakonodavstvo čine i posebni zakoni, a Kovač ne zna da i Hrvatska ima poseban zakon kojim se uređuje suđenje za ratne zločine. On svojim neznanjem radi na štetu branitelja i Hrvatske", poručuje bivši predsjednik Ivo Josipović. Iscrpnije...

Kako je glasnogovornik minhenske policije postao heroj njemačkih medija?

U kaosu i dezinformacijama koje su se širile društvenim mrežama oko situacije u Münchenu točka vjerodostojnosti te ispravnog i pravodobnog informiranja javnosti bio je glasnogovornik minhenske policije Marcus da Gloria Martins, čiji rad redom hvale svi njemački mediji. Süddeutsche Zeitung piše da je Martins nastupao vjerodostojno i suvereno te da je 'u kriznoj situaciji bio čovjek koji ostaje miran'. Četrdesettrogodišnji Martins stoga je dobio mnogo pohvala njemačkih medija za to kako je njegov ured funkcionirao u kriznoj situaciji, naročito kada je riječ o demantiranju glasina i dezinformacija koja su se počele širiti online i po medijima. Iscrpnije...

Tinejdžer koji je u Munchenu ubio 9 osoba liječio se od depresije

Napadač koji je u pucnjavi u shopping centru u Munchenu sinoć ubio devetero ljudi bio je opsjednut oružjem te nije bio povezan s ISIS-om, otkrila je njemačka policija. Napadač je primao psihijatrijsku pomoć. Njemački Bild je objavio kako je riječ o mladiću imena Ali Sonboly. Bio je naoružan pištoljem Glock-17 za kojeg nije imao dozvolu. Sonboly je bio sin taksista koji je radio u jednoj trgovini, a imao je dvojno državljanstvo, njemačko i iransko. Navodno je spomenuo da su ga sedam godina tukli u školi pa su se pojavile špekulacije da je osveta možda bio motiv sumanutog krvoprolića. Iscrpnije...

Zagorska tvornica za preradu plastike nema dovoljno domaćeg, uvozi strani otpad

Hrvatska na godinu uveze 180 tisuća tona reciklirane plastike jer ne postoji adekvatni sustav za odvojeno prikupljanje otpada. Primjer toga je tvrtka Straža-plastika iz Huma na Sutli koja godišnje uveze 1.200 tona plastike, dok iz Hrvatske nabavi tek 300 tona, i od toga pravi kante za smeće, 100.000 na godinu. Trenutno se u Hrvatskoj reciklira 17% komunalnog otpada, a do 2020. ta bi brojka morala doći do 50%, kako bi se udovoljilo Bruxellevim zahtjevima, koji kriju 475 milijuna eura. Hrvatska Bruxellesu još nije ni dostavila uvjerljivi plan gospodarenja otpadom, za što ima vremena do kraja rujna, a vlast jedva da postoji... Iscrpnije...

Eurostat: Hrvatska pri vrhu EU po smanjenju javnog duga

Hrvatska se našla među zemljama s najvećim padom javnog duga u prvom kvartalu ove godine, pokazuju najnoviji podaci koje je objavio Eurostat. U usporedbi s prvim kvartalom prošle godine najveći porast javnog duga imala je Grčka (5,8 postotnih bodova), Finska (3,7 pb), Latvija (2,9 pb) i Litva (2,1 pb). Istovremeno, najveći pad imala je Irska ( -16,7 pb), Nizozemska (-4,3 pb), Danska (-4,1 pb) te Njemačka, Hrvatska i Malta koje su imale pad javnog duga od 3,3 postotna boda. Iscrpnije...

Francuska policija traži da se unište sve snimke terorističkog napada u Nici

Gradske vlasti u Nici su od antiterorističke agencije SDAT dobile pismo u kojem se traži uništavanje snimki napada kamionom koji se zbio 14. srpnja. Grad je odlučio uložiti formalnu žalbu na taj zahtjev, smatrajući da bi sporne snimke mogle poslužiti kao dokaz u istrazi ovog slučaja, izjavio je neimenovani gradski dužnosnik. U pismu nije naveden razlog za brisanje snimki, ali francuski mediji špekuliraju kao policija strahuje od mogućnosti da materijali budu upotrijebljeni u propagandnim materijalima fundamentalističkih skupina. Iscrpnije...

Francuska prihvatila sporni zakon o radu

Reforma radnog prava u Francuskoj, koja je bila povod za višemjesečne prosvjede, službeno je prihvaćena, budući da u Narodnoj skupštini nije bilo nijednog prijedloga za glasovanje o povjerenju vladi - nije se glasalo izravno o zakonu, nego o povjerenju vladi, nije izglasano nepovjerenje pa je zakon prošao. Desna oporba i krajnja ljevica su najavile da će Ustavnom sudu podnijeti žalbu u vezi s valjanošću tog zakona. Sindikati su pak obećali nove prosvjede 15. rujna. Iscrpnije...

Pucnjava u trgovačkom centru u Muenchenu - najmanje osam mrtvih

Njemačka policija navodi da je osam ljudi ubijeno, a nekoliko ih je ozlijeđeno u trgovačkom centru Olympia u Muenchenu. Najmanje devet ljudi je ubijeno, prenosi CNN. Jedna mrtva osoba nađena je kilometar od mjesta događaja i ne zna se je li žrtva ili pak jedan od napadača, kazao je policajac. Policija je napad u Muenchenu nazvala terorističkim činom. Stotine policajaca tragaju za trojicom napadača koji su oko 18 sati pucali s oružjem s dugim cijevima, ispred jednog restorana brze hrane. Kasnije je došlo do još jedne pucnjave u metrou. MVEP RH apelira na državljane RH koji su u Münchenu da ostanu u svojim domovima ili u hotelima. Pristaše Islamske države slave na društvenim mrežama iako još nitko nije preuzeo odgovornost za napad. Iscrpnije...

Velika Britanija: Nakon Brexita prijavljeno 6.200 napada na strance

Britanska policija priopćila je da je prošli mjesec prijavljeno blizu 6200 napada na strance, nakon referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU, gdje je imigracija bila ključno pitanje. Otkad su rezultati objavljeni, muslimani i istočni Europljani kažu da su posebno napadani. Zadnje brojke pokazuju da je u prva tjedna srpnja bio 3001 napad, 6 posto manje u usporedbi s prijašnja dva tjedna ali ipak 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Iscrpnije...

Orban: Veliku Britaniju smo izgubili zbog migracijske politike

Poljska je u srpnju preuzela rotirajuće predsjedanje Višegradskom skupinom, koja uključuje i Češku, Slovačku te Mađarsku."Odlaskom Velike Britanije EU je izgubila svoju ulogu svjetskoga igrača. Za Brexit je kriva europska migracijska politika", rekao je mađarski premijer Viktor Orban. Četiri članice EU-a dosljedno se opiru planovima Bruxellesa o stalnoj raspodjeli tražitelja azila u Europi i žele drastično smanjiti broj migranata koji dolaze u Europu. Iscrpnije...

Turski zakon o izvanrednom stanju: Može se zabraniti okupljanje, tisak, promet...

Izvanredno stanje omogućit će turskom predsjedniku i kabinetu da zaobiđu parlament u donošenju novih zakona. Erdogan je rekao da će pokrajinski guverneri dobiti povećane ovlasti dok traje izvanredno stanje, dodajući da će oružane snage djelovati pod zapovjedništvom vlade. Po Zakonu o izvanrednom stanju, mogu se ograničiti ili zabraniti promet, okupljanja, može se narediti pretres osoba i vozila. Građanima se može narediti da stalno nose osobne dokumente. Može se zabraniti tiskanje i distribucija novina, uvesti kontrola svih oblika tiskanih i audiovizualnih medija. Iscrpnije...

Francuski turizam pao 20% nakon napada u Nici

Francuska bilježi prvi pad rezervacija u domaćem i međunarodnom turizmu - već je došlo do smanjenja od 20 do 30 posto u pojedinim sektorima, rekao je francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron. I prije napada u Nici je francuski turizam bio u silaznom trendu zbog niza terorističkih napada u toj zemlji. Turizam generira oko 7,4 posto francuskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iscrpnije...

Bruxelles daje 626 milijuna kuna za razvoj elektroničkih usluga

Ministarstvo fondova Europske unije pokrenulo je postupak dodjele nepovratnih sredstava, sve skupa 626 milijuna kuna, većinom iz europskih fondova, za razvoj elektroničkih sustava. Programom Razvoj e-usluga financirat će se razvoj elektroničkih aplikacija kao što su e-zdravlje, e-uprava za zemljišno i prostorno planiranje, e-kultura, e-turizam, e-pravosuđe i e-uključivanje. Minimalni je iznos 700 tisuća kuna, maksimalni 132 milijuna kuna. Iscrpnije...

Šeksu prijeti uhićenje u Srbiji: Skeptičan sam prema Kovačevim obećanjima

Nakon otvaranja ključnih poglavlja u pregovorima Srbije s EU, branitelji strahuju od prijetnje da svakoga trenutka mogu biti uhićeni, a jedna od osoba na srbijanskoj optužnici jest i Vladimir Šeks, optužen za kazneno djelo poticanja na genocid na području istočne Hrvatske. "Hrvatska je donijela Zakon o ništetnosti pravnih akata Srbije, JNA i bivše Jugoslavije. Ovo sada, gdje nas ministar Kovač uvjerava da su postignuti takvi aranžmani, pa i zeleno svjetlo ulasku Srbije u EU, koji će osigurati da se izbjegne taj sukob nadledležnosti - ja sam vrlo skeptičan prema tome, ali treba pričekati razvoj situacije", kaže Šeks. Iscrpnije...

Hrvatskoj 307 milijuna eura za 11 projekata, nijedan u Slavoniji i Dalmaciji

Iz instrumenta EU-a za povezivanje Europe (CEF) Hrvatskoj je odobreno 306,9 milijuna eura za 11 projekata iz područja prometa. Najveći sufinancirani projekt, s 241,3 milijuna eura, jest gradnja drugog kolosijeka pruge Križevci - Koprivnica - mađarska granica u duljini 43,2 kilometra, koja je prioritet jer je dio mediteranskog koridora u sklopu transeuropske prometne mreže (TEN). U sklopu te mreže je i drugi sufinancirani projekt s 26,8 milijuna eura - kontejnerski terminal Zagrebačkoj pristaništa u riječkoj luci. Iscrpnije...

Britanija neće aktivirati članak o izlasku iz EU-a ove godine

Vlada Therese May ne namjerava aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora do kraja 2016., izjavio je na Visokom sudu odvjetnik britanske vlade Jason Coopel. Od suda je zatraženo da donese odluku o tome ima li premijerka May ovlasti da pokrene proces razdruživanja od Unije bez glasovanja o parlamentu, a ročište za odluku zakazano je tek u listopadu. Novopečeni ministar vanjskih poslova Boris Johnoson pak tvrdi da će tek po izlasku iz Unije moći kontrolirati imigraciju. Iscrpnije...

Vladino Povjerenstvo pratit će ispunjava li Srbija obveze

Na današnjoj telefonskoj sjednici Vlada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije EU-u. Između ostalog, zadaća je povjerenstva praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države te praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu. Iscrpnije...

Europska komisija odobrila 135 milijuna eura za Zračnu luku Dubrovnik

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj stiže 134,6 milijuna eura od ukupno 214,9 milijuna za nadogradnju dubrovačke zračne luke, priopćila je Europska komisija. Sredstva će se utrošiti u povećanje kapaciteta luke, koja trenutno funkcionira na granici maksimuma, a time će se ubrzati i protok putnika, dok će zgrada novog terminala biti usklađena sa Zakonikom o schengenskim granicama. Iscrpnije...

EK kaznio kamionski kartel s 2,93 milijarde eura

Njemački proizvođači MAN, u vlasništvu Volkswagena i Daimlera, švedsko-francuski Volvo/Renault, nizozemski DAF i talijanski Iveco udružili su se tijekom 14 godina u kartel, objavila je Europska komisija i zbog toga ih kaznila s ukupno 2,93 milijardi eura. Bez kazne je prošao jedino MAN jer je razotkrio kartel te priznao da su dogovarali i međusobno usklađivali povećanje temeljnih cijena za male i srednje kamione, koje su važne jer se prema njima određuju tržišne cijene za kupce. Iscrpnije...

Kovač: Srpski zakon "de facto suspendiran"

Formulacija u kojoj se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti" u pregovorima Srbije i EU znači, kako to vidi hrvatski ministar Kovač "da Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine u Hrvatskoj, morat će taj zakon promijeniti, morat će zakon suspendirati". Ako u "kratkom roku" sporni zakon ne bude stavljen izvan snage, "poglavlje 23 bit će blokirano ako treba i 20, 30 godina", kaže ministar Medved. Iscrpnije...

Srbija otvorila pregovore u poglavljima 23 i 24

Srbija je u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Sloboda, pravda i sigurnost. "Nemojte da vas podsjećam da Hrvatska ima vrlo sličan zakon pri čemu ima još jednu lošiju odredbu koja se tiče mogućnosti ponovnog preispitivanja određenih sudova ako Hrvatska nije time zadovoljna, što Srbija nema, da ne govorim da i neke druge zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske, Belgije imaju gotovo istovjetne odredbe kao i Srbija o tzv. univerzalnoj jurisdikciji", rekao je srbijanski premjer Aleksandar Vučić. Iscrpnije...

U očekivanju Europe: tragikomedija u tri čina

"EU, u čitavoj svojoj stravi, stoji gola pred Hrvatskom dok Hrvatska žmireći još uvijek čeka neku 'Europu' čijim se, ah, 'predziđem' smatra. I ne samo da čeka 'Europu' sama za sebe, nego predvodi 'EUropeiziranje' drugih, s arogancijom visoko pozicioniranog lakeja", komentira Hrvoje Jurić za H-alter. Iscrpnije...

U Njemačku prošle godine uselilo 2,14 milijuna ljudi, 57.712 Hrvata

Rekordnih 2,14 milijuna ljudi doselilo se u Njemačku prošle godine, što je rast od 46% u odnosu na 2014. a među njima je i 57.712 hrvatskih državljana, objavio je njemački Savezni ured za statistiku. U isto vrijeme iz Njemačke je iselilo 20.685 državljana RH, a sve skupa državu je napustilo 998 tisuća ljudi. Od 2,14 milijuna useljenika u Njemačku prošle godine 45 posto otpada na stanovnike drugih država EU, 13 posto je iz europskih država nečlanica, 30 posto je iz Azije, većinom iz Sirije, Afganistana i Iraka, a 5 posto iz Afrike. Ministarstvo unutarnjih poslova ranije ove godine objavilo je da je prošle godine u Njemačku ušlo 1,1 milijuna migranata koji traže azil, no broj onih koji su ga službeno zatražili je puno manji, njih 476,649. Iscrpnije...

120 milijuna eura iz EU fondova za 6 hrvatskih ratom pogođenih gradova

Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar i općina Darda sudjelovat će u 120 milijuna eura vrijednom programu Europske unije, a čiji je cilj integrirana regeneracija malih gradova na ratom pogođenim područjima. S ovih, preračunato, 900 milijuna kuna ići će se na smanjenje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, poboljšanje infrastrukture, povećanje atraktivnosti za življenje i aktivno sudjelovanje stanovništva u gospodarskom životu. Iscrpnije...

Theresa May: Otac pastor, nema djece i dolazi iz puka

Theresa May odrasla je u skromnoj obitelji na selu, u pokrajinama Sussex i Oxfordshire, kao jedinica vikara koji je život izgubio u automobilskoj nesreći kada je imala 25 godina. Pohađala je državnu školu, no kasnije je studirala na Oxfordu gdje je upoznala supruga Philipa. May tvrdi kako neće dopustiti da njezin mandat obilježi isključivo Brexit, nego najavljuje i socijalnu reformu na temeljima vrijednosnog sustava torijevaca, a kako bi potaknula veću socijalnu mobilnost, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Njemačka izdala obveznice uz negativan prinos

Po prvi put u povijesti Njemačka je jučer na primarnom tržištu izdala 10-godišnje obveznice s negativnim prinosom, što jasno ukazuje koliko su tržišni sudionici spremni daleko otići kako bi držali europske benchmark obveznice s fiksnim prinosom, javlja RBA. Negativni prinos znači da će ulagači koji su kupili vrijednosne papire, a držat će ih do dospijeća, nazad dobiti manje nego što su uložili, no to je cijena koju su spremni platiti radi stabilnosti financijskog tržišta. Isti je potez bio povukao i Japan. Iscrpnije...

Gibonni, Belan i Hus Europskoj komisiji: Pretjerali ste

Kreativci iz 23 zemlje, među kojima su i brojni Hrvati iz Društva hrvatskih skladatelja, uputili su predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru pismo u kojem traže hitno rješavanje problema nepoštovanja autorskih prava i nedostatne naknade od velikih internetskih platformi poput Googlea i YouTubea koje zarađuju od tuđega rada. Time nisu ugrožene samo pop zvijezde i glazbenici, već cjelokupan kreativni ekosustav, upozoravaju iz inicijative GESAC-a i traže promjenu EU zakonodavstva. Iscrpnije...

Javne službe u Portugalu vraćaju se na 35-satni radni tjedan

Nakon široke kampanje protiv povećanja broja radnih sati na 40 tjedno, zaposlenici javnog sektora u Portugalu izborili su se za povratak na stari, 35-satni radni tjedan, koji je ukinut 2013. kao jedna od mjera štednje, no na snagu je stupio tek ovoga mjeseca. S druge strane, Vijeće za ekonomske i financijske poslove potvrdilo je prijedlog EK-a o sankcijama Portugalu zbog prekomjernog deficita: 4,4% BDP-a umjesto maksimalnih 3%. Iscrpnije...

Hrvatska prva u Europi u radu nedjeljom

Odbor za prava žena i jednakost spolova te Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja usvojili su izvješće u kojem pozivaju EU na stvaranje povoljnijih uvjeta na tržištu rada radi ostvarivanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života - kojom je 80% građana nezadovoljno. Eurozastupnica Mirjana Petir podnijela je amandmane o zaštiti žena koje se odlučuju na trudnoću i porodiljni, kao i regulaciju noćnog rada i rada vikendom, po kojem Hrvatska prednjači s brojkom od 35% Hrvata koji rade nedjeljom. Iscrpnije...

Nekretnine u Hrvatskoj poskupjele najsnažnije od ulaska u EU

U prvom tromjesečju ove godine cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle su 1,2% u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine, kad su porasle 0,1%, što je najsnažniji rast cijene nekretnina od ulaska Hrvatske u EU. Najviše su u prva tri mjeseca poskupjele nekretnine u Mađarskoj, 5,2%, dok je prosjek cijele Europske unije 0,7%. Iscrpnije...

Irski BDP lani je porastao 26,3 posto!

Irski statistički ured je više nego utrostručio procjenu prošlogodišnjeg rasta BDP-a, izdvajajući veći broj uvezenih zrakoplova radi međunarodnog leasinga i 'dramatično' povećanje kapitalne imovine povezano s promjenama u klasifikaciji sektora ali i s poreznim inženjeringom globalnih kompanija poput Applea koje prebacuju sjedište u zemlje s nižim stopama poreza na dobit. Procjena rasta podignuta je na 26,3 posto, čime je više nego utrostručena u odnosu na prvu procjenu prema kojoj je irsko gospodarstvo prošle godine poraslo 7,8 posto. Iscrpnije...

MMF: Italiji prijete 'dva izgubljena desetljeća'

MMF je smanjio procjene rasta talijanskog BDP-a u ovoj i idućoj godini, upozorivši kako trećem po veličini gospodarstvu eurozone prijete 'dva izgubljena desetljeća'. Italija će u ovoj godini ostvariti rast BDP-a manji od jedan posto, dok je prije očekivao rast od 1,1 posto. MMF je također snizio prognozu rasta za 2017. na oko 1 posto, u odnosu na ranijih 1,25 posto. Talijansko gospodarstvo već godinama stagnira, pa MMF ističe da neće dosegnuti predkrizne razine do 2025. Iscrpnije...

Sudac koji je kaznio banke: EU gazi hrvatski pravni poredak

Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić, koji je donio presudu u "slučaju franak" protiv osam banaka, smatra da Europska komisija zbog konverzije kredita u eure nije smjela pokrenuti postupak protiv Hrvatske i pritom zanemariti do sada donesene presude kao i ustavnosudski postupak, posebno ne u vrijeme smjene vlasti. "Institucija koja se poziva na vladavinu prava ne može zanemariti presude i postupak pred Ustavnim sudom jer u suprotnom negira hrvatski pravni poredak", smatra Dobronić čiji osvrt o nedavnoj odluci Europske komisije Tportal prenosi u cijelosti. Iscrpnije...

Hoćemo li (opet) mi morati spašavati banke?

Na sastanku ministara financija zone eura na dnevnom redu su bili prije svega uporna rasipnost Portugala i Španjolske i problem Italije gdje vlada želi novcem poreznih platiša spašavati tamošnje banke. Ovo nije prvi put da se EU mora baviti svojim nesposobnim bankama. Procjenjuje se da europske banke muči više od 900 milijardi eura u pozajmicama koje se najvjerojatnije neće vratiti. Iscrpnije...

Španjolskoj i Portugalu prijete kazne zbog fiskalne nediscipline

Ministri financija eurozone trebali bi u utorak podržati zaključke Europske komisije da Španjolska i Portugal nisu poduzele učinkovite mjere kako bi svoje proračunske deficite svele u dopuštene okvire, čime se otvara put mogućim sankcijama. Prijedloge Komisije moraju prihvatiti države članice da bi stupili na snagu. Kazna može najviše iznositi do 0,2 posto BDP-a. Španjolska je prošle godine imala proračunski deficit od 5 posto BDP-a, a Portugal of 4.4 posto što je daleko iznad dopuštenog limita od tri posto BDP-a. Iscrpnije...

Theresa May će biti nova britanska premijerka

Britanska ministrica unutarnjih poslova Theresa May naslijedit će Davida Camerona na mjestu premijerke Velike Britanije. To je postalo jasno nakon što se iz utrke za čelnu poziciju u Konzervativnoj stranci, a samim time i utrke za britansku premijerku, povukla njezina jedina protukandidatkinja Andrea Leadsom. Leadsom je posljednjih dana bila na udaru žestokih kritika zbog svoje izjave da bi bila bolja premijerka jer je majka, a May nije. Iscrpnije...

Boris Postnikov: Rekvijem za HRT

"Ve de vedete na HRT-u ne obaziru se na blisku perspektivu vlastitoga kraja, nego vrijedno kroje jesensku programsku shemu: najnovije promjene potpisuje Nevenka Dujmović, koja je ukinula Jutro na Trećem i nekoliko drugih smetnji u radijskom programu kako bi oslobodila eter za naslove poput ‘Duhovnih profila’ i ‘Popularne duhovne glazbe’. Urednicima novih emisija sugeriramo stoga da se pri izboru glazbenih priloga orijentiraju na mise za pokojnike: ionako čitava programska shema zvuči poput rekvijema", piše Boris Postnikov o raspadu na HRT-u, zahtjevima neprofitnih medija i novim prijetnjama neutralnosti interneta za Novosti. Iscrpnije...

U EU porastao ukupni broj stanovnika, Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Broj stanovnika EU u 2016. procjenjuje se na 510,1 milijun stanovnika, što je za dva milijuna više nego prethodne godine, objavio je Eurostat . Rast je zabilježen uglavnom zbog useljavanja izbjeglica. Najviše stanovnika imaju Njemačka (82,2 milijuna), Francuska (66,7 milijuna), Velika Britanija (65,3) i Italija (60,7 milijuna). Hrvatska ima 4,19 milijuna stanovnika i čini 0,8% populacije Unije. Do najvećeg pada stanovništva došlo je u Litvi (11,3 promila), Latviji (8,7), Hrvatskoj (8,2), Bugarskoj (6,7) i Grčkoj (6 promila). Iscrpnije...

Produktivnost resursa u Hrvatskoj upola niža od prosjeka EU

Hrvatska je po produktivnosti resursa u gospodarstvu prošle godine bila osjetno ispod prosjeka EU, ali bilježi skroman napredak u dugoročnom razdoblju, pokazuje izvješće europskog ureda za statistiku. Najviša je razina produktivnosti resursa u 2015., izražena u eurima po kilogramu, zabilježena u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je iznosila 3,44 eura po kilogramu, prosjek EU je 2 eura po kilogramu, a u Hrvatskoj je bila 1,1 euro po kilogramu. Iscrpnije...

Europska komisija pokrenula postupak protiv Hrvatske zbog švicaraca

Europska komisija, nakon učestalih upozorenja, pokrenula je postupak protiv hrvatske vlade o povredi prava EU zbog konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure, saznaje Jutarnji list. Izvor Jutarnjeg kaže da je 'već učinjen prvi korak i Hrvatskoj upućeno pismo formalne obavijesti', a čini se da komisija nije zadovoljna svim argumentima koje je do sada pružila Vlada u obrani te odluke. Iscrpnije...

'Viadukt' odgodio gradnju Pelješkoga mosta

Samo petnaest dana nakon što je objavljen natječaj za izgradnju Pelješkog mosta, Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) stigla je žalba na dokumentaciju zbog koje će, dok se žalba ne riješi, natječaj biti u mirovanju. Uložila ju je zagrebačka tvrtka Viadukt, navodno zato što želi kupiti vremena do tehničkoga pregleda mosta na Dravi, s čijom izgradnjom kasne, a koji bi trebao biti referencija za nešto kraći Pelješki most. Tehnički ministar Oleg Butković tvrdi da to neće ugroziti aktivnosti projekta, a najavljuje i studiju o brzoj cesti Split-Omiš, koja bi stajala 2,3 milijarde kuna, a možda bi se mogla izgraditi sredstvima iz EU fondova. Iscrpnije...

Ministar Dobrović: Još stignemo povući 475 mil. eura za otpad

HDZ je protiv plana gospodarenja otpadom jer ga predlaže Most, a SDP jer je ministar njihov plan zbrinjavanja otpada spaljivanjem nazvao zastarjelim, kaže ministar Dobrović i dodaje da plan kasni jer je - SDP kasnio 2 godine. Kaže on i da je prošla vlada potrošila nekoliko stotina milijuna kuna iz Bruxellesa za skupe centre za gospodarenje otpadom, koji se baziraju isključivo na uvezenoj tehnologiji, dok bi u sustavu sortiranja i recikliranja mogli ravnopravno sudjelovati i hrvatski poduzetnici te konkurirati inozemnim ponuđačima. Mi smo presiromašni da bismo otpad tretirali kao smeće umjesto kao korisnu sirovinu koja ima cijenu na tržištu, kaže Dobrović u informativnom i zanimljivom intervjuu Jutarnjem te dodaje da još nije isteklo vrijeme za povlačenje 475 milijuna eura iz Bruxellesa. Iscrpnije...

Europarlament: Zabranjene tvrdnje o koristi kofeina u energetskim pićima

Europski parlament izglasao je zabranu iznošenje pozitivnih tvrdnji o kofeinu na energetskim pićima, poput onih da „kofein pridonosi povećanju performansi“ i „kofein pridonosi budnosti“. Euro-parlament se pokrenuo na inicijativu skupine u kojoj je i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, a zbog činjenice da sve više mladih i djece konzumira energetske napitke. Iscrpnije...

EP podržao uspostavu Europske granične i obalne straže

Europski parlament podržao je prijedlog uspostave agencije za Europsku graničnu i obalnu stražu (EBGC), koja bi trebala povezati Frontex i tijela država članica nadležnima za upravljanje granicama. Time će u slučaju pritiska na vanjskim granicama država članica moći zatražiti pomoć od EBGC-a, koja će brzo razmjestiti timove granične straže na granice. EBCG ni u kojem slučaju neće biti prijetnja nacionalnoj suverenosti, smatra Artis Pabriks, izvjestitelj EP-a. Agencija će brojati 1500 ljudi, a Hrvatska će sudjelovati sa 65 pripadnika. Iscrpnije...

Kovač: Deblokada pregovora Srbije i EU uspjeh je hrvatske diplomacije

Hrvatska se izborila da svi hrvatski interesi budu zastupljeni u pregovaračkom procesu Srbije za članstvo u Europskoj uniji i time može biti zadovoljna, rekao je tehnički ministar Kovač. Rekao je kako je Hrvatska postigla da u pregovaračkom okviru bude suradnja Srbije s Haaškim sudom, zaštita hrvatske manjine u Srbiji te da srbijansko pravosuđe glede procesuiranja ratnih zločina neće biti nadležno za Hrvatsku. Iscrpnije...

Kinesko povezivanje Istoka i Zapada novim putevima stajat će 4 bilijuna dolara

Države koje se nalaze na koridoru kineskog projekta Jedan pojas, jedan put (One Belt, One Road - OBOR) ili novog Puta svile, a nemaju dovoljno sredstava za sudjelovanje u revitalizaciji drevnog trgovačkog puta, Kina sve snažnije potpomaže programima kreditiranja, a ukupna kineska ulaganja u zemlje OBOR-a će kumulativno dosegnuti 4 bilijuna dolara. Put svile je - najkraće rečeno - zamišljen kao projekt prometnog povezivanja Azije i Europe novim kopnenim i pomorskim pravcima. Srbija je dobrano uključena, a ima prostora i za Hrvatsku. Iscrpnije...

Hrvatska je najveća uvoznica mesa, mlijeka i voća u EU

"Ulaskom Hrvatske u EU prvo je stradalo svinjogojstvo i zbog nekontroliranog uvoza i zbog ukidanja potpora, a vrlo brzo je stradao mliječni sektor te voćarski. Jedan od razloga je i to što je Hrvatska postala najveća uvoznica poljoprivrednih proizvoda u okviru EU-a. Hrvatska poljoprivreda je trenutno nekonkurentna te da se naši poljoprivrednici sve teže nose s vrlo zahtjevnim i konkurentnim tržištem EU", navodi Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek. Iscrpnije...

Mađari izbjeglice dočekuju s borbenim vozilima, psima...

Mađarska od ponoći primjenjuje pojačanu i dubinsku kontrolu granice prema Srbiji. Migranti koji se zateknu u zoni od osam kilometara od granice vraćaju se iza zaštitne ograde i upućuju u tranzitne zone na mađarsko-srpskoj granici. Dronovi, borbena vozila, termovizijske kamere, konjičke jedinice, obučeni psi stavljeni su u službu obrane šengenskih granica, rečeno je na konferenciji za medije. Službena Mađarska to objašnjava željom da se smanji broj kaznenih postupaka protiv ilegalnih migranata i da im se pruži mogućnost da legalno steknu azil. Iscrpnije...

Naučite kako sami pripremiti dokumentaciju za E Impuls 2016. sa EUPR Tenderi d.o.o..

Približava se datum otvorenja nasljednika poduzetničkog impulsa, E Impuls 2016. Nemojte davati velike količine novaca tvrtkama za prijavljivanje na natječaj - iskoristite sredstva svojim znanjem. Tvrtka EUPR Tenderi d.o.o, ponovno priprema seminar na kojem će naučiti kako da sami pripremite projekt, popunite svu traženu dokumentaciju te saznajte kako sa najviše mogućnosti povući sredstava iz fondova kojima je svrha poticanje mikro i srednjeg poduzetništva. Seminar se održava 9. srpnja u Zagrebu u poslovnoj zgradi VMD. Iscrpnije...

Gdje se u EU najviše proizvodi voća i povrća?

Jabuke u Europi najviše proizvode Poljska, Italija i Francuska. Zanimljivo da se svaka četvrta europska jabuka proizvede u Poljskoj. Hrvatska je na 16. mjestu. Što se tiče breskvi - najviše ih proizvode Španjolci. Potom Talijani pa Grci. Šansa da naletite na hrvatsku breskvu su 1:11. Rajčice u trgovinama su najčešće su iz Italije, Španjolske i Portugala, a Hrvatska zauzela 16. mjesto. Španjolska je prva u Europi po proizvodnji krastavaca, Poljska druga, a Nizozemska treća. Hrvatska 20., piše Dnevnik.hr o europskoj proizvodnji voća i povrća i hrvatskoj ulozi u istoj. Iscrpnije...

Kovač: Pozicija EU je da Srbija zakon o zločinima ne može primjenjivati na RH

Danas je usuglašena zajednička pozicija EU-a za otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom, a jedno od prijelaznih mjerila potreba je izbjegavanja sukoba pravne nadležnosti u progonu ratnih zločina, odnosno, konkretno, da Srbija ne može na Hrvatsku primjenjivati svoj zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine, rekao je ministar Kovač. U prijelazna mjerila još ulazi puna suradnja Srbije s Haškim sudom, primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih kao i osiguravanje prava žrtava, uključujući pravo na odštetu za žrtve rata. Iscrpnije...

Kamate na hrvatski vanjski dug niže nego prije Brexita i nakon pada vlade

Desetak dana nakon zbrke izazvane Brexitom kamate (prinosi) na desetogodišnje hrvatske državne obveznice na financijskom tržištu danas su niže nego uoči Brexita - prinosi na obveznice u eurima pali su s 3,76% na 3,58%, a dolarskim obveznicama s 4,75% na 4,50%. To što je pala hrvatska vlada očito nije neki veliki faktor. Promatrači vjeruju da će se pad kamata nastaviti, jer je Fed odustao od povećavanja kamata, a ESB svaki mjesec tiska dodatnih 85 milijardi eura za poticanje gospodarstva. Iscrpnije...

Njemačka izvozi sve više oružja - Jemenu, Iraku, Saudijcima

Volumen izvoza njemačkog oružja je 2015. iznosio 7,86 milijardi eura, gotovo dvostruko više nego 2014. (3,97 milijardi). Rasprave je izazvala prodaja njemačkog oružja Kataru u vrijednosti od 1,6 milijardi eura. Ovaj emirat je umiješan u građanski rat u Jemenu, a optužen je i da podržava tzv. Islamsku državu. 2014. je među 10 najvećih uvoznika njemačkog oružja bilo 8 zemalja izvan NATO-a i EU-a (tzv. treće zemlje) u koje je odlazilo 77 posto pošiljaka. To oružje kupuju prije svega Saudijska Arabija, Egipat i Irak. Iscrpnije...

U Mađarskoj 2. listopada referendum o kvotama za migrante

U Mađarskoj će se 2. listopada održati referendum na kojem će se odlučivati o prihvaćanju bilo kakvih budućih sustava kvota Europske unije oko raspodjele migranata. Premijeru Orbanu, koji je od početka izbijanja migrantske krize zauzeo protuimigracijski stav, dodatni poticaj za održavanje referenduma dao je Brexit. Iscrpnije...

Merkel za smjenu Junckera; Schäuble: Rasprava o kadrovima ne vodi nikamo

"Situacija je toliko ozbiljna da moramo prestati igrati uobičajene europske i briselske igre. Rasprava o kadrovima ne vodi nas nikamo dalje. Odluka o Brexitu mora biti poziv na buđenje", izjavio je njemački ministar Wolfgang Schäuble o situaciji u EU nakon Brexita. I dalje smatra da je Jean-Claude Juncker prava osoba za funkciju predsjednika Europske komisije. S njim se ne slaže kancelarka Merkel koja Junckeru zamjera kako se nosio sa situacijom uoči referenduma kao i s planovima da preuzme kontrolu nad pregovorima o izlasku. Iscrpnije...

Nigel Farage podnio ostavku u UKIP-u

Nigel Farage povukao se s mjesta predsjednika antieuropske stranke UKIP-a jer je ostvario svoj cilj - izlazak Britanije iz EU. Farage je 17 godina u Europskom parlamentu bio najglasniji euroskeptik, sklon i ksenofobnim govorima. Guardian komentira kako je neozbiljno da oba čovjeka (Farage i Boris Johnson) koja su odgovorna za Brexit jednostavno odu. Iscrpnije...

Njemačka jača u EU nakon Brexita - startupovi sele u Berlin, banke u Frankfurt

Europska unija homogenizirala se i stabilizirala nakon Brexita dok se Velika Britanija duboko podijeljelila. U bankarskom sektoru Londona ugroženo je gotovo pola milijuna radnih mjesta jer se velike financijske institucije sele u Pariz, Frankfurt ili Milano. London gubi i status startup prijestolnice Europe koji seli u Berlin, a prati ih i cijeli niz visokotehnoloških tvrtki. Upravo ondje njemački je položaj vođe EU učvršćen, a sada čak 87% Nijemaca podržava EU, najviše u povijesti, piše Večernji. Iscrpnije...

Glavni pristaše Brexita bili su - radnici

Obični ljudi, radnici, vjeruju da su političke i financijske elite udružile snage kako bi zloupotrijebile vlast, izbjegle poreze i kako bi globalizaciju namjestile prema potrebama uskog kruga ljudi - kaže američki profesor Jeffrey Sachs i objašnjava zašto su radnici bili ti koji su glasali za Brexit. Neki to ocjenjuju kao početak kraja neoliberalizma, ideologije koja zagovara uklanjanje državne kontrole nad kapitalom i tržištem, a koja je i oblikovala svijet nakon pada komunizma, piše Novi list. Iscrpnije...

Funta do kraja godine - 1,25 dolara, najniže u 40 godina

Otkako je objavljen rezultat referenduma prema kojima Britanci žele izaći iz EU, funta sve više pada i u odnosu na dolar je u minusu 11%, dok je euro ojačao 9,5%. Analitičari predviđaju da će funta padati i dalje te da će se do kraja godine moći kupiti za 1,25 dolara. Ako se prognoze ostvare to će biti najniža vrijednost funte u posljednjih 40 godina. Iscrpnije...

Nobilo: Nisu ubijani hrvatski politički emigranti, nego teroristi

"Mitovi su da je Hrvatska ubijala političke oponente po Europi. Vidi se povijesno da nisu ubijani oponenti, nego teroristi. Možete li zamisliti što bi se dogodilo u Hrvatskoj da ovog ljeta pukne bomba? To je bio cilj terorista 80-ih godina samo što ih je naša moderna historiografija pretvorila u borce. Drugi mit je da je Đureković bio politički emigrant. On je prema priznanju BND-a (njemačke tajne službe) bio njihov špijun. Špijunirao je JNA i ekonomske potencijale Jugoslavije", kaže odvjetnik Josipa Perkovića, Anto Nobilo. Iscrpnije...

U Njemačku se samo u prošloj godini odselilo više od 50.000 Hrvata

Imigracija iz zemalja EU dosegla je prošle godine rekordnu razinu u Njemačkoj s više od 685.000 osoba, izvijestio je dnevni list Die Welt koji prenosi službene statistike.Tijekom 2015. u Njemačku je stiglo 685.485 državljana EU. Prva zemlja iz koje građani odlučuju doći živjeti u Njemačku je bila Rumunjska s 174.779 dolazaka, a slijede Poljska (147.910), Bugarska (71.709) i Hrvatska (50.646). Iscrpnije...

Na Sardiniji osmislili sustav povoljnih kredita bez banaka

Sardex je regionalni kreditni klub sa Sardinije malih i srednjih poduzeća. Članovi si međusobno pomažu da izađu iz krize - i to s uspjehom. Kao klub za mala i srednja poduzeća svojim članovima Sardex nudi mogućnost da si međusobno pomažu uzimajući jedni od drugih usluge bez kamata i bez novca. U zadnje dvije godine je poslovanje prošireno na još deset regija. U međuvremenu se za njihov model raspituju i iz Španjolske, Hrvatske, Engleske pa čak i Brazila, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Njemački vicekancelar: EU u kojoj se 27 povjerenika želi dokazati nema smisla

"Europa u kojoj se 27 povjerenika želi dokazati nema smisla", rekao je njemački ministar gospodarstva, socijaldemokrata Sigmar Gabriel i pozvao na smanjivanje broja europskih povjerenika (ekvivalenti ministrima). Predbacuje Bruxellesu i "sitničavost" glede uplitanja u stvari koje bi bolje riješile same države ili općine, preispitao treba li i dalje 40% sredstava trebalo ići za poljoprivredu, dok se puno manje izdvaja za istraživanje, inovacije i obrazovanje, želi zajedničku europsku vojsku, a očekuje da će se Britanci vratiti u EU, kad stasaju mladi koji su sada glasali za ostanak. Iscrpnije...

Banac: Zašto bi EU uopće trebalo braniti?

"Ako je Europa samo briselska birokracija, ako se europska ideja svodi na vrstu multikulturalnog, postnacionalnog kantovskog republikanizma, ako je Europa tek 'tolerancija' baš svakog stava, ako ona više ne vjeruje u svoju posebnost, ako su njezini korijeni proizvoljni, po čemu bi Europa bila zajednica i zašto bi je uopće bilo vrijedno braniti?", komentira Brexit Ivo Banac za Jutarnji. Iscrpnije...

Slovačka preuzela predsjedništvo EU: O budućnosti ne mogu utjecati samo zapadne članice

Nakon Nizozemske, Slovačka je preuzela predsjedništvo EU za sljedećih šest mjeseci. U tom će se vremenu, 16. rujna u Bratislavi, održati neformalni summit 27 zemalja članica, prvi summit održan izvan Bruxellesa od 2000. Tijekom predsjedavanja, Slovačka će pokrenuti pitanja ravnoteže moći između europskih institucija i država članica, pogotovo onih koje su u Uniju ušle nakon 2004. jer kažu o budućnosti ne mogu utjecati samo dvije ili tri zapadne članice. Iscrpnije...

EU sprema loša pravila internetske "neutralnosti" - ograničavanje torrenta i VPN-a

Europska unija preko regulatora elektroničkih komunikacija (BEREC) u završnoj je fazi odlučivanja o tkz. internetskoj neutralnosti, a koja zapravo predstavlja prijetnju otvorenosti Interneta u Europi. Nacrt, među ostalima, ISP-ovima pruža mogućnost trajnog usporavanja BitTorrenta ili VPN-a kao i davanje prioriteta svojim aplikacijama i uslugama, ili onima svojih partnera, pred konkurencijom. Kampanji za zadržavanje neutralnosti interneta priključilo 7000 europskih web stranica, a javna rasprava traje do 17. srpnja. Iscrpnije...

Od sutra u EU-u elektronički potpisi i pečati postaju jednako valjani kao i fizički

Od sutra se primjenjuju pravila EU-a o elektroničkim potpisima, pečatima, vremenskim žigovima, uslugama elektroničke dostave i autentifikaciji na internetskim stranicama te o elektroničkim dokumentima utvrđena u Uredbi o eIDAS-u u svim državama članicama, javlja Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. To znači da će se elektronički potpis diljem EU-a priznavati jednako kao i onaj napisan rukom i da će biti jednako pravno valjan. Iscrpnije...

Hrvatska ima male koristi od članstva u EU

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupnja EU, značajno zaostaje za stopama iskorištenja EU fondova, a razina stranih ulaganja bila je tek 127 milijuna eura, što je najniže od 1995., pokazala je HGK analiza trogodišnjeg članstva u EU. Također, Hrvatska je druga najlošija članica po stopi nezaposlenosti, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti. Iscrpnije...

1,2 milijardi kuna iz fondova EU malim i srednjim poduzetnicima

Gotovo 1,2 milijarde kuna osigurano je iz europskih fondova malim i srednjim hrvatskim poduzetnicima. Ministarstvo fondova EU vidi ovo kao najznačajniju reformu hrvatskog poduzetništva jer se nude povoljnija jamstva za poduzetničke projekte, najpovoljniji uvjeti na tržištu, iznimno niske kamatne stope, mikro i mali zajmovi, individualna i portfeljna jamstva te subvencija kamatnih stopa. Iscrpnije...

Što će polurazvijena država poput Srbije u Europskoj uniji?

Unija je prvenstveno raj za neizabrane birokrate i prilika za bankare i špekulante, jasno je da tu polurazvijena zemlja poput Srbije jedva da ima što tražiti, jer malotko danas više ima iluzija da je EU mjesto demokracije i prosperiteta, razvoja i bijega iz siromaštva, osvrću se Novosti na hrvatsko blokiranje otvaranja poglavlja 23 u pregovorima EU i Srbije. Iscrpnije...

Velika Britanija novim majkama poklanja "kutije za bebe"

Velika Britanija počela je slijediti primjer Finske i novim majkama besplatno poklanja "kutije za bebe". Kutije nisu obične i imaju madrac, nepropusni pokrivač, posteljinu od pamuka i osnovne stvari za bebu. Kutija je dizajnirana da bude prvi sigurni bebin krevet koji mogu koristiti do osam mjeseci. Za početak, kutije će se dijeliti u londonskim bolnicama. Kutije za bebe iz Finskoj su predstavljene 1930-ih. Kutija sprečava smrtnost svojom veličinom jer se beba ne može okretati na trbuh za što stručnjaci vjeruju da je najčešći uzrok smrti, a Britanija ima visoku stopu smrtnosti od 4.19 na 1000 novorođenčadi. Iscrpnije...

Velika većina migranata voli Njemačku

Stanovnici Njemačke migrantskog porijekla vole tu državu jednako kao i Nijemci-domoroci, pokazala su istraživanja u kojma je 82 posto ispitanih Nijemaca migrantskog porijekla na pitanje "Volite li Njemačku?", odgovorilo potvrdno. S druge strane, 86,5 posto ispitanih domorodaca je također navelo da voli tu zemlju. Istraživanja su pokazala da ljudi koji dobro znaju njemački jezik, imaju državljanstvo i stalno radno mjesto više vole Njemačku nego oni što ne govore njemački, nemaju državljanstvo ni posao. Iscrpnije...

Hrvatska će zbog Brexita morati hitno uvesti euro?

Osam zemalja članica Europske unije koje ne koriste euro kao službeno sredstvo plaćanja možda će zbog Brexita morati hitno uvesti zajedničku europsku valutu. Danska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska mogle bi se naći pred ultimatumom koji će im nametnuti šef Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji nakon Brexita želi što brže povezati ostale članice EU-a zajedničkom valutom ne bi li EU u cjelini postala monetarna unija. Iscrpnije...

Stotine Britanaca traže belgijsko državljanstvo

Belgija od Britanaca dnevno dobiva stotine zahtjeva za belgijskim državljanstvom nakon što je prošlog četvrtka Velika Britanija odlučila izaći iz EU. Dominique Dufourny, gradonačelnica briselskog okruga Ixelles, rekla je kako je u zadnjih par dana 40 ljudi došlo prikupiti potrebne dokumente, slično je i u drugim okruzima, a inače su ovakvi upiti vrlo rijetki. Za dobivanje belgijskog državljanstva potrebno je živjeti i raditi u toj državi više od 5 godina. Iscrpnije...

Bruxelles: Ne damo Britaniji pristup europskom tržištu

Velika će Britaniji morati poštovati četiri temeljne slobode - sloboda kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga - ako želi pristup jedinstvenom europskom tržištu, objavljeno je sa sastanka šefova država članica EU, njih 27, po prvi puta bez Britanije. Angela Merkel poručila je Britancima da tko izađe iz EU ne može očekivati da više neće imati obveza, a da će zadržati privilegije te je izrazila uvjerenje da je EU dovoljno čvrsta da izdrži ovaj test. Iscrpnije...

Hrvatska iz EU ove godine povukla 500 milijuna eura

Hrvatska je od 1. siječnja do 2. lipnja ove godine povukla 506 milijuna eura, a cilj je do kraja godine povući milijardu eura, rekao je ministar Tolušić. Na problem isplate poticaja za energetsku obnovu kuća rekao je kako su se potpore do sada isplaćivale iz nacionalnih fondova i iznosile su 80%, sada se koriste europski fondovi gdje su potpore oko 50 do 60 posto, a ministarstvo pregovara da se ovaj postotak poveća. Prošle je godine iz europskih fondova povučeno 545 milijuna eura. Iscrpnije...

Cameron: Održavanje Ujedinjenog Kraljevstva jedinstvenim - najvažnije

Nakon posljednjeg summita šefova država Europske unije na kojem je sudjelovao kao predstavnik članice EU na odlasku, David Cameron vratio se u London gdje ga je čekalo more pitanja zastupnika britanskog parlamenta. "Održavanje Ujedinjenog Kraljevstva jedinstvenim je od najveće važnosti u ovom trenutku. Ovo će biti teška vremena, ali vlada neće suspendirati aktualna fiskalna pravila. Moramo uvjeriti biznis da ne seli svoje poslovanje iz Velike Britanije. Posljedice izlaska iz EU bit će teške", rekao je Cameron zastupnicima i uputio poziv lideru opozicije Jeremyu Corbynu da postupi poput njega i odstupi u interesu nacije. Iscrpnije...

Što nam je pokazao Brexit?

Upozorenja o recesiji nakon Brexita nisu ih odvratila jer je radnička klasa, kao i provincija iz koje pretežno dolaze, već ekonomski upropaštena, što je posljedica 35 godina neoliberalne politike: od privatizacije i deindustrijalizacije Margaret Thatcher, preko Blairovog 'trećeg puta' do Cameronovih bailouta za bankarski City i mjera štednje za sve ostale. Ali prije svega, Brexit je epohalan srednji prst Blairovom multikulturnom projektu koji je transformirao zemlju do te mjere da se tradicionalni laburistički glasači u njoj osjećaju kao stranci. No Brexit neće učiniti Britaniju "ponovo velikom", samo slabijom, siromašnijom i izoliranijom, piše Lupiga. Iscrpnije...

Brexit: Što će biti sa Škotskom?

Škotska je na referendumu glasala za ostanak u Europskoj uniji i sad se nalazi u složenoj situaciji: jedna je opcija referendum o neovisnosti od Britanije uz hitan zahtjev za prijemom u EU; druga, složenija, jest uložiti veto na odluku o Brexitu. Naime, regionalni parlamenti u Britaniji imaju veliku težinu, i postoji tumačenje prema kojem Škotska ima pravo na veto, no to će biti slučaj za pravosuđe, moguće i Europski sud. S druge strane, torijevci smatraju da Škoti nemaju to pravo, no u svakom slučaju Škotska je sve bliže odcijepljenju. Iscrpnije...

Summit EU-a zbog Brexita: Tužna 'posljednja večera' u Bruxellesu

Sinoć je održan posljednji sastanak predsjednika država i vlada zemalja članica EU-a nakon britanskog referenduma. David Cameron izjavio je kako žali zbog rezultata, no pokretanje postupka izlaska (članak 50.) ostavlja svojem nasljedniku, iako europski čelnici žele da se to učini što prije kako bi se stanje stabiliziralo. "Mislio sam da oni koji žele izići imaju plan, ali ga nemaju ", izjavio je predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker. Danas se nastavljaju razgovori o budućnosti EU, ali bez britanskih predstavnika. Iscrpnije...

Fiatu 80 eura, a Volkswagenu 15 milijardi dolara kazne zbog varanja na ekotestu

Njemačke vlasti istražuju Fiat zbog varanja na ekotestovima, javlja EUobserver, a dokaže li im se krivnja u Italiji bi mogli platiti samo 80 eura kazne. Iako je sama istraga naišla na brojne prepreke zbog Fiatova otezanja, otkriveno je da se laboratorijsko testiranje ispuštanja štetnih plinova znatno razlikuje od onoga u korištenju na cestama. S druge strane Atlantika, Volkswagen će platiti više od 15 milijardi dolara zbog varanja na ekotestovima, piše Bloomberg. Iscrpnije...

400 najbogatijih izgubilo 127 milijardi dolara zbog Brexita

Kolaps na tržištu dionica uzrokovan referendumom o izlasku Velike Britanije iz EU značajno je “osiromašio” najbogatije ljude svijeta čiji ukupni gubici prema Bloombergovom indeksu milijardera iznose 3,9 bilijuna dolara ili 3,2 posto prijašnje vrijednosti. Dan nakon izlaska 400 najbogatijih je izgubilo 127 milijardi dolara. Britanski milijarder Richard Branson kaže da je njegova Virgin grupa nakon referenduma izgubila oko trećine vrijednosti. Branson tvrdi da UK korača u “katastrofu” te je pozvao na novi referendum jer su tvrdnje kampanje za izlazak bile “netočne". Iscrpnije...

Engleski možda više neće biti službeni jezik EU

Engleski jezik, koji je bio radni u institucijama EU, možda više neće biti službeni jezik EU nakon što Britanija izađe iz članstva europskog bloka, izjavila je predsjedavajuća Ureda za ustavna pitanja u Europskom parlamentu Danuta Hübner. Moguće je da će biti više od jednog službenog jezika. Iscrpnije...

Španjolska: Niti jedna stranka ne može okupiti većinu

Vladajuća Narodna stranka desnog centra osvojila je na španjolskim parlamentarnim izborima najviše glasova te će imati između 117 i 121 zastupnika u parlamentu od 350 mjesta. Ujedinjeni možemo, koalicija Podemosa i Ujedinjene ljevice, dobiva između 91 i 95 mjesta dok tradicionalna stranka lijevog centra Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) prvi put u povijesti pada na treće mjesto s 81 do 85 zastupnika, pokazuje izlazna anketa. Stranka centra Građani (Ciudadanos) mogla bi dobiti između 26 i 30 zastupnika čime se uz PSOE svrstala među velike gubitnike budući da je u prosincu osvojila 40 mjesta. Iscrpnije...

Odluka o napuštanju EU vjerojatno će rezultirati recesijom u Britaniji

Ulagači se plaše da će izlazak Britanije izazvati dugotrajnije poremećaje na financijskim tržištima i naštetiti ionako krhkom rastu globalnog gospodarstva. "Odluka Britanaca o napuštanju Unije vjerojatno će rezultirati recesijom u Britaniji", kazao je Richard Buxton, direktor u tvrtki Old Mutual Global Investors. Cijene nafte su u petak pale oko 5 posto. S druge strane, snažno je porasla, oko 5 posto, cijena zlata, jer su se ulagači povlačili iz rizičnijih investicija i utočište potražili u onima koje se smatraju sigurnijima. Iz istog razloga ojačale su i neke valute, primjerice, japanska i švicarska. Iscrpnije...

U 4 dana talijanska obalna straža od utapanja spasila 10.000 migranata

Ukupno 3324 migranta spašena su u vodama Libije u 36 operacija, objavile su talijanske obalne straže čime je od četvrtka spašeno više od 10.000 osoba. Migranti su bili natiskani u 25 gumenih čamaca i u jednoj drvenoj brodici, objavile su obalne straže i nisu navele broj žrtava. Time je broj migranta koji su uglavnom došli iz Afrike od početka godine premašio 66.000, prema podacima UNHCR-a. Iscrpnije...

Sličnosti i razlike političkih situacija diljem Europe

"Dok je snažno anti-establishment raspoloženje prisutno kod birača diljem Europe, on se češće oblikuje kroz ksenofobne, anti-imigrantske i druge desne platforme. Stranke ekstremne desnice u Austriji i Švicarskoj imaju oko 30 posto biračke potpore, u Danskoj i Mađarskoj oko 20 posto. Na jugu Europe pak vidimo političku artikulaciju na ljevici, koja razočaranje ekonomskim liberalizmom ne pretače u bijes prema imigrantima ili izbjeglicama, nego teži oblikovati ekonomske politike koje će rezultirati većom razinom društvene pravednosti i solidarnosti', zaključuje Danijela Dolenec s Fakulteta političkih znanosti. Iscrpnije...

Nakon Brexita: Mali vodič kroz ključne promjene za hrvatske građane

Ključno je pitanje kako će se u novim okolnostima urediti pitanje otvorenosti tržišta rada. Pitanje stranaca koji 'otimaju radna mjesta Britancima' presudilo je u odluci za izlazak. Podsjetimo, Britanija je bila jedna od članica EU koja još nije otvorila tržište rada za Hrvate. Otkako je Hrvatska ušla u EU, samo je oko 1000 hrvatskih građana dobilo radnu dozvolu u Velikoj Britaniji. Osim toga, Britanija nije članica Schengena te su njeni državljani pri ulasku u EU trebali prolaziti kroz pasošku kontrolu, tako da se tu neće ništa promijeniti, a malo je vjerojatno da će EU uvoditi vize za građane UK ili obratno, piše Jutarnji o tome što Brexit znači za Hrvatske građane Iscrpnije...

Britanija će zbog Brexita izgubiti više od 300 milijardi eura

Ekonomist Andreas Esser i autor prošlogodišnje studije o mogućim utjecajima Brexita na gospodarstvo smatra da će taj potez oštetiti gospodarstvo cijelog EU-a, no i Britanija bi mogla izgubiti više od 300 milijardi eura do 2030., dokad će se osjetiti dugoročne posljedice te odluke s obzirom na to da više od polovine proizvoda izvozi u EU. Među sektorima koji će biti najteže pogođeni Brexitom su strojogradnja i autoindustrija, farmaceutska i kemijska industrija, ali i bankovni sektor, ključan za britansko gospodarstvo. Iscrpnije...

Europski čelnici o Brexitu: Neće to biti prijateljski razvod

"Neće to biti prijateljski razvod, no konačno nije to bila ni neka velika ljubav", okarakterizirao je proces koji predstoji EU-u i Velikoj Britaniji Jean-Claude Juncker te apelirao na Britaniju da postupak pokrene što ranije, a ne tek najesen. "Sada Cameron ponovno čitav kontinent uzima za taoca zbog unutarnjih dogovora u britanskoj konzervativnoj stranci", smatra predsjednik EU parlamenta Martin Schultz. Predstavnici zemalja utemeljiteljica Unije sastali su se radi rješavanja gorućih pitanja. Iscrpnije...

Juncker Britancima: Papire za razvod što prije

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da planirani odlazak Britanije iz EU nije "prijateljski razvod" i zatražio da on bude što brži: "Nema smisla da čekamo do listopada pregovore o uvjetima odlaska. Želim odmah početi". Za 73 britanska poslanika u Europskom parlamentu Juncker je rekao da mogu otići i prije okončanja mandata 2019., pogotovo oni euroskeptični koji su "radili protiv institucije kojoj pripadaju". Za 1.000 Britanaca zaposlenih u EU birokraciji vrijedi drugo jer oni po Junckerovim riječima rade za Bruxelles, a ne za London. Iscrpnije...

Kad izađe iz EU Britanija će i dalje morati uplaćivati u zajedničku blagajnu

Da bi zadržala pristup zajedničkom tržištu Britanija će morati usvojiti sve europske zakone a neće imati pravo glasa u njihovu oblikovanju i morat će uplaćivati značajan iznos u europsku blagajnu kao i Norveška i Švicarska, piše HRT. Nije jasno što će biti s milijunima Britanaca koji žive drugdje u EU-u i imaju zdravstvenu skrb i druge pogodnosti. Problem su i dva milijuna europskih građana koji žive i rade u Britaniji. Proces razdruživanja potrajat će minimalno dvije godine, a britanska vlada spominje "do deset godina neizvjesnosti" koja bi opterećivala financijska tržišta ili vrijednost funte. HDZ-ov Andrej Plenković u sinoćnjem je Otvorenom podsjetio na tragični slučaj Davida Camerona koji je unutarstranačku debatu donio na referendum i izazvao globalnu krizu. Iscrpnije...

Još dosta zanimljivih članaka o britanskom napuštanju Europske unije i posljedicama toga:

Brexit je o klasama, nejednakosti i glasačima koji se osjećaju isključenima iz politike Odlazi treći najveći platiša u proračun Europske unije, Njemačku bi to moglo koštati tri milijarde eura godišnje U trenutku pobjede pobjednici su počeli napuštati svoja obećanja, daljnja razočaranja očekuju njihove sljedbenike Britanci očekuju stroža pravila o imigraciju, skuplje gorivo i hranu, mladi zamjeruju starima da su im odabrali budućnost umjesto njih Yanis Varufakis kaže da je raspad EU u punoj brzini i poziva demokratske snage da se udruže protiv padanja u ksenofobni ponor Moćni iskoristili strahove i potrebe marginaliziralih Iscrpnije...

Veliki engleski gradovi glasali za ostanak, ruralni krajevi za napuštanje

Glasači u Londonu, Manchesteru, Newcastleu i Liverpoolu glasali su za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji. S druge strane su stanovnici Birminghama, drugog najvećeg engleskog grada, sjeverna Engleska, manji gradovi i ruralni krajevi koji su glasali za napuštanje Europske unije. Zanimljivi su slučajevi Walesa i jugozapada Engleske, poljoprivrednih krajeva koji su glasali za napuštanje EU, a disproporcionalno su se puno okoristili o fondovima za razvoj Europske unije. Što se dobnih skupina tiče, mladi su glasali za ostanak EU, a stariji, pogotovo oni iznad 60, za napuštanje Unije. Iscrpnije...

Sinn Fein za napuštanje Britanije i ujedinjenje s Irskom

Martin McGuiness, član Sinn Feina i zamjenik prvog ministra Sjeverne Irske pozvao je na izglasavanje izlaska Sjeverne Irske iz Ujedinjenog Kraljevstva i ujedinjenje s Republikom Irskom. Njegov poziv upućen je nakon referenduma gdje je većina u Ujedinjenom Kraljevstvu glasala za napuštanje EU. 56% glasača u Sjevernoj Irskoj bilo je za ostanak, a 44% za izlazak iz EU. Declan Kearney, šef Sinn Feina, rekao je da su engleski glasači "preokrenuli demokratsku volju Sjeverne Irske". Sjeverna je Irska jedini dio Ujedinjenog Kraljevstva koji ima kopnenu granicu s Europskom unijom i njima bi napuštanje Unije moglo značiti promjenu jer će biti uvedene granične kontrole. Dosad nije bilo granice pa je Ircima bilo praktično svejedno gdje žive, ali sad će osjetiti tu razdvojenost. I ekonomija bi mogla patiti jer je Sjeverna Irska dobila milijarde eura pomoći od Bruxellesa. Iscrpnije...

Škotska premijerka: Za 2 godine na referendum o izlasku iz Britanije

Nicola Sturgeon, prva ministrica Škotske poručila je danas, nakon izglasanog Brexita, da će Škotska u iduće dvije do dvije i pol godine vrlo vjerojatno održati novi referendum o izlasku iz Ujedinjenog Kraljevstva i ostanku u Europskoj uniji. Kaže ona kako referendum pokazuje da Škoti vide svoju budućnost kao dio Europske unije - 62% ljudi u Škotskoj glasalo je za ostanak u EU, 38% je glasalo za napuštanje. Kaže Sturgeon da su se ljudi "izjasnili - i izjasnili odlučno... da se ostane u Europskoj uniji". Iscrpnije...

Tabor za izlazak Britanije iz EU-a priznao da je širio lažne informacije

Nakon što je tabor za izlazak Britanije iz Europske unije pobijedio na referendumu, jedan od čelnika kampanje, UKIP-ov Nigel Farage priznao je kako je tvrdnja njegovog tabora, o tome da će 350 milijuna britanskih funti koje se svakog tjedna šalju u EU umjesto toga biti uloženo u britanski zdravstveni sustav, laž. "Možete li jamčiti da će taj novac ići nacionalnom sustavu zdravstva?", upitala je Faragea novinarka. "Ne mogu. I to je greška, nismo to trebali reći", priznao je Farage. Iscrpnije...

Brexit će uzdrmati globalnu ekonomiju; Britaniji pada rejting

Agencija Standard & Poor's poručila je kako vrhunski 'AAA' rejting Britanije nije održiv nakon što su Britanci glasali za izlazak iz EU. Mnogi analitičari smatraju da će izlazak iz Unije naštetiti britanskom gospodarstvu, premda se očekuje da će Britanija i EU u idućem razdoblju postići trgovinski dogovor kakve Unija sada ima, primjerice, s Norveškom, Švicarskom ili Turskom. Britanija bi mogla ući u recesiju, a to znači manje poslova, niže porezne prihode, i možda - dodatne mjere štednje. Prema prognozama Economista, izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi uzdrmati i krhku globalnu ekonomiju. Iscrpnije...

Postoje još dva scenarija prema kojima Britanija ipak ostaje u EU

Tehnički, britanski parlament može odbiti rezultate referenduma o Brexitu, ali to bi značilo političku smrt za brojne zastupnike. Naime, rezultati referenduma o Brexitu nisu obvezujući. Osim toga, ukoliko bi parlament isprovocirao opće izbore dvotrećinskom većinom i ukoliko bi jedna stranka dobila veliku većinu zahvaljujući snažnoj i jasnoj kampanji za ostanak u EU, tada bi se moglo reći da ima podršku koja se može mjeriti sa snagom referenduma. Iscrpnije...

Tusk o Brexitu: Što te ne ubije, ojača te; Francuska i Njemačka u šoku

Današnji dan tužan je dan za Europu, vijesti koje stižu iz Velike Britanije zaista su žalosne, poručili su njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je žaljenje zbog ishoda referenduma, ali je dodao i kako mu je otac govorio "Što te ne ubije, ojača te". Iscrpnije...

Nizozemski i francuski desničari tkđ. žele referendume o napuštanju EU

Vođe desnice u Nizozemskoj i Francuskoj u petak ujutro, nakon što je postalo jasno da su Britanci glasovali za izlazak iz EU-a, pozvali su na referendume u svojim zemljama o napuštanju Unije. Nizozemski desničar Geert Wilders izjavio je da će ako bude izabran za premijera na općim izborima u ožujku sljedeće godine također sazvati referendum. Francuska Nacionalna fronta Marine Le Pen pozvala je također na referendum, rekavši da "sloboda na kraju uvijek pobjeđuje". Iscrpnije...

Britanci izabrali izlazak iz EU - 52% glasalo za odlazak

Velika Britanija izglasala je na referendumu napuštanje EU, 51,9% prema 48,1%. Ovo je prvi put u povijesti da neka država napušta Europsku uniju (foto). Sjeverna Irska i Škotska na referendumu su se izjasnile za ostanak, kao i London. Sada se usuđujem sanjati zoru koja se rađa nad neovisnim Ujedinjenim Kraljevstvom, izjavio je čelnik eurofobne stranke UKIP-a Nigel Farage. Odluka je izazvala šok u Europi i kaos na tržištima. Funta je po objavi rezultata oslabila 10% prema dolaru. Iscrpnije...

Euro: Bomba koja otkucava

Izgrađen na temeljima duga i prevare, gdje su ekonomski principi žrtvovani u korist romantičkih političkih vizija, Euro je postao jedna od najopasnijih svjetskih valuta. Longform prenosi članke o tome kako se utopijski san o zajedničkoj valuti pretvorio u tragediju. Iscrpnije...

Juncker Britancima: Ako izađete iz EU nema natrag

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker upozorio je Veliku Britaniju da bi glasanje za izlazak iz EU značilo nanošenje štete sebi, ali bi ugrozilo i sve što su Europljani zajedno postigli. Juncker je poručio Britancima da jednom ako izađu iz EU više ne mogu natrag. Također je naglasio da je premijer Cameron ispregovarao najbolje moguće uvjete za Britaniju. Britanski političari su pak poslali zadnje poruke dan prije referenduma o izlasku iz EU. Cameron i vođa Laburista Jeremy Corbyn poručili su da će Britanija biti sigurnija i uspješnija ako ostane u EU, a bivši londonski gradonačelnik Boris Johnson poručio da bi odlazak pokazao da ljudi vjeruju u svoju zemlju. Kampanja za izlazak ima jedan postotni bod prednosti pred suprotnim taborom, pokazuje ankete. Iscrpnije...

EU odlučio produljiti sankcije Rusiji za šest mjeseci

Veleposlanici 28 država članica EU-a odobrili su produljenje sankcija Rusiji za još šest mjeseci, kazalo je nekoliko europskih izvora. Odluka još mora biti formalno potvrđena. Očekivalo se da će se to dogoditi u petak, pred summit EU-a 28. i 29. lipnja u Bruxellesu, no Francuska i Velika Britanija moraju prije o tome obavijestiti svoje parlamente. Sankcije, uvedene u ljeto 2014., istječu krajem srpnja. Ukidanje sankcija uvjetuje se poštivanjem sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini. Iscrpnije...

Sve što treba znati o britanskom referendumu

Britanci u četvrtak 23. lipnja glasaju na referendumu o budućnosti svoje zemlje u EU. Premijer David Cameron rekao je da će rezultat biti obvezujući i da neće biti drugog referenduma. Neki su drugi političari, međutim, naznačili da bi mogli tražiti još jedan plebiscit nakon nekoliko godina ako rezultat bude tijesan. Oko 45 milijuna ljudi ima pravo glasa. Očekuje se da će odaziv biti između 60 i 80 posto, što znači da će između 27 i 36 milijuna ljudi izaći na birališta. Iscrpnije...

Grčkoj 7,5 milijardi eura za dugove

Nakon pozitivnog izvješća o napretku u provedbi gospodarskih reformi, Grčka je dobila više od sedam milijardi eura iz paketa međunarodne financijske pomoći. 5,6 milijardi eura iskoristit će za otplatu dugova, a 1,8 milijardi eura za dospjele neplaćene obveze države. Iscrpnije...

Kako bi Brexit utjecao na Hrvatsku?

Prema analizi RBA-a, izlazak Velike Britanije iz Europske unije ne bi trebao ostaviti značajnije izravne posljedice na hrvatsko gospodarstvo zbog skromnih dosadašnjih ekonomskih odnosa: od 2010. do 2015. prosječni udio Britanije u ukupnom hrvatskom izvozu kretao se do 1,7%, dok je i izravan pritok britanskih investicija bio nizak - ispod 100 milijuna eura godišnje. No negativne implikacije mogle bi proizići iz poljuljanosti šireg europskog gospodarstva, što bi ugrozilo nejak hrvatski oporavak. Iscrpnije...

U Hrvatskoj najviše slobodnih radnih mjesta od ulaska u EU

Stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj poskočila je u prvom tromjesečju na najvišu razinu od ulaska u EU, a rekordnu je razinu zabilježila i na razini Unije, pokazalo je izvješće Eurostata. U razdoblju od siječnja do ožujka sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj poskočila je na 1,9%, najvišu razinu od ulaska u EU. U prethodnom je tromjesečju iznosila 0,7%, a u istom razdoblju prošle godine 1,4%. Iscrpnije...

Hrvatska cijeli fond iz EU za cestogradnju želi utrošiti u Pelješki most

Hrvatska je u dokumentaciji koja je poslana Jaspersu (zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama), tijelu koje čine predstavnici Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, zatražila sufinaciranje cjelokupnog projekta Pelješkog mosta. Ukupna vrijednost projekta je 380 milijuna eura. a ministar Tolušić je uvjeren da će Europska komisija odobriti sufinanciranje u traženom iznosu, što znači da bi EU projekt financirala sa 285 milijuna eura. Cjelokupni projekt bit će financiran iz fonda EU namijenjenog gradnji cestovne infrastrukture u Hrvatskoj. U tom fondu je oko 330 milijuna eura do 2020. Iscrpnije...

Ako se sustav socijalne skrbi u EU-u ne redifinira, umrijet će europska ideja

“Bez obzira na ishod britanskog referenduma, Europa neće moći izbjeći hitnu raspravu o svojem sustavu socijalne skrbi”, kazao je novi kancelar Austrije Christian Kern za europske medije. Kaže i da će Brexit izazvati velike ekonomske turbulencije i izbaciti kontinent iz ravnoteže, posebno kad je u pitanju vanjska politika EU-a, no to će ubrzati razgovore o ključnim temama, smatra Kern, koji traži "jasniji odgovor" ljevice i po pitanju ekstremno desnih pokreta i stranaka te populista poput Donalda Trumpa. Iscrpnije...

Njemački ministar kritizirao 'huškačke' vježbe NATO-a

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier upozorio je NATO na njihove "huškačke vojne vježbe" koje provodi u istočnoj Europi, upozorivši da bi mogle imati negativan utjecaj na sigurnost u regiji te doprinijeti napetostima u odnosima s Rusijom. Ne treba stvarati izgovore za sukob, već poraditi na dijalogu i suradnji, kazao je Steinmeier. NATO je izveo desetodnevnu vježbu simulacije ruskog napada na Poljsku u kojoj je sudjelovalo 31.000 trupa te borbeni avioni, brodovi i vozila. Iscrpnije...

Euro 2016: Francuzi deportiraju ruske navijače

Francuske vlasti deportirati će skupinu od 20 najekstremnijih ruskih navijača zbog huliganizma na utakmici s Engleskom. Vođa ruskih navijača Aleksandar Šprigin, koji je također među deportiranima, tvrdi da im vize nisu oduzete, te je kazao kako će se već u ponedeljak vratiti u Francusku na utakmicu s Walesom. Ukupno je uhićeno 43 Rusa, a trojica najekstremnijih su dobili kazne od 12, 18 i 24 mjeseca zatvora. Iscrpnije...

Bruxelles daje 306 milijuna eura za pruge, ceste i luke u Hrvatskoj

12 hrvatskih projekata iz područja međudržavnog prometa vrijednih 306 milijuna eura odobreno je za financiranje iz EU. Najveći projekt je onaj modernizacije i izgradnje drugog kolosjeka željezničke pruge Križevci-Koprivnica-mađarska granica u duljini 43,2 kilometra, vrijedan 241 milijun eura. Na tom koridoru je i drugi najveći projekt vrijedan 26 milijuna eura - kontejnerski terminal Zagrebačkog pristaništa u riječkoj luci. Projekt za poboljšanje upravljanja u zračnom prometu dobio je 11 milijuna eura, a projekt za prekogranično informacijsko povezivanje na Mediteranskom koridoru između Hrvatske i susjednih zemalja dobio je 9 milijuna eura... Iscrpnije...

Kako je nepovjerenje prema javnosti učinilo od 'Mein Kampfa' bestseller

BBC donosi priču o povratku Hitlerovog Mein Kampfa na liste najprodavanjih knjiga u Njemačkoj i okolnostima koje su do toga dovele. Javni interes se samo povećavao dok su se odgađalo izdavanje proširene verzije Mein Kampfa s opaskama stručnjaka. Njemački intelektualac Nils Minkmar upozorava kako je "kulturna arogancija rezultirala oholim pristupom prema slabo obrazovanima i vodi otuđivanju nižih klasa od liberalnog društva". Iscrpnije...

Liječnici bez granica odbijaju donacije od EU zbog dogovora s Turskom

Liječnici bez granica objavili su kako više neće prihvaćati donacije EU i njezinih država članica kao dio prosvjeda protiv njihovih sve restriktivnijih zakona o migracijama. Iako europske vlade smatraju kako je njihov sporazum s Turskom vezano za izbjeglice uspješan, Liječnici bez granica tvrde kako je on na cjedilu u Grčkoj ostavio oko osam tisuća izbjeglica. Organizacija je prozvala EU i zbog najava da će slične sporazume potpisati s državama Bliskog istoka i Afrike. Iscrpnije...

Rusija zbog sankcija izgubila 25, EU 100 milijardi eura, SAD ništa

Od listopada 2014. kad su uvedene sankcije Rusiji pa sve do kraja 2015. godine Rusija je izgubila više od 25 milijardi eura, dok su države EU pretrpjele gubitak od više od 100 milijardi. Od toga iznosa na hrvatske poljoprivrednike odnosi se više od 50 milijuna eura. Samo SAD nije pretrpio gubitak. Iscrpnije...

Hrvati pali na 58 posto prosječne kupovne moći u EU

Kupovna moć i standard hrvatskih građana pali su na 58 posto prosječne kupovne moći u EU i samo je Bugarska lošija s 51 posto europske kupovne moći. Rumunjska je dostigla Hrvatsku po visini stvarne pojedinačne potrošnje njezinih građana, objavio je Eurostat koji iznosi podatak da je 2015. stvarna pojedinačna potrošnja po glavi u EU varirala između 51 i 137 posto prosjeka EU. Iscrpnije...

Grci i Mađari bi da se država bavi njihovim problemima, Nijemci i Šveđani za pomaganje drugima

Većina Mađara, Grka, Talijana, Poljaka, Francuza, Britanaca i Nizozemaca smatra da bi se njihove države trebale baviti njihovim unutarnjim problemima, a da bi se druge države trebalo pustiti da se same bave svojim problemima najbolje što znaju, pokazuje istraživanje Pew Research Centera u 10 europskih zemalja (ovdje). U Grčkoj je taj postotak čak 83 posto, Mađarskoj 77 posto, a Italiji 67 posto. Samo u Švedskoj, Njemačkoj i Španjolskoj natpolovična većina, ali tanka, drži kako treba pomoći drugim zemljama u rješavanju njihovih problema. Iscrpnije...

Brexitom bi britanska znanost ostala bez europskog novca i suradnje

Britanija mora ostati u Europskoj uniji, inače riskira gubitak vitalnog pristupa fondovima za znanstvena istraživanja, ustanovama i znanju, stav je Sarah Morgan, teoretičke fizičarke s Cambridgea, jedne od 150 vodećih britanskih znanstvenika koji su potpisali otvoreno pismo gdje kažu da bi napuštanje Unije bilo "katastrofa za britansku znanost i sveučilišta". Njima se pridružilo 13 Nobelovaca koji kažu da bi gubitak novac iz Bruxellesa bio ključni rizik za britansku znanost. Britanija je druga najveća primateljica europskog novca za istraživanja (Njemačka prva). Leszek Borysiewicz, prodekan Cambridgea kaže da bi Brexit izolirao britansku znanost jer ne bi mogli surađivati kao sada. Ovo sveučilište 17% novca za istraživanje prima od EU, a svaki šest student i svaki četvrti zaposleni u istraživanjima dolazi iz drugih država EU. Iscrpnije...

Što se događa s europskim fondovima ako padne vlada?

Situacija s fondovima EU-a nije blistava, a izbori će sigurno dovesti do toga da se započeti procesi dodatno uspore, opisuje konzultantica Ariana Vela što će se dogoditi s povlačenjem europskih fondova ako padne vlada. No, kaže ona da osnovni problem nisu mogući novi izbori, nego nedostatak sposobnih kadrova, a u praksi to što kasnimo s otvaranjem poziva i provedbom programa. Poseban je, kaže, problem Program ruralnoga razvoja gdje treba napraviti veće promjene i donijeti odluke, posebice o pozivima iz mjere 4. Točno je, kaže, da neke odluke u RH doslovno potpisuju ministri, a ako njih nema, nema ni dodjele sredstava... Iscrpnije...

Njemačka policija štiti turske zastupnike nakon Erdoganova napada

Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan napao zastupnike Bundestaga turskog porijekla zbog prihvaćanja tzv. Armenske rezolucije, policija je pojačala osobnu zaštitu za te članove njemačkog parlamenta. "Prijetnje uperene zastupnicima Bundestaga turskog porijekla su neprihvatljive", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. Posebna je pozornost uperena zaštiti zastupniku i predsjedniku stranke Zeleni Cemu Oezdemiru kao i zastupnici stranke Ljevica Sevin Dagdelen koji su na meti "pojačanih prijetnji smrću". Iscrpnije...

Kuljiš o ruskim ulaganjima u Hrvatskoj: Kremaljski kauboji osvajaju Balkan

"Rusi su najveći strani investitor u hrvatski turizam. MOL-Ina imaju sirijske koncesije koje ne mogu realizirati zbog rata, ali bi sad možda i mogli ako se za to založe Rusi koji imaju utjecaj na Asada. Prepuštanje petrokemijskog i energetskog tržišta ruskom monopolu, protivno je politici Europske unije, samo što se EU uvijek povine ruskim pritiscima ako je riječ o energiji. Jedino što u Hrvatskoj, zapravo, nije riječ o energiji nego o dominaciji, i ako se još i taj resurs prepusti dečkima iz Kremlja, preuzet će Balkan uspješnije nego što su ikad sanjali da bi to bilo moguće", piše Denis Kuljiš. Iscrpnije...

Strogo povjerljivo: Tajni računi hrvatske elite kod RBA Grupe

"Dokument kojeg su iz Raiffeisen Grupe u Austriji uputili austrijskoj Agenciji za nadzor financijskog tržišta (FMA) na njihovo izričito traženje, otkriva koje su fizičke osobe na štednim računima kod RBA Grupe, sa danom 30. lipnja 2011. godine, imale iznose veće od milijun eura. Među njima su brojni hrvatski državni dužnosnici, ali među imenovanima se nalaze i supruge Ive Sanadera, Ive Josipovića,Milana Bandića i Nadana Vidoševića te kćer Vesne Pusić. Mnogi dužnosnici s popisa u to vrijeme novac s tih računa nisu naveli kao štednju u imovinskim karticama koje su ispunjavali kao državni dužnosnici, čime su očito prikrivali trag tog novca", piše Domagoj Margetić za Seebiz. Iscrpnije...

Poljska: Na pomolu dramatičan ekonomski zaokret vladajućih radikala

Ekonomska politika trebala bi primarno služiti građanima, zaposlenima, poduzetnicima i poljskim obiteljima, a ne statistici, brojkama i postocima. Upali smo u zamku ovisnog razvoja. U velikoj mjeri mi ovisimo o strancima, izjavio je Mateusz Morawiecki, potpredsjednik poljske vlade za dnevne novine Rzeczpospolita. Takav je stav djeluje kao apsolutno identičan odjek stavova mađarskog premijera Viktora Orbana, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Marseille: Rusi i Francuzi na Engleze, nemoćna policija bacila suzavac

Francuski grad Marseille bio je poprište sukoba engleskih, ruskih i francuskih huligana s policijom uoči dvoboja Eura Engleska - Rusija. Oko 250 engleskih huligana sukobilo se s policijom, koja je morala upotrijebiti suzavac, a oko podneva su francuski i ruski huligani udruženi napali Engleze. Mediji javljaju i o sukobima ruskih i engleskih huligana u središtu grada, čija je uprava mobilizirala dodatnih tisuću policajaca. Deset je osoba ozlijeđeno, dvadesetak uhićeno, dok je jedan engleski navijač u bolnici bori za život nakon što je doživio srčani udar. Iscrpnije...

Bruxelles: 10 mjera za veću zaposlenost i konkurentnost

Europska komisija jučer je usvojila program Deset mjera za bolju osposobljenost Europljana koji bi trebao povećati zaposlenost i konkurentnost te gospodarski rast u Europi (o čemu, naravno, postoji program), a naglasak je stavljen na - vještine, njihovo razvijanje i bolje iskorištavanje (i o vještinama postoji cijela čitaba...). S druge se strane ponavljaju potrebe tržišta za radnicima s određenim kvalifikacijama. Među mjerama je omogućavanja niskoobrazovanim odraslima da dođu do razine srednjoškolskog obrazovanja, bolje iskorištavavanje postojećih vještina, probiranje boljih kandidata među migrantima i izbjeglicama, promicanje poduzetništva... Iscrpnije...

Francuska i Rumunjska igraju na startu Europskog prvenstva

Francuska je morala uložiti dodatna 24 milijuna eura u osiguranje, koje će prvi test imati u 21 sat, kad Francuska otvara Euro susretom protiv Rumunjske. Pored 90.000 policajaca, gradovima će šetati i 13.000 istražitelja u civilu , a zaštitari na stadionu detaljno pregledavaju ljude pa se preporuča dolazak tri sata prije utakmice. Nije samo terorizam problem, najavljen je i veliki prometni štrajk u Parizu. U svemu tome rastu izgledi Rumunjske da iznenadi Francuze. U posljednjih 28 godina od svih je domaćina samo Belgija uspjela pobijediti na otvaranju Eura, Švedsku prije točno 16 godina. Iscrpnije...

Erdoğan tuži turske zastupnike u Bundestagu i želi im testirati krv

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan priprema optužnice protiv 11 zastupnika turskog podrijetla iako neki od njih nisu ni bili u Bundestagu za glasanja o rezoluciji o turskom genocidu nad Armencima. Optužuje ih da su produžena ruka zabranjene Kurdske radničke stranke PKK, a čak bi ih podvrgnuo i testu krvi kako bi utvrdio jesu li zaista Turci. "Zastupnici u Bundestagu su, bez iznimke, slobodno izabrani zastupnici. Izjave koje dolaze iz Turske su neprihvatljive", izjavila je pak je pak kancelarka Merkel. Iscrpnije...

Zbog rasta cijena nekretnina Nijemci bogatiji - jug zaostaje

Jaz između sjevernih i južnih zemalja 19-eročlane eurozone produbljuje se umjesto da se smanjuje, što je bio jedan od ciljeva jedinstvene valute, pokazuje istraživanje njemačkog fonda Flossbach von Storch. Tako je bogatstvo u Njemačkoj i Austriji 2015. poraslo 7% u odnosu na 2014., dok se u Grčkoj smanjilo za više od 4%. Najveći pokretač bogaćenja Nijemaca bio je skok u cijenama nekretnina za više od 6%, dok se na jugu događa inflacija. Iscrpnije...

George Soros: Dođe li do Brexita, slijedi opći egzodus i kolaps EU-a

"Ako Britanija izađe, to bi moglo pokrenuti opći egzodus, a raspad Europske unije bio bi praktično neizbježan. No uvjeren sam da će s približavanjem referenduma snage za ostanak u EU-u biti sve jače. Tržišta nisu uvijek u pravu, no u ovom slučaju slažem se s njima", izjavio je ugledni investitor George Soros, koji se vraća u biznis jer je nanjušio probleme na tržištima, od čega namjerava profitirati, kao i na Crnu srijedu 1992., kad bio okladio da je funta precijenjena u odnosu na marku, što je kulminiralo panikom, a on je, procjenjuje se, zaradio milijardu dolara. Iscrpnije...

EU od 2019. priznaje vjenčani i rodni list iz svake države

Javne isprave poput rodnog ili vjenčanog lista ili potvrde o nekažnjavanju od 2019. vrijedit će na području cijelog EU i više se neće morati prevoditi i certificirati, odlučeno je jučer u Europskom parlamentu, gdje je prihvaćena uredba koja smanjuje troškove i formalnosti za one koji iz jedne članice EU sele u drugu. Više od 14 milijuna građana EU živi u državi članici različitoj od svoje matične države. Iscrpnije...

Smrtnost Hrvatica od raka dojke najveća je u EU

Unatoč Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, Hrvatska je još uvijek zemlja u kojoj od te bolesti umire najviši postotak žena u EU. Prema podacima Eurostata, europske agencije za statistiku, koja je klasificirala zemlje prema uzroku smrti njihovih građana, u Hrvatskoj od raka dojke umire 41,3 žene na 100.000 stanovnika. Hrvatska ima i jedan od najgorih postotaka smrtnosti od raka maternice - 9,5 žena na 100.000 stanovnika podlegne ovoj bolesti. Iscrpnije...

Američki veleposlanik: RH blizu ispunjenju kriterija za ukidanje viza

"Hrvatska i Cipar pozitivni su primjeri koji su vrlo blizu ispunjenja formalnih kriterija za ukidanje viza", rekao je američki veleposlanik pri EU Anthony L. Gardner hrvatskom eurozastupniku Toninu Piculi na pitanje o ukidanju viza za hrvatske državljane. 12. travnja istekao je dvogodišnji zakonodavni rok za primjenu viznog reciprociteta između SAD i EU, a za 5 država EU još vrijede vize za SAD (Hrvatska, Cipar, Poljska, Rumunjska, Bugarska) pa bi Bruxelles teoretski mogao uvesti vize za Amerikance. Iscrpnije...

Hrvatske tvrtke povećavaju ulaganja u istraživanje i razvoj

Većina hrvatskih tvrtki planira povećati razinu ulaganja u istraživanje i razvoj u budućem razdoblju, stoji u Deloitteovom izvještaju. Ondje stoji da 30 posto tvrtki troši više od 10 posto prihoda na istraživanje i razvoj, što je nešto više od prošlogodišnjeg ispitivanja kada je 21 posto tvrtki ulagalo više od 10 posto prihoda. Hrvatskoj je na raspolaganju 665 milijuna eura za jačanje gospodarstva primjenom I&R, no natječaji za bespovratna sredstva EU konstantno su bili odgađani kroz 2015. i prvu polovicu 2016. Iscrpnije...

Sud: Za ilegalni prelazak granice unutar Schengena - nema zatvora

Zemlje članice EU-a ne mogu oduzeti slobodu državljaninu treće zemlje prije nego što je nad njim proveden postupak vraćanja samo zato što je na područje države članice ušao nezakonito preko unutarnje granice schengenskog područja, proizlazi iz presude Suda EU-a u slučaju jedne državljanke Gane koja je uhićena u Francuskoj. Direktiva predviđa da vraćanju takve osobe treba prethoditi razdoblje u kojem joj se ostavlja mogućnost dobrovoljnog povratka, a nakon toga, ako je to potrebno, slijede mjere prisilnog udaljavanja. Iscrpnije...

'Ne ispunjavate kriterije', poručila nam Europska središnja banka

U novom konvergencijskom izvješću o sedam članica EU-a koje bi trebale u dogledno vrijeme uvesti euro, među kojima je i Hrvatska, poručuje se kako naše gospodarstvo ne ispunjava kriterije iz Maastrichta. Ti kriteriji konvergencije odnose se na proračunski deficit Hrvatske, koji je 2015. iznosio 3,2% BDP-a, dok kriteriji dopuštaju maksimalno 3%, te prekomjeran javni dug, veći od 60% BDP-a, koji u Hrvatskoj iznosi 86,7% BDP-a. ECB Hrvatskoj preporučuje konsolidacijsku strategiju koja će poduprijeti rast te provođenje reformi. Iscrpnije...

Među ex-Yu zemljama Hrvatska s najviše jedinica lokalne samouprave

Novo istraživanje Vijeća europskih općina i regija pokazuje da Hrvatska predvodi po broju jedinica lokalne samouprave: iako mnoge nisu održive, i dalje imamo 128 gradova i 428 općina, ukupno 556 lokalnih jedinica jer se njihov broj ušesterostručio nakon raspada Jugoslavije. Uz iznimku Slovenije, koja je također povećala njihov broj i sada ima 212 jedinica lokalne samouprave, ostale ex-Yu zemlje zadržale su jednak broj kao i prije raspada. Dok je EU krenula u reformu lokalne samouprave i smanjuje broj jedinica, naš je proces retrogradan. Iscrpnije...

Općina Darda iz fondova EU povukla čak 150 milijuna kuna

"Novac iz europskih fondova sustavno se povlači još od 2007., tim sredstvima dosad su sagrađene brojne ceste, kanalizacija i romsko naselje, a priprema se uređenje središta mjesta i biciklističkih staza, gradnja dječjeg vrtića i vatrogasnog doma", objašnjava Ante Vukoje, HDZ-ov načelnik općine Darda u trećem mandatu. Općina koja u četiri mjesta - Darda, Mece, Švajcarnica i Uglješ - ima oko 7000 stanovnika i kojoj izvorni proračun iznosi između 7,3 i 7,8 milijuna kuna godišnje do sada je iz fondova EU povukla čak 69,8 milijuna kuna. No, u sljedeće 4 godine bit će realizirani projekti vrijedni dodatnih 78,3 milijuna kuna. Iscrpnije...

Tomašić: Pozivam Karamarka i Petrova da odstupe ili gubimo 2 milijarde eura

Europarlamentarka Ruža Tomašić smatra da bi za hrvatske građane i nacionalne interese najbolje bilo da Božo Petrov i Tomislav Karamarko podnesu ostavke i stave nove ljude. Time bi se, smatra ona, izbjegli novi izbori, a u preslagivanje većine u Saboru - ne vjeruje. Tihomiru Oreškoviću čestitala je na državničkom potezu."Hrvatska ne smije izgubiti ovaj novac koji trebamo dobiti od EU fondova. Gubitak bi bio veći od 2 milijarde eura", smatra Tomašić. Iscrpnije...

Švicarci odbacili dohodak od 2500 franaka za sve građane

Prve projekcije referenduma održanog u Švicarskoj pokazale su da je 78 posto birača odbacilo inicijativu minimalnog dohodaka. Inicijativu je pokrenuo vlasnik kafića iz Basela zajedno sa svojim pristašama. Smatrali su da bi svakom građaninu trebalo osigurati 2500 švicarskih franaka mjesečno. Iscrpnije...

Erdogan kritizirao Merkel zbog rezolucije o Armencima

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan žestoko je kritizirao njemačku kancelarku Angelu Merkel jer nije spriječila izglasavanje rezolucije koja priznaje ubojstva Armenaca iz 1915. godine kao genocid i nije odbacila sankcije. "Pitam se hoće li njemački čelnici biti u stanju, nakon takve odluke, pogledati u lice mene i mog premijera", izjavio je Erdogan. Odbio je konkretizirati kakve će mjere Turska poduzeti u odgovoru na njemačku rezoluciju, ali nije ništa odbacio, rekavši da vlada još procjenjuje tijek akcije. Ankara je već opozvala svog ambasadora u Berlinu. Iscrpnije...

Europski pučani: Karamarko treba otići ako njegova afera opterećuje stranku

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko trebao bi otići ako afera koja se veže uz njegovo ime opterećuje stranku, smatraju europski pučani, politička obitelj u Europskoj uniji kojoj pripada i HDZ. Pučani s kojima je razgovarao Večernji također smatraju da nova Vlada nije pokazala da može donijeti stabilnost, odlučnost i jasnoću koja se očekivala. Ovo su pričali prije posljednjih događaja oko Oreškovićevog zahtjeva za ostavkama Karamarka i Petrova. Iscrpnije...

Zastupnik u Bundestagu Juratović: Borba za opstanak na vlasti donosi dugoročnu Hrvatskoj

"Veliki nered i kaos, uzrokovan političkim populizmom i grčevitom borbom za opstanak na vlasti, donosi dugoročnu štetu hrvatskom narodu, ma kakvim god scenarijem ta borba završila. Previše se energije i vremena troši na međusobno prepucavanje unutar koalicijskih partnera, dok sve reforme i novac iz fondova EU-a stoje, gubi se kreditni rejting, a investitori u takvu zemlju, u kojoj se vlada ne može dogovoriti između sebe, niti ne pomišljaju investirati", ocijenio je zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) i član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Josip Juratović. Iscrpnije...

Predsjednik Italije: Nemojte ostaviti Lampedusu da se sama bori s migracijama

Talijanski predsjednik Sergio Mattarella zatražio je od Europe da ne ostavi Italiju samu da se bori s dramom imigracije. "Italija i Europa su dužne odati priznanje Lampedusi za spašene živote, za prihvat onih koji su pobjegli od gladi i rata", rekao je Mattarella, lijevo orijentirani predsjednik koji se suprostavlja onima koji žele restriktivnu migrantsku politiku. Lampedusa je dugo bila prvo mjesto dolaska plovila s krijumčarima ljudima iz Libije, preko Sicilijanskog kanala. Iscrpnije...

EK predlaže osobne iskaznice za ulogiravanje na Facebook

Europska komisija predlaže da se građani na svoje profile na društvenim mrežama prijavljuju koristeći nacionalne osobne iskaznice. Razlog je sigurnosni rizik zbog mogućnosti više korisničkih imena. Većina građana EU protivi se tome jer bi iskaznice mogle ograničiti slobodu govora na internetu. Iscrpnije...

Vodostaj u Parizu opasno raste: Prijeti li francuskoj metropoli potop?

Porast razine voda spektakularan je u Parizu gdje bi Seine, u narančastoj uzbuni, trebala dosegnuti vrhunac u petak dok je u poplavama koje pogađaju Francusku i Njemačku poginulo najmanje deset osoba. U velikim pariškim muzejima smještenima s obje strane rijeke vodi se utrka s vremenom kako bi se sklonio dio umjetničkih zbirki. Seine bi trebala bi doseći "vrhunac" u petak s 5,90 metara. Ta razina ipak ostaje daleko od 8,62 metra tijekom poplave 1910. koja je referentna točka za Parižane. Iscrpnije...

Hrvatska treća u Europi po travanjskom rastu prodaje novih vozila

Hrvatska je izbila na treće mjesto država s najvećim tržišnim rastom prodaje novih auta, vide se ih podataka Jato Dynamics o travanjskoj registraciji automobilima diljem Europe. Prodaja novih automobila u Hrvatskoj je u travnju skočila 27 posto (u odnosu na travanj 2015., sa 3763 na 4788 automobila), u Srbiji 36, a u Cipru 55 posto. No, to za Cipar znači samo 873 travanjska automobila, a za Srbiju 2708. Iscrpnije...

Prijeti suspenzija novca iz EU jer kasni plan gospodarenja otpadom

Hrvatska se već nalazi u procesu prekršajnog postupka zbog značajnog kašnjenja u ispunjavanju i usvajanju Plana gospodarenja otpadom 2016.–2021., stoji u dokumentu kojeg je Europska komisija poslala Ministarstvu europskih fondova. Nadalje se upozorava da Hrvatskoj prijeti suspenzija sredstava iz 475 milijuna eura vrijednog projekta u okviru Kohezijskog programa. Iscrpnije...

Bundestag pokolj nad Armencima proglasio genocidom, Turci povukli ambasadora

Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag izglasao je, unatoč žestokom protivljenju Turske, rezoluciju kojom se ubijanje Armenaca koje su počinile turske snage tijekom Prvog svjetskog rata proglašava genocidom. "Ova rezolucija će ozbiljno naštetiti tursko-njemačkim odnosima", upozorio je turski predsjednik Erdogan. a premijer Yıldırım je povukao turskog veleposlanika iz Berlina. Iscrpnije...

Ministar: Zbog novih izbora izgubili bismo 2 milijarde eura iz EU

Kad bi se održali novi izbori izgubilo bi se do dvije milijarde eura zbog neprovođenja projekata iz EU fondova za projekte o željeznicama, kulturnoj baštini, izgradnja inkubatora, bolnica i slično. U slučaju novih izbora sve to stoji, nema tko to potpisati, a istječu rokovi i novac se nepovratno gubi - rekao je ministar EU fondova Tomislav Tolušić u emisiji 'Veto' Sanjina Spanovića na Jabuka TV-u. Tri scenarija za rasplet krize vlasti, kaže on, jesu: nastavak suradnje HDZ-a i Mosta u normalnim odnosima i komunikaciji, preslagivanje Vlade ili novi izbori. Iscrpnije...

Najviše novca iz Europske unije privukao - Senj, 18 milijuna kuna

Senj je u razdoblju od 2011. do 2014. privukao 18,4 milijuna europskih kuna i najuspješniji je hrvatski grad u privlačenju sredstava Europske unije (izvještaj ). Slijede Osijek i Križevci s po 11 milijuna, pa Zagreb i Koprivnica s desetak milijuna. Senj je prvak i ako se kao kriterij uzmu privučena sredstva po stanovniku sa 2.562 kune. 50% gradova i 85% općina nije privuklo ni jednu europsku kunu pa će sad iz ostatka države ići u Senj u "školu privlačenja sredstava EU". Gradonačelnik Darko Nekić kaže da je njihova tajna u ljudima, kao i to što novce privlače kroz posebnu agenciju, a ne kroz gradsku upravu, kao ostali. Iscrpnije...

Facebook i Google objavili rat govoru mržnje na internetu

Facebook, Twitter, Google i Microsoft dogovorili su s Europskom komisijom pokušaj smanjivanja razine govora mržnje na društvenim mrežama. Svaka od ovih kompanija pristala je na pregledavanje potencijalno kontroverznih objava i brisanje unutar 24 sata. Ova odluka rezultat je činjenice da terorističke skupine koriste internet kao sredstvo regrutacije, ali i ranije primjene sličnog načela u Njemačkoj gdje su brisane rasističke objave u jeku izbjegličke krize. Iscrpnije...

Znanstveni radovi morat će biti dostupni svima do 2020.

Svi znanstveni tekstovi moraju biti dostupni javnosti do 2020. godine, zaključak je sastanka Vijeća za konkurentnost u Bruxellesu. To znači da će svi rezultati znanstvenih istraživanja, financirani javnim novcem, morati biti dostupni svima, što sada nije slučaj, pa do njih ne mogu osobe izvan sveučilišta i obrazovnih institucija. Zbog toga nastavnici, doktori i poduzetnici nemaju pristup najnovijim znanstvenim otkrićima koja bi mogla biti značajna za njihov rad, a sveučilišta moraju plaćati izdavačima kako bi imala pristup istima. Iscrpnije...

Izlazak Velike Britanije iz EU izbija novac i Hrvatskoj

Budu li Britanci glasali za izlazak iz Unije, europski proračun izgubit će dio prihoda jer je Velika Britanija jedna od zemalja koje u EU blagajnu više uplaćuju, nego što iz nje dobivaju. Neto doprinos Britanije lani je bio oko osam i pol milijardi funti. Gubitak tog novca značio bi i manje novca u EU fondovima koje koristi i Hrvatska. Iscrpnije...

UN: 700 migranata poginulo u tjedan na Sredozemlju, 13.000 spašeno

Najmanje 700 migranata stradalo je u zadnjih tjedan dana na Sredozemlju na migrantskoj ruti od sjeverne Afrike do Italije, dok je 13.000 ljudi spašeno, priopćio je UNHCR. Broj žrtava odnosi se na tri nesreće u srijedu, četvrtak i petak i temelji se na podacima preživjelih. Nakon zatvaranja balkanske rute kroz Grčku i Tursku, Italija je postala glavni ulaz za migrante koji dolaze u Europu. Prema podacima IOM-a u Grčku su ušle samo 272 osobe između 19. i 26. svibnja, dok je u Italiju ušlo 5674 ljudi. Iscrpnije...

More najčišće na Cipru, najčišće kupanje u - Luksemburgu

Prema ispitivanjima kontrole Europske agencije za okoliš najčišće more u 2015. imao je - Cipar. Voda na čak 99,1% njegovih plaža zadovoljava najviše standarde čistoće. Nakon njega slijede Malta s 97,7%, Grčka s 97,2 i kao četvrta Hrvatska s 94,2%. Iza nje je Italija s 90,5%. Prvo mjesto na listi kakvoće vode za kupanje zauzima, doduše, zemlja koja nema morskih plaža - Luksemburg. Iscrpnije...

Zeleno plaćanje: Interes EU-a da ništa ne proizvodimo nego uvozimo?

Broj ugara - zemlje na kojoj se ništa ne proizvodi - u Hrvatskoj se prošle godine povećao 472%, s 5.900 hektara na nevjerojatnih 33.725 hektara, i danas imamo više "puste zemlje" nego voćnjaka, vinograda ili maslinika. No štos je u tome da nam za to EU - plaća, unutar rješenja koje se naziva Greening ili zeleno plaćanje, a zamišljeno je kao mjera kojom se poljoprivrednicima omogućuje da im se zemlja "odmori" od pesticida i uzgoja. No radi li se zapravo o tome da EU potiče našu neproizvodnju, a time i uvoz? Piše Agrobiz. Iscrpnije...

Priče i legende skrivene iza zastave Europske unije

Otkud 12 zvjezdica na plavoj podlozi jedne od dosadnijih zastava - one EU-a? Kad su Francuska i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata ujedinile svoje industrije ugljena i čelika, što je začetak današnje Unije, raspisan je i natječaj za dizajn zastave, na kojem je pobijedio Arsene Heitz. Zastava je službeno usvojena tek 1992. u Maastrichtu, a Heitz tvrdi da ju je osmislio inspiriran Biblijom i Djevicom Marijom. No postoje i druga tumačenja - da 12 zvjezdica predstavlja po 12 sati na analognom satu, mjesece u godini, znakove zodijaka, apostole... Iscrpnije...

Nijemci će uskoro u mirovinu ići sa 73 godine?

Po aktualnom zakonu Nijemce očekuje postupno povećanje životne dobi za odlazak u mirovinu koje do 2029. iznosi 67 godina, dok trenutačna dob umirovljenja iznosi oko 65 godina. No po studiji koju je proveo koelnski Institut za ekonomska istraživanja (IW) životna dob Nijemaca za odlazak u mirovinu do 2041. mogla bi se produljiti na 73 godine života ukoliko doprinosi za mirovine ostanu na sadašnjoj razini. Iscrpnije...

Francuska: Hollande će ustrajati na donošenju nacrta zakona o radu

Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je da će "ustrajati" na donošenju nacrta zakona o radu jer je "to dobra reforma", usprkos brojnim blokadama i valu prosvjeda od kojih je zadnji održan u četvrtak. "Nije vrijeme da se otežava položaj francuskog gospodarstva. Naša prva zadaća jest osigurali najvažnije javne usluge, omogućili prijevoz svima i osigurali dobro funkcioniranje gospodarstva. Iako je dijalog uvijek moguć, nikada se ne smije temeljiti na ucjenjivanju", rekao je Hollande. Iscrpnije...

EK staje na kraj diskriminaciji na online tržištu

Europska komisija predložila je paket mjera koje bi trebale stati na kraj geoblockingu, diskriminaciji online kupaca zbog mjesta prebivališta, među kojima je i Hrvatska. Naime, često im web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti, ne mogu ostvariti najbolje ponude ili nemaju ista prava povrata robe. Po novim pravilima nacionalna tijela (u našem slučaju Europski potrošački centar Hrvatska) dobila bi veće ovlasti za bolju provedbu prava kupaca, a mogla bi i zatvarati web mjesta koja varaju kupce. Iscrpnije...

Usvojena Rezolucija kojom će svi proizvodi u EU morati imati oznaku 'made in'

Europski parlament usvojio je Rezoluciju o strategiji za jedinstveno tržište EU u sklopu koje su usvojeni i amandmani o uvođenju oznaka porijekla u cilju borbe protiv krivotvorina i obmana potrošača. To znači da će ubuduće na svim proizvodima morati biti obavezna oznaka porijekla, tzv. 'made in'.Osim toga, usvojeni su amandmani o uvođenju oznake porijekla i za nepoljoprivredne proizvode. Dodatna vrijednost bila bi i u tome što bi se, prema Zelenoj knjizi EK iz 2014., tim sustavom stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Mađarskoj prvi put u povijesti pala na 5,8 posto

Stopa nezaposlenosti u Mađarskoj pala je na 5,8 posto, u razdoblju od veljače do travnja, pokazuju posljednji podaci Središnjeg statističkog ureda Mađarske. To je prvi puta u povijesti da je nezaposlenost pala ispod 6 posto. Broj zaposlenih u promatranom razdoblju iznosio je 4,294 milijuna, što je za 150 tisuća više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iscrpnije...

Odblokirani pregovori Srbije sa EU? MVEP: Nije istina; Hahn: Dogovor je postignut

Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn izjavio je da je postignut dogovor s Hrvatskom u vezi s otvaranjem poglavlja 23 u pregovorima EU i Srbije. "S ministrom Kovačem sam pronašao politički dogovor, koji uzima u obzir njegove primjedbe. Oko pitanja zakona o univerzalnoj nadležnosti pronašli smo rješenje koje bi trebalo biti prihvatljivo za sve", rekao je Hahn. Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova demantiralo je pak srbijanske medije koji su objavili da je Hrvatska dala pismenu suglasnost Srbiji za otvaranje poglavlja 23. Iscrpnije...

Švicarska do 2017. mora otvoriti tržište Hrvatima

Švicarska mora do 9. veljače 2017. ratificirati protokol kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i EU-a proširuje i na Hrvatsku. To će Hrvatima omogućiti da pod jednakim uvjetima kao i ostali građani EU-a rade u Švicarskoj. EK zaprijetila je Švicarskoj uskraćivanjem pristupa nekim europskim programima financiranja ako ne ratificira protokol. Iscrpnije...

U eurozoni se opet razmišlja o dijeljenju novca građanima

Kako bi se potaknula potrošnja i spasila ekonomija eurozone, ekonomisti kao jednu od opcija predlažu dijeljenje novca građanima. Svatko bi dobio na dar 500 do 2000 eura da ih potroši kako želi, bez obaveze vraćanja, a ekonomisti smatraju da bi to sigurno potaknulo kupovanje, a time i proizvodnju i zapošljavanje, barem u teoriji. Iscrpnije...

Grčkoj odobrena nova pozajmica od 10 milijardi dolara

Nakon uvođenja novih mjera rezova, poreza i privatizacije državne imovine, ministri eurozone donijeli su sinoć odluku u novom paketu pomoći Grčkoj, u iznosu od 10,3 milijardi eura. Sada se očekuje da će i MMF donijeti odluku o opraštanju dijela duga, koji je na 180% grčkog BDP-a postao neodrživ, no čeka se privola iz Washingtona. Od dosadašnjih oko 180 milijardi eura pomoći, Grčka je većinu utrošila na spašavanje banaka i otplaćivanje kamata, dok je tek malen dio uložen u zapošljavanje i rast. Iscrpnije...

Broj ateista premašio broj kršćana u Engleskoj i Walesu

Broj ljudi koji se izjašnjavaju da ne pripadaju nijednoj religiji rapidno raste i značajno nadmašuje kršćansku populaciju u Engleskoj i Walesu. Udio u populaciji onih koji se izjašnjavaju nereligioznima u 2014. godini dosegao je 48,5 posto što je gotovo dvostruko više nego 2011. godine, kada se tako izjašnjavalo 25 posto stanovnika Engleske i Walesa. Onih koji se izjašnjavaju kršćanima, a tu spadaju anglikanci, katolici i drugi, ima 43,8 posto. Iscrpnije...

Europski intelektualci traže smjenu ministra Hasanbegovića

Niz europskih intelektualaca potpisalo je otvoreno pismo objavljeno u francuskom listu Liberation, a kojim traže smjenu ministra Hansanbegovića. Pismo među ostalima, potpisuju talijanski marksistički teroretičar Antonio Negri, profesorica na kalifornijskom Berkeleyju Judith Butler, konzervativni francuski filozof Alain Finkielkraut, talijanski književni nobelovac Dario Fo itd. Opisuju ga kao povijesnog revizionista i simpatizera ustaškog režima koji u pitanje dovodi povijesne istine i osnovne vrijednosti Europske unije. Iscrpnije...

Erdogan: Ako EU ne ukine vize za Turke odbacit ćemo sporazum o migrantima

Uoči sastanka Merkel-Erdogan predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao je da su najnovija događanja u Turskoj zapravo "zapanjujuće okretanje od europskih vrijednosti". Turska se pod Erdoganom, kaže Schulz, kreće u smjeru "država za jednog čovjeka". Angeli Merkel Turska treba jer u ovom trenutku nema alternative dealu s Erdoganom u izbjegličkoj politici. Erdogan to zna i s užitkom celebrira svoju novu moć, piše Deutsche Welle. Baš je danas Erdogan najavio da će turski parlament odbaciti dogovor s EU-om o povratu migranata ako Unija ne ukine vize za turske građane. Iscrpnije...

Merkel: Nema ukidanja viza Turcima

Turski predsjednik Erdogan i dalje odbija promjenu antiterorističkih zakona koje Bruxelles i Berlin postavljaju kao jedan od uvjeta koje Turska treba zadovoljiti želi li bezvizni režim s EU. Stoga je kancelarka Merkel u posjetu Istanbulu izjavila da ukidanja viza nema. Također je kritizirala Tursku zbog izglasavanja kontroverznog zakona koji bi mogao dovesti do masovnih optužnica protiv oporbenih i kurdskih političara. Iscrpnije...

Poljska u sporu s EU

Europska komisija smatra da je u Poljskoj ugrožena pravna država zbog promjena i ograničavanja rada ustavnog suda i pokreće postupak protiv te zemlje. Ovo je prvi puta da se provodi taj instrument uveden u ožujku 2014. Za sada je sve na razini upozorenja. Poljska je ljuta i tvrdi da EK napada suverenost zemlje. U krajnjem slučaju sve može dovesti do oduzimanja prava glasa optuženoj državi, što nije učinjeno ni protiv Mađarske. Iscrpnije...

Hrvatskoj nedostaje 50 pedijatara, od EU tražimo novce za specijalizaciju

U Hrvatskoj je 280 pedijatrijskih timova, a nedostaje ih pedesetak, što znači da se jedan tim brine o 1.200 djece, a standard je najviše 950 djece pa jedan tim godišnje obavi oko 11.000 pregleda predškolaca. Država nedovoljno financira pedijatrijsku specijalizaciju pa se ide na Bruxelles od kojeg se očekuje da financira 200 specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti... Iscrpnije...

Eskalirala svađa EU-a i Poljske: Ozbiljna situacija podsjeća na Hrvatsku

Poljska vlada na čelu s konzervativnom stankom Pravo i Pravda odbila je ultimatum EU-a o poništenju nelegalnog izbora ustavnih sudaca, kojem je rok za izvršenje sutra, zbog čega državu možda očekuju sankcije. “Ograničavanje prava Ustavnom sudu nije prihvatljivo, to podsjeća na put kojim idu diktatorski režimi. Ako je najviše sudsko tijelo de facto izgubilo svoju moć i autoritet, tada i drugi sudovi mogu izgubiti neovisnost, a potom može uslijediti ograničavanje slobode mišljenja. To je put kojim je svojedobno krenuo i Sovjetski Savez”, upozorava predsjedatelj EU-a. Iscrpnije...

Pogon Jedinstvo - na bijenale u Veneciju pa po novce u Bruxelles

Bivša tvornicu Jedinstvo u zagrebačkom Trnju, gdje danas funkcioniraju Močvara i povremeno Pogon Jedinstvo, od iduće bi godine trebala početi postajati kulturni, kreativni i društveni centar na Savi. Projekt će biti predstavljen idući tjedan na ovogodišnjem nastupu Hrvatske na Venecijanskom bijenalu arhitekture, a uključuje prenamjenu, rekonstrukciju i dogradnju postojećeg objekta, uređenje triju dvorana, vanjske pozornice, ureda itd. Studija izvodljivosti dokazala je da su zadovoljeni preduvjeti za sufinanciranje projekta vrijednog gotovo 65 milijuna kuna kroz fond EU - Integrirana teritorijalna ulaganja. Iscrpnije...

Kritika Turskoj: EU ozbiljno zabrinuta zbog ukidanja imuniteta 138 zastupnika

Odluka turskog parlamenta da ukine imunitet od progona za 138 članova parlamenta, među kojima su gotovo polovica prokurdski zastupnici, "stvar je za ozbiljnu zabrinutost", priopćili su najviši dužnosnici EU. "U skladu s relevantnim međunarodnim preporukama, imunitet se mora primjenjivati na sve i to na nediskriminirajućoj osnovi", izjavili su visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn. Iscrpnije...

Turska upozorava da još nije dobila novac za izbjeglice

Turska nije dobila novac od EU za sirijske izbjeglice koji je predviđen sporazumom Turska-EU, a čija je svrha zaustaviti priljev izbjeglica i migranata u Europu, izjavio je Ibrahim Kalin, glasnogovornik turskog predsjednika Tayyipa Erdogana. Podsjetio je da je 120 milijuna eura obećano za izbjeglice, ali je rekao da dosad ništa nije primljeno. Podaci EU-a su pokazali da je Unija primila samo 177 sirijskih izbjeglica iz Turske u prošla dva mjeseca. Iscrpnije...

Hrvatska sljedeći mjesec počinje s naseljavanjem izbjeglica

Hrvatska će sljedeći mjesec početi s procesom preseljenja i naseljavanja izbjeglica iz Grčke i Italije te izravno iz Sirije. Iz Italije će u Hrvatsku biti premješteno 10 izbjeglica, iz Grčke također 10, a izravno iz Sirije 30 ljudi. Riječ je o programu premještanja izbjeglica iz rubnih članica u ostale zemlje. Također ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a dogovorili su i program preseljenja izbjeglica izravno iz trećih zemalja u EU. Hrvatska bi iz oba programa trebala primiti oko 1600 ljudi u dvije godine. Iscrpnije...

Britanci dovršavaju moderne nosače aviona vrijedne 8 milijardi eura

U škotskom brodogradilištu Rosyth dovršava se nosač aviona HMS Queen Elizabeth. U pitanju je najveći brod kojeg je Kraljevska ratna mornarica ikad sagradila, u redovnu bi službu trebao ući 2021. godine. U istom brodogradilištu gradi se i njegov sestrinski brod Prince of Wales koji će biti dovršen 18 mjeseci kasnije. Brodovi će imati po 69 500 tona svaki i bit će dugi 280 metara. Kad budu završeni, bit će dom za posadu od 700 osoba i dodatnim kapacitetima za još 900 vojnika. Sve to će Britance ukupno koštati ogromnih 8 milijardi eura. Iscrpnije...

ILO: U Europi raste siromaštvo, posebno zabrinjavajuće u EU

Relativno siromaštvo, koje se definira kao prihod kućanstva ispod 60% prosječnog nacionalnog dohotka, u porastu je u bogatim zemljama, posebice u EU i SAD-u, upozorava Međunarodna organizacija rada u novom izvješću. Siromaštvo je smanjeno u zemljama sa srednjim dohotkom, kao što su Kina i zemlje Latinske Amerike, no ostalo je problem u Africi i velikom dijelu Azije. Za stanje se krivi nedostatak radnih mjesta. Iscrpnije...

Na snagu stupila stroža pravila o duhanskim proizvodima

U EU danas na snagu stupa direktiva o duhanskim proizvodima koja predviđa veća upozorenja o opasnostima pušenja na kutijama cigareta. No većina zemalja članica, među njima i Hrvatska, nije još unijela nova pravila u svoje zakone. Isprika je da se želi uvesti još stroža pravila, a ona bi bila: upozorenje na 65% prednje i stražnje strane kutije (40% je direktiva) te zabrana duhanskih proizvoda s aromom, s mentolom u iduće 4 godine. Iscrpnije...

250 britanskih umjetnika za ostanak: Bez EU ne bi bilo filmova, izložbi...

250 britanskih glumaca, pisaca, glazbenika potpisalo je pismo podrške ostanku u Europskoj uniji. Mjesec dana prije referenduma u Britaniji o budućnosti unutar ili van EU, umjetnici Benedict Cumberbatch, Danny Boyle, Helena Bonham Carter i dr. u svom pismu kažu: Od najmanjih galerija do najvećih blockbustera, mnogi su od nas radili na projektima kojih ne bi bilo bez vitalnog financiranja iz Europske unije ili bez prekogranične suradnje. Iscrpnije...

Mađarski šef diplomacije: Važno nam je da MOL ima fer pristup

"Imali smo loš dojam u bilateralnim odnosima u mandatu vaše prethodne Vlade. S novom Vladom imamo znatno bolju suradnju... Nema smisla razgovarati kroz medije, a ne osobno", kaže mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto (član Europske pučne stranke, kao i HDZ). "MOL je strateška mađarska kompanija, jedna od najvećih, i za nas je vrlo važno da MOL u zemljama u kojima je aktivan ima korektan i fer pristup", izjavio je u intervjuu Večernjem. Iscrpnije...

Kad je kriza na pomolu, pametni kupuju zlato

Vlasnici investicijskog zlata profitirali su u protekloj krizi, značajno uvećavši svoju imovinu dok je većina ostalih građana izgubila. Sada kad George Soros i drugi stručnjaci upozoravaju na novu krizu, i hrvatski građani imaju priliku kupiti investicijsko zlato, u 170 trgovina tvrtke Auro Domus. Dukati, zlatne poluge i pločice i drugi predmeti od investicijskog zlata oslobođeni su poreznih davanja i PDV-a, a osobito su traženi u vrijeme krize kada im cijena značajno raste – tako je u ovoj godini porasla čak 20 posto! Iscrpnije...

Što transatlantsko partnerstvo donosi Hrvatskoj?

Banka piše o tome što TTIP donosi Hrvatskoj. Analiza utjecaja predviđa tri scenarija. Scenarij 1 pretpostavlja da će se ukinuti samo carinske prepreke, što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,01% i izvoza 0,04%. Scenarij 2 pretpostavlja da će se ukinuti carinske prepreke te sniziti necarinske prepreke (NTB) za 10%, što bi značilo izravno povećanje godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,02% i izvoza 0,09%. Scenarij 3 pretpostavljanje potpunu liberalizaciju – ukidanje carinskih i necarinskih prepreka (NTB), što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,11% i izvoza 0,56% Iscrpnije...

Njemačka: Mlijeko jeftinije od mineralne

Njemački supermarket Aldi spustio je cijenu mlijeka sa 59 centri za litru na 46 centi, te time učinio mlijeko manje vrijednim od mineralne vode. Ostali trgovački lanci učinili su isto, što je donijelo ogromne gubitke mljekarima. U zemlji je oko 75 tisuća mljekara, ali posljednjih mjeseci tisuće su ostavile posao zbog prijetnje bankrota. Za sve krive ukidanje kvota za mlijeko. Iscrpnije...

Bruxelles: Pohvala Oreškoviću za plan reformi, EK neće pojačati nadzor

Bruxelles je Oreškovićev plan reformi ocijenio kao “poprilično ambicioznu reformsku agendu” koja će, bude li ispunjena, popraviti makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj, a zahvaljujući tom planu Komisija neće pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti bilo kakve korektivne mjere, doznaje Večernjakov dopisnik iz Bruxellesa koji je imao uvid u posljednju verziju dokumenta prije današnjeg usvajanja. Ima Bruxelles i pet preporuka: porez na nekretnine, kažnjavanje odlaska u prijevremenu mirovinu i smanjenje broja mehanizama socijalne pomoći, poboljšanje učinkovitosti javne uprave, ukidanje parafiskalnih nameta, jačanje pravosuđa. Iscrpnije...

Europa će na izbjeglicama zaraditi duplo više nego što će na njih potrošiti

Milijun izbjeglica koji su prošle godine stigli u Europu vratit će novce potrošene na njih i to dvostruko više, u roku od pet godina, procjenjuje Philippe Legrain, bivši ekonomski savjetnik predsjednika Ekonomske komisije. Računa on da će izbjeglice stvoriti više poslova, povećati potražnju za robama i uslugama te popuniti rupe u europskoj radnog snazi, a njihove će plaće povećati uplate u mirovinske fondove i javne financije. Ne očekuje se da izbjeglice smanje plaće ili zaposlenost domicilnog stanovništva. U brojkama - Legrain očekuje da će javna potrošnja zbog izbjeglica biti povećana za 69 milijarde eura od 2015. do 2020., no u isto bi vrijeme zahvaljujući izbjeglicama BDP trebao porasti za 126,6 milijardi eura. Iscrpnije...

"U Irskoj radimo loše poslove, ali nam je bolje nego u Hrvatskoj"

"U Dublinu je jako puno Hrvata. Rade u kafiću za 3000 kuna ili su bez posla i onda dođu u Irsku i zarađuju mjesečno 10 tisuća kuna i mogu doma slati 300 eura", govori iseljenik Luka Antičević, koji je u Irskoj sa sadašnjom suprugom proveo osam mjeseci (radio u hotelu). "Zašto da se vratim u Hrvatsku, da radim za 4000 kuna?", kaže Goran Blagajac, diplomirani ekonomist, koji radi na hotelskoj recepciji. Iscrpnije...

Bivši obavještajac: EU će se naći u nemilosti narodnih ustanaka

Bivši prvi čovjek britanske obavještajne službe Richard Dearlove u intervjuu za BBC upozorio je da bi u sljedećih pet godina u Europu moglo ući više milijuna migranata. EU će se naći u nemilosti narodnih ustanaka koji već ključaju, dodaje Dearlove. Opasnim smatra i ukidanje viznog režima za 75 milijuna turskih državljana u zamjenu za kontrolu ulaska migranata. Iscrpnije...

Hrvatsko selo bi moglo ostati bez 332 milijuna eura iz EU za 2014. godinu

Hrvatska bi mogla izgubiti 332 milijuna eura iz Bruxellesa namijenjenog za ruralni razvoj - riječ je o novcima za 2014. godinu, a hrvatsko će selo bez novca ostati ako ga se ne ugovori do kraja ove godine. Bivši ministar Jakovina za kašnjenje optužuju aktualnog ministra Romića - "već 3,5 mjeseca novi ministar i njegova ekipa ne donose odluke". Iscrpnije...

Googleu još jednom prijeti kazna EU - od tri milijarde eura

Jedan od slučajeva oko kojih se Google i EU ne mogu već godinama dogovoriti jest favoriziranje vlastitih proizvoda i usluga elektroničke trgovine u rezultatima pretraživanja, što Europska komisija smatra antitrustovskim ponašanjem. Telegraph prenosi da bi EK u narednih nekoliko tjedana mogla objaviti rekordnu novčanu kaznu za monopolističko ponašanje Googlea. Visina te kazne mogla bi iznositi čak 3 milijarde eura. Iscrpnije...

Old Trafford evakuiran zbog bombe, kontrolirana eksplozija uspjela!

Utakmica 38. kola Premiershipa između Manchester Uniteda i Bournemoutha je otkazana zbog sumnje da je na stadionu postavljena bomba. Stadion je evakuiran, a eksplozivna naprava je naknadno pronađena u zahodu na sjeverozapadnom dijelu stadiona Old Trafford. Policija je potvrdila da je na stadionu izvedena kontrolirana eksplozija te da je protueksplozivni odjel uništio pronađenu bombu. Iscrpnije...

Hrvatska Srbiju počastila s maksimalnih 12 bodova na Eurosongu

Tzv. 'političko glasanje', odnosno međusobno podržavanje susjednih zemalja, obično funkcionira u tri bloka koji čine balkanske zemlje, bivše članice Sovjetskog saveza, te Skandinavske zemlje, a ove godine se prelilo i u sistem televotinga pa su tako hrvatski gledatelji maksimalan broj bodova dodjeli Srbiji, baš kao i gledatelji iz BiH, dok je Srbija 12 bodova dodijelila Rusiji, piše Jutarnji o nastavku trenda davanja bodova susjednim zemljama na Eurosongu unatoč novom sistemu glasovanja. Iscrpnije...

Turska i dalje ljuta zbog 100 godina starog sporazuma o podjeli Osmanskog carstva

Sporazum koji su u tajnosti 16. svibnja 1916. u jeku Prvog svjetskog rata potpisali britanski i francuski diplomati Mark Sykes i Francois Picot razgraničio je interesne zone na Bliskom istoku, tada još pod vlašću Osmanskog Carstva, i u velikoj mjeri pomogao oblikovanju današnjih granica modernih bliskoistočnih država Sirije, Libanona, Iraka i Izraela. Sadašnje tursko vodstvo koje kritičari optužuju za 'neoosmanizam' ne skriva prezir prema sporazumu kojim su, tvrde, stvorene umjetne barijere među muslimanskim zemljama, a Turska uskraćena za prirodnu zonu utjecaja. Iscrpnije...

Pobjednik Eurosonga Ukrajina, Hrvatska zauzela 23. mjesto

Iako je Australija bila vodeća većinu glasovanja, pobjednik Eurosonga je Ukrajina, zahvaljujući novouvedenom sistemu telefonskih glasovima, a koju je predstavljala pjevačica Jamala s pjesmom 1944. Pjesmu je posvetila svojoj baki. Australija je tako s pjevačicom Dami Im i pjesmom Sound Of Silence zauzela drugo mjesto, a Rus Sergej Lazarev našao se na trećem mjestu s You Are The Only One. Hrvatska predstavnica Nina Kraljić s pjesmom Lighthouse na kraju je zauzela 23. mjesto od 26 natjecatelja koliko ih je nastupilo u finalu. Procjenjuje se da je finale Eurosonga u Stockholmu putem TV prijenosa pratilo oko 200 milijuna gledatelja. Iscrpnije...

Njemačka u iduće 4 godine na izbjeglice troši 93 milijarde eura

Njemačka vlada do kraja 2020. planira potrošiti oko 93,6 milijardi eura na troškove povezane s izbjegličkom krizom, objavio je Der Spiegel citirajući nacrt ministarstva financija za pregovore sa 16 njemačkih saveznih država. Ta brojka će vrlo vjerojatno izazvati zabrinutost, posebice među sve širim antiimigracijskim pokretima. Izračun obuhvaća troškove smještaja i integracije izbjeglica, ali i nošenje s uzrocima bijega tih ljudi iz kriznih područja. Iscrpnije...

Tolušić: Pelješki most je završena priča, novac nije upitan

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić rekao je u petak u Dubrovniku da novac za Pelješki most nije upitan i kako bi do kraja godine mogao biti izabran izvođač radova na tom projektu."Pelješki most je potpuno završena priča, a pitanje je dana kada će krenuti prema Europskoj komisiji. Studije su gotove ili su pri kraju, ali to više nije pitanje godine nego mjeseca", rekao je Tolušić. Iscrpnije...

Broj migranata koji dolaze u Grčku pao 90 posto

Agencija EU-a za granice Frontex objavila je kako je broj migranata koji dolaze u Grčku u travnju pao za 90 posto, što znači da sporazum između EU i Turske funkcionira. Frontex navodi da je u travnju 2.700 ljudi, većinom iz Sirije, Pakistana, Afganistana i Iraka stiglo iz Turske u Grčku. Broj dolazaka migranata u Italiju, koji idu dužom i opasnijom rutom iz sjeverne Afrike, u travnju je pao za 13 posto, na 8.370. Iscrpnije...

Erdogan ljutit na EU: Razgovarate s teroristima umjesto s nama

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prozvao je EU zbog "sklapanja saveza s terorističkim organizacijama", misleći pritom na Kurde. Europski parlament zaustavio je proces ukidanja viza za ulazak građana Turske u zemlje EU, zbog traženih izmjena u antiterorističkom zakonu koji Turskoj daje odriješene ruke za brutalni obračun s zabranjenom Kurdistanskom radničkom strankom (PKK, Ankara ih smatra teroristima). "EU kaže ‘ublažite svoj pristup terorističkoj organizaciji’. Od kad vi vodite ovu državu? Tko vam je dao to pravo?" izjavio je Erdogan. Iscrpnije...

Hrvatska u ožujku imala najveći rast industrijske proizvodnje u EU

Hrvatska je u ožujku imala rast industrijske proizvodnje od 6,9% na godišnjoj razini, što je najveći rast među zemljama Europske unije (i daleko iznad očekivanja). Druga je Švedska s 4,9%, treća Slovenija s 4,4%. Pogotovo dobro zvuči ovaj rast kad se zna da je prosječni rast EU bio 0,2%. I na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču, Hrvatska je rekorder s 5%, druga je Latvija s 4,3%. Iscrpnije...

Investicijsko zlato – sigurna kupnja oslobođena poreza i PDV-a

Vrijednost zlata tijekom 20 godina utrostručila se – tko je 1995. godine uncu zlata platio oko 400, sada može zaraditi 1.280 dolara. Otpornost zlata na inflaciju razlog je zbog kojeg u zlatu "štede" gotovo sve zemlje u svijetu, ali i razlog zbog kojeg proizvodi od investicijskog zlata poput dukata, poluga, pločica i zlatnika imaju poseban porezni režim. Proizvode oslobođene PDV-a i poreza potražite u poslovnicama tvrtke Auro Domus, na 170 lokacija u čitavoj Hrvatskoj. Više informacija na besplatnom telefonu 0800 510 510. Iscrpnije...

Češka europsko čudo, imaju manju nezaposlenost od Njemačke

Češka ima najmanju stopu nezaposlenosti u EU - 4,1%, a tim je rezultatom pretekla čak i Njemačku. Usporedbe radi, Češka s 10 i pol milijuna stanovnika ima samo 94.612 nezaposlenih, a Hrvatska s 4,5 milijuna ima 276 tisuća nezaposlenih. U Češkoj su veće prosječne plaće (oko 5730 kuna), hrana i piće jeftiniji su 25, a režije 20 posto. Iscrpnije...

Nina Kraljić u finalu Eurosonga!

Nina Kraljić s pjesmom Lighthouse (live izvedba) odvela je Hrvatsku u finale Eurosonga. U finale se nisu plasirali kandidati iz BiH (za koju je nastupila i Ana Rucner) te Crne Gore (čiju pjesmu potpisuje hrvatski producent Srđan Sekulović Skansi). U prvoj polufinalnoj večeri nastupili su predstavnici 18 zemalja, a 10 ih je prošlo dalje. U daljnje natjecanje idu: Azerbajdžan, Rusija, Nizozemska, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Armenija, Češka, Cipar i Malta! "Presretna sam što smo konačno u finalu", napisala je Nina Kraljić na Facebooku. U četvrtak je druga polufinalna večer, u subotu finale. Iscrpnije...

Objavljena studija o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku

Studija ‘Utjecaj Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a (TTIP) na Republiku Hrvatsku’, dostupna je na internetskim stranicama ministarstva vanjskih i europskih poslova. Studija sadrži poglavlja o povijesti TTIP-a, pregovaračkim krugovima i stajalištima, analizira trgovinu između Hrvatske i SAD-a, daje makroekonomsku analizu učinaka TTIP-a te donosi zaključke o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, piše MVEP i dodaje da je do sada postignut dobar napredak u različitim poglavljima pregovora. Iscrpnije...

Varšava: 240.000 prosvjednika za demokraciju i Ustav

Više od 240.000 osoba prosvjedovalo je u središtu Varšave za "zaštitu mjesta Poljske u Europi" kojem, drže oni, prijeti politika konzervativaca na vlasti. Ispred sjedišta vlade kkupila se većina parlamentarnih oporbenih stranaka, okupljeni prosvjednici su nosili bijelocrvene državne zastave i europske zastave i proeuropske transparente. Prije početka mimohoda otpjevali su himnu i skandirali "Obranit ćemo demokraciju i ustav". Iscrpnije...

London dobio prvog muslimanskog gradonačelnika - laburista Sadiqa Kahna

Laburistička stranka objavila je u petak da je njihov kandidat Sadiq Khan pobijedio na izborima za gradonačelnika Londona čime postaje prvi musliman na čelu britanske prijestolnice. Sin pakistanskog useljenika, Khan je uvjerljivo pobijedio Zaca Goldsmitha, kandidata konzervativaca koji su Kahna u kampanji pokušali povezati s ekstremizmom. Iscrpnije...

Srpski mediji: Hrvatskoj se u blokadi Srbije pridružuju Bugarska i Rumunjska!

Bukurešt i Sofija najavljuju mogućnu blokadu Srbije na europskom putu i traže veća prava za svoje nacionalne manjine i veću zastupljenost u državnoj upravi, navode Večernje novosti. Pozivajući se na neimenovene diplomatske izvore beogradski list tvrdi kako su Rumunjska i Bugarska jedine članice EU koje su dale "tihu potporu" Zagrebu, čiji su "izaslanici tjednima lobirali u europskim prijestolnicama". Iscrpnije...

Smrti od srčanih udara u EU sve manje, u Hrvatskoj – sve više

EU bilježi pad broja srčanih udara i kapi, objavio je Eurostat . Dok je 2000. godine od srčanog udara umrlo 16,6% od svih umrlih, a od moždanog 11,5%, trinaest godina kasnije te su brojke pale na 12,9% i 8,7%. Hrvatska ide obrnutim smjerom kad je riječ o srčanom infarktu - sa 18,6% na 21,4% smrti. Iscrpnije...

Srpski mediji: Hrvatska danas ponovno blokirala Srbiju

Radio televizija Srbije objavila je da Hrvatska ponovno nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije i Europske unije. Njemačka je navodno opet podsjetila Hrvatsku na obećanje da neće blokirati susjede u europskim integracijama zbog bilateralnih pitanja koja nisu dio europskog zakonodavstva. Iscrpnije...

EK nadgleda, ocjenjuje i kažnjava ali kaže da se ne miješa u politiku

U intervjuu za Dnevnik HTV-a , povodom objave smanjenja procjene rasta hrvatskog gospodarstva, povjerenik EK za ekonomska pitanja Pierre Moscovici pokazao je tko određuje manevarski prostor onima izabranima na izborima i koliko je suverenost elastičan pojam. Naime, navodno suverena država nalazi se u proceduri kojom se nadgleda njena fiskalna politika, a za slučajeve nepoštivanja pravila čak su predviđeni i financijski penali, komentira Bilten. Iscrpnije...

Duhanskim kompanijama odzvonilo, europski sud potvrdio stroža pravila prodaje cigareta

Philip Morris International, Imperial Brands i British American Tobacco izgubili su bitku protiv EU zakona koji nalaže da upozorenja o štetnosti cigareta za zdravlje zauzimaju 65% površine kutije. Najviši europski sud odbacio je žalbu kompanija i presudio da je direktiva valjana, kao i zabrana reklamiranja e-cigareta. Iscrpnije...

Žižek: Ideološke razlike europskih naroda vide se u njihovim zahodima

Razlike u ideologiji zemalja vidljive su tamo gdje najmanje očekujete, npr. u zahodskim školjkama. Primjerice, u Francuskoj je rupa u zahodskoj školjci napravljena tako da izmet rješava kratko i efikasno, u Njemačkoj će on ostati u školjci za inspekciju, a u Engleskoj će plivati u vodi. Svoju zanimljivu teoriju u videu objašnjava Slavoj Žižek. Iscrpnije...

Junckerov plan: Za svakog odbijenog izbjeglicu - 250.000 eura kazne

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker uvest će kaznu od 250.000 eura za svakog izbjeglicu kojeg pojedina država članica Europske unije odbije primiti, a prema kvotama bi morala, piše Telegraph. Sustav kvota je Junckerov, a očekuje se i da će Juncker predložiti da njegov uzdrmani prijedlog sustava kvota ubuduće postane pravilo, za slučaj da se kontinent suoči s novim migracijskim valom. Junckerov plan predviđa razmještanje 160.000 izbjeglica po cijeloj EU - dosad prebačeno njih 1.441. Iscrpnije...

Bruxelles: Ukidanje Schengena koštalo bi 5 do 18 milijardi eura

Ponovno uvođenje stalnih graničnih kontrola u EU-u, kojim bi se ukinula šengenska zona slobodnog kretanja ljudi, moglo bi izazvati gospodarske štete od 5 do 18 milijardi eura, upozorila je Europska komisija. EK ističe da bi granične kontrole rezultirale kašnjenjem isporuka robe, duljim putovanjima unutar EU-a i zahtjevale bi nova zapošljavanja u javnoj upravi, uz dugoročno štetne posljedice za trgovinu i turizam. Iscrpnije...

Krađa hrane nije kriminal ako ste gladni, odlučio talijanski sud

Krađa manje količine hrane nije kazneno djelo ako vam ona stvarno treba, presudio je talijanski Vrhovni sud. Ukrajinac Roman Ostriakov živio je 2011. u Genovi u teškim uvjetima kad je uhvaćen u supermarketu dok je krao sir i kobasice vrijedne 4 eura. Proglašen je krivim za krađu, osuđen na šest mjeseci u zatvoru i morao je platiti stotinu eura kazne. No talijanski Vrhovni sud u potpunosti je poništio odluku."Stanje optuženoga pokazuje da je uzeo tu malu količinu hrane kako bi zadovoljio svoju trenutnu i bitnu potrebu za hranom", stoji u presudi. Iscrpnije...

Europska unija ukida vize za Turke

Europska komisija će podržati ukidanje viza za turske državljane na području šengenske zone (Hrvatska tu ne spada), javlja BBC. Liberalizacija viznog režina ponuđena je Turskoj za prihvaćanje migranata koji su prešli Egejsko more i došli do Grčke. Međutim, ovo je uvjetna dozvola - Turci će i dalje morati ispuniti sve uvjete za ukidanje viznog režima. Do sada su ispunili samo 19 od 72 uvjeta. Posljednje je Turska pristala ukinuti vizna ograničenja za građane EU-a, uključujući i ona koja se odnose na ciparske Grke, no odmah su poručili kako to ne znači i priznanje Cipra. Iscrpnije...

Europska komisija smanjila prognoze hrvatskog gospodarskog rasta na 1,8%

Europska komisija je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8% (procjena je bila 2,1%), a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine. "Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6% u 2015. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5% (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016.", navodi Komisija. Za 2017. godinu Komisija predviđa rast od 2,1%. Iscrpnije...

Utrostručen broj napada na muslimane u Francuskoj, u Austriji rastu zločini ekstremne desnice

Žalbe uložene zbog prijetnji ili djela rasističkog, antisemitskog i antimuslimanskog karaktera u 2015. u Francuskoj su dosegle "nezapamćen vrhunac", navodi Konzultativno nacionalno povjerenstvo za ljudska prava. Napadi na muslimane su se utrostručili, a delinkvencija rasističkog karaktera zabrinjavajuće raste, utvrdilo je povjerenstvo te upozorilo da je to tek registrirani dio nasilja. Istovremeno je i Austrija zabilježila rekordan porast incidenata povezanih s ksenofobijom, islamofobijom i antisemitizmom te porast incidenata povezanih s desnim ekstremizmom. Iscrpnije...

Stopa nezaposlenosti u EU-u na najnižoj razini od 2009.

Prema Eurostatovim podacima za ožujak, stopa nezaposlenosti u EU-u pala je na najnižu razinu u sedam godina. Nezaposlenost je blago pala i u Hrvatskoj, za 0,2 postotna boda u odnosu na veljaču (izračunato prema metodologiji ILO-a), dok je u odnosu na prošli ožujak radilo 30.000 ljudi više. Hrvatska je i dalje među zemljama EU-a s najvišom stopom opće nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, zajedno s Grčkom, Španjolskom i Italijom. Po zaposlenosti prednjače Njemačka i Češka. Iscrpnije...

Terrakom u prošloj godini ostvario trostruko povećanje prihoda

Domaći telekom operator Terrakom proteklu 2015. godinu zaključio je s ukupnim prihodom od 50,5 milijuna kuna i time ostvario rast od 213 posto u odnosu na godinu prije. Značajno povećanje prihoda prvenstveno je rezultat snažne optimizacije troškova kroz restrukturiranje i konsolidaciju procesa akvizicije privatnih i poslovnih korisnika, ali i osjetnog unapređenja kvalitete usluga na vlastitoj optičkoj infrastrukturi. Iscrpnije...

EK: TTIP ne ugrožava potrošače, dokumenti nisu konačni dogovor

Europska komisija odbacila je tvrdnje Greenpeacea da će TTIP sniziti europske standarde zaštite potrošača. Dokumenti koji su procurili su tek pregovaračka stajališta EU i SAD-a, a ne konačni dogovor i nije čudno da se javljaju različita mišljenja, objavila je na blogu povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström. Bijela kuća poručila je samo da objava dokumenata neće pregovore skrenuti sa zadanog pravca. Iscrpnije...

Alarmantno stanje na Mediteranu: Ugroženo čak 93% ribljeg fonda!

Čak 93 posto do sad znanstveno procijenjenih ribljih fondova i vrsta u različitim dijelovima Mediterana prekomjerno se iskorištava, što ugrožava i egzistenciju oko 300 tisuća ribara u mediteranskim zemljama EU-a, rekao je Karmenu Vella, povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo. Najavio je i novu strategiju ribarstva za Mediteran, s ciljem zaštite sve ugroženijih ribljih vrsta ali i radnih mjesta europskih ribara na Sredozemnom moru. Iscrpnije...

Protumigrantska stranka AfD: Muslimani nisu dobrodošli

Izaslanici njemačke protuimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) podržali su na stranačkom kongresu svoj prvi program u kojem stoji da islam nije spojiv s ustavom zemlje i poziva na zabranu minareta i burki."Islam nam je stran i zbog toga se ne može pozivati na načelo vjerske slobode u istom stupnju kao kršćanstvo", rekao je Hans-Thomas Tillschneider, AfD-ov zastupnik iz savezne države Saska-Anhal. Prema istraživanjima javnoga mišljenja AfD ima potporu 14 posto građana. Iscrpnije...

Romano Prodi: Europa nade postala je Europa straha

"To je bio dan prepun emocija i Europa je tada bila Europa nade", izjavio je nekadašnji predsjednik Europske komisije Romano Prodi prisjećajući se doba od prije 12 godina kad je Slovenija ulazila u EU. Prodi je ocijenio da je zbog migrantske krize i terorizma, ali i prethodne ekonomske krize, postala "Europa straha i nesigurnosti". Djelomično je za to okrivio i članice koje su se previše fokusirale na vlastite interese umjesto na zajedničke, a dodao je i da u budućim proširenjima vidi sve zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju. Iscrpnije...

Minimundus i Klagenfurt - cjelodnevni izlet s prijevozom za 145kn

Obiđite cijeli svijet u jednom danu uz jednodnevni izlet u organizaciji agencije Smart Travel - posjet parku Minimundus i Klagenfurtu. Svaku godinu Minimundus posjetitelje oduševljava novim građevinama i drugačijim izgledom, a od ove godine posjetitelji mogu uživati i u zatvorenoj izložbi od ukupno 20 aktivnih stanica za velike i male, kao što su 4D kino i nogometna stanica. Iscrpnije...

Britanski ministar pravosuđa: Trebamo izaći iz EU, stižu Srbi i Turci

Britanski ministar pravosuđa Michael Gove poručio je da bi EU trebala odustati od politike proširenja ili bi je Britanci trebali napustiti. Gove je rekao da bi proširenje za još pet članica - Tursku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju "donosi brojne probleme". "Velika Britanija će morati otvoriti svoja vrata za još 88 milijuna ljudi iz Turske i s Balkana, ako odlučimo ostati u EU. Možemo li sačuvati poslove i osigurati budućnost našim građanima ljudi iz siromašnih zemalja dobiju pravo živjeti i raditi ovdje", upitao je Gove. Iscrpnije...

Cijena roaminga danas pala na četvrtinu dosadašnje cijene

Cijene roaminga u državama EU danas su poprilično pale - dakle, na cijenu koju plaćamo u domaćoj mreži dodavat će se, za korištenje mobitela u europskom inozemstvu, 0,05 eura po minuti za odlazne pozive, 0,02 eura za SMS poruku (to bi bio pad na četvrtinu dojučerašnje cijene) i 0,05 eura bez PDV-a za jedan MB podatkovnog prometa (pad na trećinu). U lipnju sljedeće godine naknade za roaming potpuno se ukidaju, ali uz limit pravednog korištenja. Iscrpnije...

7 problema koji bi mogli dovesti do raspada EU

Izvješće organizacije Economist Intelligence Unit (EIU) pod nazivom Europa na granici pucanja navodi sedam problema koji ugrožavaju gospodarsku i političku stabilnost Europe i koji bi mogli dovesti do njezina raspada: od Brexita i Grexita, preko predugog razdoblja niske inflacije i pada produktivnosti, do zategnutih odnosa s Rusijom, nestabilnih demokratskih vlada i izbjegličke krize, opstanak Europe pod upitnikom je. Iscrpnije...

Politico objavio listu najutjecajnijih država Europe, prva - Njemačka

Njemačka je najutjecajnija zemlja Europe, kao i Angela Merkel među vođama, objavio je magazin Politico (ovdje grafika). Sljedeće su po utjecaju Velika Britanija, Francuska i Italija, visoko je i Mađarska (6.), a utjecajnija je od nas i Srbija (19. mjesto), dok je Hrvatska na 30. mjestu, pri dnu. Za Hrvatsku piše da će potencijalno blokiranje pristupa Srbije EU-u dovesti do posljedica, ali i rasta relevantnosti. Iscrpnije...

Regulacija kućanskog rada stvara nove nejednakosti u EU

Potražnja za migrantskim radom u Europi uglavnom se temelji na potrebi za nisko kvalificiranim radnicima, većinom su to žene koje dolaze s EU periferije i rade za nisku plaću, na crno, bez odmora i izložene diskriminaciji. Kao privid rješenja problema donesena je Rezolucija koja traži da nacionalne vlade riješe to pitanje, no problem je što EU stvar sagledava ekonomski, traži red u 'sivoj zoni', bez sagledavanja socijalne strane i prava radnika, piše Bilten. Iscrpnije...

Njemačka ukida socijalnu pomoć i državljanima EU-a

Njemačka priprema zakon koji bi državljanima EU znatno otežao pristup socijalnoj pomoći i pomoći za nezaposlene - pravo na socijalna primanja stranci, državljani neke od članica EU, imat će tek nakon pet godina boravka u Njemačkoj kada se utvrdi da im je Njemačka postala trajno mjesto prebivanja. Ovo pravilo je već na snazi za strance koji nisi državljani EU. Iscrpnije...

EU neće dozvoliti web stranicama uskraćivanje sadržaja korisnicima ad blockera

Kako bi spriječili dosadne reklame na web stranicama korisnici imaju mogućnost blokirati oglase. Oglašivači i izdavači imaju pak mogućnost onemogućiti čitanje sadržaja onima s uključenim ad blockerima. No kako bi uopće detektirale ad block moraju narušiti privatnost korisnika. EU bi uskoro tu praksu mogla proglasiti ilegalnom. Iscrpnije...

Auro Domus omogućuje štednju u zlatu bez uloga novca

Poznato je da je štednja u zlatu najsigurnija i najisplativija štednja, a tvrtka Auro Domus hrvatskim građanima nudi mogućnost stjecanja investicijskog zlata u fizičkom obliku – dukata, zlatnih poluga i pločica te zlatnika - i to bez novčanog učešća. U 170 poslovnica diljem Hrvatske nudi se procjena lom-zlata i zamjena, po posebno povoljnim uvjetima, za investicijsko zlato kojim se trguje na svjetskim burzama i može se u bilo kojem trenutku zamijeniti za novac. Više informacija na 0800 7372 ili na Iscrpnije...

Što je Europska konvencija o ljudskim pravima napravila za nas?

Za Britance. Guardianov video. Iscrpnije...

U EU stopa zaposlenosti 70%, u Hrvatskoj druga najniža - 60%

Stopa zaposlenosti dobne skupine od 20 do 64 godina u Europskoj uniji prošle je godine premašila 70%, dok je u Hrvatskoj ova stopa - druga najlošija u EU (grafikon), stoji u novom Eurostatovom izvještaju. Najviša zaposlenost je u Švedskoj (80,5%), Njemačkoj (78%), Velikoj Britaniji (76,9%), Danskoj i Estoniji (po 76,5%) te Nizozemskoj (76,4%). U Hrvatskoj je 60,5% (2014. bila 59,2%), a manja je samo u Grčkoj - 54,9%, ista u Italiji (60,5%) i malo viša u Španjolskoj 62%. U usporedbi s 2014. ova stopa porasla je u gotovo svakoj članici EU, i općenito raste još od 2002. Iscrpnije...

Na posao i s preko 70?

Njemački ministar financija Wolgang Schäuble (CDU) želi da se odlazak u mirovinu formulira “fleksibilnije”, odnosno poveže radnu sa životnom dobi, budući da su ljudi sve dugovječniji. Trenutno u Njemačkoj gotovo četvrtina građana prima mirovinu, što znači oko 20 milijuna potencijalnih birača. U Njemačkoj do godine 2030. životna bi dob za mirovinu trebala narasti na 67 godina. "Tko je siromašan, umire ranije, a tko radi težak posao, ne može raditi do 70 godina", kaže pak političarka Ljevice Sarah Wagenknecht. Iscrpnije...

Smanjenje bankarskih naknada za plaćanje karticama donosi i niže cijene?

Smanjenje naknada što ih trgovci plaćaju bankama u slučaju kad potrošači robu plaćaju karticama trebalo bi dovesti do smanjenja cijena u maloprodaji, reakcija je većine banaka na upit Novog lista o utjecaju Uredbe EU kojom se međubankarske naknade smanjuju u nacionalnom ali i prekograničnom poslovanju. No, uredba je na snazi od 9. prosinca, a potrošači još nisu osjetili te prednosti. "Ukupan promet u trgovini nije isključivo kartičarski, već se dio ostvaruje plaćanjem u gotovini", odgovaraju iz HGK no naglašavaju da vjeruju da će se trgovci voditi politikom usmjerenom prema potrošačima. Iscrpnije...

Azut Media d.o.o. - najbrži put do tvrtke

Azut Media d.o.o. izdaje već treće izdanje poslovnog imenika Moja djelatnost. Imenik sadrži korisne poslovne informacije poduzeća iz svih djelatnosti, a bit će distribuiran po cijeloj Hrvatskoj. Azut Media d.o.o. pruža usluge marketinga na suvremen način za poduzeća u Hrvatskoj. Nudi kompletne usluge u marketingu i time pomaže prilikom pronalaska tvrtki te pri unaprijeđenju njihovog poslovanja. Naručite svoje besplatno izdanje imenika već danas! Iscrpnije...

Vaša bi kuća trebala biti zelena!

Jer jedino kad je kuća zelena ona štedi vaš novac koristeći minimalnu količinu energije. Istovremeno skladna je sa čovjekom, prirodom i društvenim okolišem. Zelena kuća je energetski učinkovita kuća. Nemate zelenu kuću? Nije problem! Posavjetujte se, informirajte ovdje. Ako, pak, gradite – gradite pametno. Ytong kuće su zelene kuće. Sve odreda. Pogledajte! Iscrpnije...

Hrvatska zimus uvela likvidatora računa - EU će ga na ljeto ukinuti

Zakonom o računovodstvu koji je na snagu stupio početkom godine propisano je da tvrtke moraju imenovati likvidatora ulaznih računa koji će na njih staviti žig, skenirati, arhivirati digitalno i papirnato, a u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznici softvera izračunali su da bi jedan radnik jedan dan u mjesecu, kako bi se ispoštovalo pravilo za koje nikom nije jasno čemu služi, morao raditi samo to. Žalili su se državi, od čega zasad nema ništa, ali izgleda da će Bruxelles riješiti problem - od 1. srpnja stupa na snagu Uredba EU kojom će vrijediti elektronički žig na ulaznim računima. Iscrpnije...