Kategorija: EU

Više od polovice Britanaca želi ostati u EU

Anketa BMG koja je obuhvatila 1.508 osoba, pokazala je da 51 posto Britanaca želi ostati u Europskoj uniji, a 41 posto želi napustiti blok, što je preokret u odnosu na prošlogodišnji referendum. Na referendumu 2016. godine, 48 posto Britanaca glasalo je za ostanak, a 52 posto za izlazak iz EU zahvaljujući kampanji koju je provodila eurofobna stranka UIKIP i euroskeptici u Konzervativnoj stranci. Čelnici 27 zemalja članica odobrili su u petak na summitu u Bruxellesu prelazak u drugu fazu pregovora o Brexitu, što otvara put za razgovore o budućim odnosima. Iscrpnije...

Što se krije iza neočekivanog popuštanja Mire Cerara?

"Slovenska strana smatra da je arbitraža potpuno valjana, baš kao i arbitražna odluka, te da nema o čemu razgovarati sa Zagrebom osim o provedbi arbitraže. Zato je, uostalom, Cerar toliko oklijevao s dolaskom u Zagreb. I zato je njegov dolazak u Zagreb sljedeći tjedan, iako Plenković i dalje tvrdi da Hrvatska ne odstupa od svog stajališta o nepriznavanju arbitraže, najvjerojatnije rezultat pritiska izvana.Baš kao i njegov slovenski kolega, ni Plenković nije poznat po velikim i hrabrim političkim odlukama, zbog čega preveliki optimizam uoči njihova sastanka u utorak nije opravdan, premda već i sam Cerarov dolazak u Zagreb možemo smatrati, doduše zasad samo simboličnim, Plenkovićevim diplomatskim uspjehom", piše Denis Romac za Novi list. Iscrpnije...

Norveška dekriminalizirala uporabu droga

Norveški parlament odlučio je da korisnici droga više ne bi trebali biti kažnjavani, nego će se zakonodavstvo fokusirati na njihovo liječenje. "Većina je odlučila da ne bismo trebali kažnjavati ljude koji se bore s ovisnošću, već im treba pomoć i liječenje. Trebamo izgraditi veliki sustav podrške koji će biti u pripravnosti da ovisnicima čim prije pruži pomoć, od detoksikacije za teške korisnike, do društvene podrške za mlade koji drogu koriste rekreativno i u manjim količinama“, izjavio je zastupnik socijalista Nicolas Wilkinson. Iscrpnije...

Bruxelles: Noćas dogovoren zakon koji će pojeftiniti dostavu preko granice

Kasno sinoć, nakon sedmosatnih pregovora, Europski parlament je postigao dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa s Vijećem i Komisijom. Sustav će raditi tako da će nacionalne regulatorne agencije sve cijene koje ne odgovaraju stvarnim troškovima dostave prijavljivati Europskoj komisiji što će dovesti do pojeftinjenja dostave. Već se spominje prijava Hrvatske pošte koja uručivanje malih paketa naplaćuje 4,5 kuna. Iscrpnije...

Na raspolaganju stotine milijuna iz EU - natječaji koji se otvaraju ovih dana

PJR Consulting ima popisane natječaje EU koji se otvaraju uskoro, a bit će otvoreni još mjesecima: - Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora – otvoren do 31.12.2020. - Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada – otvoren do 31.12.2018. - Građenje reciklažnih dvorišta – otvoren do 31.12.2018. - Internacionalizacija visokog obrazovanja – otvoren do 5.3.2018. - Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama – otvoren do 17.1.2018. (mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici) Pozivi koji su bili planirani za 2017., ali još nisu otvoreni: - Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta malih i srednjih poduzetnika (otvaranje predviđeno za 1. ožujka, predviđena sredstva 200 milijuna kuna) - Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti malih i srednjih poduzetnika (15.12.2017., 15 milijuna kuna) - Inovacije novoosnovanih MSP-a - Priprema IRI infrastrukturnih projekata (19.12.2017., 45 milijuna kuna) - Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije (29.12.2017., više od 163 milijuna) - Podrška poduzećima u zadovoljavanju norma u svrhu poboljšanog pristupa tržištima i povećanju konkurentnosti (15.12.2017., do 22 milijuna) Iscrpnije...

Olujno nevrijeme pogodilo Europu, paraliziran promet u Francuskoj, Njemačkoj i Britaniji

Gusti snijeg, snažan vjetar, poledica i kiša: loše vrijeme pogodilo je Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, poremetivši zračni i željeznički promet te izazvavši nestanak struje. U Francuskoj, 32 departmana stavljena su na narančasti stupanj pripravnosti, posebno na sjeveru gdje je zbog jakog vjetra 20.000 kućanstava ostalo bez struje. Trajekt na kojemu je bilo više od tristo ljudi nasukao se u francuskoj luci Calaisu, pri čemu nitko nije ozlijeđen, ali je prekinut promet preko La Manchea. Na Korzici je izdano upozorenje zbog mogućih poplava nakon što su jake kiše dovele do zatvaranja zračne luke u Ajacciu i u Figari. Velik dio Njemačke probudio se uz gusti snijeg i tempetature oko nule, što je u Frankfurtu dovelo do otkazivanja oko 330 letova, a stotine su kasnile. Iscrpnije...

Opet gužve na granici sa Slovenijom: Uvodi se popisivanje putnika

Na graničnim prijelazima šengenskog područja uvodi se novi elektronički sustav za registraciju ulazaka i izlazaka državljana zemalja koje nisu članice EU-a. Sustav će pohranjivati podatke o datumima ulaska i izlaska, a Hrvatska ga neće još koristiti jer nije članica šengenskog prostora. Slovenija i Hrvatska upozoravaju zato EU na moguće gužve na graničnim prijelazima između ovih dviju država. Iscrpnije...

Bruxelles pokrenuo 14 procesa protiv Hrvatske, prijete milijunske sankcije

Ako Hrvatska ne napravi zaokret u gospodarenju komunalnim otpadom, odnosno gradska komunalna društva ne reorganiziraju svoj sustav odvoza i sortiranja smeća, čekaju nas ozbiljne sankcije EU. Naime, Uredba o gospodarenju otpadom stupila je na snagu 1. studenoga, a lokalne jedinice članica EU-a dužne su je implementirati do 1. veljače 2018. godine. U slučaju da to ne naprave, slijedi im kazna od 300 tisuća kuna, a nakon nekoliko godina i milijunski penali EU-a. Koncem prošle godine protiv Hrvatske je bilo otvoreno 14 procesa neispunjavanja EU obaveza. Iscrpnije...

Vijeće sigurnosti: Haaške presude moraju se poštivati, a preostali zločini - procesuirati

Većina članica Vijeća sigurnosti UN-a ocijenila je da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju ispunio svoju zadaću i doveo pred lice pravde najodgovornije za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. U raspravi nakon podnošenja završnih izvješća o 24-godišnjem radu Haškog suda, nacionalna pravosuđa pozvana su da procesuiraju preostale počinitelje zločina. Iscrpnije...

EU objavio crnu listu poreznih oaza: Panama, Ujedinjeni Arapski Emirati...

EU je objavila popis 17 zemalja koje smatraju poreznim oazama, odnosno crnu listu nekooperativnih jurisdikcija u smislu poreznih prijevara. Na crnoj listi su Američka Samoa, Bahrein, Barbados, Grenada, Guam, Južna Koreja, Makau, Maršalski Otoci, Mongolija, Namibija, Palau, Panama, Sveta Lucija, Samoa, Trinidad i Tobago, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati. Postoji i "siva lista" od 44 države, koje su se obvezale da će se uskladiti s EU-om po pitanju borbe protiv poreznih prijevara, a na kojoj su Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Hong Kong, Švicarska, Turska, Jersey, Bermuda, Kajmanski Otoci... Ovdje obje liste i cijeli dokument EU . Guardian komentira da je Bruxelles s ove liste izostavio najgore prekršitelje, ali da svejedno misle ozbiljno s njom. Iscrpnije...

EU želi uništiti piratstvo blockchainom

EU razmišlja o svojevrsnom blockchainu kako bi se vodila borba s IP prevarama pri distribuciji ilegalnog sadržaja."Tražit ćemo od država da surađuju u borbi, a nju ćemo voditi praćenjem traga novca. Cilj je doći do onih koji ostvaruju najveće prihode i imaju uhodan ilegalni posao. Kad se njih zaustavi, uslijedit će domino efekt, a one individualce koji ostanu lakše će se uhvatiti“, optimistični su u Europskoj komisiji, ali i iznimno uporni kad je riječ o piratstvu. Drugim riječima, oni koji dijele sadržaj i ne ostvaruju prihode ostat će ispod radara. No što se tiče onih koji ostvaruju zaradu pitanje je kako će ih se moći uhvatiti ako posluju u kriptovalutama, kojima se ne može ući u trag. Iscrpnije...

Bruxelles prisilio Irsku da naplati Appleu 13 milijardi eura poreza

Irska mora ispoštovati naredbu Europske komisije i uzeti 13 milijardi eura poreza od Applea - Bruxelles je presudio da je Irska dala Appleu nelegalnu državnu pomoć tako što su im naplatili tek 1% korporativnog poreza. Irska vlada ne slaže se s odlukom Europske komisije te se žali na višim sudskim instancama, dok iz Applea kažu da se "vlade SAD-a i Irske slažu da smo platili poreze po zakonu", ali su iz kalifornijske tvrtke prihvatili odluku i kreću s prijenosom novca na poseban račun. Irsko odbijanje naplaćivanja poreza je dijelom zbog toga što se pribojavaju da će ono naštetiti irskom imidžu investitorske destinacije što im je privuklo Apple, Intel, Pfizer i takve tvrtke. Irski korporativni porez je 12,5% i među najmanjima je u Europi, dok je Apple imao i diskont - 2003. su platiti 1%, poreza a 2014. tek 0,005%. Inače, ovih 13 milijardi je 6 posto sve gotovine koje Apple ima spremljeno. Iscrpnije...

EU planira sankcije protiv 20 država zbog neplaćanja poreza

Europska unija (EU) planira staviti 20 zemalja na crnu listu zbog shema za izbjegavanje plaćanje poreza. Problem nepravednog plaćanja poreza ponovo je došao u centar pažnje prošlog mjeseca u aferi "Rajski papiri". Države s visokom poreznom stopom, poput Francuske, zahtijevaju "crnu listu" i europsku akciju protiv poreznih rajeva, dok države s niskom poreznom stopom poput Irske i Nizozemske tvrde da bi to bilo štetno za konkurentnost u EU. Iscrpnije...

Hrvatska od 3. najbogatije postala 2. najsiromašnija članica EU

U proteklom desetljeću u Hrvatskoj je produbljen proces deindustrijalizacije, kao i gubitak cjenovne konkurentnosti, pa je Hrvatska od 3. najbogatije postala 2. najsiromašnija nova članica Europske unije, pokazuju rezultati istraživanja proizašli tijekom prve godine znanstvenog projekta Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE, te ukazuju na prevladavajući trend smanjenja radno-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije u svim zemljama srednje i istočne Europe tijekom proteklog desetljeća. Međutim, u zemljama koje su provodile aktivnu industrijsku politiku, primjerice Češkoj i Poljskoj, taj proces bio je popraćen tehnološkim usložnjavanjem industrije te porastom sektorske konkurentnosti i udjela dodane vrijednosti prerađivačke industrije u ukupnom gospodarstvu, zbog čega su ove zemlje primjer uspješne reindustrijalizacije. Iscrpnije...

Izvještaj Vijeća Europe: Hrvatska prozvana zbog ustavnog propitivanja prava na pobačaj

Zakoni, politike i prakse i dalje ozbiljno potkopavaju ženska prava, autonomiju, dostojanstvo, integritet i pravo odlučivanja, navodi se to u izvještaju povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe. Hrvatska se spominje u kontekstu pravnih pokušaja ograničenja ženskih prava, odnosno ustavnog propitivanja prava na pobačaj, te se navodi da su sudovi u Hrvatskoj, baš kao i u Portugalu i Slovačkoj odbacili prijedloge koji dovode u pitanje ustavnost prava na pobačaj. Iscrpnije...

Kada će osuđeni bosanskohercegovački Hrvati na slobodu?

Prema praksi Haškog suda, osuđenici kojima je izrečena pravomoćna presuda mogu na slobodu nakon što odsluže dvije trećine kazne. Bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić među prvima bi od osuđenika mogao izići na uvjetnu slobodu. Haški sud osudio ga je na 16 godina zatvora, ali Ćorić je većinu kazne već odslužio, pa se njegovi odvjetnici nadaju da će mu se uračunati 4 mjeseca koja je zbog bolesti morao provesti u Hrvatskoj. Sličan scenarij čeka i Berislava Pušića, koji zbog bolesti jedini nije bio na izricanju presude. On će priliku za uvjetno puštanje imati za oko 4 mjeseca. Prema neslužbenim procjenama, do dana kad će odslužiti dvije trećine kazne Brunu Stojića dijele 3 godine i 2 mjeseca, isto toliko i Milivoja Petkovića, dok će Jadranko Prlić najdulje čekati još 6 godina, piše HRT. Iscrpnije...

Nezaposlenost u EU na najnižoj razini u gotovo devet godina

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u EU kliznula je u listopadu na 7,4% (u rujnu 7,5%), najnižu razinu od studenog 2008. godine, a blagi je pad zabilježen i u Hrvatskoj, pokazuju podaci Eurostata . Identični je pad iskazan u postotnim bodovima zabilježen i u eurozoni, gdje se spustila na 8,8%, najnižu razinu od siječnja 2009. godine. Iscrpnije...

Kad Britanija izađe, EU će ostati bez 10 milijardi eura godišnje

Zemlje članice Europske unije počele su neformalne razgovore o proračunu EU-a nakon Brexita u kojem će, zbog odlaska Velike Britanije, nastati 'rupa' od desetak milijardi eura godišnje. Manje novca u EU proračunu znači da će se 27 država članica, među kojima je i Hrvatska, morati dogovoriti kako će taj manjak 'zakrpati': hoće li sve zemlje, uključujući i Hrvatsku, više uplaćivati? Hoće li svi trošiti manje, što nužno znači manje novca iz EU fondova? Ili će, pak, EU namaknuti nova sredstva uvođenjem novog poreza na razini cijele Unije?, pita se Novi List. Iscrpnije...

Hrvatska s EU ugovorila 3,2 milijardi eura, ali dosad uplaćeno 700 milijuna

U proteklih godinu dana za 232% je povećano ugovaranje projekata temeljem natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova u odnosu na trogodišnje razdoblje od početka 2014. do listopada 2016. godine. U deset mjeseci ove godine ugovoreno je 3,27 milijarde eura, odnosno 31 posto dodijeljenih sredstva, a isplaćeno je 777,1 milijun eura, odnosno 7,3 posto dodijeljenih sredstava. Iscrpnije...

Pravne posljedice presude "bosanskoj šestorici" mogu biti pogubne za Hrvatsku

Žalbeno vijeće i njegov šef Carmel Agius, u najmanju ruku, potvrdilo je političku amnestiju srpskog državnog vrha u ratovima u Hrvatskoj i BiH (u fusnoti nedavne presude Ratku Mladiću), a državne, političke i vojne lidere samostalne Republike Hrvatske proglasilo izravno odgovornim za zločinački pothvat podjele BiH i, de facto, pokušaja aneksije jednog njezina dijela, Hercegovine. Ovakvim tumačenjem važna uloga Haškog suda - pomirenje i individualna odgovornost za ratne zločine - pretvorila se političku osudu za Zagreb, a amnestiju za Beograd. A to nije njegova uloga. Hrvatska vlada morat će se pakleno potruditi da zaključke presude stavi u realan kontekst, piše Igor Alborghetti za 24 sata. Iscrpnije...

Izvješće EU: Hrvatski učenici među najlošijima u matematici, kriv kurikulum

"Politička situacija od 2015. pridonijela je izrazito teškom kontekstu za nastavak kurikularne reforme. Nejasnoće u pogledu rasporeda i proračunskih sredstava za provedbu te nesigurnost u intenzitetu zalaganja za reformu od samog su početka narušavali elan", piše EU u najnovijem izvješću o stanju obrazovnog sustava članica EU-a (ET Monitor). Upravo neprovođenje kurikularne reforme, odnosno zastarjele kurikulume, EU smatra glavnim razlogom za pad osnove razine pismenosti hrvatskih učenika u tri područja (čitanje, prirodoslovlje i posebno matematika). Cijelo izvješće (ET Monitor 2017) ovdje , dio o Hrvatskoj ovdje . Iscrpnije...

Bruxelles i London se dogovorili: Cijena Brexita - 50 milijardi eura

Velika Britanija i Europska unija postigle su dogovor o cijeni britanskog izlaska iz Unije koja će vjerojatno iznositi ukupno oko 50 milijardi eura. Pregovori su dugo stagnirali, a sad su dobili na zamahu pa je blizu i dogovor oko ekspatrida u Britaniji i na kontinentu, no nema dogovore oko granice između Sjeverne Irske i Republike Irske. Želja je imati sporazum na samitu EU-a 14. i 15. prosinca. Iscrpnije...

Bruxelles: Lakši povrat novca za digitalne filmove, glazbu i aplikacije

Europski parlament usvojio je direktivu kojom je olakšan i pojednostavljen povrat novca od kupovine digitalnih dobara poput filmova, glazbe, aplikacija i igrica. U slučaju problema koji se ne može riješiti u razumnom roku potrošač ima pravo na povrat plaćenog iznosa u roku 14 dana, a ukoliko se problem pojavi dvije godine od kupnje, potrošač ne treba dokazivati da sadržaj ne valja, već trgovac mora dokazati da je sadržaj ispravan. Iscrpnije...

Hrvatska protiv plana EU o zabrani spavanja kamiondžijama u kabini kamiona

Mogućnost da se na razini Europske unije zabrani da vozači kamiona redoviti tjedni odmor od najmanje 45 sati provedu u kabini vozila izazvala je podjelu između tzv. starih i novih članica EU-a, pri čemu se Hrvatska svrstala na stranu novih članica, nesklonih takvoj izričitoj zabrani. Prema prijedlogu Komisije vozačima bi poslodavci trebali osigurati prikladan smještaj za tjedni odmor od najmanje 45 sati. Hrvatska smatra da bi došlo do povećanja troška za poslodavce, kao i da nema odgovarajućih smještajnih kapaciteta. Iscrpnije...

The Guardian: Izgradnja hidroelektrana na Balkanu porasla za 300%

Izgradnja hidroelektrana porasla je za 300% širom zapadnog Balkana u posljednje dvije godine, piše londonski list Guardian, koji se poziva na istraživanje firme Fluvius, koja pruža konzultantske usluge na projektima financiranim od strane UN-a i EU. U planu je oko 2800 novih brana na području od Slovenije do Grčke, od čega će 37% biti izgrađeno na zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi ili mjesta koja spadaju u Natura 2000 (ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova EU). Iscrpnije...

Joachim Becker: Desnica uvijek krivi državu, a nikada biznis

"Za zapadnoevropske nacionalističke stranke većina socijalnih problema proizlazi iz imigracije, dok se uloga kapitalističkog sistema u proizvodnji nejednakosti i socijalnih problema uopće ne spominje. Te stranke ne samo da nisu antikapitalističke već su otvoreno prokapitalističke, a za socijalne probleme uvijek krive državu a nikada biznis. Zato smatram da se prema ovom tipu diskursa treba odnositi kritički i da treba postavljati pitanje čije interese ekstremno desne stranke zapravo zastupaju", kaže Joachim Becker, profesor na Institutu međunarodne ekonomije i razvoja bečkog Ekonomskog fakulteta u intervjuu za Novosti. Iscrpnije...

Šonje: Bliži se kraj medenog mjeseca s kamatnim stopama

"Kamatni medeni mjesec bliži se svome neumitnom kraju. Izuzev dospijeća jedne manje euroobveznice (750 milijuna EUR) 2018., do 2023. više nema dospijeća većih izdanja obveznica s velikim kuponima na kojima bi se moglo značajnije uštedjeti na kamatama. Prostor postoji još na tri izdanja domaćih obveznica kojih 2019. i 2020. ukupno dospijeva oko 2,7 milijardi eura, pa svaki postotni bod povoljnijeg refinanciranja proračunu štedi 27 milijuna. Stoga je tu negdje kraj opisanog procesa ušteda na kamatama, a moguće je da se približavamo i kraju cjelokupne hrvatske fiskalne prilagodbe", piše Velimir Šonje o relativno niskim kamatama na javni dug. Iscrpnije...

EU dala zeleno svjetlo za glifosat, s rokom od pet godina

Zemlje članice EU-a pristale su u ponedjeljak na žalbenom odboru produljiti na 5 godina dozvolu za uporabu glifosata, što je naljutilo protivnike tog spornog herbicida. Ovo je veliko iznenađenje, tri tjedna prije nego istekne licencija koja je na snazi, jer su se podjele činile nepremostive. Presudna je bila odluka Njemačke da prihvati prijedlog Europske komisije. Iscrpnije...

Švedska elektrana prebacuje se na nefosilna goriva - pali odjeću iz H&M-a

Spaljivanje odbačene odjeće lanca H&M pomaže švedskoj elektrani da zamijeni ugljen manje štetnim gorivima, piše Bloomberg. Elektrana Vasteras, 100 km sjeverozapadno od Stockholma, do 2020. godine prelazi s nafte i ugljena na nefosilna goriva. To znači da će tamo gorjeti reciklirano drvo i smeće, uključujući i neprodanu odjeću ovog švedskog lanca. Jens Neren, glavni za opskrbu gorivom u Malarenergi AB, koji su vlasnici postrojenja starog 54 godine, kaže da im je cilj koristiti samo obnovljivo i reciklirano gorivo. Iscrpnije...

EK: Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU-a

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo.U osvrtu na stanje zdravlja, Europska komisija istiće kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU. Hrvatska je pri vrhu EU i po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara). Iscrpnije...

Četiri milijuna eura protiv poplava između Hrvatske i Slovenije

Četiri milijuna eura vrijedan je međunarodni hrvatsko-slovenski projekt Frisco 1 vezan uz brojne aktivnosti kojima je cilj smanjiti opasnosti vezane uz poplavu na području slivova šest pograničnih rijeka koje vežu Sloveniju i Hrvatsku – Bregane, Sutle/Sotle, Dragonje, Kupe/Kolpe, Mure i Drave. Temelj projekta je širenje svijesti i edukacija o potrebi zaštite od poplave te izrada prostorno-tehničke dokumentacije koja će na područjima spomenutih slivova omogućiti stvaranje uvjeta za direktne poslove zaštite od poplave na terenu. Iscrpnije...

Velika promjena: Bruxelles ukinuo ograničenja kod online prodaje između država

Od iduće godine ukidaju se barijere kod online prodaje između država unutar Europske unije - do sada su hrvatski potrošači kao građani iz manje i novije države članice EU nerijetko diskriminirani tijekom kupovine online jer se često događa da nam web trgovina odbija nešto prodati. Ovaj praksa novom direktivom EU-parlamenta se ukida, ali se zasad odnosi samo na fizičke proizvode. Uvedena je i zabrana automatskog preusmjeravanja kupaca na nacionalne stranice. Iscrpnije...

Od svih u EU hrvatski građani daju najviše iz budžeta za hranu

Hrvatska kućanstva 30% budžeta daju za hranu, što je najviše u Europskoj uniji, a slijedi kandidatkinja za EU Srbija s 23% pa Litva s 20%. Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7 do 10 posto obiteljskog budžeta. Sa stanovanjem je obrnuto - u Hrvatskoj na tu stavku odlazi 16% budžeta, po čemu je među jeftinijima u EU nakon Malte i Litve, dok u zapadnim zemljama režije uzmu 30% budžeta. Iscrpnije...

Hrvatska četvrta najlošija po povlačenju novca iz EU

Stanje apsorpcijske stope EU fondova na dan 31.12.2016. pokazuje da je Hrvatska po dodijeljenim sredstvima četvrta najlošija u EU s 22,3% preuzetih sredstava, objavljeno je u Izvješću o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu. Za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija iz EU je alocirano 811 milijuna eura, do kraja 2016. odobreno 17 milijuna eura za 13 projekata te je isplaćeno milijun i tristo tisuća eura, što stopu apsorpcije dovodi na svega 0,16%. U 11 tematskih cjelina ima i onih gdje nema ni jednog odobrenog projekta te je stopa apsorpcije na nuli, npr. ništa nismo povukli u cjelini Promicanje održivog prometa i eliminacija uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama te u Povećanje pristupnosti i kvalitetna uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Budžet za financijsko razdoblje 2014. – 2020. za Hrvatsku iznosi 12 milijardi eura, pregled svih tematskih cijena ovdje. Iscrpnije...

Rumunjska ekonomija raste kao kineska - hoće li biti posljedica?

Rumunjsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju poraslo 8,8% na godišnjoj razini, po čemu je Rumunjska po drugi put u deset godina prestigla Kinu, i raste daleko najbrže u Europskoj uniji (ovdje prosjek 2,5%). Snažne stope rasta rezultat su skoka osobne potrošnje, a koja je posljedica snižavanja poreznog opterećenja i viših plaća. Ekonomiste zabrinjava "ovaj rast u kineskom stilu" te inflacija i deficit, no vlada želi da Rumunjska, druga najnerazvijenija u EU (prva Bugarska, treća Hrvatska), uhvati priključak s ostatkom EU. Iscrpnije...

Borzan: Zagreb izgubio agenciju za lijekove jer smo se predstavili nabrzaka i ofrlje

"Mjesec dana da se napravi ogroman posao za koji su se druge države počele pripremati prije godinu dana!?" - komentirala je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan današnju odluku Vlade, na sam dan odluke, da povuče kandidaturu Hrvatske za domaćinstvo Europske agencije za lijekove (seli se iz Londona). U Bruxellesu su joj neslužbeno rekli da je Vladina prijava, koja je trebala sadržavati podatke o predloženoj zgradi, međunarodnim letovima, školama za djecu zaposlenika i drugim tehničkim pitanjima, napravljena nepotpuno. Hrvatska je jedna od nekoliko država članica koje nemaju niti jedno tijelo EU, a ovakva kandidatura pokazala je da smo "neozbiljni i nesposobni odraditi iole zahtjevan posao". Iscrpnije...

EU zdravstvenu iskaznicu neki liječnici ne prihvaćaju i onda se mora platiti

Novi list piše o blesavoj situaciji s europskom zdravstvenom iskaznicom koja se u većini slučajeva priznaje kao identifikacija pacijenta i sredstvo plaćanja zdravstvene usluge u inozemstvu. No, HZZO priznaje da neki liječnici ne prihvaćaju europsku iskaznicu do čega dolazi "zbog široke mreže ugovornih subjekata u svakoj od država članica - često se radi o neinformiranosti pružatelja usluga ili o pokušaju pružatelja zdravstvene usluge da odmah naplati uslugu". U tom slučaju nema pomoći - mora se platiti po donijeti račun u područnu službu HZZO-a radi povrata novca. Iscrpnije...

Nakon Brexita - Polexit?

Položaj Poljske u EU je od 2015. oslabio, građani su protiv ulaska u eurozonu, a vlast se ne slaže s Njemačkom. Oporba već upozorava da politika Jaroslawa Kaczinskog može dovesti Poljsku do Polexita. Međutim, još vjerojatniji scenarij je da će nenaklonjenost za nove projekte europskih integracija, konstantne tenzije s Bruxellesom i iskrivljeni imidž EU-a koji se širi unutar zemlje, gurnuti Poljsku na margine EU. Iscrpnije...

Novosti: Obuljen Koržinek želi preusmjeriti 30 milijuna kuna namijenjenih neprofitnim medijima

Ministrica kulture iza zatvorenih vrata pokušava preusmjeriti više od 30 milijuna kuna iz europskih fondova, namijenjenih neprofitnim medijima, na račune komercijalnih televizijskih i radijskih postaja, pozivajući se pritom na radnu skupinu koju je sastavila bez ikakvih javnih kriterija i o kojoj ne postoje dostupni podaci, pišu Novosti. "Novac iz Europskog socijalnog fonda izričito je zabranjeno izdvajati za komercijalne i javne medije. Pitam se hoće li građani ove zemlje morati jednom vraćati tih 30 milijuna iz svog džepa, kad sve bude potrošeno nenamjenski, na profitne medije", upozorava predsjednik HND-a Saša Leković. Iscrpnije...

Prag: Najveći sajam kanabisa okupio proizvođače, znanstvenike i aktiviste

100posto donosi reportažu sa Cannafesta 2017. u Pragu, najvećem međunarodnom sajmu cannabisa i medicinske konoplje koji se održao osmu godinu za redom. Manifestacija je okupirala čak četiri ogromne hale unutar kojih su izlagači predstavili razne proizvode od konoplje i pomagala za pušenje, ali i inovativna hortikulturna rješenja, farmakološke pripravke, kozmetiku te hranu na bazi konoplje. Iscrpnije...

Ekonomija eurozone prestigla SAD

Godišnja stopa ekonomskog rasta eurozone bila je veća od američkog rasta u trećem kvartalu, čineći tako 2017. godinu najboljom za ovu monetarnu uniju od globalne financijske krize koja je započela prije desetak godina. Očekivano, Njemačka je bila glavni čimbenik ovog rasta. No, i ‘utezi’ poput Italije počeli su pokazivati znakove života. Eurostat je potvrdio preliminarnu procjenu da je BDP eurozone porastao za 0,6% od srpnja do rujna, te za 2,5% na godišnjoj razini. U usporedbi s američkim godišnjim rastom BDP-a od 2,3%, to je svakako pozitivan znak. Iscrpnije...

Nova pravila EU-a pri online kupovini

Europski parlament usvojio je nova pravila za zaštitu potrošača u online trgovini, prema kojima će nadležna tijela imati veće ovlasti za otkrivanje i zaustavljanje kršenja zakona o zaštiti potrošača. Uredba bi trebala riješiti pitanja poput kratkoročne prekogranične promidžbe neke zrakoplovne tvrtke koja je na kraju otkazala snižene karte, dugoročne pretplate skrivene iza ponude osvajanja telefona za jedan euro ili online trgovca koji ne isporučuje namještaj s potpisom koji tvrdi da prodaje. Iscrpnije...

Estonija nas pita: Kako treba oporezovati Google?

Tijekom svog predsjedavanja Europskom unijom Estonija je otvorila mnoga zanimljiva pitanja. Između ostalog, pokrenut je upitnik za građane o tome kako bi trebalo pošteno oporezovati digitalne gigante (javna rasprava traje do 3. siječnja 2018.). Pritom nije isključena opcija poreza na globalne profite ovih firmi. Dosad se toleriralo da ove kompanije osnivaju sjedišta u europskim poreznim oazama, poput Luxembourga ili Irske. Iscrpnije...

Poljska: Ekstremisti su Dan neovisnosti pretvorili u marš

Deseci tisuća nacionalista marširali su jučer kroz Varšavu kako bi obilježili Dan neovisnosti Poljske. Bacali su crvene dimne bombe i nosili transparente sa sloganima poput “bijela Europa bratskih nacija”. Marš su organizirale ekstremističke grupe desničara, a ovo je samo jedan u nizu događaja koji slave rođenje Poljske kao nacije 1918. godine. Policija je procijenila da je u maršu sudjelovalo 60 tisuća ljudi. Bilo je mnogo mladih, prekrivenih lica i s pivskim bocama u rukama, ali su u maršu – uz otvorene ekstremiste – sudjelovali i stariji Poljaci, pa i neke cijele obitelji. Uzvikivali su i pjevali “Bog, čast, država” i “slava našim herojima”, dok su neki pak imali neskrivene ksenofobične ispade poput “čista Poljska, bijela Poljska” i “izbjeglice gubite se van”. Iscrpnije...

Može li samospaljivanje Piotora S. pokrenuti poljsko proljeće?

"Piotr Szczęsny, poput čehoslovačkog studenta Jana Palacha, zapalio u znak protesta zbog načina na koji vladajuća stranka Pravo i pravda, vodi Poljsku. Ovaj kemičar iz Krakowa i član MENSA-e, toga je dana ispred Palače kulture i znanosti u središtu Varšave, dijelio letke u kojima je objasnio da se na ovako očajnički čin odlučio zbog svega u što sadašnji vladajući konzervativci iz PiS-a, predvođeni Jaroslawom Kaczyńskim pretvaraju Poljsku i zamolio prolaznike i liječnike neka ga ne pokušaju spasiti. Način i razlozi zbog kojih je umro, iznova su otvorili pitanje političke situacije u Poljskoj", piše Jutarnji. Iscrpnije...

Deseci tisuća ljudi u Barceloni tražilo oslobađanje katalonskih dužnosnika

Deseci tisuća zagovnika nezavisnosti Katalonije uz povike "sloboda" koračali su ulicama Barcelone tražeći oslobađanje katalonskih dužnosnika pritvorenih pod optužbom za pobune. "Sloboda političkim zatvorenicima", pisalo je na transparentima dok su se na ulicama vijorile katalonske zastave. Prosvjed su organizirali Katalonska nacionalna skupština (ANC) i Omnium Cultural, čiji su čelnici u pritvoru, i koje mobiliziraju građane u obranu proglašene republike. Na čelu povorke su bili članovi obitelji osmero pritvorenih članova smijenjene katalonske vlade s transparentom "Mi smo Republika". Iscrpnije...

Njemačka prva uvodi putnički vlak na vodik

Njemačka će iduće godine postati prva zemlja u svijetu čijim će prugama voziti putnički vlak na vodik. Tzv. hidrovlak proizvela je francuska tvrtka AlStom. Od prosinca 2021. trebalo bi prometovati 14 takvih vlakova. Vlak se kreće pomoću vodika koji je smješten u spremniku na vrhu vlaka i koji u dodiru s kisikom proizvodi električnu energiju. Punog spremnika Alstomov hidrovlak može prijeći između 600 i 800 kilometara. Maksimalna brzina mu je 140 kilometara na sat i ne šteti okolišu. Iscrpnije...

Italija zabranila životinjski cirkus

Aktivisti za prava životinja vesele se odluci talijanskog parlamenta da tijekom iduće godine zabrani upotrebu životinja u cirkusima i putujućim predstavama, javlja EcoWatch. Jan Creamer, predsjednica Međunarodne udruge za zaštitu životinja je pozdravila usvajanje zakona i pozvala ostale zemlje poput Velike Britanije i SAD-a da slijede primjer Italije. Iscrpnije...

EU kreće u razvoj zajedničke vojske

Najmanje 20 zemalja članica EU-a potpisat će 13. studenog sporazum o zajedničkoj obrani. Francuska i Njemačka potiču sporazum kako bi se europske države povezale u obrambenu suradnju koja uključuje i vojnike i naoružanje, a kako bi se pokazalo jedinstvo nakon izlaska Velike Britanije iz EU. Iscrpnije...

Sad se i "francuska Katalonija" želi odcijepiti

Dok se u Španjolskoj nastavljaju previranja oko katalonskog proglašenja neovisnosti, francuska pokrajina, poznata kao Sjeverna Katalonija, uključila se u dramu. Naime, u nedjelju je oko dvije tisuće stanovnika Perpignana, grada u jugozapadnoj francuskoj pokrajini Pyrenees-Orientales izišlo na prosvjed pod sloganom: “Mi smo Sjeverni Katalonci, mi želimo odlučiti”. A ono što žele je - odcijepiti se od Francuske i ujediniti se s neovisnom Katalonijom. Pyrenees-Orientales, pokrajina koja graniči s Katalonijom, povijesni je dio Katalonije koji je pripao Francuskoj u Pirenejskom sporazumu 1659. Iscrpnije...

Njemačka uvodi treći spol u službene dokumente

Njemački ustavni sud u Karlsruheu donio je odluku po kojoj se transrodnim osobama mora omogućiti unošenje tzv. trećeg spola u službene dokumente.„Pitanje spola je od velike važnosti, a to vrijedi i za one osobe koje se ne osjećaju pripadnicima ni ženskog niti muškog spola“, stoji u objašnjenju Ustavnog suda. Sud je zakonodavcima naložio da do kraja 2018. omoguće da se pitanje spola, pored muškog i ženskog, proširi za treću mogućnost ili da se u potpunosti izbaci određivanje po spolu. Iscrpnije...

Tko je Puigdemont?

Carles Puigdemont rođen je 29. siječnja 1962. u Kataloniji. Na Sveučilištu u Gironi studirao je katalonsku filozofiju, ali je od studija odustao kako bi postao novinar s punim radnim vremenom. Novinarstvo je napustio 2006. kako bi se pridružio Katalonskoj izbornoj alijansi koja se vremenom prometnula u pokret za nezavisnost. Kako je imao veliko iskustvo u medijima, pomogao je uspostavljanju Katalonske novinske agencije, koja je bila praktično digitalni glasnogovornik katalonskog pokreta. 2011. izabran je za gradonačelnika Girone, glavnog grada istoimene provincije, piše Express o odbjeglom katalonskom predsjedniku. Iscrpnije...

Kardum: Uvođenjem eura smanjile bi se kamate i poskupjela kava

Uvođenje eura u Hrvatskoj značio bi rast cijene kave i dugoročni pad kamata na kredite - ovako slikovito HRT-ov Željko Kardum opisuje pozitivne i negativne strane mijenjanja kune za euro. Malo konkretnije, uvođenje eura eliminiralo bi valutni rizik kod otplate duga, smanjile bi se kamatne stope te bi se smanjila premija na rizik koju se plaća na kunu. Negativno je što zaista gotovo uvijek dolazi do rasta cijena kave, pića i zaokruživanja prilikom konverzije, no HNB tvrdi da je to statistički samo 0,2-0,3% potrošačke košarice. Iscrpnije...

Njemačka: Svađa zbog brzog vlaka nazvanog po Anni Frank

Njemački željeznički operater Deutsche Bahn (DB) branio je svoju odluku nazivanja brzog vlakova po svjetski poznatoj žrtvi holokausta Anne Frank. Anna Frank nalazi se među imenima 25 poznatih Nijemaca koje je izabrao žiri nakon javnog savjetovanja. Njemačka konzervativna zastupnica, Iris Eberl, tweetala je da je to "neukusan" izbor, jer su Anne Frank i drugi Židovi poslani vlakom u smrt. No, glasnogovornica DB Antje Neubauer je rekla kako je "djevojka simbol tolerancije". Iscrpnije...

Glasnogovornik španjolske vlade: Puigdemont može sudjelovati na izborima u prosincu

Katalonski predsjednik vlade Carles Puigdemont koji je u subotu smijenjen zbog proglašenja nezavisnosti Katalonije, moći će se kandidirati za dva mjeseca na prijevremenim izborima koje je u toj sjeveroistočnoj pokrajini sazvala španjolska vlada, rekao je Inigo Méndez de Vigo, glasnogovornik španjolske vlade i njen ministar kulture, obrazovanja i sporta."Dva legaliteta su u kohabitaciji u Kataloniji, španjolski i onaj katalonske republike, koju je proglasio parlament", rekao je pak za agenciju France presse odvjetnik svrgnutog katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta i dodao da će sami građani pomaknuti jezičac na vagi na određenu stranu. Iscrpnije...

Njemačka, Francuska i Britanija ne priznaju neovisost Katalonije

Njemačka, Francuska i Velika Britanija ne priznaju neovinost Katalonije i podržavaju napore Madrida da u zemlji obnovi ustavni poredak, objavile su vlade tih zemalja. Središnja vlada premijera Mariana Rajoya krenula je s uvođenjem izravne uprave nad Katalonijom, ukidajući autonomiju regije samo nekoliko sati nakon što je katalonski parlament proglasio neovisnost. Glasnogovornik njemačke vlade rekao je da Berlin u sporu s katalonskim separatistima podržava premijera Rajoya i da Njemačka neće priznati neovisnost najbogatije španjolske pokrajine. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra da je važno izbjeći "raskole"" i "pukotine" u EU-u. "Ne želim situaciju u kojoj bi EU sutra bila sastavljena od 95 različitih država", naglasio je Juncker. Iscrpnije...

Zašto neovisnost Katalonije još dugo neće zaživjeti u praksi?

"Katalonija je neovisna samo u teoriji, ne i u praksi. Nitko je ne priznaje i neće tako skoro - nije dobro zamjeriti se Španjolskoj, jednoj od najmoćnijih u EU i vrlo utjecajnoj u Latinskoj Americi. Kad malo splasne zanos može se kirurškim potezima pomalo uvoditi španjolska vlast, a da to ne izazove reakciju javnosti. Ključno je pitanje snaga sigurnosti, dakle lokalne policije. No, prijetnja gubitka posla - Katalonija nema dovoljno novca niti ga može dobiti na financijskim tržištima - uvijek je dovoljan poticaj. Štogod se dogodilo, ključno je samo jedno: da zbog uzvrle krvi i emocija ne dođe do prolijevanja krvi pa ni bubotaka. Da se stvari, kako god završile, rješavaju mirno, dijalogom, politički", piše Jutarnji. Analizu donosi i Index Iscrpnije...

Opasnosti Direktive EU o upućivanju radnika u inozemstvo

Nova europska Direktiva o upućivanju radnika iz jedne zemlje EU-a u drugu donosi se pod načelom "Ista cijena za isti rad". No reakcije su na te vijesti podijeljene - dok sindikati slave, poslodavci s (jugo)istoka Europe vide u tome opasnost za svoje poslovanje na tržištu EU-a. Radi se o zaštitnoj regulaciji radnih prava ljudi koje njihovo poduzeće šalje na određeni privremeni posao u inozemstvu (tzv. izaslani ili detaširani radnici), primjerice hrvatske građevinske tvrtke na projektima u Njemačkoj, čiji broj raste najbrže u EU. Bilten razjašnjava o čemu se radi. Iscrpnije...

Pirke: Europska islamofobija posljedica je smrti terora političke korektnosti

"Smrt terora političke korektnosti dovela je, o čemu, opet, mi znamo podosta, do njegove zamjene legitimiranjem govora mržnje prema, u srednjoeuropskom slučaju, onima čije se vrijeđanje ne svodi na povijesno probane i poražene političke programe, no počesto na njih natukne", piše Emir Imamović Pirke u komentaru odnosa prema izbjeglicama i islamofobiji. Iscrpnije...

Zapošljavanje u eurozoni u listopadu najsnažnije unazad 10 godina

Tempo zapošljavanja u Eurozoni najsnažniji je u više od 10 godina, a postojano je intenzivan i priljev novih narudžbi poslova, pogotovo u Njemačkoj i Francuskoj, što garantira novo zapošljavanje. Po sektorima, stvaranje novih poslova u proizvodnji poraslo je na najviše razine otkako se vode podaci, od 1997., a pojačano je zapošljavanje i u uslužnom sektoru. Iscrpnije...

Što njemački jezik otkriva o njihovom pristupu poslu?

Njemački jezik na radnom mjestu pomaže nam razumjeti ravnotežu rada i slobodnog vremena. Unatoč poznatoj njemačkoj radnoj etici, Mahlzeit (vrijeme za ručak), zajedno s nizom drugih popularnih riječi korištenih na njemačkim radnim mjestima, otkriva iznenađujuće opušteni pristup radu. Tu su i Brückentage, ili 'dani mosta', koje koriste oko blagdana. Zatim postoje uobičajeni izrazi, poput "Erst die Arbeit, dann das Vergnügen!" - što znači "prvo posao, a zatim užitak", piše BBC. Iscrpnije...

Posvadila ih cijena Brexita: Velika Britanija nudi 20 milijardi, EU očekuje 100

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je pregovore oko uvjeta izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije nazvao najtežim ispitom tog bloka. Britanska premijerka Theresa May izjavila je da je njezina zemlja spremna ispuniti svoje financijske obveze, ali bez spominjanja konkretnih iznosa. U EU-u se spominje iznos od 60 do 100 milijardi eura koliko bi Velika Britanija trebala uplatiti u europski proračun, dok London govori o nekih 20 milijardi. Bez tog dogovora EU nije spremna ući u drugu fazu razgovora o budućim odnosima. Iscrpnije...

Hrvatska među 8 zemalja koje traže od EU da se jače obračuna s ruskom propagandom

Hrvatska je među osam država članica Europske unije koja je potpisala pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federici Mogherini kojim traže da Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) značajno proširi svoje djelovanje u suzbijanju ruske propagande. Osim Hrvatske, ovo su pismo potpisale Češka, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, ali i ministri vanjskih poslova Švedske i Velike Britanije. Zanimljivo je i da je pismo poslano uoči odlaska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u Rusiju. Iscrpnije...

Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Na kraju lipnja javni dug Hrvatske iznosio je, prema najnovijem izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna, ili 81,9% BDP-a, što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju. Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije. Iscrpnije...

EU dogovor: Uvozni i domaći radnici imat će jednaku plaću

Ministri rada Europske unije sinoć su se dogovorili o reformi direktive o izaslanim radnicima. Sporazumu su se protivili ministri iz Poljske, Mađarske, Latvije i Litve, a suzdržani su bili ministri Velike Britanije, Irske i Hrvatske. Prema dogovoru, izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici. Izaslani rad može trajati najviše 12 mjeseci, s time da se može produljiti za još šest mjeseci na zahtjev poslodavca. Iscrpnije...

Juncker štipnuo Plenkovića usred intervjua i poslao mu pusu

Dok je naš premijer Plenković u Bruxellesu na sastanku europskih lidera davao intervju, s leđa mu se prišuljao predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i uštipnuo ga, čini se za stražnjicu, te mu poslao pusu - video. To nije neuobičajeno ponašanje za Junckera, koji već slovi za šaljivca te dijeli čak i pljuske - video. Iscrpnije...

Hrvatska bolja od prosjeka EU
 po udjelu mladih u agraru

Suočena sa sve većim napuštanjem sela, Europa mora osigurati investicije i provoditi politiku kojom će poljoprivredu učiniti privlačnijom, posebno mladim ljudima. Tako je tek šest posto EU poljoprivrednika mlađe od 35 godina, dok ih je 56 posto starije od 55 godina. U Hrvatskoj od 162 tisuće nositelja OPG-ova, njih 100 tisuća ima više od 55 godina, a 20 tisuća ima manje od 40 godina. S udjelom od 12,34 posto Hrvatska je nešto bolja od prosjeka, no i dalje je važno da se radi na poticanju generacijske obnove i transfera vlasništva sa starih na mlade. Iscrpnije...

Kina ukida uvoz strane plastike, zapadne zemlje u problemu

Osim što je jedan od najvećih proizvođača, Kina je i najveći svjetski uvoznik recikliranih materijala - samo je prošle godine uvezla 7,3 milijuna tona otpadne plastike iz SAD-a, UK-a, EU-a i Japana. No prema novoj odredbi, Kina više neće uvoziti stranu recikliranu plastiku, tekstil i papir, već se okreće domaćim recikliranim materijalima, što će stvoriti velike probleme njezinim dosadašnjim uvoznicima - primjerice samo EU u Kinu izvozi 87% svoje reciklirane plastike. Sada će tu plastiku morati sama pohraniti, spaljivati ili - znatno smanjiti njezinu upotrebu. Iscrpnije...

Borzan o raciji u BMW-u: Kupci mislili da kupuju kvalitetu, a bila je dogovorena cijena

Službenici EU jučer su u BMW-u proveli raciju zbog sumnje protiv ovog i drugih njemačkih proizvođača automobila (Mercedes, Audi, VW) da su udruženi u kartel godinama ignorirali zakone EU o tržišnom natjecanju te poslovali na štetu svojih kupaca. Navodno su dogovarali veličine spremnika za pročišćavanje ispušnih plinova, maksimalnu brzinu do koje može voziti auto spuštenog krova itd. Iscrpnije...

Hrvatska 11. po ulaganjima iz Junckerovog fonda

Hrvatska se popela na 11. mjesto po iskorištavanju novca iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), poznatijega kao Juncerov plan. U Hrvatskoj je trenutačno pet projekata iz područja infrastrukture koje financira EIB uz podršku EFSI-ja i četiri projekta malim i srednjim tvrtkama (ovdje lista). Ukupna vrijednost svih odobrenih domaćih projekata je 940 milijuna eura, a 741 milijun eura je vezani očekivani efekt EFSI-jevih ulaganja. Iscrpnije...

Bruxelles: Izglasani jeftiniji međunarodni pozivi u EU

Nadležni odbor europarlamenta izglasao je direktivu kojom će se pojeftiniti međunarodne telefonske pozive i povećati prava građana. Minuta telefonskog poziva iz zemlje prebivališta u drugu članicu EU sada košta 20-ak puta više nego unutar iste države, a Europska komisija je istraživanjem utvrdila da telekomunikacijske kuće nemaju značajno većih troškova oko takvih poziva pa su zato donijeli amandman kojim se uklanjaju dodatni troškovi za međunarodne pozive, čime bi se izjednačila cijena međunarodnih poziva s domaćima. Nije da sutra pojeftinjuje telefon - direktiva će se službeno potvrditi na zasjedanju u Strasbourgu, nakon čega ulazi u postupak trijaloga (dogovaranje između Euro-parlamenta, Vijeća i Komisije). Iscrpnije...

EU daje 120 milijuna eura za zaštitu od terorista

Europska komisija izdvojit će gotovo 120 milijuna eura za pomoć europskim zemljama u zaštiti javnog prostora u njihovim gradovima koji su sve češće na meti džihadističkih napada, poput onog u Barceloni. Akcijski plan predstavljen u Bruxellesu predviđa 18,5 milijuna eura za "međudržavne projekte kojima se poboljšava zaštita javnih prostora" i 100 milijuna eura u 2018. za pomoć "gradovima koji ulažu u sigurnosna rješenja". Najavljuje se i osnivanje "europske obavještajne službe". Iscrpnije...

Rimac - najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih

Hrvatska je nakon Poljske druga zemlja s najvećim brojem tvrtki na listi 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi - na Deloitteovoj ljestvici su Rimac Automobili, Code Consulting, Telum, Profico, Undabot, Hangar, Gauss i Infinum. Ako se pridoda još dvije hrvatske tvrtke - Q i Merit Media - koje su se plasirale u kategoriji Zvijezda u usponu, to je ukupno deset hrvatskih tvrtki na listi. Najbolje rangirani su Rimac Automobili, deseti na ljestvici sa rastom od 1.059%. Prva općenito je češka tvrtka za on-line rezervacije letova Kiwi.com sa suludim rastom od - 7.165 posto! Iscrpnije...

U EU se smanjuje broj osoba u opasnosti od siromaštva

Broj osoba u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti u Europskoj uniji 2016. godine je opao na 117,5 milijuna, odnosno na 23,4% stanovništva, objavio je Eurostat povodom Međunarodnog dana za iskorjenjivanje siromaštva. Ovaj status siromašnih ili socijalno isključenih znači da su se ljudi nalazili u najmanje jednoj od sljedeće tri situacije: opasnost od siromaštva nakon socijalnih transfera, ozbiljna materijalna ugroženost, život u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Najviše ovakvih je u Bugarskoj (40%), Rumunjskoj (38%) i Grčkoj (35%), najmanje u Češkoj (13%), Finskoj (16%), Danskoj (16,7%) i Nizozemskoj (16,8%), dok je u Hrvatskoj bio 28,5%. Najniža stopa siromaštva bila je 2009. godine - 23,3%. Iscrpnije...

Bruxelles: Plaće trebaju biti jednake za domaće i strane radnike

Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta prihvatio je izvješće o prijedlogu promjena direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad. Prema prijedlogu Komisije, radnici koji su poslani u inozemstvo na rad trebaju imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. Iscrpnije...

Epidemija: 500.000 Europljana umre godišnje od srčanog, moždanog i raka

Više od pola milijuna radnoaktivnih stanovnika Europske unije godišnje umire od kroničnih nezaraznih bolesti poput srčanog i moždanog udara, dijabetesa i raka, što je na razini epidemije - piše Novi list u izvještaju sa sastanka o kroničnim bolestima u sklopu Europskog tjedna zdravlja i inovacija. Pušenje, nekontrolirana uporaba alkohola, nezdrava prehrana i slaba tjelesna aktivnost uzročnici su trećine kroničnih bolesti jer svaki peti stanovnik EU puši, svaki peti stanovnik pretjerano konzumira alkohol, a svaka šesta osoba je pretila. Osim što ih, valjda, brine naše zdravlje, Europsku komisiju muči i to što kronične bolesti ekonomiju EU-a koštaju 115 milijardi eura. Iscrpnije...

Čelnici istočne Europe: Stop različitoj kvaliteti hrane, kozmetike i automobila!

Višegradska četvorka zauzela se za jednaku kvalitetu proizvoda u cijeloj Europskoj uniji. Poručuju kako je u pitanju povjerenje u Europsku uniju i njezine institucije te da u njoj ne smiju postojati potrošači višeg i nižeg reda. Slovački premijer Robert Fico kaže da još od 1990.-ih na istočnoeuropska tržišta stiže roba lošije kvalitete. Nije riječ samo o hrani, navodi kozmetiku i automobile. "Pitanje nejednake kvalitete hrane, tog fenomena u Europskoj uniji, dugo se zanemarivalo i poricalo", rekao je češki premijer Bohuslav Sobotka. Sobotka od Europske komisije traži usklađivanje europskih ekonomskih i socijalnih standarda. Iscrpnije...

Bilten: MMF protiv Lipe

Dok su u Hrvatskoj libertarijanci okupljeni u antiporeznu udrugu Lipa postali ove godine svojevrsni narodni tribuni i borci, Međunarodni monetarni fond, inače jedna od onih institucija koje se prve asocira s tzv. neoliberalnim zaokretom, postala je zagovornik viših poreza za najimućnije i izraženije redistributivne politike. Ta neobična podjela uloga ipak ima razumljivo uporište. Lipa je mogla postati kanalizator narodnog bijesa iz prostog razloga što je u Hrvatskoj porezna presija usmjerena prema najsiromašnijima. To što Lipaše ne zanima pravednija raspodjela poreznog opterećenja, već najobičnija eliminacija poreza kao takvih, u ovom slučaju, izostankom suvislijih političkih aktera, nije bilo bitno. No za razliku od naših antiporeznih fanatika, MMF barem načelno mora brinuti o zdravlju svjetske ekonomije", piše Bitlen. Iscrpnije...

Italija: Dobila plaćeni godišnji za njegu bolesnog psa

Jednoj je Talijanki poslodavac omogućio dvodnevni plaćeni godišnji odmor kako bi mogla njegovati svojega bolesnog psa, izvijestila je udruga za zaštitu životinja LAV, pozdravivši talijanski slučaj bez presedana. Gospođa živi sama, a psu je trebala hitna veterinarska pomoć. Zaposlena je na rimskom sveučilištu, a poslodavac joj je dopustio dvodnevno izbivanje s predavanja zbog, kako u objašnjenju stoji, "ozbiljnih osobnih ili obiteljskih problema". Iscrpnije...

Bruxelles: Izglasana uredba koja će omogućiti jeftiniju dostavu u Hrvatsku

Danas je u Europskom parlamentu izglasana pozicija Europskog parlamenta o Uredbi o prekogranično dostavi, čiji je cilj da cijene dostave za krajnjeg potrošača ili mala i srednja poduzeća budu niže. Prekogranična dostava je tri do pet puta skuplja od dostave unutar države članice, bez obzira na kilometražu, a prekogranična dostava u manje država članice je u pravilu bar dvostruko skuplja nego u veće, što ova uredba želi riješiti. Iscrpnije...

Hoće li Katalonija ohrabriti i ostale separatiste na akciju?

Ako Katalonija proglasi samostalnost, neće je priznati niti jedna zemlja EU-a a vjerojatno niti jedna zemlja u Europi. Sve te zemlje priznaju jedna drugu u postojećim granicama. Ako bi uspio pokušaj odcjepljenja u bilo kojoj zemlji članici EU zapravo bi nestao argument da je ulazak u EU ujedno jamac stabilnosti, sigurnosti i opstanka zemalja koje ulaze u Uniju. Nijedna zemlja ne želi da se nekoj drugoj zemlji članici EU dogodi takva nestabilnost da bi potencijalno onda kao bumerang mogla imati utjecaj i na nju samu. Iscrpnije...

Švicarska: 43 kilograma zlata godišnje prođe kroz kanalizacije

Švicarski znanstvenici otkrili su kako 43 kilograma zlata vrijednih oko 1,8 milijuna dolara godišnje prolazi švicarskim otpadnim vodama. Zlato je izgubljeno kroz talog i otpadne vode iz postrojenja za obradu, navodi se u izvješću znanstvenika švicarskog Federalnog instituta za vodene znanosti i tehnologiju. U prosjeku, oko 70 posto svjetskog zlata prolazi kroz švicarske rafinerije. Iscrpnije...

Hrvatska pri dnu ljestvice ravnopravnosti spolova u EU

Muškarci i žene najbliže su ravnopravnosti u Švedskoj, u Grčkoj su od nje najudaljeniji, a Hrvatska se među zemljama EU-a po tom pitanju nalazi na 24. mjestu, priopćio je u srijedu Europski institut za ravnopravnost spolova, istaknuvši kako EU bilježi napredak ali vrlo spor. U Hrvatskoj indeks ravnopravnosti spolova iznosi 53,1 bod. Od nje su u EU-u lošiji Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka. U gornjem dijelu tablice, iza Švedske slijede Danska, Finska i Nizozemska. Europski prosjek iznosi 66,2 boda. Iscrpnije...

Njemačka aviokompanija Air Berlin prestaje s letovima 28. listopada

Insolventna njemačka aviokompanija Air Berlin prestaje s letovima najkasnije 28. listopada, piše Reuters. Na njihovoj stranici i dalje nudi rezervacija letova prema više destinacija diljem Europe i svijeta, a od njih i tri hrvatske - Dubrovnik, Split i Zagreb. Svi koji su kupili karte nakon što je 15. kolovoza kompanija proglasila insolventnost, će ili dobiti povrat novca ili će im se rezervirati alternativni let prema istoj destinaciji. No, tko je kartu kupio prije 15.8. naprosto nema sreće - nema povrata novca ni alternativnog leta. Iscrpnije...

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1,3 milijuna radnika u Europi

Iako su ugovori o radu s punim radnim vremenom i dalje dominantni, tijekom posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, od primjerice, zadnjih godina sve raširenijeg rada putem digitalnih platformi, preko lažnog samozapošljavanja, rada na poziv, rada na temelju vaučera. Jedna od zabrinjavajućih pojava je i povećanje ugovora koji traju manje od mjesec dana, tako radi gotovo 1,3 milijuna radnika, što je tri puta više nego 2002. Iscrpnije...

Njemački ministar financija upozorava na novu financijsku krizu

Rastuća spirala duga i bilijuni dolara koje su globalne središnje banke ubrizgale u svjetske financijske tokove prizivaju novu financijsku krizu, upozorio je njemački ministar financija na odlasku Wolfgang Schäuble. U intervjuu za Financial Times ukazao je na opasnost od "novih balona", ali i na rizike po stabilnost eurozone zbog opterećenosti bilanci banaka "lošim kreditima", naslijeđem prošle krize. Iscrpnije...

Belgija, Južni Tirol, Korzika, mogle bi mijenjati europsku političku kartu

EU, a posebice države članice, pasivizirane su pred mogućnosti otcjepljenja i separatističkih pokreta koji postoje u gotovo svim državama članica. Cijeli je niz malih, često opskurnih, pokreta, a oni koji zavređuju pozornost djeluju u Baskiji, Belgiji, Korzici, Južnom Tirolu, Sjevernoj Irskoj i Padaniji. Separatističke stranke ne samo da su legalne nego su i na vlasti u Škotskoj. Iscrpnije...

Tvrtke vrijedne 73 milijarde eura napuštaju Kataloniju

Kako sada stvari stoje, banke nisu usamljene u strahovanjima što će se dogoditi nakon što katalonski parlament proglasi neovisnost od Španjolske. Prema napisima tamošnjeg tiska, selidbu razmatra i kompanija Gas Natural, zatim Abertis Infraestructuras te Grupo Catalana Occidente. Radi se o kompanijama ukupne tržišne vrijednosti od 40 milijardi eura. Ako se ubroji kapitalizacija Caixe od 24 milijarde eura i Sabadella od devet milijardi eura, iz sjeveroistočne regije odlazi 73 milijarde eura tržišne vrijednosti. Izvori Financial Timesa bliski Caixabank ističu kako se vodstvo pribojava da će objava deklaracije o neovisnosti izazvati žestoku reakciju vlade u Madridu, destabilizirati glavni grad Barcelonu, ali i cijelu regiju. Iscrpnije...

Slovenija dobila pravo koristiti naziv varaždinsko zelje

Iako će varaždinsko zelje u Europskoj uniji biti zaštićeno kao hrvatski proizvod, Slovenija će dobiti pravo da se bez ograničenja služi nazivima „varaždinsko zelje 1“ i „varaždinsko zelje 2“ za sjeme i sortu kupusa. Slovensko varaždinsko zelje bit će označeno zemljom podrijetla kako se potrošači ne bi zabunili da se radi o zelju proizvedenom u Hrvatskoj i zaštićenom kao autohtoni hrvatski proizvod. Iscrpnije...

EP dao zeleno svjetlo za uspostavu nadnacionalnog javnog tužitelja

Europski zastupnici dali su zeleno svjetlo za uspostavu Ureda europskog javnog tužitelja kako bi ojačali borbu protiv prijevara i zlouporabe europskih fondova i europskog proračuna, te zaštitili novac poreznih obveznika, priopćio je Europski parlament. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) omogućit će brzu razmjenu informacija, koordinirane policijske istrage, brzo zamrzavanje i oduzimanje imovine, kao i prekogranična uhićenja osumnjičenih. Usko će surađivati s Eurojust-om (Ured Europske unije za pravosudnu suradnju) i OLAF-om (Europski ured za borbu protiv prijevara) kako bi bolje zaštitili novac poreznih obveznika. Čak 637, 6 milijardi eura iz proračuna EU-a vezano je uz prijevare, kaže izvješće Europske komisije. Iscrpnije...

Povjerenik EU: Katalonska kriza bi mogla dovesti do građanskog rata

Rastuća kriza u Kataloniji mogla bi dovesti do građanskog rata na europskom tlu, upozorio je povjerenik EU-a za budžet Gunther Oettinger. "Situacija je vrlo, vrlo uznemirujuća. Planira se građanski rat usred Europe. Možemo se samo nadati da će uskoro doći do razgovora između Madrida i Barcelone", izjavio je Oettinger i dodao da će "EU intervenirati samo ako bude pozvan".Čini se da inicijativa za katalonsku neovisnost nema previše temelja u međunarodnom pravu, a niti neki sličan i uspješan presedan, piše Net.hr. Iscrpnije...

Vijeće Europe usvojilo preporuku za ravnopravnost spolova na filmu

Odbor ministara Vijeća Europe prihvatio je preporučene smjernice o ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru, kojima se poziva sve vlade država članica, uključujući i Hrvatsku, da ih primijene. Posebno se ističe nedostatak svijesti o prevlasti nejednakosti spolova; svjesna i nesvjesna rodna pristranost na svim razinama, te nejednaka distribucija financijskih sredstava za audiovizualni sadržaj između žena i muškaraca. Iscrpnije...

Institutu Ruđer Bošković 74,9 milijuna kuna iz Bruxellesa

Institut Ruđer Bošković dobio je ukupno 74,9 milijuna kuna iz europskih fondova za dva projekta znanstvenih centara izvrsnosti. 36,9 milijuna kuna ide za projekt BioProspecting Jadranskog mora čiji je cilj dobivanje biološki aktivnih molekula poželjnih svojstava za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Ovo je nama laicima još i jasno, eksperimentalna istraživanja u području fizike materijala malo je teže shvatljivo, ali IRB je za to dobio 37,9 milijuna kuna. Iscrpnije...

Europska komisija neće zakonski regulirati govor mržnje na internetu

Europska komisija neće donositi propise kojima bi se sankcionirao govor mržnje na internetu, jer smatra da bi pretjerana regulacija i uklanjanje sadržaja negativno utjecali na slobodu izražavanja i medijski pluralizam. Umjesto stroge zakonske regulacije sadržaja kakvu prakticiraju Velika Britanija, Njemačka i Francuska, Komisija se odlučila na mekše rješenje - doradu postojećeg dobrovoljnog kodeksa kojeg su do sada prihvatili Facebook, Twitter i YouTube i koji za sada ostvaruje dobre rezultate. Iscrpnije...

Hrvatska ima najviše pitke vode u EU po glavi stanovnika

Sa 27.330 kubičnih metara vode po stanovniku, Hrvatska je zemlja EU s najviše pitke vode, pokazuju podaci Eurostata. Na drugom i trećem mjestu su Finska i Švedska s oko 20 000 kubičnih metara izvorske vode po broju stanovnika, a iza njih slijede Latvija, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Mađarska itd. Iscrpnije...

Hrvatska podržava ideju o dodatnom oporezivanju digitalnih kompanija

Jedna od žešćih debata posljednjih tjedana unutar EU je ona o uvođenju posebnog poreza na digitalne kompanije (poput Googlea, Amazona, Facebooka ili Applea). Nakon prošlotjednog sastanka lidera zemalja EU u estonskom Talinu, francuski predsjednik Emmanuel Macron je ustvrdio da 19 zemalja članica podržava uvođenje takvog poreza. Među njima je i Hrvatska. Ostali. predvođeni Irskom i Luksemburgom, protive se porezu. Iscrpnije...

Komisija tužila Irsku Sudu EU zbog nezakonitih potpora Appleu

Europska komisija prijavila je u Irsku Sudu EU-a jer nije osigurala povrat 13 milijardi eura od Applea, koliko iznose nezakonite porezne povlastice. Komisija tvrdi da porezne povlastice koje je Irska dala Appleu nisu u skladu s pravilima o državnim potporama, jer je toj američkoj tvrtki omogućeno da plaća znatno manje poreze od ostalih poduzeća. Komisija također traži povrat oko 250 milijuna eura od Amazona, također zbog neopravdanih poreznih povlastica. Iscrpnije...

Hrvatska još nije definirala što treba braniti od cyber napada

Hrvatska do svibnja iduće godine mora u potpunosti provesti europsku Direktivu o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti. Krajnji rok udaljen tek sedam mjeseci, a država još nije definirala što je to uopće kritična infrastruktura koju bi trebalo posebno štititi. Iscrpnije...

Neobični dijalekt zvan EU engleski

Loš engleski u tijelima Europske unije predmet je sprdnje na internetu. Tako Mentalfloss ima 11 primjera "čudnog dijalekta koji se naziva EU engleski". Primjerice, često se u dokumentima koristi termin planification što je očito duža riječ za planiranje, punctual se koristi umjesto periodic, a eventual umjesto possible. Postoji i službeno pomagalo za prevođenje. Iscrpnije...

Kulen dobio EU zaštitu naziva

“Slavonski kulen”/“Slavonski kulin” i “Varaždinsko zelje” dobili su EU zaštitu naziva, s tim da je kod kulena situacija specifična. Slovenska tvrtka Celjske mesnine d.d. tkđ. proizvodi kulen i to ne slovenski nego slavonski i njima je dopušteno korištenje naziva “Slavonski kulen” za označivanje proizvoda koji nije u skladu sa specifikacijom proizvoda “Slavonski kulen”/“Slavonski kulin” na pet godina. Iscrpnije...

106 regija koje žele biti države

Neuralgičnih separatističkih mjesta po EU i šire po Europi ima na mnogo mjesta. Republiku Kosovo priznaje samo manji dio država po svijetu. Sjeverni Cipar, Republika Srpska, moguće neki snovi i o HZ Herceg Bosni, Donbas, Lugansk, Transdnjestar, Krim, Abhazija, povrh toga još niz atomizirajućih secesionističkih tendencija po Kavkazu imaju konkretan potencijal izbijanja rata. Express je uspio nabrojati čak 106 secesionističkih ili autonomističkih pokreta, pa ispada da je zemlja u Europi danas koja nema nekakav svoj secesionistički pokret, skoro u rangu rariteta. Sav taj kolorit, ukoliko bi se politički i ostvario, pretvorio bi Europu u politički krkljanac kakav je vladao kontinentom, primjerice, u Srednjem vijeku. Iscrpnije...

Nezaposlenost u EU u rujnu na najnižoj razini od kraja 2008.

Nezaposlenost u Europskoj uniji kliznula je u kolovozu na najnižu razinu u gotovo devet godina, dok se u eurozoni zadržala na najnižoj razini u nešto više od osam godina, pokazali su podaci europskog statističkog ureda Eurostata. U EU je stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom ILO-a, u kolovozu kliznula na 7,6 posto, spustivši se na najnižu razinu od studenog 2008. godine. U srpnju je iznosila 7,7 posto a u prošlogodišnjem kolovozu 8,5 posto. U 19-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti zadržala se u kolovozu treći mjesec zaredom na 9,1 posto, što je njezina najniža razina od veljače 2009. godine. Iscrpnije...

Katalonska vlada: Zbog brutalnosti španjolske policije ozlijeđeno 337 građana

Trideset i osam osoba ozlijeđeno je gumenim mecima i pendrecima koje je upotrijebila španjolska policija pošto su joj se stotine osoba ispriječile na ulazima na biračka mjesta u Kataloniji gdje se odvija referendum o nezavisnosti unatoč zabrani španjolskog Ustavnog suda. Katalonska je vlada priopćila kako je zbog brutalnosti španjolske policije ozlijeđeno 337 građana! Pošto je jutros regionalna policija Katalonije odbila ispuniti sudski nalog i zatvoriti škole u kojima se održava glasovanje slijedila je operacija španjolske nacionalne policije i civilne garde. Kako bi prokrčili put prema biralištima upotrijebili su gumene metke i pendreke. Iscrpnije...

Kako se vanzemaljac satkan od pelena i kondoma naselio u podzemlju Londona?

Belfast, Denver i Melbourne neke su od metropola koje se trenutno bore s 'masnim santama' , neprobojnim čepovima nastalim u kanalizaciji zbog higijenskih uložaka, pelena, vlažnih maramica i skrućenog ulja koje nemarni građani odbacuju ili prolijevaju u nužnike i kuhinjske slivnike. Ali nigdje nije tako kritično kao u britanskoj metropoli, u čijoj je kanalizaciji ovih dana otkriveno najveće do sada viđeno smrdljivo čudovište u svijetu, teško 130 metričkih tona i duže od Tower Bridgea. Zadnjih su godina problemu najviše pridonijele higijenske maramice, tvrde stručnjaci. Iscrpnije...

U Kataloniji španjolske vlasti zatvorile 1300 škola u kojima se trebao održati referendum

Španjolska vlada objavila je da je zatvorila više od polovice škola u Kataloniji, njih 1.300 od ukupno 2.315, koje su trebale poslužiti kao sjedišta za biračka mjesta za najavljeni referendum o neovisnosti te sjeveroistočne pokrajine, a za koji Madrid tvrdi da je protuzakonit. Iz vladinih izvora doznaje se da su 163 škole, čiji su prostori također trebali poslužiti za biračka mjesta na referendumu, zaposjele obitelji učenika.Španjolska vlada još uvijek tvrdi da se referendum neće održati, a katalonski dužnosnici unatoč svemu najavaljuju da će se održati. Iscrpnije...

Katalonci blokiraju gradove traktorima i zauzimaju škole

Traktorskim kolonama i zauzimanjem škola odabranih da budu glasačka mjesta Katalonci su u petak nastojali zaobići niz mjera kojima španjolske vlasti žele spriječiti održavanje referenduma koji smatraju nezakonitim, a jedna od mjera je i sudska naredba Googleu da izbriše aplikaciju za glasanje. Od početka mjeseca u Španjolskoj traje najteža politička kriza u posljednjih 40 godina. Ne obazirući se na prijetnje sankcijama, globama, premetačinama, ispitivanjima, pobornici se pripremaju održati referendum o samoodređenju, iako je Katalonija sa 7,5 milijuna stanovnika duboko podijeljena po tom pitanju. Dobra polovica Katalonaca ne želi neovisnost, no dvije trećine njih želi se izjasniti na referendumu, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Europska komisija traži od Facebooka, Googlea, Twittera da suzbiju govor mržnje

Europska unija ponovno traži od Facebooka, Googlea, Twittera i drugih internetskih tvrtki da suzbiju govor mržnje i govor koji potiče nasilje i terorizam - ali ovaj put odlaze korak dalje. Europska komisija je izdala smjernice za web tvrtke i upozoravaju kako će donijeti zakon koji će uvesti ogromne kazne ukoliko ih se ne budu držali. Iscrpnije...

Lobistima Monsanta zabranjen ulaz u EU parlament

Lobistima Monsanta zabranjen je ulaz u Europski parlament, nakon što je ta multinacionalna kompanija odbila sudjelovati u saslušanju temeljem optužbi da su vršili nelegalan pritisak na europska regulatorna tijela.To je prvi puta da su europski parlamentarci iskoristili svoje pravo da onima koji odbijaju sudjelovati u radu istražnih povjerenstava Parlamenta zabrane ulaz u tu instituciju. Odluku su jednoglasno podržali svi predstavnici stranačkih blokova u Europskom parlamentu. Iscrpnije...

Hrvatska i Španjolska imaju najbolju naplatu - PDV-a

U novoj studiji Europske komisije navodi se da države EU-a 2015. nisu naplatile ukupno 152 milijarde eura prihoda od PDV-a, no naplata poreza varira među članicama. Najveći manjak prihoda od PDV-a prijavile su Rumunjska (37,2%), Slovačka (29,4%) i Grčka (28,3%). Ako se promatra u apsolutnim iznosima, najveći je manjak zabilježen u Italiji – 35 milijardi eura. Najmanji manjak zabilježile su, pak, Španjolska (3,5%) i Hrvatska (3,9%). Iscrpnije...

Bruxelles: 2 milijuna eura za testiranje proizvoda iz istočne i zapadne Europe

EU će u idućih godinu dana uspostaviti zajednički istraživački centar vrijedan milijun eura, a još milijun otići će na testiranje istih proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi, najavila je europska povjerenica Vera Jourova na današnjoj sjednici Euro-parlamenta na kojoj je hrvatska zastupnica Biljana Borzan predstavila svoje istraživanje o različitoj kvaliteti proizvoda na istoku i zapadu EU. Borzan smatra da je ovaj potez nedovoljno ambiciozan te je nezadovoljna jer se i dalje forsiraju razlike samo kod hrane, a istraživanje je dokazalo da razlike postoje i kod neprehrambenih proizvoda, u ovom slučaju deterdženata. Iscrpnije...

Propada europska socijaldemokracija

Njemački socijalisti SPD na ovim su izborima doživjeli veliki poraz, a razlozi se mogu naći u podržavanju politike Angele Merkel zbog koje plaće njemačkih radnika ne rastu sukladno gospodarskom rastu. Isto se dogodilo i francuskoj Socijalističkoj stranci, birači su se okrenuli krajnjoj desnici, a sve zbog okreta politike ljevice. Primjer Britanije pokazuje da se birači vraćaju ljevici kada politiku ponovo fokusira na radnike. Iscrpnije...

EU parlament: FIFA i UEFA na životu drže korumpiran sustav poreznih prevara

Članovi Istražne komisije Europskog parlamenta za pranje novca i porezne prevare optužili su FIFA-u i UEFA-u za održavanje na životu korumpiranog sustava koji omogućuje nogometašima i njihovim agentima da izbjegnu plaćanje poreza. Posebno je istaknuta Barcelonina kampanja na društvenim mrežama nakon što je Leo Messi osuđen zbog porezne prevare, koju su parlamentarci nazvali “nemoralnom”. Iscrpnije...

Promjena: HIPP će u Hrvatskoj prodavati istu kašicu kao i u Njemačkoj

Proizvođač dječje hrane HIPP objavio je da će u Hrvatskoj "ponovno plasirati" svoju kašicu, nakon što je utvrđeno da u istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, pod istim imenom prodaju stvar pod istim imenom, ali značajno drugačijeg sastava i niže kvalitete, objavio je Guardian. Hrvatska agencija za hranu analizirala je niz proizvoda velikih proizvođača i utvrdili da se u istočnoj Europi prodaju proizvodi znatno niže kvalitete, a HIPP prvi mijenja politiku i u Hrvatskoj će prodavati istu kašicu s rižom i mrkvom kao i u Njemačkoj, dakle s istom količinom povrća i omega-3 masnih kiselina. Iscrpnije...

Hrvatski radnici peti najslabije plaćeni u EU

Najslabije plaćeni radnici u Europskoj uniji su rumunjski radnici, a za njima slijede radnici iz Bugarske, Mađarske, Latvije i Hrvatske, po računici Europskog sindikalnog instituta (ovdje rezultati njihovog istraživanja). Radnici u 11 država članica iz središnje i istočne EU plaćeni su čak do 944 eura manje mjesečno od radnika u Njemačkoj, a kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika radnici su plaćeni i manje – čak do 1.058 eura manje. Iscrpnije...

BDP u Europi raste - zahvaljujući migrantima i ženama

Europska središnja banka podigla je procjene rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za eurozonu u ovoj godini s 1,9 na 2,2 posto, a kao ključe za ovaj rast izdvojila je dvije skupine: priljev radnika iz novih zemalja članica Europske unije i veće uključivanje žena u radnu snagu. Iscrpnije...

"Hrvatska je bila omiljena beba EU, a sada je velika briga i problem"

Hrvatska je zbog svađa sa svim susjedima i napetosti postala nepopularna među EU partnerima, piše u svojoj kolumni od srijede dopisnik austrijskog dnevnog lista Die Presse u Beogradu Thomas Roser. Navodi kako je prilikom pristupanja EU-u 2013. godine Hrvatska bila vrlo omiljena, ali danas je ona "antireklama" za proširenje Europske unije."1991. godine Hrvatska je bila omiljeno dijete Zapada. Prije svega Njemačke i Austrije koje su joj pružale svu diplomatsku pomoć", piše Roser. Iscrpnije...

U četvrtak privremeno stupa na snagu kontroverzna CETA

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade, koji će po podacima Europske komisije, europskim poduzećima godišnje uštedjeti 590 milijuna eura carina koje plaćaju na robu koju izvoze u Kanadu privremeno stupa na snagu u četvrtak 21. rujna. Kontroverzni sporazum potpisan je 2016. nakon što je Vijeće EU-a, to jest države članice, dale odobrenje. Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama. U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih. Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica - Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kandskom parlamentu. Iscrpnije...

Ispušni plinovi nikad jeftiniji, zarada nikad lakša

Prema ETS-u (Sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova), europske kompanije imaju limite na količinu stakleničkih plinova koje im je dopušteno ispustiti u atmosferu. One kompanije koje u atmosferu ispumpavaju više plinova od dodijeljene im kvote mogu kupiti ETS bodove. Prevara se sastoji od trgovanja bodovima unutar EU. Trgovanje ovim bodovima unutar EU oslobođeno je plaćanja poreza na dodanu vrijednost, stoga su kupci ETS bodove prodavali dalje uz naplatu PDV-a kojeg nisu prijavljivali nego spremali u džepove. Naravno, kao i obično, kako bi "šema" ostala neotkrivena, ovi biznismeni koristili su veći broj paravan kompanija. Iscrpnije...

Fondovi: EU fokusirana na jedne teme, Hrvati na nešto sasvim drugo

EU za Hrvatsku ima pripremljeno 100 milijardi kuna od 2013. do 2017., većinom za poljoprivredu, energetske projekte i željeznicu, no kažu iz Bruxellesa da Hrvati ne znaju što traže i gdje treba tražiti novac i informacije. Dodaju da je Europa fokusirana na jedne teme, a da je u Hrvatskoj fokus na nečem sasvim drugom, navodeći kao primjer pelješki most. Čudan im je i hrvatski običaj da se otvara šampanjac kad EU odobri financiranje nekog projekta, iako posao završava tek nekoliko godina po završetku kad EU revizori pročešljaju svu dokumentaciju i odobre finalne isplate. Iscrpnije...

Belgija prednjači u izgradnji vjetroelektrana europskim novcem

Oko 50 kilometara od belgijske obale nalazi se Parkwind. Privatnim ulaganjima i novcem iz europskih fondova (pola milijarde eura bespovratnih sredstava) podignut je golem vjetropark sa 178 turbina koji električnom energijom opskrbljuje gotovo 200 tisuća kućanstava. S elektranama na kopnu, belgijski udio energije dobivene iz vjetra iznosi gotovo 10 posto ukupne proizvodnje. Iscrpnije...

Komentar: Hrvatska je slomljena, priznat će arbitražu

"Politika mrkve i batine, ta stara i efikasna diplomatska metoda, uvijek pali kad su slabići u pitanju te, nasreću i nažalost istovremeno, omogućuje institucijama Europske Unije da i dalje budu jedine koje štite interese građana ove zemlje. Ostvari li se nova vizija snažnije integrirane Europske unije, koja se neće voziti u više brzina i ostaviti manje razvijene, punopravne članice da se međusobno glođu, sukobljavaju i propadaju, Hrvatska će do 30. 3. 2019. biti u Schengenu, Eurozoni i pomirena s barem jednim susjedom. A za sve to neće biti zaslužan niti jedan, jedini hrvatski političar", piše Index. Iscrpnije...

Potpišite peticiju protiv plastike

Zelena akcija i slične udruge za zaštitu okoliša okupljene u globalni pokret Break Free From Plastic pokrenule su peticiju s ciljem skupljanja više od milijun potpisa kako bi se poslala snažna poruka Europskoj uniji da u sklopu nove Strategije o plastici mora donijeti ambicioznije ciljeve i mjere za smanjenje proizvodnje i uporabe plastike. Peticiju možete pročitati i potpisati ovdje. Iscrpnije...

Pristigle tri ponude za izgradnju Pelješkoga mosta, ali premašuju procijenjenu vrijednost

Od osam ponuditelja koji su pozvani da daju ponude za izgradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta danas do 12 sati pristigle su tri ponude. Ponude su predali tvrtke Strabag, Astaldi zajedno s Içtas, tvrtka Cimolai s partnerom i kineska kompanija China Road and Bridge Corporation s partnerom. Procijenjena vrijednost radova od strane naručitelja Hrvatskih cesta je 1,756 milijardi kuna, a ponude daleko premašuju procijenjenu vrijednost. Astaldi s partnerom ponudio je izvesti radove za 2,5 milijardi kuna bez PDV-a, Strabag za 2,6 milijardi bez PDV-a, a China Road and Bridge Corporation s partnerima za 2,08 milijardi kuna bez PDV-a. Iscrpnije...

Aranžmani Googlea i Facebooka stajali EU do 5,4 milijarde eura poreznih prihoda

Zemlje Europske unije možda su izgubile do 5,4 milijarde eura poreznih prihoda od 2013. do 2015. zbog poreznih rupa koje su koristili Google i Facebook, pokazuje izvješće izvjestitelja Europskog parlamenta zaduženog za izradu prijedloga porezne reforme. Digitalne multinacionalne kompanije "svode na minimum ukupne porezne obveze u Europskoj uniji preusmjeravanjem svih prihoda u zemlje članice s niskim poreznim stopama, poput Irske i Luksemburga", stoji u izvješću Paula Tanga, člana socijalističke grupacije u Europskom parlamentu. . Iscrpnije...

Pad broja zaposlenih u Hrvatskoj najveći u EU

U drugom kvartalu ove godine Hrvatska je zabilježila najveći pad broja zaposlenih na kvartalnoj i godišnjoj razini među zemljama Europske unije. U postocima - broj zaposlenih u drugom kvartalu ove godine za 0,8% je manji nego u prvom tromjesečju i 1,6% manji nego lani. U EU je broj zaposlenih porastao na 0,4% u drugom tromjesečju na rekordnih 235,4 milijuna radnika. Iscrpnije...

Juncker o stanju Unije: Primiti Hrvatsku u Schengen

Zajednička valuta, šengenski prostor i jednaka prava na tržištu rada - glavni su fokusi za budućnost Europske unije, rekao je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker u svom današnjem govoru o stanju unije (ovdje govor). Valuta, Schengen i jednaka prava njegov su, kako se to zove, šesti scenarij, ostalih pet su: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno. Spomenuo je Hrvatsku rekavši da bi joj trebalo "omogućiti puno pravo u Schengenu čim budu ispunjeni svi uvjeti", kao i neizravno kad je rekao da neće "prihvatiti da ljudi u nekim dijelovima Europe kupuju proizvode koji su lošije kvalitete nego u drugim zemljama". Inače, od prioriteta za iduću godinu za EU istaknuo je osnaživanje europskog trgovinskog programa, nova industrijska strategija s naglaskom na digitalizaciju, informatizacija i dekarbonizacija, Europa kao predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena te bolja zaštita Europljana u digitalnom dobu. Iscrpnije...

Blair: Britanija ne mora napustiti Europsku uniju

Velika Britanija mogla bi uvesti stroge nove kontrole migracija iz Europske unije i pritom ne bi morala napustiti europski blok, izjavio je bivši britanski premijer Tony Blair. „Brexit nije moguće izmijeniti, a da se ne uhvatimo ukoštac s uzrocima. Paradoks je u tome da moramo poštovati rezultat referenduma ako ga želimo promijeniti“, objasnio je Blair. Iscrpnije...

Claudet: Ubili smo Boga, a u isto vrijeme trebamo duboku duhovnu nadu

"U Francuskoj je tradicionalna religija u zadnjih 40 godina izgubila utjecaj u društvu, crkve su nedjeljom prazne. To nije bilo slučaj za vrijeme mog djetinjstva. Ubili smo boga, a u isto vrijeme trebamo duboku duhovnu nadu. Sad nam je cilj biti savršenim ljudskim bićima bez boga. Poput robota. Opsjednuti vječnom mladošću, estetskom kirurgijom, tehnologijom želimo više. Više novca, više života, više zdravlja", kaže jedan od najpoznatijih suvremenih francuskih autora, romanopisac, scenarist i redatelj, Philippe Claudel. Iscrpnije...

Beč: Od starih plinskih spremnika do najpoželjnijeg naselja za život

Daleko od sjaja secesijskih pročelja austrijske prijestolnice, u 11. okrugu, u istočnom dijelu Beču, nalazi se mjesto koje s poznatom bečkom atmosferom ima malo toga zajedničkog. Iza ciglenih fasada starih spremnika plina smješteno je, naime, jedno od trenutno najpoželjnijih bečkih stambenih naselja – Gasometer. Revitalizacijom četiri nekadašnja spremnika plina očuvana je industrijska baština, a njihovom prenamjenom oživljena je i čitava bivša industrijska četvrt Simmering, donedavno još gradska periferija, piše Jutarnji. Iscrpnije...

Europske burze pod pritiskom snažnog eura

Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale jer se ulagači plaše da bi snažan euro mogao naštetiti izvozno usmjerenom gospodarstvu eurozone. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u minusu 0,3 posto, nakon što je jučer blago ojačao. Londonski FTSE indeks bio je oko 9,45 sati u minusu 0,25 posto, na 7.379 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,15 posto, na 12.277 bodova. Na tržištima vlada oprez jer se tečaj eura prema američkoj valuti približio granici od 1,21 dolara, najvišoj razini od siječnja 2015. godine. Jačanje eura ne ide u prilog europskim izvoznicima jer zbog toga slabi cjenovna konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima. Iscrpnije...

Europski ministri obrane igrali se cyber-rata

Ministri obrane država članica Europske unije danas su po prvi puta sudjelovali u simulaciji cyber napada, kako bi vježbali strateško donošenje odluka i upravljanje krizama pod pritiskom u slučaju cyber-napada na vojne strukture EU. Dvosatna vojna vježba EU CYBRID 2017 održana je u Talinu u Estoniji na redovnom sastanku, a uključivala je sabotažu mornaričke misije EU kojoj hakeri onesposobe zapovjedništvo na kopnu dok u isto vrijeme pokrenu kampanju na društvenim medijima kako bi diskreditirali operacije EU i isprovocirali prosvjede. Iscrpnije...

Poljski predsjednik: Ideja Macrona i Merkel da odlučuju za nas rasturila bi EU

Europska unija službeno podijeljena u više unutarnjih zajednica u kojima će ekonomski snažnije zemlje s većim glasačkim kapacitetom imati pravo donošenja odluka o dobrobiti drugih, bio bi početak kraja EU-a jer će potaknuti nove 'brexite', rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošli je tjedan pozvao upravno na takvu formulu, rekavši da bi "naprednije" zemlje Unije trebale povesti put u produbljenje europske integracije. Ideju podržala i Angela Merkel. Iscrpnije...

Europski sud odbacio tužbe Mađarske i Slovačke, moraju primiti izbjeglice

Glavni sud Europske unije odbacio je tužbe Slovačke i Mađarske protiv sustava migrantskih kvota. Sud je utvrdio kako Bruxelles ima pravo narediti zemljama članicama Europske unije da preuzmu određeni broj tražitelja azila. “Sud je odbacio tužbe Slovačke i Mađarske protiv privremenog mehanizma za obvezno preseljavanje tražitelja azila”, stoji u odluci suda u Luxembourgu. U pojašnjenju sudske odluke ističe se kako je takav mehanizam omogućio Grčkoj i Italiji da se lakše nose s velikom izbjegličkom krizom koja se dogodila 2015. godine. Iscrpnije...

Hipp: Da, naša kašica za Hrvatsku ima drugu recepturu

Veliki svjetski proizvođač dječje hrane Hipp potvrdio je razliku u recepturi svoje hrane za Hrvatsku i za Njemačku. Kažu oni da njihov proizvod bio riža i mrkva s puretinom nema uopće krumpir kao sastojak, nego rižu, ali da je to zbog razlika u navikama potrošača i da proizvod za Hrvatsku nije zato manje kvalitetan. Europarlamentarka Biljana Borzan ironično mi poručuje da se sigurno "male bebe nisu izjasnile da hoće baš takvu kašicu koja, osim razlike u povrću, ima i manje repičina ulja koje je izvor omega-3 masnih kiselina značajnih za razvoj i zdravlje djece". Iscrpnije...

Kvaliteta proizvoda: Hrvatska Nutella sadrži sirutku, Ariel lošije pere...

Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu su rađene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa - jedna je od razlika u proizvodima kupljenim u Zagrebu i Münchenu, koje je analizirala Hrvatska agencija za hranu. Hippova dječja hrana – bio riža i mrkva s puretinom, na hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda, Nutella za hrvatsku sadrži sirutku kao jeftiniju sirovinu i manji postotak obranog mlijeka i još je skuplja, voćni jogurt od jagode Activia u Hrvatskoj ima više šećera i manji udio jagoda, njemački Ariel bolje pere i još je jeftiniji... Ovdje PDF rezultata istraživanja, s odličnom preglednom infografijom. Iscrpnije...

PowerUp! - 150.000 eura za nove tvrtke u energetici

Još 10 dana primaju se prijave za PowerUp!, najveće europsko start-up natjecanje za tvrtke iz energetskog sektora gdje mogu ostvariti početne investicije i do 150.000 eura za pojedinačni projekt. U sklopu natjecanja, otvorenog i za hrvatske poduzetnike, dobiti će se stručne povratne informacije za inovaciju, susresti se s drugim timovima, upoznati investitore i na kraju dobiti sredstva. Mladim poduzetnicima nude se nova znanja i značajna podrška u području razvijanja i patentne zaštite proizvoda, ulaska na tržište, jačanja tima ili pristupa početnom financiranju. Također, mogu biti u stalnom kontaktu s 150 najvećih partnera iz područja energetike. Pobjednici će dobiti i pristup prestižnom akceleratoru Highway. Iscrpnije...

Svi očevi moraju 4 mjeseca na porodiljni i ne mogu ga prenijeti na majku

Najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji mora iskoristiti otac i ne može ga prenijeti na majku, najmanje deset slobodnih plaćenih dana za oca nakon rođenja djeteta, mogućnost korištenja roditeljskog dopusta do 12. godine djetetova života te pravo da svaki roditelj djeteta do 12. godine zatraži mogućnost rada od kuće ili neki drugi oblik fleksibilnog načina rada novosti su koje donosi prijedlog nove Direktive Europske komisije, o kojoj se unutar država EU vode žestoke rasprave. Iako u Hrvatskoj očevi i sada imaju pravo na dva mjeseca porodiljnog, rijetko to koriste: lani je na porodiljnom bilo 32.519 žena i 1215 muškaraca. Iscrpnije...

Preko 1000 kaznenih prijava protiv Angele Merkel zbog veleizdaje

Otkad je izbila izbjeglička kriza 2015. godine, glavno njemačko državno odvjetništvo u Karlsruheu zaprimilo je više od tisuću kaznenih prijava protiv kancelarke Angele Merkel zbog veleizdaje. Sve su prijave odbačene kao neosnovane, a većinu njih podnijeli su pobornici desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), čiji se rad bazira na kritici izbjegličke politike Angele Merkel. Iscrpnije...

U Hrvatskoj najdramatičniji pad plaća u EU

Istraživanje Europskog sindikalnog instituta pokazuje da radnici u istočnim zemljama EU-a zarađuju dvostruko manje od prosječne plaće radnika u zapadnim članicama EU-a, koje su Uniji pristupile prije 2004. Radnici u deset istočnih država zarađuju od 42% plaća na zapadu (u Estoniji), do manje od 18% (u Bugarskoj). Najdramatičniji pad zabilježen je u Hrvatskoj gdje su plaće pale s 43% na 37% prosjeka zapadne Europe. Iscrpnije...

Britanska funta zbog utjecaja Brexita na najnižoj razini od 2009. godine

Britanska funta već mjesecima neprestano slabi. Od travnja je u odnosu na euro, ali i hrvatsku kunu, izgubila preko 10% vrijednosti. U trenutku pisanja analize, tečaj EUR/GBP na platformama Admiral Marketsa iznosi 0.9250, što je najslabija razina funte u posljednjih osam godina. Glavni razlog slabljenja britanske valute je strah investitora na financijskim tržištima od negativnih posljedica Brexita. Naime, pregovori Ujedinjenog Kraljevstva s EU o uvjetima suradnje nakon napuštanja unije sporo napreduju pa postoji rizik od usporavanja rasta britanskog gospodarstva. Iscrpnije...

Njemačka: Bivši njegovatelj odgovoran za najmanje 84 ubojstva

Bivši njegovatelj Niels H., koji je 2015. osuđen na doživotni zatvor zbog ubojstva šest pacijenata, vjerojatno je odgovoran za smrt još 84 osobe, priopćila je policija u Oldenburgu. Niels H. je kao njegovatelj u nekoliko klinika na sjeveru Njemačke teško bolesnim pacijentima davao injekcije sa sredstvima koja su izazivala zastoj rada srca ili kolaps. Danas 40-godišnji njegovatelj spašavao je nakon toga pacijentima život kako bi se prikazao kao junak, no spašavanje pacijenata nije uspjelo u mnogim slučajevima. Ubojstva su počela 2000. i trajala su do 2005. kada je Niels H. uhićen. Iscrpnije...

2 milijarde eura iz EU za mostove, pruge, tramvaje...

Vlada je u Sabor poslala Strategiju prometnog razvoja Hrvatske do 2030. koja osigurava bezuvjetno trošenje sredstava iz EU fondova za više od 20 projekata vrijednih oko 2 milijarde eura. Nešto veći projekti su most Pelješac s pristupnim cestama, nabavka elektromotornih vlakova, obnova tramvajske infrastrukture u Osijeku i Zagrebu, nabava novih tramvaja i novih brodova za prijevoz putnika na otoke, dovršetak izgradnje Zračne luke Dubrovnik... Iscrpnije...

Njemačka traži nacionalno pravo veta na kineska preuzimanja europskih tvrtki

Njemačka vlada je pojačala pritisak na Europsku uniju od koje traži da stegne pravila vezana uz strana korporativna preuzimanja. Berlin strahuje da transakcije Kine omogućavaju Pekingu prevelik pristup ključnim tehnologijama, prenosi DW. Kineski investitori su samo prošle godine preuzeli 68 njemačkih kompanija, za što su izdvojili 10.7 milijardi eura, što znači da su lani preuzeli rekordan broj kompanija, veći nego u proteklih 10 godina zajedno. Iscrpnije...

Preminuo poljski pisac, dramatičar i scenarist Janusz Glowacki

Poljski pisac Janusz Glowacki, autor scenarija za redatelja Andrzeja Wajdu, umro je u dobi od 78 godina, rekla je njegova supruga. Glowacki je rođen 1938., a njegovi romani i kazališna djela prevedeni su na više jezika, no poznat je ponajprije po scenarijima kao što su 'Lov na muhe' (1969.), 'Mi, narod poljski' (2013.) o Lechu Walesi te po scenarijima filmova majstora poljskog filma Andrzeja Wajde. Glowacki je 2005. primio nagradu poljskog ministra kulture. Iscrpnije...

Kako je Italija riješila problem s koncesijama?

U Italiji na plažama je prvih pet metara od linije plime uvijek slobodno utoliko što na njima nema ni ležaljki ni suncobrana, ali na tom pojasu ni kupači ne smiju ležati, na ručniku ili na pijesku, svejedno. To je zona slobodnog prolaza. A sunčanja nema ako se u koncesionara ne unajmi ležaljka (posebno, ili uračunata u paket usluga, ovisno o tipu koncesije).Princip vrijedi i za slobodne plaže, one bez koncesije: ni ondje nitko ne smije ni leći, a kamoli na ini način zaposjesti dio pojasa od pet metara duž linije najviše plime. Nema koncesionara koji pazi, ali globe i inspektor i općinski, odnosno kotarski policajac, piše Slobodna. Iscrpnije...

Višak EU u robnoj razmjeni sa svijetom povećan na 7 milijardi eura

EU je u lipnju izvezao robe ukupne vrijednosti 158 milijardi eura, što je 4,0 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Eurostata . Robni uvoz uvećan je u istom razdoblju 3,9 posto, na 150,9 milijardi eura. Time je višak u robnoj razmjeni EU sa svijetom uvećan na godišnjoj razini za šest posto, dosegnuvši 7,1 milijardu eura, izračunali su u Eurostatu. Iscrpnije...

Velika investicija u Sloveniji - 1,2 milijarde eura za tvornicu auta i dijelova

Kanadski proizvođač autodijelova Magna International širi svoje pogone, a novo proizvodno postrojenje stiže u okolicu Maribora. Izgradnja tvornice boje je prva u nizu investicija, ukupno vrijednih čak 1,24 milijarde eura. Treći po redu najveći svjetski proizvođač automobilskih dijelova za početak će ponuditi novih 400 radnih mjesta, a daljnji planovi donijet će čak 6.000 novih radnih mjesta. Nastavak i širenje proizvodnih procesa uključivat će i tvornicu automobila s kapacitetom proizvodnje 100.000 do 200.000 vozila godišnje. Iscrpnije...

Bloomberg navija za ulazak Makedonije u EU

Tyler Cowen napisao je kolumnu za Bloomberg pod nazivom "Zemlje poput Makedonije trebaju zaštitnika". Jedna od njegovih poruka jest da bi "Europska unija mogla napraviti veliku razliku za mjesta koja imaju tešku povijest". Sažeto navodi povijesne trenutke i tko je sve vladao teritorijem Makedonije. Navodi da su svi ti trenuci iz povijesti bili teški za Makedoniju, ali da još postoji nada u svijetlu budućnost. "Makedonija treba ono što je najrjeđa pojava u povijesti Balkana - političku stabilnost. Bolja ekonomska politika mogla bi samo još više pomoći", piše Cowen. Iscrpnije...

Belgijski minstar poljoprivrede: Nizozemska je svjesno poslala jaja zaražena opasnim insekticidom

Nizozemske vlasti znale su još u studenome da su jaja zaražena insekticidom fipronilom o čemu su sastavile interno izvješće, ali ga nisu podijelile s europskim susjedima."Kada zemlja poput Nizozemske, a ona je najveći izvoznik jaja na svijetu, ne proslijedi takav tip informacije, to je doista problem", rekao je belgijski ministar poljoprivrede Denis Ducarme. Fipronil je sredstvo za suzbijanje buha, krpelji i uši, ali je strogo zabranjena njegova primjena na životinjama koje se koriste u prehrani ljudi. Iscrpnije...

Pojačava se kontrola online kupovine

Europska unija planira uvesti jaču kontrolu online tržišta kako bi svojim građanima osigurala sigurniju online kupovinu. Radi se o čitavom nizu uredbi i direktiva koje će, budu li izglasane na EU razini, biti prenesene na domaće zakonodavstvo država članica. Svaki se dan u Europsku uniju dostavi čak 11 milijuna paketa. Iscrpnije...

Izlazi iz Unije, ali Britanija će mora plaćati EU-u do 2020.

Velika Britanija morat će i dalje plaćati dugoročne programe Europske unije najmanje do 2020. čak i kad napusti blok 2019. - mora poštivati obveze koje je preuzela za dugoročne programe prije prošlogodišnjeg referenduma o napuštanju bloka, rekao je europski povjerenik za proračun Guenther Oettinger. Dodao je da će kao posljedica britanskog izlaska iz EU-a u proračunu EU-a godišnje ostati rupa od 10 - 12 milijardi eura, što bi se moglo, kaže on, nadoknatiti proračunskim rezovima i višim isplatama članica ili ukidanjem popusta zemljama članicama. Iscrpnije...

Rusija i SAD sve snažnije se sudaraju na Balkanu

Interesi najmoćnijih svjetskih sila, u prvom redu Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, sve snažnije se sudaraju i u hrvatskom susjedstvu. Hrvatska kao snažan partner SAD-a i članica NATO-a i Europske unije, jasno je odabrala svoju stranu. Vlada Andreja Plenkovića otvoreno je proturuski orijentirana, a i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je s poljskim kolegom Andrzejom Dudom pokrenula Inicijativu triju mora, pokazala je da je izrazito proamerički orijentirana. Kakvo je stanje na području Balkana, za tportal analizirao je Krševan Antun Dujmović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. "Glavna igra odvija se oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok koji je, uz određenu podršku Francuske, u osnovi njemačko - ruski projekt", kaže Dujmović. Iscrpnije...

Svako peto pivo proizvedeno u EU dolazi iz Njemačke

Sveukupno 39 milijardi litara alkoholnog piva proizvedeno je u Europskoj uniji prošle godine, što je povećane od 400 milijuna litara u odnosu na 2015. godinu, otkriva Eurostat povodom Međunarodnog dana piva. Najveći proizvođač bila je Njemačka s 8,3 milijarde litara pive, što znači da je svako peto pivo u EU proizvedeno u Njemačkoj. Velika Britanija je druga (13 posto), Poljska treća (10 posto), dok je u Hrvatskoj provedeno 342.330,400 litara (0,8 posto). Iscrpnije...

Srbija i BiH se žale EU na povećane hrvatske carine, vraćaju istom mjerom

Službeni Beograd i Sarajevo požalili su se Bruxellesu na carine koje je Zagreb povećao na uvoz voća i povrća iz trećih zemalja (koje nisu EU). Carina je povećana s 12 na 270 eura, i to se plaća za svaku vrstu voća i povrća posebno pa se tako npr. za uvoz kontejnera malina, kupina i borovnica iz Srbije plaća 3 puta po 270 eura. Kaže Sarajevo da će oni uvesti jednake takve mjere za robu iz Hrvatske. Iscrpnije...

Toplinski val 'Lucifer' s temperaturama od 40 stupnjeva hara istokom i jugom Europe

Velik dio južne i istočne Europe zahvatio je toplinski val s temperaturama od preko 40 stupnjeva Celzijevih nazvan Lucifer koji je izazvao šumske požare i nanio štete poljoprivrednicima. Najteže pogođeni su Italija i Balkan, piše Reuters, iako su neuobičajeno visoke temperature zabilježene i na jugu Poljske, a Meteoalarm je objavio najviše, crveno, upozorenje za 10 zemalja. U Hrvatskoj toplinski je udar i vrhunac turističke sezone izazvao rekordnu potrošnju struje. Temperature duž jadranske obale u petak ujutro iznosile su oko 32 stupnja, a tijekom dana dosegle su ponegdje 42 stupnja. Iscrpnije...

Odakle dolazi sav taj sladoled?

Najveći proizvođač sladoleda u Europskoj uniji je Italija, prethodne je godine proizvela 595 milijuna litara sladoleda, što je 19% sveukupne europske proizvodnje, pokazuju podaci Eurostata. Opasno joj se približila Njemačka sa svojih 514 milijuna litara sladoleda (16% ukupne EU proizvodnje), a sa 454 milijuna litara ne zaostaje puno ni Francuska (14%). Iscrpnije...

Selidba Europske agencije za lijekove: Hrvatski ministar nije ni posjetio London

Europski politički portal Politico proteklih je dana objavio opsežnu analizu angažmana pojedinih europskih zemalja da dobiju sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), u kojoj je hrvatske napore, u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, ocijenio slabima, iako je Hrvatska jedna od rijetkih država EU koja još nije domaćin ni jednom tijelu Unije. Hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić, za razliku od nekih drugih resornih ministara zemalja-kaniddata, nije do sada posjetio sjedište EMA-e u Londonu i njezine zaposlenike koji će se zbog Brexita morati preseliti u neku od zemalja Europske unije. Agencija ima godišnji proračun od 300 milijuna eura, a godišnje grad-domaćin ostvari oko 36.000 noćenja njezinih poslovnih suradnika. Iscrpnije...

Više od 60% hrvatskih obitelji ne može si priuštiti tjedan dana ljetovanja

Čak trećina, 32.9% populacije EU-a ne može se priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora. "Negativnu" ljestvicu predvode Rumunjska (66.6%) i Hrvatska (62.8%). Polovica populacije u Bugarskoj (56.4%), Grčka (53.6%), Cipar (53.5%) i Mađarska (50.7%) su također u poziciji da si ne mogu priuštiti godišnji odmor. Zemlje iz kojih obitelji bezbrižno planiraju godišnje odmore su: Švedska, Luksemburg, Danska, Finska, Austrija i Nizozemska. Iscrpnije...

Koliko su učinkovite sankcije EU-a?

Cilj sankcija je da se zemlje, protiv kojih su uvedene, privole na političke promjene. To znači da se vrši pritisak ili izoliraju vlade i druge skupine koje ugrožavaju interese EU-a ili krše međunarodne standarde. Primjer učinkovitih mjera kazne je Iran koji je zbog blokade od strane trgovačkih partnera pristao na pregovore, no sankcije protiv Rusije pokazuju da mjera nije baš učinkovita. Sankcije slijede Poljskoj zbog spornih zakona o pravosuđu, no pitanje je koliko će pomoći. Iscrpnije...

Europska komisija pokrenula postupak protiv Poljske

Europska komisija je službeno pokrenula pravni postupak protiv Poljske zbog kontroverzne pravosudne reforme koju Bruxelles smatra pokušajem potkopavanja nezavisnosti sudaca. Varšava ima mjesec dana da se očituje. Poljski dužnosnici već su ranije objavili kako je se EK nema pravo miješati jer je pravosuđe unutarpolitičko pitanje svake članice, a ne EU. Iscrpnije...

Europa stvara trgovinsko carstvo od polovice svijeta

Nakon što u rujnu stupi na snagu trgovinski sporazum s Kanadom (CETA), a nedavno je sklopljen sporazum s Japanom, sljedeći cilj Europske unije je sklapanje sporazuma u Aziji, Pacifiku i Južnoj Americi. Ako sve prođe po planu, do kraja godine bit će potpisani sporazumi s Meksikom, zatim skupinom Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) te skupinom azijskih i pacifičkih država koja uključuje Australiju, Novi Zeland, Vijetnam, Maleziju i Indoneziju. U tom bi slučaju europski trgovinski sporazumi povezali tržišta s dvije milijarde stanovnika koja su zaslužna za gotovo pola svjetskog BDP-a. Iscrpnije...

Bruxelles dao 1,6 milijarde kuna za vodovode u Osijeku, Poreču, Vukovaru...

Potpisani su ugovori kojima Europska unija dodjeljuje 1,669 milijarde kuna za sufinanciranje osam projekata vodnokomunalne infrastrukture u Poreču, Osijeku (dva), Vukovaru, Županji, Novoj Gradišci, Vodicama i na otoku Krku. Projekti su sve skupa vrijedni oko tri milijarde kuna, što znači da EU osigurava 55%, ostalo RH. Riječ je o projektima vodovoda i kanalizacije. Iscrpnije...

Europski keksi - početak jednakosti proizvoda na EU tržištu

Čitav niz međunarodnih koncerna na tržištu EU pod istim nazivom nudi posve različite proizvode: kvalitetniji proizvodi su za Zapad, a za Istok proizvodi s daleko više aditiva, aroma umjesto prirodnih sastojaka i nekvalitetnih, odnosno jeftinijih sastojaka umjesto "pravih". O tome su konačno počeli pisati i njemački mediji, što je rezultiralo time da je proizvođač keksa Bahlsen objavio da će ubuduće raditi iste kekse za sve. Iscrpnije...

Slovensko 'Delo': EU za Hrvatsku sprema neformalne instrumente pritiska

Više velikih članica koje su među osnivačima unije očekuje od Hrvatske da će poštovati i implementirati presudu kao dio međunarodnog prava, što je bit europske pravne kulture, navodi u subotu u komentaru ljubljansko "Delo". Njihov dopisnik iz Bruxellesa Peter Žerjavič tvrdi da je došao do zapisnika zasjedanja zadnjeg kolegija Europske komisije "iz kojega je jasno da se odluka arbitražnog suda ne tretira kao marginalna tema i da se to tiče same esencije Europske zajednice". To znači da arbitražni pravorijek više uopće ne može biti razmatran kao bilateralno pitanje. Za one države koje se ponašaju poput Hrvatske, a same su često ovisne o odlukama Komisije, postoje neformalni, ali vrlo učinkoviti instrumenti pritiska", navodi "Delo". Iscrpnije...

U Hrvatskoj najveći pad cijena stambenih nekretnina u EU

U prvom su tromjesečju 2017. godine cijene nekretnina u EU porasle su za 4,5% u odnosu na isto razdoblje godine ranije, pokazalo je izvješće Eurostata. U eurozoni su cijene stambenih nekretnina porasle za četiri posto na godišnjoj razini. Najizrazitiji rast cijena zabilježen je u Češkoj, od 12,8%, a najveći pad u Hrvatskoj, gdje su cijene u prvom kvartalu 2017. na godišnjoj razini smanjene za 0,4%. Iscrpnije...

Poljskoj prijeti oduzimanje prava glasa u Europskoj uniji

Europska komisija je zbog sporne pravosudne reforme upozorila Poljsku da je vrlo blizu aktiviranja članka 7. Ugovora o EU-u, koji predviđa da se u slučaju sustavne prijetnje za vladavinu prava u krajnjem slučaju može oduzeti pravo glasa. Članak 7 nikada dosad nije aktiviran, a s obzirom da treba biti jednoglasna odluka svih zemalja članica malo je vjerojatno da će ikad i biti. Iscrpnije...

Finci u strahu od Rusa zabranili nošenje vojnih odora bez oznaka

U Finskoj je u ponedjeljak stupio na snagu zakon prema kojem je zabranjeno nošenje vojnih odora bez oznaka, a kako bi se spriječile manipulacije kakve su nedavno viđene u Ukrajini, u kojoj je djelovala ruska vojska bez službenih oznaka.Kako javljaju finski mediji, a prenosi agencija Sputnik, radi se o amandmanu kaznenog zakona i zakona o teritorijalnom promatranju koji se odnosi na nošenje vojnih odora bez oznaka. Iscrpnije...

U Italiji rekordan broj požara, često namjerno potpaljenih

Broj velikih požara ove godine u Italiji više je nego pet puta veći u odnosu na prethodne godine, objavila je agencija Europske unije za praćenje šumskih požara (EFFIS). Do ponedjeljka ove godine je zabilježeno 1030 slučajeva požara. EFFIS, koji bilježi samo velike požare koji su zahvatili 30 ili više hektara, ove godine je do subote zabilježio 272 takva požara. Prethodnih devet godina u razdoblju od 1. siječnja do 15. srpnja prosječan godišnji broj bio je 48. Upozorivši da se šumske požare "često" namjerno potpaljuje, talijanski predsjednik Sergio Mattarella zatražio je "odlučnost i veliku strogost" u kažnjavanju odgovornih. Iscrpnije...

Miješanje geopolitike i jeftinih plinova na Balkanu

EU će pomoći Balkanu da izgradi mrežu plinovoda i nova čvorišta u koja se plin može slijevati s različitih strana. Balkanskim je zemljama odavno dojadilo da se velike svjetske sile sukobljavaju preko njegovih leđa, ali njihovim se pritiscima nisu mogle oduprijeti, pogotovo kad ih se ucjenjivalo naftom i plinom. Ovaj put bi moglo biti drukčije jer ni EU, predvođena Njemačkom, više ne želi biti moneta za potkusurivanje SAD-a i Rusije, pa bi i Balkanom mogao poteći plin koji će pronaći kupce zato što je ekonomičniji i zato što je njegova dostava lišena političkih hirova i interesa dobavljača, a ne zato što je ruski ili američki, Putinov ili Trumpov, pišu Novosti. Iscrpnije...

Hrvatska u čak 27 projekata vrijednih oko 4,4 milijarde eura

Inicijativa Tri mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku radi jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Katalog inicijative Tri mora obuhvatio je čak 152 projekta zemalja članica inicijative, a ukupna vrijednost uglavnom infrastrukturnih projekata penje se više od 45 milijardi eura. Hrvatska sudjeluje u ukupno 27 projekata koji su vrijedni oko 4,4 milijarde eura, ali nije nositelj svih tih projekata, već u nekima sudjeluje u manjem udjelu, piše Večernji. Iscrpnije...

Zdravstvena zaštita ove sezone dostupna svim turistima

Ove će godine, prema procjenama, u Hrvatskoj boraviti oko 17 milijuna turista, više od 40 posto njih tijekom srpnja i kolovoza. Iz HZZO-a podsjećaju kako su i ove godine osigurali sredstva za hitnu medicinsku pomoć na državnim cestama tijekom turističke sezone. Hitna pomoć organizirana je na 20 punktova i provodi se od 14. lipnja do 4. rujna, 24 sata na dan. Domaći turisti, koji imaju iskaznice HZZO-a, mogu se obratiti za pomoć i koristiti usluge primarne zaštite u slučaju akutnih stanja. Kad je riječ o stranim turistima, oni koji dolaze iz zemalja EU mogu, uz svoju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja, dobiti neodgodivu medicinsku pomoć u svim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om. Iscrpnije...

Što znači otpor ulaska u eurozonu?

Zadržavanje monetarnog suvereniteta i smanjivanje ovisnosti o euru danas u hrvatskoj ekonomiji može biti samo radikalna strategija. To je poziv na politički sukob s istim onim akterima koji traže uvođenje eura. Ako doista želimo iskoristiti povoljniji tečaj za razvoj nacionalne industrije i šire aktivnosti u ekonomiji, to u prvoj instanci podrazumijeva sukob s bankama jer je nužno ukinuti valutnu klauzulu, zabraniti štednju u eurima i strože regulirati kreiranje i cirkulaciju novca unutar banaka, piše Bilten. Iscrpnije...

U Italiji je siromašna ona obitelj koja ne troši 1000 eura mjesečno

U Italiji je u 2016. godini bilo 1,6 milijuna obitelj koje se smatra apsolutno siromašnima, odnosno čak 4,7 milijuna osoba, obznanio je talijanski statistički zavod (ISTAT) u godišnjem izvješću o siromaštvu obitelji i pojedinaca. U izračunu se kaže da su siromašne dvočlane obitelji koje mjesečno troše manje od 1.050,95 eura ili ako jedna osoba živi sama onda bi trebala trošiti najmanje 819,13 eura mjesečno. Zanimljivo je kako mediji na svojim sajtovima ne objašnjavaju taj izračun, već samo iznose brojku kako u Italiji ima gotovo pet milijun osoba apsolutno siromašnih. Iscrpnije...

Dok je novo proširenje EU-a na čekanju stvorit će se balkansko ekonomsko područje

Čelnici sedam članica EU i šest država zapadnog Balkana sudjeluju na summitu Berlinskog procesa u Trstu gdje je dogovoreno stvaranje zajedničkog balkanskog gospodarskog područja. Tomu bi trebao pridonijeti i Sporazum o transportnoj zajednici, koji je potpisalo šest zemalja regije, a skup bi trebao iznjedriti projekte u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura. Iscrpnije...

EU financira 30 punionica za električne aute na autocestama u Hrvatskoj

Hrvatska će iz europskih fondova dobiti ukupno 30 punionica za električne automobila, od čega 26 brzih te četiri ultra brze, a sve će se nalaziti na autocestama, redom Goričan – Zagreb, Rijeka – Zagreb, Zagreb – Split i Bregana – Lipovac. Riječ je o projektu NEXT-E koji će financirati EU sa 18,84 milijuna eura bespovratnih sredstava u sklopu kojeg će se do kraja 2020. postaviti 252 punionice na autocestama kroz Češku, Slovačku, Rumunjsku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku. Iscrpnije...

Srbija će do kraja 2021. biti spremna za ulazak u EU

Srbija planira do kraja 2021. godine biti potpuno pripremljena za pristupanje Europskoj uniji, a do kraja godine spremna je otvoriti još tri-četiri poglavlja, rekla je srpska ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović. Ministrica je izjavila da od Bruxellesa očekuje precizniji vremenski okvir i jasnije određenje da bi se mogle planirati neophodne aktivnosti i proračun, a najavila je i mogućnost održavanje referenduma na kojemu će se građani moći izjasniti. Iscrpnije...

Euromoney Zagrebačku banku proglasio najboljom bankom u Hrvatskoj

Vodeća svjetska financijska publikacija Euromoney dodijelila je UniCreditu prestižne Nagrade za izvrsnost za ovu godinu, objavili su iz ove bankarske grupacije. UniCreditu je pripalo pet nagrada, među kojima su nagrade za najbolju banku u Hrvatskoj, najbolju banku u Italiji, najbolju banku u upravljanju bogatstvom u srednjoj i istočnoj Europi te najbolju banku u transakcijskim uslugama u srednjoj i istočnoj Europi. Osim toga, glavni izvršni direktor UniCredita, Jean Pierre Mustier proglašen je Bankarom godine za 2017. Iscrpnije...

Pismo PETA-i: Gole grudi ne pomažu životinjama

"Svatko postane vegeterijanac na svoj način, ali još nisam čula da netko kaže da im je bilo potrebno da okrutnost prema životinjama bude povezana s ljudskom seksualnošću kako bi je razumjeli. Nasmijana lijepa žena koja nosi manje od tebe je stara marketinška zamka koja donosi manje i manje povrata na investiciju, dok vrijeme ide prema boljim stvarima", komentira Phoebe-Jane Boyd Guardian PETA-inu kampanju u Wimbledonu gdje su oskudno odjevene žene dijelile veganske namaze i jagode. Iscrpnije...

Amnesty okrivio EU za veliki broj poginulih imigranata

Amnesty International je okrivio "propale politike EU" za ogroman broj smrti izbjeglica i migranata na središnjem Mediteranu. U izvješću se navodi da su "cinični dogovori" s Libijom doveli do tisuću utapljanja, silovanja i mučenja. Iz Amnestyja kažu kako EU zatvara oči pred zlostavljanjima u libijskim centrima za zadržavanje, te da je spašavanje na moru prepušteno uglavnom dobrotvornim udrugama. Više od 2.000 ljudi umrlo je 2017. godine pokušavajući doći do Europe, navodi se. EU do sada nije javno komentirala izvješće. Iscrpnije...

Francuska uvodi obavezno cijepljenje djece

Roditelji u Francuskoj bit će zakonski obvezani cijepiti svoju djecu od 2018. godine, objavila je francuska vlada. Francuski premijer Édouard Philippe kazao je kako je "neprihvatljivo da djeca i dalje umiru od ospica u zemlji u kojoj su razvijena neka od najranijih cjepiva". Trenutačno su u Francuskoj obvezatna tri cjepiva za djecu (za difteriju, tetanus i polio), dok se ostala preporučuju, ali nisu obvezatna. Nedavno istraživanje je pokazalo kako 3 od 10 Francuza ne vjeruje cjepivima, a tek 52 posto ispitanika smatra kako su prednosti cijepljenja veće od rizika. Iscrpnije...

Nečujan protest "glinenih ljudi" na summitu G20

Stotine ljudi sudjelovalo je danas u performansu u Hamburgu, uoči Summita G20. Ljudi u sivom, oslikani kao glinene figure, kretali su se polako i nečujno ulicama Hamburga. Čelnici skupine 20 najmoćnijih zemalja sastaju se 7. i 8. srpnja u tom njemačkom gradu. Policija je prethodno noćas za razbijanje demonstracija upotrijebila vodeni top da bi rastjerala nekoliko grupa demonstranata. Iscrpnije...

Juncker: Europski parlamet je velika sprdačina

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker vrlo je ljut jer se danas na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta pod predsjedanjem Mlate pojavilo samo trideset EU zastupnika. "Europski parlament je cirkus, veliki cirkus. Mislim da je dobra ideja biti političar, ali ovo nije dobro. Činjenica da je ovdje samo 30 parlamentaraca govori da Europski parlamet nije ozbiljan. Kad bi Muscat, premijer Malte, bio Merkel ili Marcon, bio bi pun. Parlament je veliki cirkus", kazao je Juncker Iscrpnije...

Japan i EU potpisuju sporazum o slobodnoj trgovini

Japan i Europska unija u četvrtak će potpisati sporazum o slobodnoj trgovini, o kojem se pregovara od 2011. godine, a kojim bi se uklonilo većinu carina na izvoz europske robe u Japan, koje sada iznose milijardu eura. EU i Japan danas čine četvrtinu svjetske ekonomije, a lani su trgovali u vrijednosti 120 milijardi eura. Sporazum kojeg će dvije strane potpisati pred sastanak G20 trebao bi ukloniti visoke carine na uvoz automobila i elektronike iz Japana u EU te olakšati poslovanje japanskih kompanija u EU. EU traži lakši ulazak prehrambenih proizvoda u Japan, kao što su sir, tjestenina, svinjetina i vino. U EU je 600.000 poslova vezano uz izvoz u Japan, a 550.000 ljudi u EU radi za japanske kompanije. Iscrpnije...

Europarlament: Zabranjena neodvojiva ugradnja vitalnih dijelova strojeva

Europski je parlament danas uveo zabranu programiranog kvarenja uređaja, zabranu neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, veću dostupnost rezervnih dijelova na tržištu te uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja, sve na prijedlog hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan. Iscrpnije...

Njemačka traži gastarbajtere, otvoreno 700.000 radnih mjesta

Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je, predstavljajući predizbornu platformu svojeg konzervativnog bloka, da će donijeti novi zakon o useljavanju stručnih radnika i da je glavni cilj programa otvaranje novih radnih mjesta i poticanje zapošljavanja. Merkelini kršćanski demokrati (CDU) i njihovi saveznici iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) obećavaju punu zaposlenost do 2025. i smanjenje poreza za 15 milijardi eura. U sklopu tog plana, predlažu novi zakon o useljavanju za stručne radnike kako bi se popunila prazna radna mjesta u njemačkom zdravstvu i IT sektoru. U Njemačkoj je u lipnju bilo 730.802 slobodnih radnih mjesta, prema 664.872 u istom mjesecu prošle godine, po podacima Savezne agencije za rad. Iscrpnije...

Državnički i osobni oproštaj od Helmuta Kohla

U Europskom parlamentu održala se komemorativna svečanost u čast preminulog bivšeg njemačkog ujedinitelja Helmuta Kohla, koja je okupila velik broj istaknutih državnika. Predsjednik parlamenta Antonio Tajani rekao je da je Kohl "sigurno zaslužio počasno mjesto u europskom Panteonu". Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da nas napušta "njemački, ali i europski patriot" i "jedan od giganata poratnog razdoblja". Emotivan je bio i bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je rekao da je Kohla volio jer je stvorio svijet u kojem će suradnja uvijek biti bolja od sukoba. Iscrpnije...

Četiri godine od ulaska Hrvatske u EU - 36% građana misli da je bilo koristi

Danas 36% hrvatski građana misli da je ulazak u Europsku uniju donijelo korist Hrvatskoj, dok premijer Plenković smatra da 4 godine nije dovoljno vremena da se koristi vidi, nego da treba pričekati 7 godina, znači do 2020. godine. Kažu on da je glavni zadatak Vlade RH da poveća apsorpcijsku sposobnost povlačenja sredstava, a da će najveći projekt biti pelješki most. Iscrpnije...

Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein uvela temeljni mjesečni dohodak od 1000 eura

Najsjevernija njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein uvela je temeljni mjesečni dohodak u iznosu od 1000 eura, čime se ovim socijalno-gospodarskim eksperimentom pridružila Finskoj te nizozemskom gradu Utrechtu. Za uvođenje ovog socijalnog eksperimenta zaslužna je tzv. Jamajka koalicija koju čine Kršćansko-demokratska unija (CDU), Slobodna demokratska stranka (FDP) i Zeleni, što njemački politički analitičari tumače kao socijalno osviješteni potez kancelarke Angele Merkel koji je dosad bio rezerviran za tamošnje socijaldemokrate. Iscrpnije...

Kolakušić: Arbitraža je najveća sramota međunarodnog prava u 25 godina

"Ova arbitraža je po meni najveća sramota međunarodnog prava koja se dogodila u zadnjih 25 godina", rekao je Sudac Trgovačkog suda, Mislav Kolakušić, bio je gost u emisiji Pressing N1 televizije (snimka cijele emisije ), usporedivši sve s nogometnom utakmicom u kojoj sudac prizna da je potkupljen, a glavni sudac kaže da se utakmica nastavlja."Na nama je da kažemo da ćemo mi biti dostojanstveni i čvrsti i postaviti još strožu kontrolu na granicama i neka kolona bude do Bruxellesa", rekao je Kolakušić, dodavši da je uvjeren da neće biti pritiska međunarodne zajednice. Iscrpnije...

Njemačka legalizirala gay brak; Merkel: Ja sam glasala protiv!

Zastupnički dom njemačkog parlamenta Bundestag prihvatio je zakon koji će istospolnim parovima omogućiti sklapanja brakova s istim pravima kao što je to slučaj i s heteroseksualnim parovima. Za zakon su glasali i mnogi zastupnici demokršćanske Unije CDU/CSU koja mu se dosad protivila, ali je kancelarka Angela Merkel glasala protiv. "Ja sam glasovala protiv jer je prema Ustavu brak zajednica muškarca i žene“, rekla je Merkel u posebnoj izjavi novinarima nakon glasovanja. Ona je istodobno dodala kako nema ništa protiv prava istospolnih parova na posvajanje djece. Iscrpnije...

Povjerenica koja je kaznila Google istražuje Amazon, Facebook, Fiat...

Jutarnji ima članak o Margrethe Vestager, Europskoj povjerenici za konkurenciju koja je Googleu odrezala kaznu od 2,4 milijarde eura, na čemu nije stala - trenutačno vodi istrage o Amazonu zbog neplaćanja poreza, o kompaniji Qualcomm zbog prodaje po dampinškim cijenama te o Facebooku zbog kupnje aplikacije WhatsApp. Osim njih, otvorila je istraže protiv Fiata, Starbucksa i Applea zbog poreznih prekršaja, protiv ruskog plinskog diva Gazproma zbog umjetno stvorenih barijera za trgovinu s osam europskih zemalja, protiv Cyprus Airwaysa zbog protuzakonitog primanja državne pomoći. Inače, socijaldemokratkinja Margrethe Vestager (49) u politici je od 21. godine, a poslužila je i kao inspiracija za glavni ženski lik - željeznu premijerku - u danskoj političkoj TV seriji 'Borgen' koja se prikazivala i u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Rekordna kazna: Europska komisija globila Google s 2,4 milijarde eura

Europska komisija kaznila je Google globom od 2,4 milijarde eura zbog zloupotrebe dominantne pozicije na tržištu internetskih tražilica. Bruxelles je zaključio da je Google zloupotrijebio svoj vladajući položaj na tržištu tražilica dajući nezakonitu prednost drugom Googleovom proizvodu ili usluzi. Imaju 90 dana za okončavanje prakse koja šteti konkurentima. Ovdje EU-ova objava. Iscrpnije...

UN: U Hrvatskoj će do 2100. živjeti samo 2,5 milijuna ljudi

Podaci UN-a pokazuju da je 2015. godine u Hrvatskoj bilo 4,2 milijuna ljudi. Prema procjenama UN-a, Hrvatska bi do 2050. godine mogla pasti na 3,4 milijuna stanovnika, dok bi taj broj mogao pasti na samo 2,5 milijuna do 2100. godine. Pad populacije predviđa se i za Europu, gdje bi se stanovništvo do 2050. godine moglo smanjiti na 715 milijuna, a prema podacima iz 2015. godine, na Starom kontinentu živjelo je 740 milijuna ljudi. Iscrpnije...

Sa njemačkom putovnicom može se u 159 zemalja, a hrvatskom 143

Prema istraživanju organizacije Passport Index, najveću slobodu putovanja u svijetu imaju Nijemci koji sa svojom putovnicom, bez potrebe da vade vizu, mogu posjetiti čak 159 zemalja. Vrijednost putovnica određuje se prema nizu parametara, ali najvažniji je upravo viza. Hrvati, prema podacima Passport Indexa, bez vize mogu putovati u 143 države, a među onima za koje je viza ipak potrebna gotovo su sve afričke i bliskoistočne zemlje. Iscrpnije...

Talijanska vlada s 5,2 milijarde eura spašava dvije regionalne banke

Talijanska vlada odlučila je spasiti Banku Popolare i Veneto Banku s 5,2 milijarde eura samo dva dana nakon što su iz Europske središnje banke (ECB) upozorili da one propadaju. Od ponedjeljka ujutro će poslovnice dviju banaka biti u sastavu Intese, najveće talijanske banke za poslovanje s građanima, a potez je to vlade u Rimu kojim se želi spriječiti potencijalna navala štediša koja bi se mogla proširiti na ostale talijanske banke. Ministar gospodarstva Pier Carlo Padoan rekao je da će vlada također ponuditi jamstva u iznosu do 12 milijardi eura za potencijalne Intesine gubitke koji bi mogli proizići iz loših i rizičnih zajmova. Iscrpnije...

Bruxelles Hrvatskoj odobrio 72 milijuna eura za 15 prometnih projekata

Europska komisija odobrila je Hrvatskoj bespovratno 72,2 milijuna eura za 15 prometnih projekata, čija je ukupna vrijednost 91 milijun eura. Neki od projekata su unapređenje i razvoj terminala za prihvat opasnog tereta u riječnoj luci Slavonski Brod, nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar itd. Iscrpnije...

Belgijski sud proglasio osam arapskih princeza krivim zbog držanja robova

Osam arapskih princeza osuđeno je zbog trgovine ljudima i ponižavajućeg odnosa prema svojim sluškinjama pred sudom u Bruxellesu. Osuđene su na 15 mjeseci uvjetne zatvorske kazne i određeno im je da plate po 165.000 eura globe. Optužene su da su više od 20 sluškinja koje su dovele sa sobom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata držale u ropstvu. Princeze su porekle sve optužbe. Njihov odvjetnik Stephen Monod rekao je kako je "zadovoljan odnosom belgijskog pravosuđa", no nije mogao potvrditi hoće li njegove klijentice kaznu platiti jer još nisu odlučile hoće li se žaliti na presudu. Iscrpnije...

Zašto je Italija pošteđena terorizma?

Italija je jedna od zemalja Europe koja nije bila metom terorističkih napada od 1980-ih. Postavlja se stoga pitanje radi li se o pukoj sreći ili je dugogodišnja borba Italije s mafijom dala toj zemlji prednost u borbi protiv ISIS-a? Stručnjaci tvrde kako su Talijani naučili važne lekcije za vrijeme borbe s mafijom te kako razumiju opasnost radikalizacije u zatvorima, a profesorica Francesca Gaali, sa sveučilišta u Maastrichtu, tvrdi kako se radi o više faktora. "Glavna razlika je u tome da Italija nema veliku populaciju imigranata druge generacije koji su se radikalizirali ili koji bi mogli biti radikalizirani"; ustvrdila je Gaali. Iscrpnije...

Plenković: Ne želimo jednostrane aktivnosti nakon objave odluke arbitražnog suda

"Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi presudu, a arbitraža je za nju nepovratno završena i pitanje granica treba na drukčiji način riješiti", izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Slovenski premijer Miro Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati. Hrvatski premijer je pak istaknuo da ostaje otvoren za razgovore sa Slovenijom. Iscrpnije...

Samit EU: Pao "povijesni" dogovor o zajedničkoj obrani

Lideri Europske unije povijesnom su ocijenili odluku donesenu jučer na Europskom vijeću o osnivanju trajne europske obrambene suradnje. Šefovi država EU podržali su zaključak samita o sigurnosti i obrani, pri čemu se prvi dio zaključka odnosi na nove mjere u borbi protiv terorizma, a drugi na vanjsku sigurnost i obranu. Možda najveći pomak je odluka o pokretanju Trajne strukturne suradnje (PESCO), što će biti velika promjena u europskoj sigurnosti. Pozdravljen je i Europski obrambeni fond koji bi se bavio istraživanjem i gradnjom obrambenih kapaciteta, na što bi se trošilo 1.5 milijardi eura godišnje. Članice EU imaju 3 mjeseca da donesu odluke o ovome. Inače, upada u oko da se službeno izbjegava upotrijebiti najtočniji izraz za ovo - "europska vojska". Iscrpnije...

Merkel: Dosta priče o Brexitu, idemo se baviti budućnošću

"Izgradnja budućnosti s 27 država članica prioritetna je u odnosu na pitanje pregovora s Velikom Britanijom o njezinu izlasku. Želimo voditi pregovore u dobrom duhu, ali moramo se prije svega usredotočiti na budućnost 27-orice" - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel na početku 2-dnevnog samita EU (i Plenković je ondje), javlja Reuters. Francuski predsjednik Emmanuel Macron slično razmišlja i gura projekte poput zajedničke obrane, zajedničkog proračuna za države koje koriste euro te tvrđi stav prema SAD-u i Kini oko trgovine (Washington Post). Britanska premijerka Theresa May predstavila je plan za državljane EU koji nemaju britansko državljanstvo koji će dobiti pravo ostati u Britaniji te će imati pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i ostalim beneficija. Puno je takvih ondje - 3 milijuna. Inače, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk zaobilazno je poručio Britaniji da bi mogla ostati u EU, kad bi htjela, citiravši pritom Johna Lennona (EU Observer). Iscrpnije...

Radikalan zaokret Macrona: Assad je podnošljiv, Rusi partneri

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je radikalan zaokret u politici prema Siriji, istaknuvši kao prioritete borbu protiv terorizma i približavanje Moskvi, a ne više odlazak sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Macron je u razgovoru za osam europskih listova u dvije rečenice sažeo svoj novi pristup: "Nisam kazao da je rušenje Bashara uvjet za sve. Jer nitko mi nije ponudio njegova legitimnog nasljednika". Telegram pak donosi detaljan pregled najavljenih Macronovih poteza. Iscrpnije...

Uber gubi pravo na rad diljem svijeta

Neformalni prosvjed taksista koji se održao u Zagrebu pritisak je na Vladu da Uberu zabrani rad na domaćem tržištu, što ne bi bio presedan jer su to učinile Belgija i Danska, ali bi bilo suprotno direktivi Europske komisije koja zabranu Ubera dozvoljava jedino kao posljednju opciju. U Poljskoj pak Uber radi potpuno legalno, kao uostalom i u Finskoj, ali je u obje zemlje ilegalno voziti automobil s Uberovom aplikacijom. Takvom su odredbom zemlje izbjegle prigovore o zabranama određene djelatnosti, ali i zaštitile domaće taksiste. Iscrpnije...

Novo istraživanje pokazalo da Hrvati piju ispod prosjeka

Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu provedeno u 19 zemalja u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom (JA RARHA) pokazalo je da Hrvati piju manje od ispitanika u ostalim zemljama. Istraživanjem je u 19 europskih zemalja obuhvaćeno 33.237 ispitanika, uključujući i uzorak od 1500 ljudi u Hrvatskoj. Pokazalo se da je alkohol pilo 84,6 posto ispitanika u posljednjih 12 mjeseci i Hrvatska se našla među zemljama u kojima se alkohol pije ispod prosjeka jer rezultati pokazuju da je u zadnjih 12 mjeseci alkoholna pića pilo 78,1 posto ispitanika. Iscrpnije...

Hrvatskoj dosad iz EU milijardu eura za željeznicu, ceste i mostove

Hrvatska je iz europskih fondova dobila miljardu eura za velike infrastrukturne projekte. Redom: 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, 297 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Križevci – državna granica, 170 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, 134 milijun eura za obnovu i dogradnju Zračne luke Dubrovnik. I kod malih stvari se skupi puno novaca: 22,1 milijun eura za most za Čiovo, 7 milijuna eura za most na Savi kod Svilaja, iz europskog proračuna novac stiže i za gradske obilaznice (oko Vodica npr.), no glavnina će i ubuduće stizati za željeznicu. Iscrpnije...

Euro bismo mogli uvesti 2022., oko 60% Hrvata želi u eurozonu

Kad bi se Hrvatska požurila s reformama i pridržavala svih rokova, već 2022. godine mogli bismo svoje račune plaćati u eurima. Stabilizacijom javnih financija u posljednjoj godini, uz rezanje prekomjernog deficita na povijesno niskih 0,8 posto BDP-a, Hrvatska je ispunila svih pet uvjeta za ulazak u eurozonu, ali ostali su još neki neformalni uvjeti, od kojih se većina odnosi na provođenje strukturnih reformi. Prema anketama, više od 60 posto građana podupire ulazak u eurozonu. Iscrpnije...

EU suzbija izbjegavanje plaćanja poreza: Banke će morati prijavljivati sve sheme

Banke, računovođe i odvjetnici koji posreduju u prebacivanju novca u porezne oaze morat će poreznicima automatski otkrivati sve svoje prekogranične porezne alaze, stoji u nacrtu zakona kojeg će Europska komisija predstaviti ovaj tjedan. Svi koji slažu i promoviraju modele izbjegavanja poreza imat će 5 radnih dana da poreznicima predoče detalje ovih alata. Bruxelles kaže da je cilj dizajnirati sistem koji bi obeshrabrio posrednike u slaganju i marketiranju tih mehanizama za izbjegavanje poreza. Iscrpnije...

Tko se boji Georgea Sorosa?

George Soros, po Forbesu je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde njegovi neprijatelji s desnice, za nametanje liberalne, multikulturalne agende u politici. U Poljskoj, koja ga je svojedobno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi zatrti poljski suverenitet. Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se financiraju iz inozemstva. Mnogi smatraju da je taj zakon izravno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu zakladu. "On je, kao netko tko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima", kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer. Iscrpnije...

Islamski terorizam uzrokovao smrt 135 Europljana u 2016.

Europska sigurnosna agencija Europol objavila je da je Europa u posljednje dvije godine suočena "s formom terorizma bez presedana" te da je u napadima islamističkog terorizma 2016. ubijeno 135 ljudi. U izvješću objavljenom u Den Haagu navodi se da su islamisti izveli 13 napada, od kojih je šest bilo izravno povezano s terorističkom skupinom Islamskom državom. Godine 2016. istodobno je uhićeno rekordnih 700 ljudi. Iscrpnije...

Europski sud operaterima: Blokirajte The Pirate Bay

Europski sud (ECJ), najviši sud unutar Europske unije, donio je presudu koja bi mogla označiti prekretnicu u borbi protiv distribucije piratskih sadržaja u Europskoj uniji. Naime, u procesu koji je pokrenula nizozemska organizacija za zaštitu autorskih prava BREIN protiv tamošnjih pružatelja internetskih usluga Ziggo i XS4ALL, ovaj je Sud donio pravorijek prema kojem i omogućavanje pristupa korisnicima do piratskih sadržaja također spada u kršenje autorskih prava. Ovaj presedan mogao bi dovesti do situacije u kojoj će sudovi u zemljama članicama EU početi naređivati pružateljima internetskih usluga da, na zahtjev nositelja autorskih prava, blokiraju stranice poput The Pirate Baya ne žele li biti sudionici u kršenju zakona. Iscrpnije...

Ukinut roaming u EU, ali ima (skupih) rupa u zakonu

Danas je na snagu stupilo pravilo o besplatnom roamingu u Europskoj uniji, no telekomunikacijski koncerni Njemačke i Španjolske, Deutsche Telekom i Telefonice, uspjeli su razvodniti ideju zajedničke, europske mreže mobilne telefonije pa postoje neka ograničenja. Prvi problem su zemlje Europe koje nisu članice EU-a, poput Švicarske, Monaka, Andore i San Marina koje nisu u EU pa kod njih nova pravila ne vrijede. Nadalje, pozivanje iz svoje države u druge države EU i dalje se računa kao poziv u inozemstvo pa će za nekog iz Hrvatske biti skuplje nazvati npr. nekog u Njemačku iz Hrvatske, nego tog istog iz Slovenije jer će tamo proraditi roaming, koji je besplatan. Postoje ograničenja i u korištenju interneta u roamingu - nudit će se tek određena količina povoljnih megabajta, nakon toga lako veza može postati ili spora ili skupa, najčešće i jedno i drugo. Iscrpnije...

Od danas besplatan roaming, ali pozivi iz Hrvatske u inozemstvo se naplaćuju

Od danas vrijedi besplatan roaming u cijeloj EU + Norveška, Lihtenštajn i Island, što znači netko sa SIM karticom iz neke od država Europske unije kad dođe u bilo koju drugu državu EU plaća isto koliko bi plaćao u svojoj državi. To znači da će turisti koji upravo dolaze na Jadran telefonirati ili surfati kao da su i dalje kod kuće. No, pozivi sa SIM karticom iz Hrvatske upućeni u inozemstvu će se naplaćivati jer to nije roaming, nego međunarodni poziv. Kad čovjek prijeđe granicu s istom tom karticom i uđe u roaming te nazove nekog s druge strane Europske unije cijena pada na onu koliko inače košta domaći poziv, što znači da bi bilo pametno imati rezervnu SIM karticu od bilo kuda u EU za sve pozive u EU. Večernji je to lijepo objasnio malom infografikom. Što se podatkovnog prometa tiče Europska komisija upozorava korisnike koji kod kuće imaju neograničene ili jeftine mobilne podatkovne tarife da operator može primijeniti ograničenje na podatke tijekom roaminga, o čemu korisnika mora unaprijed upozoriti. Ovdje najčešća pitanja i odgovori. Iscrpnije...

Hrvatska po potrošnji po stanovniku predzadnja u EU, skupa s Rumunjskom

Hrvatska se u 2016. godini po potrošnji po stanovniku našla na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41% niža od prosjeka EU, a nižu potrošnju od nas zabilježila je tek Bugarska, 47% ispod europskog prosjeka. Luksemburg je vodeći sa 132%. Iscrpnije...

Njemačka privremeno ukinula Schengen

Njemačka je mjesec dana uoči održavanja summita G20 u Hamburgu suspendirala schengenski režim i uvela kontrole na svim graničnim prijelazima, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova. "Za mene je sigurnost na prvom mjestu a sigurnost počinje na našim granicama", rekao je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere na rubu konferencije ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina u Dresdenu. Iscrpnije...

Gospodarstvo EU raslo 0,6%, kao i hrvatski BDP

Gospodarstvo EU i eurozone u prvom je tromjesečju 2017. raslo nepromijenjenom dinamikom na kvartalnoj i godišnjoj razini, a isti je trend zabilježila i Hrvatska, pokazale su najnovije procjene Eurostata . BDP EU je u prvom tromjesečju porastao 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, a isti rast bilježi i BDP u Hrvatskoj. Najizrazitiji rast na kvartalnoj razini zabilježen je u Rumunjskoj, za 1,7%, a najslabiji u Velikoj Britaniji, za 0,2%. Iscrpnije...

Bruxelles odobrio Hrvatskoj 357 milijuna eura za pelješki most

Europska komisija danas je potpisala odluku o dodjeli 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta Komarna-Pelješac kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. Bit će visok 55 m i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. Bruxelles će pokriti 85% troška gradnje, a očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022. godine. Ovaj projekt obuhvaća i gradnju pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona, što će sve skupa koštati 526 milijuna eura, odnosno 3,9 milijardi kuna, od čega, dakle, iz europskog fonda 2,6 milijardi. Iscrpnije...

Njemačka bilježi rast lažnih očinstva kako bi trudne imigrantice mogle ostati

Njemački dužnosnici kažu kako sve veći broj trudnih imigrantica plaća njemačkim muškarcima da se predstavljaju kao očevi njihove djece kako bi se kvalificirali za prebivalište. Njemačka televizijska kuća RBB pronašla je do 700 slučajeva samo u Berlinu. Došlo je do povećanja zahtjeva za azil od trudnica iz Vijetnama, Afrike i Istočne Europe. Neke trudne imigrantice su izvijestile da su platili lažnim očevima i odvjetnicima oko 5.000 eura da bi dobili registrirano očinstvo. Jednom kada se to učini, beba automatski postaje njemačkim državljaninom i majka ima pravo na ostanak. Iscrpnije...

Četvrtina Europljana konzumirala drogu: Najviše marihuanu i kokain

Više od 93 milijuna Europljana probalo je nedopušteno sredstvo, te su smrti od predoziranja u porastu treću godinu zaredom. Naime, procjena je da se u Europi u 2015. dogodio ukupno 8441 smrtni slučaj. Iz analize tragova droge u zagrebačkom otpadnim vodama proizlazi da je konzumacija kokaina u glavnom gradu RH porasla tijekom prošle godine, te dosegla oko 170 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Potrošnja ecstasyja skočila je pak u posljednjih godinu dana s oko 37 miligrama na 50 miligrama na dan na tisuću stanovnika. Iscrpnije...

Bešker: Znade li država što joj znači IUC?

Odabravši trendove i izazove međunarodnih migracija kao temu svoje reprezentativne konferencije u sklopu obilježavanja 45-godišnjice djelovanja, dubrovački Interuniverzitetski centar (IUC) pokazao je još jednom da svoj poziv ne vidi kao neku akademsku kulu bjelokosnu, nego kao obavezu angažmana akademske javnosti u prijelomnim pitanjima sadašnjice. Republika Hrvatska obnovila je zgradu koja je bila minuciozno uništavana i do golih zidova razorena i spaljena za srbijansko-crnogorske agresije. S internoga hrvatskog stanovišta gledano, koliko je IUC dobio, daleko više je dao, jer je omogućio domaćim studentima da stupe u izravan kontakt s koncentriranim svjetskim znanjem, piše Inoslav Bešker Iscrpnije...

Barcelona: Eksperiment temeljnog dohotka - 500 eura za 1.000 kućanstava

Europska unija financira još jedan eksperiment univerzalnog osobnog dohotka u Barceloni, pored postojećih eksperimenata u Helsinkiju i Utrechtu. U Barceloni će nasumično biti izabrano 1.000 kućanstava iz jednog od najsiromašnijih gradskih naselja, a koja će primati između 400 i 525 eura mjesečno na dvije godine. Sve skupa, ova tri programa (u Španjolskoj, Finskoj i Nizozemskoj) koštat će Europsku uniju ne prevelikih 13 milijuna eura. Osim ovdje, slične projekte se provodi u Ontariju, Oaklandu i Ugandi. Iscrpnije...

Europski parlament mogao bi donijeti užasan zakon o autorskom pravu

Zagovaratelji maksimalno strogog pristupa autorskim pravima vode prljavu kampanju kako bi u europarlamentu progurali svoj plan. Europarlamentarac Pascal Arimont pokušava progurati tekst zakona koji bi originalni, ionako loš, prijedlog europske Komisije totalno posramio. Njegovim prijedlogom bi se u online prostoru kontinuirano nadgledalo sve materijale objavljene od strane korisnika i cenzuriralo sve što algoritam smatra kršenjem autorskog prava i omogućava tvrtkama da odluče tko se povezuje s njihovim web stranicama, upozorava europarlamentarka Julia Reda. Iscrpnije...

EU: Omogućen niži PDV na elektroničke knjige

Europski parlament danas je usvojio izvješće koje omogućuje državama članicama smanjenje PDV-a na e-knjige i primjenu iste stope PDV-a na elektroničke publikacije (na primjer na e-knjige, e-novine i e-časopise) i tiskane publikacije, što je 5%. Dosad su elektroničke knjige u Europskoj uniji morale biti oporezovane po minimalnoj stopi od 15%, dok je Hrvatska na e-knjige udarala porez od 25 posto. Iscrpnije...

Jeftiniji paketi: Europarlament izglasao uredbu o prekograničnoj dostavi

Nadležni odbor Euro-parlamenta izglasao je uredbu o prekograničnoj dostavi paketa čiji je cilj niža cijena dostave za krajnje korisnike. Neprimjereno visoke cijene prijavljivat će se Europskoj komisiji, kako i uvjeti po kojima se dogovara suradnja između poštanskih operatera. Učinci Uredbe će se evaluirati svake tri godine, u slučaju izostanka smanjenja cijena dostave bit će poduzete dodatne mjere. Iscrpnije...

Bruxelles bi ukinuo naplatne kućice i vinjete

Europska komisija predstavila je prometni paket koji predviđa niz inicijativa za lakše putovanje. Između ostalog, predlaže se da se naplata cestarina temelji na prijeđenoj udaljenosti, a ne na temelju vremenskog razdoblja (vinjete). Predlaže se i digitalizacija naplate, čime bi se ukinule naplatne kućice i kolone ispred njih. Također, cijena cestarina bi ovisila o ispuštanju stakleničkih plinova. Iscrpnije...

Trumpovo putovanje u Europu bilo je prekretnica, na lošije

Europski vođe nadali su se resetiranju odnosa s SAD-a, ali u Trumpu sad vide probleme iz vremena Georgea Busha, samo jačeg intenziteta. S Trumpovom "radi-po-svom" vanjskom politikom, kombiniranom s novim dobom trgovačkog protekcionizma i klimatskog negiranja, SAD izgleda više kao supermoćni hulja nego kao odgovoran međunarodni vođa. Nakon Busha, Europa je s Obamom dala Americi drugu šansu. Ali nakon Trumpa, SAD bi bile lude da se nadaju trećoj prilici. Jedina odgovorna opcija Europe je ona koju je Merkel zacrtala - preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom odvojeno od Amerike, piše New Republic u odličnoj analizi nove faze američko-europskih odnosa. Iscrpnije...

EU uvodi besplatni internet na tisućama lokacija

Europska tijela dogovorila su se da će uvesti tisuće lokacija za besplatni internet u središtima gradova diljem EU-a do 2020. godine. Za novi plan o hotspotovima, koji su dogovorili Europski parlament, Europsko vijeće i Komisija, bit će izdvojeno 120 milijuna eura kako bi se omogućio besplatan javni wi-fi u 6000 do 8000 općina u svim zemljama članicama. Iscrpnije...

Kreće energetska obnova zgrada - 1.000 gradilišta u 18 mjeseci

560 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano je za energetsku obnovu višestambenih zgrada, za 600 projekata, čija će obnova sve skupa biti u vrijednosti 940 milijuna kuna. Za energetsku obnovu vrtića, škola, fakulteta i domova osigurano je 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava, za sve skupa 223 projekta, a obnova će biti u sveukupnoj vrijednosti 781 milijun kuna. Svi projekti bit će sufinancirani iz EU fondova, otvorit će se preko tisuću gradilišta, što je oko 1,7 milijardi kuna ukupnih investicija, pri čemu projekti moraju biti završeni u narednih 18 mjeseci. Iscrpnije...

Ružne slike osim na cigaretama i na slatkim pićima

Nakon cigareta na udaru stroge regulative mogli bi se naći proizvodi i pića koji sadrže šećer te naravno alkoholna pića. Naime, na ambalažu bi se morale tiskati slike posljedica konzumiranja šećera, poput pokvarenih zuba i mlohavih trbuha. No pitanje je koliko slike mogu odbiti konzumaciju, s cigaretama se već pokazalo da imaju vrlo mali učinak. Iscrpnije...

Bruxelles dopustio prodaju istarskog terana

Europska komisija usvojila je delegirani akt kojim se hrvatskim vinarima u Istri omogućava korištenje imena teran, ali uz poštivanje određenih pravila. Na naljepnicama i oznakama Hrvatska Istra – teran oba će dijela naziva za hrvatsko vino što ga je predložila Europska komisija morati biti u istom vidnom polju, s time da će riječ 'teran' biti ispisana manjim slovima nego prvi dio naziva (Hrvatska Istra). Geografska zaštita ostaje za porijeklo vina Slovenija. Iscrpnije...

Predsjednik bijenala: Umjetnost je otpor, oslobođenje i velikodušnost

Umjetnički čin je suvremeni čin otpora, oslobođenja i velikodušnosti - rekao je Paolo Baratta, predsjednik venecijanskog bijenala. Christine Macel, glavna kustosica, kaže da u današnjem svijetu punom konflikata i stresa umjetnost nosi svjedoke k dragocjenom djelu koje nas čini ljudima te da je umjetnost polje refleksije, individualne ekspresije, slobode i fundamentalnih pitanja. I vrlo nefilozofske informacije: bijenale traje od 13. svibnja do 26. studenog, a ulaznica za 48h košta 30 eura. Iscrpnije...

Plaćamo li skupo plin i struju?

Najniže cijene struje u EU u drugoj polovici 2016. bile su u Bugarskoj - 9,4 eura po 100 kWh, dok najviše plaćaju Danci - 30,8 eura. Hrvatska je na 13 eura za struju, a cijena plina je pak iznosila 3,1 eura po 100kWh. Najjeftiniji plin je bio u Bugarskoj (3,1 eura po 100 kWh), a najskuplji u Švedskoj - 11,4 eura, pokazuju podaci Eurostata. Prema njima, Hrvati plaćaju dosta niske cijene u odnosu na prosjek EU. Iscrpnije...

Najviše novca iz EU povukao Senj - 600 kuna po stanovniku godišnje

Grad Senj hrvatski je rekorder po korištenju sredstava iz EU fondova - u razdoblju od 2013. do 2015. realizirao je prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, odnosno 628 kuna po stanovniku. Slijede Skradin s 402 kune, Križevci s 305 kuna, Vodice s 274 kune, pa Trilj, Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica, svi iznad 100 kuna. Iscrpnije...

Otvoren 57. Venecijanski bijenale - Nijemcima dvije glavne nagrade

Otvorena je međunarodna izložba vizualnih umjetnosti, 57. Venecijanski bijenale. Očekuje se da će ga do zatvaranja u studenome obići čak pola milijuna posjetitelja, piše Tportal. Dvije glavne nagrade na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti, osvojili su Nijemci. Njemački paviljon, koji je izradila 39-godišnja Anne Imhof iz Frankfurta i koji istražuje aspekte njemačke povijesti, dobio je Zlatnog lava za najbolji nacionalni paviljon, dok je Franz Erhard Walther dobio Zlatnog lava za najboljeg umjetnika. Iscrpnije...

Kvaliteta proizvoda: U ribljim štapićima u Austriji losos, u Mađarskoj - oslić

U istim ribljim štapićima u Italiji ili Austriji je losos, a u Mađarskoj oslić, u pudingu ima značajno manje kakaa, a u gaziranim napicima u Mađarskoj proizvođači koriste umjetna sladila, stoji u danas u Bruxellesu predstavljenoj mađarskoj studiji o različitoj kvaliteti proizvoda u novijim i starijim članicama EU koja je obuhvatila čak 96 proizvoda. Značajne razlike nađene su kod četvrtine proizvoda, a razlike su posebno izražene u nekim kategorijama, primjerice od sedam testiranih vrsta piva, manje alkohola i slabiji okus imalo je čak pet mađarskih uzoraka. U Slovačkoj čak postoje razlike u gramaži pojedinih proizvoda. Iscrpnije...

Europska središnja banka i FED prestaju s otkupom obveznica, rast će hrvatski dug

Poslovni analizira najave Europske središnje banke i američkog FED-a da će početi smanjivati otkup obveznica što će dovesti do vala skupljeg zaduživanja, što će pogoditi i Hrvatsku. Postupno smanjenje ECB-ovih kupnji na mjesečnoj razini očekuje se u prvoj polovici 2018. godine, što bi posljedično moglo gurnuti prinose na 10-godišnju njemačku obveznicu prema višim razinama, a i hrvatski će prinosi također slijediti uzlazni trend. Inače, Europska središnja banka (ECB) drži u svojoj bilanci 4,5 bilijuna dolara imovine, najviše što je neka središnja banka ikada posjedovala, američke Federalne rezerve i Banka Japana drže svaka po 4,4 bilijuna dolara. Iscrpnije...

Mogu li CERN i ESA pomoći Hrvatskoj

Na današnjoj konferenciji IT Biz Expo raspravljalo se o važnosti ESA-e. U ovom trenutku sve zemlje Europske unije osim Hrvatske su u nekoj fazi prijema u Europsku svemirsku agenciju. Goran Nikolašević je pritom izjavio: "ESA je zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi". Članarina bi koštala Hrvatsku milijun eura godišnje, ali se kasnije taj novac može vratiti kroz sudjelovanja hrvatskih tvrtki na raznim natječajima. Također, pristup Hrvatske CERN-u komentirao je poznati hrvatski fizičar dr.sc. Ivica Puljak. Iscrpnije...

Ministrica Žalac: Apsorpcija iz europskih fondova samo 15 posto

Od ukupno 10,7 milijardi eura iz EU fondova koji su Hrvatskoj dostupni u financijskom razdoblju 2014.-2020. apsorpcija iznosi samo 15,03 posto, izjavila je ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac. Dodaje da je Hrvatska od prošle godine po prvi puta neto primateljica europskih sredstava te nas plaši novim izborima jer da bi zbog toga izgubili 1,7 milijardi eura "zbog dodatnih šest mjeseci u kojima će se ponovno morati složiti situacija oko Vlade i imenovanja, dok se počne normalno funkcionirati". Iscrpnije...

Zbog češkog "Agrokora“ pada cijela tamošnja vlada

U hrvatskom parlamentu se glasalo o povjerenju ministru financija, bivšem visoko pozicioniranom menadžeru Agrokora, a u Češkoj je premijer Bohuslav Sobotka najavio ostavku cijele vlade zbog poreznih malverzacija ministra financija, potpredsjednika vlade, medijskog tajkuna i vlasnika Agroferta u osobi Andreja Babiša. U Hrvatskoj premijer spašava Agrokor pod izgovorom da spašava državu, grčevito brani ministra financija, bivšeg izvršnog direktora Agrokora i pred očima cijele nacije spašava spregu države i mutnog kapitala, a u Češkoj premijer najavljuje ostavku cijele vlade kako bi spasio demokratski sistem od oligarhizacije i klijentelizma, piše Lupiga. Iscrpnije...

Tko vlada u “pravnoj državi”?

"Europska komisija je 2. veljače 2017. poslala Rumunjskoj 'oštro upozorenje' zbog izbjegavanja tamošnje vlade da se “suoči s korupcijom”. U isto vrijeme, Poljska je odbacila prigovore Bruxellesa na kršenje temeljnih postavki vladavine prava. Ove tenzije ne ilustriraju samo uzlazni trend povreda određenih sloboda u nekim državama Unije, već i dvosmislenost koncepta pravne države", piše Anne-Cécile Robert za Le Monde Diplomatique. Iscrpnije...

Hakom: Od 15 lipnja nova roaming regulacija u Hrvatskoj

Od 15. lipnja i u Hrvatskoj počinje primjena nove EU roaming regulacije , koja označava kraj roaminga s drugačijim cijenama mobilnog komuniciranja po Europi, a koje će od tada biti kao i kod kuće uz moguće ograničenje podatkovnog prometa po 'domaćim' cijenama, doznaje se iz HAKOM-a. Cijene usluga će, dakle, biti jednake domaćim maloprodajnim cijenama, tj. tarifnom paketu kojeg je korisnik odabrao, a jedino u slučaju podatkovnog prometa, kada korisnik prijeđe određeni limit, operator mu može naplaćivati dodatnu roaming naknadu u iznosu od 7,7 eura po gigabajtu/GB. Iako poskupljenja nisu najavljena, u HAKOM-u smatraju da bi moglo doći do situacije da mobilni operatori teret dodatnih ulaganja u mrežu pokušaju nadomjestiti povećanjem maloprodajnih cijena u domaćem prometu. Iscrpnije...

Bešker: #MacronLeaks je novi primjer hibridnog rata protiv demokracije

"Korištenje kybernetskih diverzija i subverzija za slabljenje strateškog protivnika logična je posljedica razvitka informatičke tehnologije. Metode specijalnog ratovanja rabe se i među saveznicima, kako ne bi protiv inih. Hoćemo li to nazivati hibridnim ratovanjem ili naprosto hvatanjem pozicija, jačanjem svojih i slabljenjem tuđih - samo je terminološko gombanje", piše Inoslav Bešker o sve većoj ulozi tehnologije u izbornim procesima. Iscrpnije...

Emmanuel Macron izabran za novog predsjednika Francuske

Emmanuel Macron dvotrećinskom je većinom izabran za novog predsjednika Francuske, pobijedivši uvjerljivo Marine Le Pen. Marine Le Pen se nakon 20 sati obratila javnosti i priznala poraz te dodala da je ovo "početak novog političkog života za Francusku, jer su sve tradicionalne stranke izgubile na ovim izborima". Francuska državna televizija objavila je da je Macron osvojio 65,1, a Marin Le Pen 35,9 posto glasova. Prema podacima, euro je porastao na 1,1023 američkih dolara samo pola sata nakon objavljivanja izlaznih anketa koje su pokazale da pobjeđuje Macron. Iscrpnije...

Greenpeace poziva: Spasimo Jadran od plastike

Između 5 i 13 milijuna tona plastike završi u oceanima diljem svijeta godišnje, uzrokujući štetu morskom svijetu i ostavljajući otrovni trag plastičnog zagađenja koji ulazi u hranidbeni lanac. Europa je drugi najveći proizvođač plastike u svijetu, a najviše je ambalažne plastike, posebice one za jednokratnu upotrebu. Stoga Greenpeace poziva na potpisivanje peticije koja će se uputiti ministru okoliša, sa zahtjevima da se pobrine da zakoni o otpadu EU koji se upravo mijenjaju omoguće ograničenje i smanjenje glavnih izvora plastičnog otpada i smeća te da poduzme hitne mjere u svrhu smanjenja količine plastike za jednokratnu upotrebu. Iscrpnije...

Šef OTP banke povodom preuzimanja Splitske: Spremni smo prodati Inu Hrvatskoj

Predsjednik Uprave i glavni direktor mađarske OTP Bank i potpredsjednik Odbora direktora MOL-a Sandor Csányi izjavio je kako je mađarska naftna kompanija spremna hrvatskoj Vladi prodati Inu te je pozvao pravosudna tijela u Hrvatskoj da povuku tjeralicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. "Spremni smo i prodati Inu, ako je Hrvatska vlada želi kupiti. A ako je hrvatska Vlada ne želi ili nije u mogućnosti kupiti, onda smo spremni i dalje surađivati", rekao je Csányi na konferenciji za novinare OTP banke u povodu preuzimanja Splitske banke. Iscrpnije...

Komentar: San o Europi

"Ako se ogradiš i ne dozvoliš nikome da ulazi u tvoj prostor zapamti da istovremeno onemogućavaš sebi da izađeš iz tog ograničenog prostora. To su bile misli koje su mi prolazile glavom kada su na šengenskim granicama počeli graditi zidove i ograde od žilet žice. Kolona kraj koje smo prolazili bila je dugačka kilometrima", piše Marko Tomaš. Iscrpnije...

London: Nećemo platiti 100 milijardi eura za razvod od Bruxellesa

Britanija neće platiti 100 milijardi eura za izlazak iz Europske unije, rekao je britanski tajnik za Brexit David Davis, dodavši da će London platiti ono što je pravno obvezujuće, a "ne ono što EU hoće". Prethodna brojka kojom se bilo baratalo je 60 milijardi eura, nakon čega je povećana na tih 100 milijardi, a David kaže da Britanija ne bi dugovala ništa da napusti EU i bez sporazuma, ali da to nije cilj vlade u Londonu jer žele trgovinski sporazum za nakon Brexita. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Hrvatskoj pala najviše u EU, još je iznad europskog prosjeka

U Hrvatskoj je u ožujku bilo nezaposleno 202 tisuće ljudi, od čega 46 tisuća mlađih od 25 godina, pri čemu je stopa nezaposlenosti iznosila 11,3%, u odnosu na 14% u istom razdoblju lani, što je najveći pad na godišnjoj razini u Europskoj uniji. Svejedno, nezaposlenost u RH veća je od europskog prosjeka koji iznosi 8%, iako nije najlošija - u Grčkoj je 23%, u Španjolskoj 5%. Najmanja je nezaposlenost u Češkoj, 3,2%, i Njemačkoj, 3,9%. Iscrpnije...

Bruxelles dopustio Njemačkoj i Austriji kontrole na granicama još 6 mjeseci

Europska komisija predložila je da se Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj dopusti da još najviše šest mjeseci mogu obavljati granične kontrole na unutarnjim granicama Schengena. Dakle, te kontrole će morati biti uklonjene za šest mjeseci. Preporučuju im da postupno odustaju od kontrola na samoj granici i zamijene ih razmjernim policijskim kontrolama u graničnom području. Iscrpnije...

Hrvatska ima 13 neradnih dana godišnje, Belgija 17

U Hrvatskoj se Praznik rada slavi jedan dan, dok su u Bosni i Hercegovini za slavljenje rada izdvojena dva neradna dana. Prema podacima Europske unije, Hrvatska godišnje ima 13 neradnih dana i ne pripada samom vrhu EU-a po službenim slavljima: na toj su poziciji Belgija i Latvija s čak 17 neradnih dana, piše T-Portal. Iscrpnije...

Cvrtila: Uredba ne doprinosi borbi protiv terorizma, nego maltretira građane

Politički analitičar Vlatko Cvrtila je uvjeren da Slovenija koristi sve vrste alate kako bi stavila temu o arbitraži na dnevni red. "Teško se oteti dojmu da to nije usmjereno prema nekoj drugoj državi nego da su se samo poštivala pravila, a posljedice su bile te ogromne kolone. Sama uredba mi je nerazumljiva jer kontrolira članice Europske unije kada izlaze iz nje i ne doprinosi borbi protiv terorizma, nego maltretira građane. Puno više ovisi o procijeni na terenu", rekao je Cvrtila u HRT-ovoj Temi dana. Iscrpnije...

Njemačka traži službenike koji bi pomagali pri protjerivanju

Njemačke državne službe hitno traže nekoliko stotina službenika potrebnih za organizaciju i provođenje protjerivanja stranaca koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj a čiji broj bi se u ovoj godini mogao popeti na gotovo pola milijuna, javlja tjednik Der Spiegel. Državni službenici se pozivaju da se dobrovoljno sa sadašnjih radnih mjesta presele na poslove pripreme i provedbe protjerivanja. Pritom iskustvo u uredima za strance nije potrebno. Iscrpnije...

Plenković, Cerar i Juncker dogovorili smanjenje gužvi na granici

Premijer Plenković u Bruxellesu se sa slovenskim premijerom Cerarom i predsjednikom Europske komisije Junckerom dogovorio da se na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije prijeđe sa sustavnih na ciljane kontrole. Zapravo će biti tako da će se generalno provoditi sustavna kontrola, kao sada, a granična će policija prelaziti na ciljanu kontrolu kad uvidi da su čekanja na granicama dulja od 15 minuta. Iscrpnije...

Hrvatska neće u Schengen još barem tri godine

Nije izgledno da će Hrvatska postati članica Schengena prije kraja mandata ove Komisije - rekao je Novom listu izvor blizak europskoj administraciji, što znači još bar tri godine. Bruxellesovi ljudi obišli su prošle godine hrvatske granice i donijeli 98 preporuka za poboljšanje situacije. Među ostalim to su dovršetak pojedinih graničnih prijelaza, poput onoga u Metkoviću, povećanje broja ljudi koji provode graničnu kontrolu, popravljanje situacije na nekoliko graničnih prijelaza - na Vitaljini treba uvesti struju (sad imaju agregat) i osigurati pristup bazi podataka (sad imaju radio-vezu, koja puca), a traže iz Bruxellesa i da Hrvatska poveća broj pasa tragača. Ima i bizarnih zahtjeva - na aerodromima Zadar i Zagreb na kontrolnim kućicama ne valja boja na zastavi Europske unije!?! Iscrpnije...

Istraga: Marine Le Pen od EU uzela 5 milijuna eura

Francuski istražitelji traže oduzimanje imuniteta kandidatkinji za predsjednicu Francuske Marine Le Pen, a zbog istrage u kojoj sumnjaju da je ova ultra-nacionalistica lažnim radnim mjestima za asistenticu i tjelohranitelja od Europskog parlamenta pronevjerila gotovo 5 milijuna eura. Le Pen je optužena da je osobnu asistenticu Catherine Griset i tjelohranitelja Thierrya Legiera za stranački rad Nacionalne fronte u Francuskoj plaćala sredstvima EU namijenjenima asistentima europarlamentaraca. Iscrpnije...

Reforma: Objedinjene inspekcije, režu se pristojbe, kažnjava prijevremena mirovina

Vlada je donijela Nacionalni program reformi u 2017. te program konvergencije RH za razdoblje 2017.-2020., što uključuje objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu (u RH ima 50 inspekcija s 2.200 zaposlenih). Navodi se i daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja, smanjenje dugova u zdravstvu i održivost zdravstvenog sustava, unaprjeđenje sustava socijalnih naknada te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava, što se namjerava postići penalizacijom prijevremene starosne mirovine... Iscrpnije...

Europljani 10 sati na tjedan potroše na prijevoz

Europljani provedu prosječno 9 sati i 35 minuta na prijevoz svakog tjedna, bez vikenda u prosjeku 3 sata 58 minuta u motornim vozilima (automobilima i motociklima). Vozilo je još važnije za stanovnike ruralnih područja - automobilom se koristi 70 posto Europljana u ruralnim područjima, a u gradu njih 54 posto. Europljani vole i pješačiti i voziti bicikl, prosječno 3 sata 57 minuta, a najmanje su skloni korištenju javnog prijevoza što rade 1 sat i 40 minuta tjedno. Po nacionalnosti u prometu najviše vremena provode Grci, prosječno 13 sati na tjedan. Iscrpnije...

Usvojene posljednje mjere za ukidanje roaminga: Iste cijene u EU od 15. lipnja

Europsko vijeće jučer je prihvatilo uredbu koja određuje koliko mobilni operateri mogu naplaćivati jedni drugima, što je posljednji korak u višegodišnjem procesu ukidarnja naplaćivanja roaminga stanovnicima država članica Europske unije. Politika "roam like at home" na snagu će stupiti u cijeloj Europskoj uniji 15. lipnja. Ovdje se Vijeće hvali promjenom. Iscrpnije...

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj 61,4%, u EU 71,1%

U 2016. godini stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 20 do 64 godina uvećana je na 61,4%, sa 60,6% u godini ranije, pokazuje izvješće Eurostata . Unatoč tome Hrvatska se zadržala među zemljama s najnižim stopama zaposlenosti, uz bok Grčkoj, gdje je ona iznosila 56,2%. Na razini EU stopa zaposlenosti uvećana uvećana je na 71,1%. Iscrpnije...

EU: Kraj diskriminacije hrvatskih kupaca na internetu - direktiva o geoblokiranju

Europski parlament izglasao je Direktivu o geoblokiranju i drugim vrstama diskriminacije utemeljenim na nacionalnosti, mjestu prebivališta ili boravišta na online tržištu, čime se htjelo spriječiti diskriminaciju kupaca iz manjih i novijih država članica EU (ovdje pregledna stranica o proceduri za Direktivu). Događalo se da web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti kupcu iz tih manjih/novih EU država, u pojedinim slučajevima kupce se automatski prebacuje na lokalnu stranicu s drugim proizvodima i cijenama, a ponekad se jednima čak naplati i po višoj cijeni nego kupcima iz nekih drugih članica EU... Iscrpnije...

Švedska za deset godina produžila rok upotrebe nuklearki, gradit će i nove

Švedska vlada je donijela odluku kojom se rok uporabe nuklearnih elektrana u zemlji produžuje za deset godina te će, umjesto dosadašnjih 40, nuklearke u Švedskoj moći biti u uporabi 50 godina. Trenutačni broj od devet nuklearnih centrala proizvodi blizu 34 posto električne energije potrebne Švedskoj. U priopćenju je istaknuto da je u idućim godinama u Švedskoj planirana izgradnja novih nuklearnih centrala. Švedska je posljednjih godina zatvorila devet nuklearnih centrala. Iscrpnije...

Marine Le Pen: Tko je žena čija pobjeda znači smrt Europe?

Le Pen tvrdi da se bori s dva totalitarizma - globalizacije predvođene "anglo-saksonskim multikulturalizmom" i islamskog fundamentalizama. U isto vrijeme se predstavlja kao istinski zaštitnik francuskih radnika, pogotovo onih manje kvalificiranih, za koje traži veća prava, zaustavljanje liberalizacije strogo reguliranog tržišta rada i bolju socijalnu zaštitu. Iako je deklarirani katolik, Marine Le Pen se dvaput razvela, a trenutno je u izvanbračnoj zajednici s bivšim tajnikom stranke, Louisom Aliotom. Još jedna od kontroverzi koja se veže uz francusku populistkinju njena je povezanost s Rusijom. Prva češko-ruska banka izdala je FN-u kredit od 9 milijuna eura 2014., unatoč europskim sankcijama Rusiji zbog aneksije Krima, piše Index. Iscrpnije...

Ponovno gužve na granici - na Bregani se čeka sat vremena

Po podacima slovenske policije i u petak popodne zbog gušćeg prometa nastaju zastoji na većim graničnim prijelazima s Hrvatskom, na kojima s provodi striktnija kontrola u skladu sa šengenskom uredbom. Na ulaz u Sloveniju preko graničnog prijelaza Obrežje (Bregana) osobni automobili čekaju jedan sat i 15 minuta, dok je na istom prijelazu nastala kolona teretnih vozila od pet kilometara, koji čekaju na izlazak iz Slovenije. Manje je vrijeme čekanja na prijelazu Macelj/Gruškovje i na prijelazima u Istri. MUP putnicima predložio korištenje drugih graničnih prijelaza - ovdje popis. Iscrpnije...

Brexit: Bruxelles od Londona traži milijarde i nadležnost europskih sudova

Velika Britanija morat će nastaviti isplaćivati svoje obveze prema Europskoj uniji godinama nakon Brexita (priča se o 60 milijardi eura), sudovi Europske unije i dalje će imati nadležnost nad Britanijom, a Britanija će morati dopuštati useljavanje rođacima doseljenika iz europskih država, stoji u nacrtu pregovaračkih dokumenata koje je spremio Bruxelles (pregovori počinju odmah nakon britanskih parlamentarnih izbora 8. lipnja). Glavne točke pregovora britanske premijerke Therese May su okončanje slobodnog protoka radnika iz država EU i proračunskih uplata Bruxellesu te nadležnosti Europskog suda pravde. Iscrpnije...

Britaniju zbog Brexita napušta 70 tisuća bankara

Brexit: J. P. Morgan, UBS, Goldman Sachs, HSBC, Morgan Stanley i Barclays povlače svoje poslove i zaposlenike iz Velike Britanije i sele ih u druge financijske centre u Europskoj uniji. Procjenjuje se da bi se moglo ugasiti 70 tisuća bankarskih radnih mjesta u Velikoj Britaniji, a još ozbiljnije zvuči podatak da financijski i s njima povezani servisi donose britanskoj ekonomiji 240 milijardi dolara prihoda godišnje, piše Bloomberg. UBS je već objavio da će premjestiti 1500 radnika u Madrid i Frankfurt, a 1.000 u Pariz, Goldman Sachs seli 1.000 financijaša u Frankfurt, Barclays će 150 radnih mjesta premjestiti u Dublin itd. Iscrpnije...

Novinari u EU trpe nasilje i zastrašivanje što završava autocenzurom

Zastrašivanje, uznemiravanje, fizički napadi, ciljani nadzor, različite taktike prigušivanja kritičkih glasova, tema i slobode govora - sve ovo trpe europski novinari, pokazalo je istraživanje Vijeća Evrope na 940 novinara iz 47 zemalja (ovdje izvještaj). Gotovo trećina novinara prijavila je fizičke napade u prethodne tri godine, a najviše njih, 69 posto, prijavilo je psihološko maltretiranje, koje uključuje zastrašivanja, prijetnje, klevete i ponižavanje. Posljedica ovakvih okolnosti jest strah, koji nerijetko vodi ka autocenzuri... Iscrpnije...

Slovenski predsjednik podržava mjere koje stvaraju gužve na granicama

Borut Pahor podržava odluku slovenske vlade da provede europsku uredbu namijenjenu sigurnosti i jačanju nadzora na šengenskoj granici prema Hrvatskoj, kako je izjavio za medije povodom pisma Kolinde Grabar-Kitarović predsjednicima Europske komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta u vezi s nedavnim kolonama na slovenskim i hrvatskim graničnim prijelazima. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec pak demantirao je kako su mjere zapravo spačka usmjerena na hrvatski turizam te da nemaju veze s arbitražom. Iscrpnije...

U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU

Prema podacima Eurostata, u 2014. je godini svaki stanovnik EU-a proizveo 162,6 kilograma ambalažnog otpada. Ova količina varira od 219,5 kilograma, koliko se generira u Njemačkoj, do 48,3 kilograma, koliko stvori svaki stanovnik Hrvatske. Na dnu smo ljestvice i po postotku otpada koji recikliramo. Europska unija zadala si je zadatak da do 2008. godine sve zemlje recikliraju najmanje 55 posto otpada, a jedna od rijetkih zemalja koje do danas ovaj zadatak nisu ispunile je i Hrvatska. Iscrpnije...

Globus o gužvama na granici: Hrvatska - predziđe Schengena

Što može Hrvatska? Moliti EU ili Ljubljanu da “malo popuste” I prije Uskrsa su iz Slovenije najavljivali da će biti krajnje kooperativni, a rezultat su bile neviđene gužve. Kad je riječ o Europskoj komisiji, ona je ionako spora u donošenju bilo koje odluke, a kamoli u izmjenama onih koje su loše i neučinkovite. Najgore što se Hrvatskoj može dogoditi jest da se nastavi provoditi ista uredba o graničnom nadzoru, s preporukom da svaka država procijeni treba li u određenom trenutku provoditi ciljane ili sustavne kontrole, piše Globus. Iscrpnije...

Nizozemska ima viška zatvora pa su u njih smještene izbjeglice

Nizozemska je jedna od rijetkih država u svijetu u kojoj postoji višak zatvorskih kapaciteta, pa su u njima danas umjesto kriminalaca smještene izbjeglice. U malim zatvorskim ćelijama žive ljudi koji dobivaju tjednu pomoć u iznosu od svega 57 eura, što uključuje hranu, prijevoz i sve ostale potrebe. Za vrijeme čekanja odluke o azilu nemaju pravo na rad i učenje nizozemskog jezika, pišu Novosti o odnosu prema izbjeglicama u "liberalnoj" zemlji u kojoj je legalna prositucija, marihuana i eutanazija. Iscrpnije...

Dejan Jović: Turska neće u EU, ostaje zapadni Balkan

"Erdogan je postigao relativno tijesnu pobjedu, ali mislim da je taj rezultat konačan. Bez obzira na prigovore opozicije. Ipak, mora pobijediti na predsjedničkim izborima da bi iskoristio ova nova prava. Dobio je samo 51,4%. To nije jako uvjerljivo. Problem je što opozicija nema uvjerljivog kandidata. Moje mišljenje je da je ovo kraj pregovora bilo kakvog članstva Turske u EU. EU se više neće širiti na istok ni jugoistok. Ostaje pitanje Zapadnog Balkana - to je centralno pitanje za EU", smatra politički analitičar Dejan Jović, koji je gostovo u Dnevniku televizije N1. Iscrpnije...

Europska komisija pozvala Tursku na najširi mogući nacionalni konsenzus

Europska komisija pozvala je tursku vladu da postigne “najširi mogući nacionalni konsenzus” nakon što je predsjednik Erdogan s 51% glasova osvojio proširenje predsjedničkih ovlasti i ukidanje parlamentarne demokracije u Turskoj. Protiv ustavnih promjena glasala su tri najveća turska grada - Istanbul, Ankara i Izmir, dok oporbene stranke optužuju predsjednika da ignorira neregularnosti glasovanja, kao i za krivotvorenje listića. Proširenjem ovlasti Erdogan može smjenjivati ministre i ostati na vlasti do 2029. Iscrpnije...

U Hrvatskoj 77% ljudi vjeruje u uskrsnuće

Novo istraživanje, koje je nedavno prigodno pred Uskrs naručio BBC, pokazalo je da čak četvrtina ljudi koji se smatraju kršćanima u Velikoj Britaniji ne vjeruje da je Isus uskrsnuo, no s druge strane u tu novozavjetnu priču na određeni, nedoslovan način vjeruje 10 posto nereligioznih u koje, među ostalima, spadaju i agnostici i ateisti. U Hrvatskoj, koja spada među najreligioznije zemlje Europe, brojke su značajno drugačije – čak 77% ljudi vjeruje u uskrsnuće. No s druge strane samo 50-ak posto ih vjeruje u život nakon smrti, piše Index. Iscrpnije...

Preminula Emma Morano – najstarija osoba na svijetu

Talijanka Emma Morano, za koju se smatra da je najstarija osoba na svijetu, preminula je danas u Italiji u 117. godini života.Morano je preminula mirno, dok je sjedila u fotelji u svom domu u gradu Verbaniji, na obali jezera Maggiore, rekao je njezin liječnik Carlo Bava. Emma Morano je rođena 1899. godine. Vjeruje se da je bila jedina osoba rođena u 19. stoljeću koja je doživjela 21. stoljeće. Iscrpnije...

Francuska: Svi su se bojali Le Pen, ali uspon radikalno lijevog kandidata mnoge je uplašio još više

Dosad je kao jedina babaroga za vladajuće strukture u Francuskoj, ali i EU, bila Le Pen sa svojom anti-imigrantskom retorikom, jakim vezama s Rusijom i inzistiranjem na provođenju referenduma o izlasku Francuske iz EU, na što Vladimir Putin sigurno gleda sa smiješkom. No, Jean-Luc Mélenchon i njegovi radikalno lijevi prijedlozi potencijalno će posijati još veću paniku među vladajućim strukturama. On se zalaže za skraćivanje radnog tjedna s 35 na 32 sata, odlazak u mirovinu u 60. godini, poreznu stopu od 100 posto za sve koji zarađuju više od 33.000 eura mjesečno i dizanje minimalne plaće i socijalnih davanja, piše Jutarnji o usponu kandidata ljevice u Francuskoj. Iscrpnije...

Slovenski europarlamentarac o strožoj kontroli granice: Teroristi su domaći ljudi

Europska komisija tijesno surađuje sa svim zemljama članicama EU-a kako bi se osiguralo da se nova uredba o sustavnim kontrolama na granicama provodi na najbolji mogući način, bez narušavanja razine sigurnosti, i da se izbjegne utjecaj na protočnost prometa bez kompromitiranja razine sigurnost, kažu iz Bruxellesa o problemu gužvi na granicama. rečeno je Hini u Europskoj komisiji. Premijer Plenković je istaknuo da se mora naći "dugotrajno rješenje koje će nas dovesti u položaj da se spremamo za 'Schengen'. Slovenski europarlamentarac Ivo Vajgl rekao je kako slovenska policija i vlada nastoje taj režim učiniti što liberalnijim. "Teroristi su u većini slučajeva živjeli u zemljama u kojima su počinili zločine i na taj način ih se ne može spriječiti u njihovim namjerama", kaže Vajgl. Iscrpnije...

Smrt dizela - nekadašnje eko-gorivo postalo je novi azbest

Još prije desetak godina vlade i automobilska industrija promovirale su aute na dizel kao način spašavanja planeta, uz tvrdnju da ovo jeftinije gorivo zagađuje manje od benzina. No, 2012. pojavilo se prvo veliko istraživanje o zdravstvenim posljedicama dizela - dušikovi oksidi i dioksidi koje dizelaši ispuštaju proglašeni su tihim ubojicama krivim za 71.000 preuranjenih smrti u Europi godišnje. WHO je ispušne plinove dizelša proglasio karcenogenima, uzročnikom raka pluća u istoj kategoriji kao azbest. Nakon toga uslijedio je veliki Volkswagenov skandal s varanjem na eko-testovima dizelaša, a u međuvremenu su vlasti nekih europskih gradova počele najavljivati zabranu dizel-auta, da bi Europska unija ovog proljeća uvela stroža pravila za dizelaše i najavila da bi ovi auti mogli uskoro nestati s cesta. Iscrpnije...

345 miljuna eura iz EU za 7 najvećih hrvatskih gradova

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 345 milijuna eura iz tri europska fonda za "urbanizaciju" manje razvijenih područja oko tih gradova te projekte u samim gradovima, o čemu je danas u Vladi potpisan sporazum. Grad Zagreb dobiva 126 milijuna eura, slijedi Split s 54 milijuna, Rijeka s 49 milijuna, Osijek s 39 milijuna, Zadar s 27 milijuna, Pula s 25 milijuna te Slavonski brod s 24 milijuna eura. Ovo je prvi puta da gradonačelnici sami određuju za što će se iskoristiti dobivena sredstva. Iscrpnije...

Slovenci donose 'lex Mercator'

Slovenska vlada usvojila je prijedlog zakona za zaštitu društava od sistemskog značaja kako bi spriječila Agrokor da koristi financijska sredstva Mercatora. Predloženom uredbom štite se tvrtke od sistemskog značaja od strane većinskog vlasnika koji je nelikvidan, objavila je slovenska Vlada na Twitteru. Vlada je primila prijedlog zakona kojim se predlaže imenovanje izvanrednog člana uprave u tvrtkama sistemskog značaja za Sloveniju. Iscrpnije...

Velebit uvršten na europsku listu za financiranje prirodnog kapitala

Europska je komisija uvrstila Velebit na listu sedam prirodnih staništa u Europi koje se želi obnoviti i zaštititi, a za početak je osigurano 6 milijuna eura potpore za 30-ak poduzeća u Europi koja imaju projekte zaštite prirode i prilagodbe klimatskim promjenama. Područja koja je Bruxelles odabrao za zaštitu i obnovu su: zapadna Iberija (Portugal), Velebit (Hrvatska), središnji Apenini (Italija), južni Karpati (Rumunjska), delta Dunava (Rumunjska), Rodopsko gorje (Bulgarska), delta Odre (Njemačka/Poljska) i Laponija (Švedska). Projekt se zove Rewilding Europe Capital. Iscrpnije...

Rijeka dobila 69 milijuna kuna iz EU za obnovu Titovog broda i šećerane

Grad Rijeka dobio je 69 milijuna kuna iz fondova Europske unije za obnovu broda Galeb i nekadašnje riječke šećerane, jedne od najljepših baroknih plača na ovim prostorima, danas dijela tzv. kompleksa Benčić. Riječ je o reprezentativnim zaštićenim spomenicima kulture koji će biti dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine, upravna zgrada šećerane kao Muzej grada Rijeke, a brod Galeb će postati svojevrsna podružnica ovog Muzeja. Iscrpnije...

Špekulanti jeftino kupuju zemlju u istočnoj Europi da bi uzimali subvencije

Snažni financijski špekulanti kupuju zemlju u državama srednje i istočne Europe kako bi ubirali subvencije koje iznose 150 do 190 eura po hektaru, čime koriste jedinstveni način plaćanja poticaja po površini, a ne po proizvodnji. Kupovinom relativno jeftinih poljoprivrednih površina seljake potiskuje sa zemlje, dok investitori i financijski špekulanti prihode najčešće iznose iz regije i u toj regiji ne plaćaju porez. Inače, oko tri posto poljoprivrednih poduzeća u Europi kontrolira oko 50 posto svih obradivih površina, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Zbog gužve na granicama vratilo se na stari režim

Nakon što je došlo do gužvi na granici Hrvatske sa Slovenijom, na šengenskim granicama, s povjerenikom Europske unije za migracije dogovoreno je da se privremeno obustavi primjena novih pravila na unutarnjoj granici prema Sloveniji i Mađarskoj. Aktiviraju se ciljane kontrole, one gdje se kontrolira određene ljude, a obustavljaju, dakle, sustavne kontrole gdje bi trebalo kontrolirati sve putnike na granicama. Iscrpnije...

Ivan Đikić dobio 2,5 milijuna eura vrijedan projekt Europskog istraživačkog vijeća

Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić dobitnik je 2,5 milijuna eura vrijednog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za napredne istraživače. Uz Đikića, još je 230 vrhunskih europskih znanstvenika ove godine dobilo ERC-ove projekte za napredne istraživače u ukupnom iznosu od 540 milijuna eura. No, Ivan Đikić jedini je hrvatski znanstvenik koji je dvaput zaredom dobio ERC-ov projekt."Taj projekt mi otvara nove mogućnosti za riskantna istraživanja potpuno novih područja", rekao je Ivan Đikić, redoviti profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu. Iscrpnije...

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom cijena kuća

U Hrvatskoj su cijene kuća pale u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju za 0,6% u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su porasle 1,0%, pokazuju podaci Eurostata . Time je Hrvatska bila među zemljama EU-a s najvećim padom cijena kuća na tromjesečnoj razini, najveći pad cijena zabilježen je u Danskoj - 1,5%. Najviše su porasle cijene kuća na Malti, za 6%. Iscrpnije...

Od sljedeće godine lijekovi samo s Direktivom Europske komisije

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaki drugi lijek kupljen preko interneta je krivotvoren, a od korištenja takvih lijekova godišnje umre i do milijun ljudi. Zbog toga će u EU od 2019. biti uvedena tzv. serijalizacija lijekova, sustav označavanja svakog pakiranja lijeka kako bi se spriječilo korištenje i ulazak krivotvorenih lijekova u legalni opskrbni lanac. Iscrpnije...

Kamionom ubio troje u Stockholmu; premijer: Švedska je napadnuta

Najmanje troje ljudi je ubijeno u Stockholmu kada se kamion zabio u robnu kuću u središtu grada, priopćila je policija. Dio središnjeg dijela grada policija je ogradila i evakuirala cijelo područje, a mjesto događaja prepuno je ambulantnih i policijskih vozila. Policija je objavila kako je i znatan broj ozlijeđenih osoba i da se odnose prema ovome kao prema terorističkom napadu. "Švedska je napadnuta. Sve indicije upućuju da je ovo teroristički čin. Vlada je informirana o napadu i radimo sve kako bismo pomogli nadležnim vlastima", rekao je švedski premijer Stefan Löfven. Iscrpnije...

Hrvatska među najgorima po korupciji i mitu u poslovanju

Hrvatska je peta na listi zemalja prema percepciji korupcije, u istraživanju provedenom u 41 zemlji Europe, Bliskog istoka, Indije i Afrike. Čak 79 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija, što čini pad od 14,1 posto u odnosu na rezultate za Hrvatsku iz prethodnog istraživanja. Iscrpnije...

Uklonjena i posljednja prepreka za ukidanje roaminga

Zastupnici Europskog parlamenta uklonili su i posljednju prepreku na putu do potpunog ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming - usvojili su neformalni dogovor s Vijećem o gornjim granicama veleprodajnih cijena za roaming među državama članicama, što otvara put potpunom ukidanju roaminga za krajnje potrošače. Cilj je da do kraja lipnja 2022. godine veleprodajna cijena poziva u roamingu iznosi 0,032 eura po minuti, a SMS poruke 0,01 euro. Ukidanje maloprodajnih dodatnih naknada 15. lipnja 2017. omogućit će potrošačima jednake cijene kao kod kuće dok putuju po Europi. Iscrpnije...

Hrvatska i još 15 država osniva ured tužitelja za krađe iz EU fondova

16 članica Europske unije pred osnivanjem je ureda javnog tužitelja koji bi istraživao krađe iz fondova EU, iz kojih se godišnje ukrade oko 500 milijuna eura. Glavni europski tužitelj vodit će kolegij europskih tužitelja koji se sastoji od jednog tužitelja iz svake članice, a istrage i kazneni progon vodit će delegirani europski tužitelji u svojim državama članicama podrijetla. U projektu sudjeluju Hrvatska, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Finska, Francuska, Litva, Luksemburg, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Iscrpnije...

EU uvodi stroža pravila za dizel vozila - "nestat će prije nego što mislimo"

Europski parlament uveo je stroža pravila vezano uz dizel automobile, na što je europska povjerenica rekla da će dizelaši nestati s ulica prije nego što mislimo. Nova pravila donesena su zbog Volkswagenovog skandala s varanjem na ekološkim testovima, a mijenjaju se regule kako se vozila u Europskoj uniji licenciraju i testiraju. Globe za proizvođače auomobila ići će do 30.000 po autu, što je više nego što jedan auto i košta. Elżbieta Bieńkowska, europska povjerenica za industriju, izjavila je nakon ovoga da će dizelaši s cesta "nestati puno prije nego što možemo zamisliti". Kao što se zna, dizel vozila zagađuju daleko više od benzinskih. Iscrpnije...

Slovenci upozoravaju: Od petka strože provjere na granici, moglo bi biti gužvi

Zbog nove uredbe EU o jačanju kontrole vanjskih granica te promjene zakonika o schengenskoj granici od petka će se i na graničnim prijelazima Hrvatske sa Slovenijom izvoditi detaljnija provjera putnih dokumenata ne samo državljana trećih država, kao do sada, nego i državljana članica Europske unije, zbog čega se mogu očekivati povremeni zastoji, upozoravaju slovenski mediji. Iscrpnije...

Mađari na kućne adrese dobili upitnik 'Zaustavimo Bruxelles'

Mađarska je pokrenula protueuropsku kampanju tražeći od građana mišljenje o tome kako se suprotstaviti politikama iz Bruxellesa koje, prema vladi, prijete neovisnosti zemlje. Upitnik pod naslovom "Zaustavimo Bruxelles" poslan je u svako kućanstvo, objavio je visoki dužnosnik vlade Bence Tuzson pokrećući službeno kampanju. Upitnik sadrži šest pitanja, a tiču se prije svega pitanja imigracije. Jedno od pitanja odnosi se i na međunarodne nevladine organizacije koje, prema vladi, podupiru ilegalnu imigraciju ili se miješaju u unutarnja pitanja zemlje. Iscrpnije...

Portugal srezao fiskalni deficit povećavajući plaće i mirovine

Kada je portugalski socijalistički premijer Antonio Costa preuzeo dužnost 2015. godine nitko nije vjerovao da će njegova fiskalna politika rezultirati uspjehom, piše The Economist. Njegova javna uprava je vratila mirovine, nadnice i radno vrijeme na razinu na kojoj su bili u doba prije krize, a proračunski deficit je smanjen na 2,1 posto, granicu manju od one koju zahtijevaju pravila EU. Oporba je vladajućoj koaliciji predviđala potpuni krah i neuspjeh u roku od godine dana, no ona danas ima prednost od 10 postotnih bodova, što lideri lijevog centra iz drugih europskih zemalja mogu samo sanjati. Iscrpnije...

Provedba Pariškog sporazuma - Hrvatska pretposljednja

Hrvatska ima devet od maksimalnih sto bodova u izvještaju o sposobnosti implementacije Pariškog sporazuma (ovdje, ). Od Hrvatske je lošija samo Poljska, koja je dobila dva boda, a najspremnije su Švedska sa 67 bodova, Njemačka s 54 i Francuska s 53 boda. Hrvatski problemi: nikakva ambicioznost u postizanju ciljeva, nema namjere smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, bez ciljeva u upravljanju šumama. Iscrpnije...

Britanska premijerka potpisala pismo kojim počinje izlazak Britanije iz EU

Britanska premijerka Theresa May potpisala je jučer pismo koje danas ide predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku čime će službeno početi izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Njen potpis aktivira članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku iz EU i time kreće dvogodišnja procedura razdruživanja. Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Najvažnija pitanja pregovora su 60 milijarde eura duga Britanije Uniji, status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU-u i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU-om, novi režim na granicama, te dogovor o trgovini - Britanija želi slobodnu trgovinu. Independent opisuje kako će ići pregovori. Iscrpnije...

WHO: Zaraza ospica širi se Europom

Slučajevi zaraze ospicama povećavaju se diljem Europe alarmantnom brzinom - broj slučajeva ospica utrostručio se u Italiji tijekom 2017., a Francuska, Njemačka, Poljska, Švicarska i Ukrajina, gdje se smatralo da je zaraza eliminirana, također su izvijestile o povećanju slučajeva, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Slučajevi su se pojavili uglavnom u područjima gdje je pokrivenost cjepivom niska, no naglašava WHO da epidemija može doći i do drugih dijelova Europe gdje su cijepljenja češća. Iscrpnije...

Bruxelles dao 2,5 milijuna eura za putovanja mladih

Europska komisija nije prihvatila prijedlog Europskog parlamenta da se svima mladima osigura besplatna InterRail karta (preskupo, više od milijardu eura godišnje) i umjesto toga ponudila program Move2Learn, Learn2Move unutar kojega bi 5000 mladih moglo na “održiv način putovati, sami ili sa svojim razredom”. Inicijativu za koju je predvidjela 2,5 milijuna eura, moći će iskoristiti svi školski razredi s učenicima u dobi od 16 godina i više koji sudjeluju u eTwinningu, platformi za školsko osoblje preko koje mogu komunicirati, surađivati i razvijati projekte kao dio europske obrazovne zajednice. Iscrpnije...

Muslimani su dvostruko više spremni pomoći izbjeglicama nego kršćani

Muslimani su dvostruko više spremni pomoći izbjeglicama od kršćana, a volonteri koji nisu religiozni poklanjaju najviše vremena za pomoć, pokazuje istraživanje zaklade Bertelsmann Stiftung u Njemačkoj. Muslimani su najviše društveno angažirani od svih religijskih skupina, a 44 posto ih je navelo da su prošle godine pomagali izbjeglicama. Samo 21 posto kršćana je izjavilo da je pomoglo izbjeglicama Ukupno je jedna petina Nijemaca izjavila da su uložili svoje vrijeme za pomoć izbjeglicama. Iscrpnije...

Norveška želi sagraditi prvi brodski tunel na svijetu vrijedan 250 milijuna eura

Poluotok Stad u Norveškoj mjesto je spajanja Norveškog i Sjevernog mora, a burno vrijeme i nemirno more odnijeli su živote desetke mornara tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Norveška obalna agencija želi uložiti 250 milijuna eura kako bi izgradila 1,7 kilometara dug „brodski tunel” koji bi otvorio sigurniji prolaz za komercijalna plovila. Tunel bi bio gotovo 45 metara visok, 35 metara širok i skoro 2 kilometra dug. Ukoliko projekt dobije odobrenje vlade, izgradnja bi trebala početi već 2018. godine. Iscrpnije...

16 država članica EU glasovalo protiv GMO-a, Hrvatska suzdržana

Na glasovanju Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu, prijedlog Europske komisije o autorizaciji dvije nove GMO sorte kukuruza (Bt11 Syngenta i 1507 Dupont Pioneer) i reautorizaciji postojećeg GMO sjemena Mon 810 (Monsanto) za uzgoj na području Europske unije, te odobrenju uvoza niza genetski modificiranih sorti kukuruza za uporabu u hrani i stočnoj hrani, nije uspio prikupiti kvalificiranu većinu država članica, zbog čega će konačnu odluku imati Komisija, navodi se u priopćenju Ureda eurozastupnika Davora Škrleca. 16 država članica glasovalo PROTIV, predstavljajući 47.27% populacije EU-a, Hrvatska je u oba slučaja bila među suzdržanima. Iscrpnije...

NATO troši 3 milijarde eura za obranu od hakera i iranskih raketa

NATO planira potrošiti tri milijarde eura na unapređenje svoje satelitske i računalne tehnologije u iduće tri godine. Prvi razlog ulaganja je obeshrabrivanje hakera jer da su u NATO-u zabilježili peterostruko povećanje sumnjivih događaja na svojim mrežama u zadnje tri godine. U NATO-u se plaše i potencijalnih iranskih raketa... Iscrpnije...

Čelnici 27 zemalja članica se obvezali na jedinstvo i nedjeljivost EU

Čelnici 27 zemalja članica potvrdili su u Rimu, potpisivanjem svečane deklaracije u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora, da će nastaviti zajedno graditi EU i nakon izlaska Velike Britanije.U deklaraciji se naglašava važnost očuvanja jedinstva, zajedničkih interesa i vrijednosti, te daju obrisi smjera u kojem bi EU trebala ići u sljedećih deset godina. "Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti kasnije", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije, u kojoj je sporni koncept "Europe više brzina" zamijenjen riječju "pace", što se može prevesti kao ritam. Iscrpnije...

EU trebaju veće plaće i investicije

Europska središnja banka dvije godine masovno tiska novac kako bi ubrzala gospodarstvo. Euro je devalvirao, što je potaknulo izvoz. Kamate su pale gotovo na nulu, što je ublažilo problem dugova, a cijene nafte su se prepolovile. Usprkos tim gotovo idealnim uvjetima za izvlačenje iz krize, gospodarstvo EU-a postiže slabokrvni rast od jedva 1,5 do 2%, upola slabiji od svjetskog prosjeka. Ako je sada tako, što će biti kad se povoljno okružje za Uniju pokvari? SAD i druge države pripremaju protekcionističke mjere koje će pogoditi europski izvoz. Uniji očajno nedostaje domaća potražnja, što znači da treba povećavati javnu potrošnju, investicije i plaće zaposlenih, a glavna prepreka tome je stroga proračunska štednja. Iscrpnije...

Potvrđeno: Njemačka uvodi vinjete, 10 dana strance će koštati 2,5 do 25 eura

Zastupnički dom njemačkog parlamenta prihvatio je izmijenjeni prijedlog zakona o cestarinama za osobna vozila u Njemačkoj. Zakon je promijenjen nakon primjedbi Europske komisije, koja je zaključila da je diskriminirajuć prema ostalim građanima EU-a. Po novom prijedlogu, 10-dnevne vinjete za strana vozila na njemačkim cestama koštat će između 2,5 i 25 eura, ovisno o količini emisije plinova. Iscrpnije...

Europski povjerenik: Možemo natjerati države da prime izbjeglice

Europska komisija ima moć i oruđa da države članice EU natjera da primi migrante i da se time pomogne Grčkoj i Italiji, rekao je povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos. Iz Grčke i Italije je do sada, u skoro dvije godine, premješteno tek 14.500 od 160.000 migranata s Bliskog istoka i Afrike. Dvogodišnji plan istječe u rujnu ove godine. Povjerenik je izjavu iznio u Poljskoj koja mora primiti 6.200 migranata, koliko joj je dodijeljeno po sustavu kvota. Dosad je primila - niti jednog. Iscrpnije...

EU: Raste broj slobodnih radnih mjesta, najviše u industriji i građevini

Stopa slobodnih radnih mjesta u EU u zadnjem lanjskom tromjesečju iznosila je 1,8%, dok je u zadnjem tromjesečju 2015. iznosila 1,7%, pri čemu su Hrvatska i Belgija zabilježile najveće povećanje te stope, za 0,7%, pokazuju podaci Eurostata. Ta stopa iskazuje udio slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju radnih mjesta i pokazatelj je usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Viša stopa signalizira nepokrivenu potražnju, a manja bolju usklađenost ponude i potražnje. Stopa slobodnih radnih mjesta najviše je rasla u području industrije i građevine. Iscrpnije...

120 milijuna eura iz EU fondova za decentralizaciju Hrvatske

Hrvatska je dobila 120 milijuna kuna osigurano je iz fondova Europske unije za projekt decentralizacije, a novci će otići u Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinju i Vukovar u sklopu "programa fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije". Svaki od gradova može dobiti do najviše 23 milijuna eura. Iscrpnije...

Rusija gradi vojne baze na Arktiku, EU traži zabranu militarizacije

Europski parlament pozvao je ovaj tjedan na bolju zaštitu arktičkog ekosustava, zabranu vađenja nafte na tom području i sprječavanje njegove militarizacije. Parlament također primjećuje da "Rusija pojačava raspoređivanje svojih vojnih snaga u regiji, izgradnju i ponovno otvaranje baza" te da je "uspostavila ruski arktički vojni okrug". Unatoč tome, naglašava važnost daljnjih kontakata i dijaloga s tom zemljom u sklopu regionalne strukture na Arktiku. Rusija je od 2015. uspostavila najmanje šest novih baza sjeverno od Arktičkog kruga. Iscrpnije...

Zastupnik ostao bez dnevnica zbog vrijeđanja žena

Europski parlament suspendirao je poljskog desničarskog zastupnika Janusza Korwina Mikkea zbog njegove seksističke izjave da bi žene trebale zarađivati manje od muškaraca jer su slabije i manje inteligentne od muškaraca. Za kaznu neće smjeti 10 dana u parlament, 30 dana neće dobivati dnevnice i godinu dana neće smjeti predstavljati Europski parlament. Iscrpnije...

Problem Hrvatskoj? - EU uveo kružnu ekonomiju u gospodarenju otpadom

Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje. Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, što bi "moglo biti problem Hrvatskoj zbog niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana gospodarenja otpadom” upozorila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Iscrpnije...

Bruxelles ne dopušta Berlinu da strancima smanji dječji doplatak

Europska komisija odbacuje namjeru Njemačke da upola smanji dječje doplatke za državljane članica EU čija djeca ne žive u Njemačkoj. Bruxelles poručuje kako je namjera Berlina da Rumunjima, Poljacima, Mađarima, Hrvatima i Bugarima prepolovi doplake u suprotnosti s europskim zakonima. U njemačkom prijedlogu zakona stoji da će stupiti na snagu kad bude u skladu sa europskim zakonima. Njemačka trenutno plaća dječji doplatak za 185.000 djece EU stranaca koja ne žive u Njemačkoj. Od toga je oko 12 tisuća Hrvata, a najviše je Poljaka - 87.000. Iscrpnije...

Turska: EU provodi selektivnu demokraciju i krši ljudska prava

„Treba biti jasno da EU pomaže ekstremističkim stajalištima kao što su ksenofobija i protutursko raspoloženje. Partneri u EU selektivno primjenjuju demokratske vrijednosti i temeljna prava i slobode. Opasno je što se EU skriva iza solidarnosti članica i staje uz Nizozemsku, koja je jasno prekršila ljudska prava i europske vrijednosti“, napisalo je tursko ministarstvo vanjskih poslova. Prije toga je turski predsjednik Erdogan optužio nizozemsku vladu da se ponaša nacistički nakon što je ova zabranila nastup njegovih ministara koji su u Nizozemskoj željeli pozvati sve turske birače da na referendumu 16. travnja podrže ustavne promjene kojima bi Erdogan stekao velike ovlasti. Iscrpnije...

Sud EU: Firma smije zabraniti nošenje vjerskih obilježja

Poslodavci mogu zabraniti zaposlenicima da nose vidljiva vjerska obilježja, objavio je Europski sud pravde . Presuda se tiče slučajeva dviju muslimanki u Francuskoj i Belgiji koje su se smatrale žrtvama diskriminacije jer su odbile skinuti marame. No sud kaže kako interno pravilo koje zabranjuje vidljivo nošenje bilo kakve političke, filozofske ili vjerske oznake ne predstavlja izravnu diskriminaciju. Iscrpnije...

Žalosna istina: Plaća u Hrvatskoj pada posljednjih sedam godina

U sedam država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, plaće su danas niže nego prije osam godina. Od 2009. do 2016. godine realne plaće u Hrvatskoj, prilagođene za inflaciju, svake su godine bilježile pad u prosjeku za jedan posto, stoji u izvještaju Benchmarking Working Europe 2017. Osim u Hrvatskoj, plaće su pale i u Grčkoj (3,1%), Mađarskoj (0,9%), Portugalu (0,7%), na Cipru (0,6%), u Velikoj Britaniji (0,4%) i Italiji (0,3%). Iscrpnije...

Borzan: Osnovati agenciju za kontrolu proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi

Europska unija trebala bi osnovati agenciju koja bi kontrolirala kvalitetu proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi, poručila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Slovačka je nedavno napravila analizu i utvrdila da su na na slovačkom tržištu u kategoriji bezalkoholnih pića pronađeni proizvodi s umjetnim i jeftinijim zaslađivanima te s više konzervansa, u mesnim i ribljim proizvodima manji udio mesa nego u proizvodima za austrijsko tržište, a ista vrsta čaja kupljena na slovačkom tržištu ima slabiji okus i miris te dolazi u slabije kvalitetnim vrećicama. Slovaci su otvorili pitanje različite kvalitete proizvoda na tržištima novijih i starijih država članica EU što su podržale Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka i Češka, a sada i Slovenija i Grčka. Njemačka izričito protiv. Iscrpnije...

Tusk izabran za šefa Europskog vijeća, unatoč protivljenju Poljske - "diktat Berlina"

Poljska premijerka Beata Szydlo izjavila je da zbog ponovnog izbora Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća neće prihvatiti zaključke Vijeća, a zaključcima završava svako Europsko vijeće i moraju se prihvatiti konsenzusom. Izbor Poljaka Tuska, unatoč protivljenju Varšave, znak je da je Europska unija izložena diktatu Berlina, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski, a iz njegove stranke kažu da EU "više nije zajednica zajedništva" i da će izbor Tuska "utjecati na način na koji će Unija funkcionirati u budućnosti". Svih 27 ostalih država glasalo je za Tuska. Iscrpnije...

Najviše beba rađa se u Francuskoj, najmanje u Portugalu

U Europskoj uniji 2015. je godine rođeno 5,1 milijun djece, a najviše u Francuskoj - 799.700 bebica. Francuska je i zemlja s najvišom stopom fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina) od 1,96, slijede Irska (1,92) i Švedska (1,85). Najniže stope fertiliteta imaju Portugal (1,31), Poljska i Cipar (1,32), Grčka i Španjolska (1,33). U prosjeku žene su 2015. u EU prvo dijete rađale u dobi od gotovo 29, najmlađe Bugarke, u dobi od 26 godina, a najstarije Talijanke, u dobi od 30,8 godina. Iscrpnije...

Europski sud doveo u pitanje hrvatski sustav ovrha

Iz Europskog suda javljaju o pravorijeku u dva slučaja koja propitkuju ovlasti javnih bilježnika u Hrvatskoj - kaže Sud da se “javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu smatrati ‘sudom’" te da se "za rješenja o ovrsi koja oni donose u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama”. Baš neki dan sudac Mislav Kolakušić rekao je da u Hrvatskoj "ovrhe provode neustavna tijela, javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi", te dodao da su "ovrhe velik biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca". Iscrpnije...

Potrebe EU Zapada protiv socijalnih prava radnika s Istoka

"Zapad nema problema s poslovanjem u novim članicama, ali im je nesklon ustupiti politička i socijalna prava. Nikome po pitanju migracija neće npr. pasti na pamet da obaveže poslodavce da ne ruše cijenu rada samo zato što ga obavljaju istočnoeuropski radnici. Niti će vlade poput one hrvatske, koja se ovih dana bavi npr. falsificiranjem historiografije, prepoznati da je ovo pitanje nešto oko čega bi se trebale angažirati", piše Bilten o situaciji u EU i politici Europe više brzina. Iscrpnije...

Sud EU-a: Države članice nisu dužne izdati humanitarnu vizu

Države članice Europske unije nisu dužne na temelju prava Unije izdati humanitarnu vizu osobama koje žele doći na njihov teritorij u namjeri da zatraže azil, iako mogu to učiniti na temelju svoga nacionalnog prava. Presudio je tako Sud EU-a u slučaju koji se odnosi na jednu sirijsku obitelj koja je namjeravala zatražiti azil u Belgiji. Pravo Unije utvrđuje isključivo postupke i uvjete za izdavanje viza za tranzit kroz državno područje država članica ili za planirani boravak na tom području koji ne prelazi 90 dana. Iscrpnije...

Svakom petom građaninu Hrvatske prijeti siromaštvo

Rizik od siromaštva u 28 zemalja EU-a narastao je na više od 17 posto. Rumunjska (25.4 %), Latvija (22.5 %), Litva (22.2 %), Španjolska (22.1 %), Bugarska (22.0 %), Estonia (21.6 %), Grčka (21.4 %) i Hrvatska (20.0 %), imaju rizik od siromaštva za svakog petog stanovnika ili više. Najniži rizik od siromaštva je u Češkoj (9.7 %) i Nizozemskoj (11.6 %), a vrlo je nizak i u Norveškoj (11.9 %) i Islandu (9.6 %) koje nisu u EU. U svim zemljama EU-a veća vjerojatnost da ćete biti siromašni ako ste žena, ili ako ste samac. No, u Hrvatskoj vam ni posao ne garantira dostojan život, jer se 5,9 % ljudi koji su zaposleni nalaze u zoni siromaštva, piše Poslovi. Iscrpnije...

Kvaliteta proizvoda u EU: Lošiji u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj

Čelnici zemalja Višegradske skupine su uvjereni: njihovim građanima se nude isti proizvodi kao na Zapadu, a i kvaliteta je - mnogo niža. Zato traže i od EU-a da intervenira zbog takve diskriminacije u trgovini. To je bila i tema sastanka Višegradske skupine održane u Varšavi ovog tjedna. Mađarski ured za nadzor kvalitete hrane je analizirao 24 proizvoda koji se prodaju i u Mađarskoj i u susjednoj Austriji - i utvrdio značajne razlike u kvaliteti. Čokoladni namaz Nutella je u Austriji puno više kremasta, austrijska Coca Cola je bogatijeg okusa, čak su i austrijske napolitanke u Mađarskoj manje prhke. Slična analiza u Češkoj i Slovačkoj dala iste rezultate, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Eurobarometar: Stanovnici i Hrvatske i EU za jaču uniju

Hrvatski građani su među optimističnijima glede budućnosti EU i čak ih je 9 postotnih bodova više optimističnih nego na prosjeku 28 članica EU-a, pokazuje novi izvještaj. U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba u Hrvatskoj o Europskoj uniji smanjila, te sada u Hrvatskoj 35 posto građana ima pozitivnu predodžbu o Uniji, jednako kao i u EU-u. I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Postotak lijevo i desno opredijeljenih na razini EU28 ostao je jednak, dok se Hrvatska u proteklih godinu dana pomaknula u lijevo: sada se lijevo svrstava 31, a desno 24 posto Hrvata. Iscrpnije...

Stier: Nema arbitraže sa Slovenijom, EK se u to ne može miješati

Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier odbacio je kao neprihvatljivo stajalište o nužnosti prihvaćanja arbitražnog postupka u graničnom sporu sa Slovenijom što ga je iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ističući kako je to pitanje temeljem odluke Hrvatskog sabora sada isključivo stvar bilateralnog dogovora. U razgovoru za slovensku tiskovnu agenciju STA Juncker je u srijedu kazao da Komisija "podržava arbitražni proces koji je u interesu obiju strana" te da se "nada da će obje strane u cijelosti bez uvjetovanja poštovati odluku arbitraže kad do nje dođe". Iscrpnije...

Hrvatska i Estonija jedine u EU-parlamentu glasale za sporazum s Kanadom

TTIP je trgovinski i ulagački sporazum između SAD-a i EU-a, a CETA je neka vrsta njegova pandana na relaciji Kanada-EU. Oboje za sobom po Europi ostavljaju širok trag u obliku raznih teških primjedbi koje ih ukorak prate. Zanimljivo, hrvatski europarlamentarci jedini su, uz njihove kolege iz Estonije, u ime svoje zemlje do zadnjega podržali CETA-u prilikom glasanja u Strasbourgu. No njime bi privatni investitori mogli ozbiljno zaprijetiti socijalnim, zdravstvenim, okolišnim i drugim regulativama, pišu Novosti. Iscrpnije...

Juncker predstavio pet scenarija za budućnost EU27

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ponudio je pet mogućih scenarija o budućnosti Europske unije do 2025. godine, koji su zamišljeni kao podloga za raspravu tijekom ove godine, a ne kao gotova rješenja. Pet mogućih scenarija predstavljenih u Bijeloj knjizi su sljedeći: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno. Iscrpnije...

Regionalni indeks konkurentnosti: Hrvatska na dnu Europske unije

Regionalni indeks konkurentnosti (RCI), koji je objavila Europska komisija, pokazao je da je Hrvatska, u ovom istraživanju analizirana kroz dvije regije, na začelju EU. Naime, i Kontinentalna i Jadranska Hrvatska dobile su ocjenu konkurentnosti od -0,8, pri čemu je -1 najslabija ocjena. Po komisiji, ove dvije regije zaostaju u odnosu na europski prosjek u svim promatranim područjima: institucijama, makroekonomskoj stabilnosti, infrastrukturi, zdravstvu, osnovnom obrazovanju, visokoškolskom obrazovanju i cjeloživotnom učenju, efikasnosti tržišta rada, veličini tržišta, tehnološkoj pripremljenosti, sofisticiranosti poslovanja i inovacijama. Iscrpnije...

43% energije u Europi dolazi iz obnovljivih izvora

U 2016. vjetrolektrane u Europi proizvele su 8% više energije i s 153,7 gigavata proizvedene struje postale drugi najveći izvor energije nakon plina (186 gigavata). Porast vjetroelektrana rezultat je investicija u vjetroparkove, na rekordnih 27,5 milijardi eura, više nego u bilo koji drugi oblik proizvodnje energije. Snagom vjetra proizvedeno je lani 17,1% sve energije u Europi, u hidroelektranama 15,1%, a sunčevim kolektorima 11,2%. Iscrpnije...

Komentar: Slatki otrov gospodina Draghija

Šef Europske središnje banke Mario Draghi često je plašio javnost kako bi opravdao svoju olaku politiku novca - masovno pumpanje likvidnosti na tržište kupnjom obveznica. No opasnost deflacije u Europi nikada nije ni postojala, čak niti onda kada je inflacija u zoni eura težila nuli. Sada pak stopa inflacije teži iznosu od 2% - što ESB smatra idealnim stanjem. Zašto onda i dalje traje ta smiješna poplava novca u zoni eura? Draghi želi - ili možda mora na inzistiranje pojedinih šefova europskih država - dati vremena prezaduženim zemljama zone eura da bi spriječili državni bankrot, piše DW. Iscrpnije...

Hrvatska zaostaje u povlačenju europskog novca

Hrvatska je u povlačenju sredstava iz europskih fondova za prethodno programsko razdoblje (2007-2013) bila iznad europskog prosjeka, ali je ispodprosječna po dosad ugovorenim sredstvima za aktualno programsko razdoblje (2014-2020) i potrebno je svu energiju uložiti kako bi se to ubrzalo, poručila je povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu. Kao pozitivne primjere ističe tri milijuna eura za razminiranje područja na hrvatsko-mađarskoj granici, te projekt e-škola, za koji je izdvojeno 32 milijuna eura. Iscrpnije...

Nijemci prisluškivali medije diljem svijeta?

Njemačka obavještajna služba nadzirala je od 1999. novinare BBC-a, New York Timesa i drugih medija u nekoliko zemalja, objavio je njemački časopis Der Spiegel. Agencija BND pratila je najmanje 50 telefona, telefaksa i adresa elektroničke pošte novinara ili redakcija diljem svijeta, uključujući Afganistan, Pakistan i Nigeriju. Angela Merkel je prošlog tjedna istaknula da je "špijuniranje prijatelja" neprihvatljivo, tijekom saslušanja pred parlamentarnim odborom koji istražuje aktivnosti američke Nacionalne obavještajne agencije (NSA). Iscrpnije...

Obrazovanje u EU: klasa se vraća

Dokle god je obrazovanje usluga, a ne jedno od primarnih ljudskih prava, problemi koje će reforme reformi pokušati riješiti neće biti adekvatno adresirane, a društveno raslojavanje nastavit će se. Jedina je promjena, čini se, što je sljedeći pojam kojeg će nam marketinški pokušati prodati baš pojam klase, a njena društvena realnost bit će alibi za nužnost cjeloživotnog obrazovanja. Iscrpnije...

EU nema pravilo da hrana u različitim državama mora biti jednake kvalitete

Europska unija nema odredbu prema kojoj bi proizvođači hrane morali distribuirati hranu jednake kvalitete u različitim državama Unije, odnosno nema kazne ako proizvođač pod istim brendom plasira hranu nejednake kvalitete u različitim članicama EU, rekao je povjerenik EU-a za sigurnost hrane Vytenis Andriukatis. Kaže on da prehrambene tvrtke nisu obvezne provjeravati da njihovi proizvodi odgovaraju nacionalnom ukusu, željama i kupovnoj moći, nego poručuje kupcima da se obrate organizacijama za zaštitu potrošača. Ono što proizvođači moraju je jasno ispisati sadržaj proizvoda. Iscrpnije...

Irska će kažnjavati muškarce koji koriste usluge prostitutki

Irska je kriminalizirala plaćanje seksa donijevši zakon kojemu je cilj obračun s krijumčarima ljudi i zaštita stotina žena uvučenih u prostituciju. Zemlja se tako priključila Kanadi, Švedskoj, Norveškoj, Islandu i Sjevernoj Irskoj koje su ranije donijele zakone kako bi kaznile muškarce koji koriste usluge prostitutki, umjesto kriminaliziranja žena prisiljenih na prodaju svoga tijela. Kritičari kažu da će to potaknuti ilegalnu prostituciju i izložiti žene većem riziku jer će morati raditi u izoliranijim područjima. Korisnici seksualnih usluga plaćat će do 500 eura kazne za prvi prekršaj, a 1000 eura za drugi. Iscrpnije...

Europska akademija: Zaštitite hrvatski film od političkih utjecaja i kontrole!

Odbor Europske filmske akademije (EFA) uputio je pismo predsjednici, premijeru, ministrici kulture i predsjedniku Sabora u kojem izražava solidarnost s potpisnicima inicijative "Puk’o nam je film" u njihovim nastojanjima da zaštite hrvatski film od utjecaja politike. EFA poziva hrvatski državni vrh da ne dopusti dokidanje prava na slobodu umjetničkog izražavanja bez ideoloških pritisaka. Iscrpnije...

EU zabranjuje bacanje gnoja po polju, traži građevinske dozvole za septičke jame

Odzvonilo je uobičajenoj farmerskoj praksi bacanja stajskog gnojiva po poljima. Početkom srpnja na snagu stupa takozvana Nitratna direktiva Europske komisije prema kojoj se ne smije štetiti okolišu, a poljoprivrednici su imali četiri godine da joj se prilagode. Također, bit će potrebne građevinske dozvole za septičke jame i lagune. Oni koji se ne budu držali propisa neće dobiti sredstva iz fondova EU. Iscrpnije...

EK nepovoljno ocijenila Hrvatsku zbog neuravnoteženosti i dugova

Europska komisija je objavila rezultate analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža. Od tih 13 zemalja, šest ih bilježi prekomjerene makroekonomske neravnoteže (Hrvatska, Bugarska, Francuska, Italija, Portugal i Cipar), šest ih ima makroekonomske neravnoteže (Njemačka, Irska, Španjolska, NIzozemska, Slovenija i Švedska), a za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža. Hrvatskoj se posebno prigovara ogromni dug. 12 zemalja bit će pod posebnim monitoringom. Iscrpnije...

EU fond za ruralni razvoj: Hrvatska ide protiv načela EU, to će nas koštati

Hrvatska uporno ide protiv načela poljoprivredne politike EU. To će nas koštati. Europa hoće da se hrana proizvodi u domaćem prostoru na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a mi uporno forsiramo industrijsku proizvodnju - rekao je Miroslav Kovač iz udruge poljoprivrednih gospodarstava sinoć u Otvorenom (snimka emisije) na temu europskih fondova za ruralni razvoj. Gosti su najavili da će Hrvatska u slučaju da se dokažu pogodovanja na natječaju platiti financijsku kaznu, što bi mogli biti deseci milijuna kuna, a za što je pomoćnik ministra poljoprivrede rekao da je "krivac sustav, odnosno svi u sustavu". Do 2020. godine ostalo je još oko milijardu i pol eura u ovom fondu. Iscrpnije...

Češka će tražiti od EU zabranu prodaje hrane lošije kvalitete u istočnoj Europi

Češka će tražiti od EU da zabrani prodaju hrane lošije kvalitete u zemljama istočne Europe koja tamo dolazi pod istim nazivom brenda pod kojim se na zapadu prodaje kvalitetnija hrana, izjavio je češki ministar poljoprivrede Marian Jurecka. Češka će se ovim činom pridružiti Slovačkoj i Mađarskoj. Češke udruge potrošača već se dugo žale na hranu lošije kvalitete koju prodaju velike kompanije. Međutim, nisu mogli ništa učiniti jer je takva prodaja legalna u EU-u sve dok su na omotu prehrambenog proizvoda navedeni svi sastojci. Iscrpnije...

Juncker: Britanci će platiti paprenu cijenu za izlazak iz Unije

O budućim odnosima između EU i Velike Britanije trebat će godinama pregovarati, a Britaniji će biti ispostavljen 'papren' račun za napuštanje Unije, upozorio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Račun ispostavljen Velikoj Britaniji navodno bi mogao dosegnuti oko 60 milijardi eura, što odgovara obvezama koje je London preuzeo prema proračunu EU-a. Iscrpnije...

Rekordan broj stipendija za buduće majstore - njih 1.537, plaća Bruxelles

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta počelo je s dodjelom 14 milijuna kuna za stipendije za učenike obrtničkih škola. Za školsku godinu 2016./2017. do ovog je trenutka dodijeljeno 1537 stipendija, što je najveći broj učeničkih stipendija ikad odobren. Pojedinačna stipendija iznosi 9000 kuna. Najveći je interes bio za stipendijama za zanimanja instalatera grijanja i instalacija, elektroničar-mehaničar i kuhar. Iscrpnije...

O, ne! Opet Grčka!

EU i MMF razilaze se oko pitanja grčkih dugova: Fond strogo ekonomski smatra da ih treba reprogramirati jer su na 'neodrživoj' razini, dok čelnici Unije strahuju od reakcije javnosti ispostavi li se da su silne milijarde pomoći Grčkoj bačene u more. Pierre Moscovici, povjerenik EK za ekonomska i financijska pitanja izjavio je da je Grčka na putu 'velikog napretka' i da Komisija želi surađivati s MMF-om. Moscovici temelji svoj optimizam na informacijama o tome da je Grčka lani ostvarila ekonomski rast (iako je u posljednjem kvartalu opet zabilježen pad) i tvrdi da su ispunjeni fiskalni ciljevi postavljeni kao uvjeti u programima pomoći, piše Tportal. Iscrpnije...

Grabar Kitarović: Rusija nije neprijatelj, ali se ne treba miješati u euroatlantski proces

"Od Rusije ne treba praviti neprijatelja, ali moramo čvrsto braniti načela teritorijalnog integriteta i prava zemalja da same odlučuju o svojoj budućnosti. Želimo držati taj euroatlantski proces otvorenim i ne želimo da o tome odluku donosi bilo koja treća strana osim država kandidatkinja i EU-a", rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Muenchenu nakon što je prethodno upozorila da se Rusija nelegitimno suprotstavlja integracijama zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO. Dodala je da na sastanku s predstavnicima nove američke administracije neće inzistirati i zbog toga što je nedavno bila u SAD-u. Iscrpnije...

Njemački šef diplomacije: Europa mora ulagati više u obranu

Njemačka je najjača europska ekonomija ali trenutno troši samo oko 1,2 posto svog BDP-a na obranu, što je ispod cilja NATO-a od dva posto. "Jasno je da će Europa morati preuzeti više odgovornosti za to (izdvajanja za vojsku) ali ne možemo svesti sigurnosnu i mirovnu politiku samo na izdvajanja za vojsku", rekao je njemački šef diplomacije Sigmar Gabriel. "To nam neće omogućiti borbu protiv klimatskih promjena, suša ili siromaštva", rekao je Gabriel novinarima na kraju skupa ministara vanjskih poslova G20 najvećih ekonomija. Iscrpnije...

Bilten: Roboti će dovesti do emancipacije - kapitala

Ljevici bi svakako trebalo biti zanimljivo pitanje oslobađanja od rada. Nakon robotizacije, počet će nestajati plaćeni rad. Ukoliko sve usluge (zdravstvo, prijevoz, obrazovanje…) radi toga budu privatizirane i naplaćivane, ukoliko će distribucija društvenog bogatstva i dalje ostati u rukama kapitalista koji će državi plaćati minimalne poreze pa će stoga i temeljni dohodak umjesto ekvivalenta prosječne plaće biti ekvivalent minimalnoj plaći. Riskiramo društvo budućnosti u kojem umjesto pune emancipacije radničke klase imamo obrnuto, punu emancipaciju kapitala. Umjesto radničke utopije, utopiju kapitala, piše Bilten, u komentaru rasprave o robotici u Europskom parlamentu. Iscrpnije...

Petir protiv davanja osobnosti robotima: Oni nemaju dušu!

"Pravo proizlazi iz života, roboti su proizvod ljudskog uma i ljudskih ruku, ali su objekti - strojevi, a ne osobe, u njima nema života, roboti nemaju dušu i ne možemo im dati status elektroničke osobe" - rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u raspravi o reguliranju statusa robota (ovdje snimka izlaganja). Petir je zatražila brisanje zahtjeva kojim se traži stvaranje posebnog dugoročnog pravnog statusa za robote. Stvaranje pravnog statusa za robote, pojašnjava, uzročno-posljedično bi značilo odricanje ili oslobađanje od odgovornosti njihovih proizvođača i/ili vlasnika. Iscrpnije...

Beč: Vlasnica kafića naplaćuje punjenje mobitela

Galina Pokorny, vlasnica kafića u Hundertwasserovoj kući u Beču, umorna od turista koji u obilasku poznatog zdanja satima pune baterije svojih mobitela i ostatih 'gadgeta', odnedavno tu uslugu naplaćuje jedan euro po punjenju. No to se odnosi samo na goste kod kojih usluga traje više sati. "Mislim, oprostite... a tko će platiti sate punjenja mobitela?", kaže Pokorny, vlasnica Terrasencafea. Prošle godine tehnološki sajt ZDNet izračunao je da punjenje smatphonea za cijelu godinu košta 0,79 eura. Iscrpnije...

Hrvatska bi mogla ostati bez 6,8 milijardi eura iz EU fondova

Vlada se kocka novcem koji bi Hrvatska mogla povući iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. EU u sklopu kojega je na raspolaganju ukupno 6,881 milijardi eura, piše Novi list. Problem je to što Vlada nije do 31. prosinca prošle godine usvojila Nacionalni plan borbe protiv diskriminacije, preduvjet za povlačenje novca. I ne samo da nije usvojila plan, nego ga je nakon dvije godine rada na njemu zaustavila i odlučila raditi novi plan. Iscrpnije...

EU uskoro implementira novu uredbu o zaštiti osobnih podataka

Osobni podaci najvrednija su ruda današnjice i kompanije grabe velikom brzinom kako bi ih se dočepale. No u toj brzorastućoj utrci na scenu stupa EU, koja kaže jasno i nedvosmisleno STOP!. Pune četiri godine stručna tijela EU kreirala su GDPR, koji se primjenjuje od 25. svibnja 2018. i postaje krovni zakon, a njime su znatno povećana prava ispitanika, pa tako uredba definira pravo na ispravak i brisanje („pravo na zaborav”) osobnih podataka, pravo na ograničenje obrade, pravo na prenosivost podataka i pravo na prigovor obrade podataka. Proporcionalno rastu prava ispitanika rastu i obveze za voditelja obrade i izvršitelja obrade podataka, a glavno je pitanje kako implementirati sve ono što GDPR zahtijeva, piše ICT Business. Iscrpnije...

Usprkos sankcijama, u Rusiji europski proizvodi

U Rusiji bi mogle biti uvedene kazne za pravne osobe koje prevoze, skladište i distribuiraju prehrambene proizvode koji su pod embargom uvedenim 2014. No zakon neće vjerojatno promijeniti situaciju u kojoj su dobavljači pronašli načina da usprkos sankcijama u Rusijama ima i talijanskog parmezana, i francuskog sira brie, i španjolskog pršuta, i nizozemskog plavog sira. "Formira se grupa turista koji zatim kupuju robu i kući donose maksimalnu dozvoljenu količinu proizvoda – do 50 kilograma po osobi", objašnjava polukrijumčarske puteve jedan od prodavača koji proizvode plasira na - društvenim mrežama. Iscrpnije...

Minimalna plaća u Bugarskoj 235 eura, u Luksemburgu - 2.000 eura

10 zemalja članica na istoku EU-a, uključujući i Hrvatsku, ima minimalne bruto plaće ispod 500 eura, redom: u Bugarskoj 235 eura, u Rumunjskoj 275, u Latviji i Litvi po 380 eura, u Češkoj 407 eura, Mađarskoj 412, Hrvatskoj 433, Slovačkoj 435 eura, Poljskoj 453 i Estoniji 470 eura. U pet južnih članica minimalac je između 500 do 1.000 eura: u Portugalu 650 eura, Grčkoj 684, Malti 736, Sloveniji 805 i i Španjolskoj 826 eura. U preostalih sedam zemalja članica, svih redom na zapadu i sjeveru EU-a, minimalne su plaće osjetno iznad 1.000 eura: u Velikoj Britaniji iznose 1.397 eura, u Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563 a u Luksemburgu daleko najviših 1.999 eura. Ovdje Eurostatovi podaci. Iscrpnije...

Novosti o prosvjedima u Rumunjskoj: Erupcija protiv korupcije

"Rumunjska vlada je dekret kojim želi ozakoniti vlastitu korupciju donijela noću, bez ikakve najave i rasprave, a građani su tu odluku doživjeli kao crvenu krpu. Sponzor dekreta je vođa socijaldemokrata Liviu Dragnea, de facto šef države koji to nije mogao postati i formalno jer je ga se istražuje zbog prevare u kojoj je državu oštetio za 24.000 eura. Iako desnica nastoji zloupotrijebiti protest za vlastite političke interese, Rumunji su izborili privremenu obustavu sporne uredbe", pišu Novosti. Iscrpnije...

Novi žestoki sukobi policije i prosvjednika u pariškom predgrađu

Prosvjednici su gađali policajce kamenjem, palili automobile i kante za smeće u pariškom predgrađu nastanjenog uglavnom imigrantima u kojem su napetosti porasle nakon policijske brutalnosti prema uhićenom lokalnom mladiću. Nad jednim policajcem otvorena je službena istraga za silovanje, a nad drugom trojicom za upotrebu prekomjerne sile 2. veljače prilikom uhićenja 22-godišnjaka u predgrađu Aulnay-sous-Bois. Policajci su mladića identificiranog kao Theo navodno silovali pendrekom. Iscrpnije...

Svinja za pršute imamo dovoljno, problem su europske svinjarije

"Osnovno je pravilo to da se u slučaju oznake izvornosti svi procesi proizvodnje odvijaju unutar definiranog područja, a za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla dovoljno je da se samo završni procesi, najčešće je to prerada u proizvod, odvijaju unutar zadanog zemljopisnog područja", objašnjava eurozastupnica Biljana Borzan. Tako se istarski pršut sav proizvodi u Istri, dok dalmatinski može biti napravljen i od butova mađarskih svinja. Za sve pršutare u Hrvatskoj trenutačno se ne može proizvesti dovoljno svinjskih butova, kaže čelnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić za tportal. Iscrpnije...

Ministarstvo želi 2,5 milijardi iz EU fondova za istočnu Hrvatsku

Ministarstvo fondova EU pokrenulo je „Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem“ kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku čekaju u postojećim operativnim programima i Programima ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Dosad je povučeno 420 milijuna kuna, ovdje popis ugovorenih projekata. Iscrpnije...

EK misli da se TTIP još uvijek može oživjeti

Europska unija još uvijek vidi šansu za oživljavanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU-a, poznatog kao Transatlansko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP), rekao je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen. Dodao je da je svjestan toga da je Trump u kampanji napadao sporazume o slobodnoj trgovini s Azijom te Kanadom i Meksikom, ali se nije izrijekom dotaknuo TTIP-a. Po njegovim riječima, dužnosnici EU-a ostaju predani snažnim transatlanskim vezama i kontaktirat će novog američkog pregovarača kada bude imenovan. Iscrpnije...

Skrivene zamke ukidanja roaminga

Operateri i dalje mogu kreirati posebne "internacionalne tarife" koje često donose pogodnosti pri iskorištavanju mobilnih usluga u inozemstvu. Kada se koristite takvim internacionalnim tarifama tada ćete na teritoriju tih zemalja, pa makar bile i unutar EU-a, plaćati upravo te cijene. Također su alternativa tzv. turističke prepaid SIM kartice. Iscrpnije...

Europski fondovi - objavljen plan natječaja

Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj objavila je Plan objave natječaja za 2017. godinu (ovdje), gdje se može pretraživati otvorene natječaje, zatvorene natječaje kao i ukupan popis natječaja s aktualnim statusom. Ovdje su pitanja i odgovori, a za nova pitanja mejl je eafrd@mps.hr. Trenutno je aktualan natječaj Potpore razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava. Iscrpnije...

Hrvatska najlošija po iskorištenosti fondova EU

Hrvatska je 2014. godine iz proračuna EU povukla 584 milijuna eura, 2015. godine 556 milijuna, a 2016. oko 850 milijuna eura. U udjelima, stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila je manje od petine, a do 2016. godine porasla je na 80,7%. Po glavi stanovnika iznos je 2,5 tisuća eura, šesti najveći od svih članica Unije. Iako zvuči puno, ovo je zapravo malo - sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske - prosjek je 94%. Razlozi su neuravnoteženost velikog broja projektnih prijedloga, nedostatak osoblja u nadležnim tijelima, učestale izmjene natječajne dokumentacije... Iscrpnije...

Dalmatinskom pršutu oznaka izvornosti, iako je od nizozemske svinje

Autohtoni "istarski" ili "dalmatinski" pršuti zapravo su od nizozemskih svinja, paradoks je kojeg omogućuje europsko zakonodavstvo koje dopušta davanje markice izvornosti bez obzira što je izvornost namirnice po prilici 1,5 tisuća kilometara daleko od mjesta njezine konzumacije. Kod maslinovog ulja suprotna situacija - obveza je da ono mora biti plod domaće zemlje, piše Novi list u velikom i zanimljivom članku o hrani. Iscrpnije...

Plan EU-a za zaustavljanje imigranata - 31 milijarda eura Africi

Čelnici država članica EU-a, uključujući i Plenkovića, na sastanku na Malti prihvatili su deklaraciju o zaustavljanju ilegalnih migracija na sredozemnoj ruti. Ovo su glavne mjere: obuka, opremanje i potpora libijskoj obalnoj straži; razbijanje krijumčarskih lanaca i organizacija; pomoć lokalnim zajednicima u Libiji, posebice u obalnom području i kopnenim granicama na migrantskoj ruti kako bi im se popravila socijalno-ekonomska situacija (ovdje tekst deklaracije). Novost je spremnost da se u Libiji, u suradnji s UNHCR-om, osnuju prihvatni centri za migrante. EU želi i stabilizirati Libiju, državu u rasulu otkako je srušen Gadafi. Plan EU-a košta 31 milijardu eura. Iscrpnije...

Monsinjor Topić: Crkva i HDZ BiH ne mogu se dogovoriti oko temeljnih pitanja

"Katolička crkva i HDZ BiH ne mogu se dogovoriti oko nekih temeljnih pitanja o BiH i Hrvatima u njoj, jer nemaju isti odnos prema toj zemlji i prema svakom čovjeku koji u njoj živi, no zajednički dijele zabrinutost stanjem u BiH, koje je neodrživo", kazao je monsinjor Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak za sarajevsko Oslobođenje. "Na području Hercegovine živi oko 220 tisuća Hrvata, dok ih je na prostoru koji se geografski opisuje kao Bosna 320 tisuća", kaže Iscrpnije...

Novi trend: Obitelji cijepaju OPG-ove radi izvlačenja novca iz EU fondova

Nova EU pravila za izravne potpore, a posebice za povlačenje novca iz EU fondova utjecale su i na pojavu novog trenda - masovnog cijepanja OPG-a i formiranja novih unutar iste obitelji, kako bi se u okvirima zakonskih mogućnosti i pravila prijave za EU fondove izvuklo više novca. Zakon to ne zabranjuje, no činjenica je da se tako na neki način stvaraju "umjetni uvjeti" i privid poljoprivredne proizvodnje. No postoji i druga strana priče - po hrvatskoj definiciji uvjete za mladog poljoprivrednika, a upravo traje natječaj da tu kategoriju poljoprivrednika, ispunjavaju oni koji su se poljoprivredom počeli baviti u zadnjih 18 mjeseci. Iscrpnije...

Bivši eurozastupnici masovno se bacaju u lobiste

Transparency International EU objavio je izvještaj u kojem se bavi sve raširenijom praksom da europski političari nakon završetka briselske karijere postaju lobisti. Od 485 eurozastupnika koji 2014. nisu ponovno izabrani u Europski parlament, danas ih oko pedeset rade kao lobisti, čiji je zadatak utjecati na stavove svojih donedavnih kolega. Stoga TI poziva da se pravila pooštre. Iscrpnije...

Od 15. lipnja više nema roaminga

Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća EU i Europske komisije sinoć su dogovorili maksimalne veleprodajne cijene među operaterima čime je i formalno otvoren put potpunom ukidanju roaminga za građane EU. Do 30. lipnja 2022. veleprodajna cijena poziva u roamingu iznosit će 0,032 eura po minuti, a SMS poruke 0,01 euro. Cijene podatkovnog prometa će tijekom godina postupno padati od ugovorenih 7,7 eura za gigabajt, koliko će iznositi od lipnja kako bi se do 2022. dostigao iznos od 2,5 eura po gigabajtu. Cijene će se razmatrati svake dvije godine. Iscrpnije...

Od danas bescarinski izvoz hrane iz Hrvatske u BiH

Danas je na snagu stupio Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU i Bosne i Hercegovine čime se omogućava bescarinski izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na tržište BiH. Do hrvatskog ulaska u EU 2013. BiH je bila najznačajnije izvozno tržište za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30%, da bi u međuvremenu pao na 16%. Dogovoren bescarinski izvoz vrijedi za sve članice EU, ne samo RH. Iscrpnije...

Poljska na internetu objavila popis stražara u Auschwitzu

Poljski Institut za nacionalno sjećanje (INR) na internetu je objavio imena nacističkih zapovjednika i stražara u logoru smrti Auschwitz za vrijeme njemačke okupacije Poljske. Na popisu je oko 9000 imena, gotovo sva njemačka, a uz neke je dodana i fotografija. INR se nada da će tako dokazati da su Auschwitzom upravljali Nijemci, a ne Poljaci. U logoru je ubijeno više od milijun ljudi, najviše Židova, ali su žrtve bili i Poljaci, Romi te politički zatvorenici. Iscrpnije...

Nova pravila za kupovanje na internetu

Europski parlament uskoro bi trebao potvrditi nekoliko uredbi kojima će se građanima jamčiti veća sigurnost online kupovine, a dostava paketa trebala bi biti jeftinija. "Mi u manjim državama često imamo problema da nam je dostava puno skuplja nego u nekim većim državama članicama", pojasnila je eurozastupnica Biljana Borzan. Jedna od glavnih novosti je i ukidanje geoblokiranja, pa će trgovci morati nuditi proizvode svim članicama EU-a, tj. neće se više moći dogoditi da neki proizvod bude nedostupan zbog lokacije. Iscrpnije...

Slovenija opet osporava hrvatsko članstvo u EU

"Slovenski čelnici, kad je riječ o arbitražnom skandalu, vješto stavljaju naglasak na 'nelegalno prisluškivanje' od strane Hrvatske, skrećući pozornost sa skandaloznog sadržaja snimljenih razgovora. Tako Hrvatska postaje kršiteljica međunarodnog prava, a Slovenija, koja je nedvojbeno kršila arbitražni sporazum, dakle i međunarodno pravo, postaje braniteljica međunarodnog prava. Umjesto simboličkog 'izbacivanja' Hrvatske iz EU, naime, slovenska politika pokušat će stvarno osporiti hrvatsko članstvo u EU predstavljajući Hrvatsku kao nevjerodostojnu i lažnu članicu europske obitelji, kao svojevrsnog uljeza koji nepoštivanjem arbitražne presude ne poštuje vladavinu prava, dakle jednu od najviših vrednota EU", komentira Novi list. Iscrpnije...

Aktivizam građana: Kako Bruxelles troši novac na službena putovanja?

Nakon što je otkrio da je predsjednik EK Jean-Claude Juncker potrošio 63 tisuće eura na putovanje air–taxijem za G20 sastanak u Turskoj, Access Info Europe pokrenuo je kampanju za pristup informacijama o putnim troškovima svih povjerenika u EK. U kampanji sudjeluje i GONG te poziva građane da se uključe postavljajući zahtjeve za informacijama o putnim troškovima za sve povjerenike tijekom cijele 2016. Iscrpnije...

Turista u Hrvatskoj sve više, ali hrvatskih turista sve manje

Broj turističkih noćenja ostvarenih 2016. godine unutar Europske unije kreće se oko 2,8 milijardi i u porastu je za dva posto prema 2015. Trend je zabilježen i u Hrvatskoj, sa 77,7 milijuna noćenja u 2016., od čega su 72 milijuna noćenja stranih gostiju, a samo 5,7 milijuna domaćih. Iako porast broja noćenja raduje, ono što je očito iz tih podataka jest “izumiranje” domaćeg gosta kao pojave u hrvatskom turizmu, što se pokazuje kao višegodišnji negativni trend koji ne bilježi nijedna druga članica EU-a. U brojkama - prošle je godine bilo 12 posto manje domaćih turista nego 2015. godine. Iscrpnije...

Klasna 'osjetljivost' europskog establišmenta

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio da će se Komisija, u kontekstu borbe protiv nejednakosti i siromaštva, zalagati za uvođenje minimalne plaće u svim članicama EU. Iako se na prvu čini hvalevrijednom inicijativom, par aspekata ju ipak svodi na činjenicu da ju promovira dužnosnik koji je kao luksemburški premijer upravo poticao tu nejednakost pretvarajući svoju državicu u poreznu oazu za europske kompanije. Naime, od 28 članica EU samo njih 6 u svojim zakonskim okvirima ne poznaje institut minimalne plaće. Iscrpnije...

Rumunjska vlada radi na pomilovanju korumpiranih političara

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis izjavio je da će sazvati referendum o spornom vladinom planu pomilovanja koji bi omogućio političarima da izbjegnu kaznene postupke. U nedjelju je više od 15.000 Rumunja izašlo na ulice Bukurešta i gradova diljem države prosvjedovati protiv planova vlade o dekriminalizaciji nekih prekršaja i pomilovanja, koje su kritizirali i Vrhovno vijeće sudaca i NGO-i. Socijaldemokratska vlada (PSD) novog premijera Sorina Grindeanua objavila je dvije hitne uredbe kojima bi se pomilovalo oko 2500 osuđenih na kazne do 5 godina zatvora, među kojima su političari, a njima bi se i dekriminalizirali neki prekršaji. Iscrpnije...

Tisuće Rumunja na prosvjedima - vlast ukida kazne za korupciju

Tisuće Rumunja izašle su u nedjelju na ulice Bukurešta i gradova diljem države kako bi prosvjedovali protiv planova vlade o dekriminalizaciji nekih prekršaja i pomilovanja nekih pritvorenika kroz hitne ukaze za koje kritičari tvrde da bi zaprijetili borbi protiv korupcije na najvišim razinima. Kabinet novog premijera Sorina Grindeanua prošlog je tjedna otkrio nacrt zakona o ukazima koji su kritizirali predsjednik, glavni tužitelj, vrhovni sud, glavni antikorupcijski tužitelj i čelnik uprave za borbu protiv organiziranog kriminala, kao i aktivisti i diplomati. Vlada namjerava dekriminalizirati zlouporabu položaja koja stvara štetu manju od 200 tisuća leija (oko 47.500 dolara). Iscrpnije...

Le Pen: EU je mrtva, ali to još ne zna

"Europska unija je neuspješni eksperiment i zato s njom treba završiti. EU je mrtva, ali još ne zna to. Doživjela je neuspjeh u svakom pogledu: u ekonomskom - što podrazumijeva vrlo slab gospodarski rast, u socijalnom - pri čemu raste siromaštvo, a nezaposlenost je na visokoj razini, i u sigurnosnom, jer EU nije u stanju zaštititi svoje granice i ne može nas zaštititi od terorizma", rekla je čelnica francuske krajnje desničarske stranke Nacionalni front Marine Le Pen. Iscrpnije...

Srbiji još četiri milijuna eura od EU za zbrinjavanje izbjeglica

Srbija će od Europske unije dobiti dodatnih četiri milijuna eura za pomoć migrantima, najavio je u Beogradu europski povjerenik za humanitarnu pomoć Christos Stylianides. Povjerenik je pohvalio srbijansku vladu za upravljanje migrantskom krizom i obećao da će EU pružiti dodatnu pomoć za prehranu izbjeglica i migranata u prihvatnim centrima diljem Srbije. Srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin priopćio je da Srbija neće povećavati kapacitete prihvatnih centara sa sadašnjih oko 6.000 mjesta, ocijenivši da je taj smještaj najkvalitetniji na migrantskoj ruti. Iscrpnije...

Njemačka legalizirala marihuanu u medicinske svrhe

Njemački zastupnici su jednoglasno odobrili legalizaciju marihuane u medicinske svrhe pa će liječnici od ožujka moći prepisati kanabis pacijentima s teškim oboljenjima poput raka, epilepsije, multiple skleroze. Njemačka se na taj način pridružuje europskim zemljama koje su legalizirale proizvode na bazi kanabisa: Austriji, Velikoj Britaniji, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunskoj, Slovenij, Španjolskoj, Hrvatskoj i Makedoniji. Pacijenti će moći na recept nabaviti ekstrakt kanabisa ili njegov sušeni cvijet. Iscrpnije...

Ministarstvo odabralo koncept: Branka Benčić hrvatska kustosica na 57. Bijenalu

Nezavisna kustosica i povjesničarka umjetnosti Branka Benčić bit će ovogodišnja kustosica hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu, 57. međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti u svibnju ove godine. Odluka je to Ministarstva kulture Republike Hrvatske, koje je time prihvatilo njezin prijedlog da Hrvatsku na ovoj uglednoj manifestaciji predstavi dvoje umjetnika: Tinu Gverović i Marka Tadić. Izložba naslovljena "Horizont očekivanja" realizirat će se kao dvostruka samostalna izložba, a temelji se na produkciji novih radova umjetnika, posebno osmišljenih za izlaganje na Bijenalu. Iscrpnije...

Broj isporučitelja mlijeka pao s 11.000 prije 4 godine na - 7.000

Domaćim mljekarama prošle je godine isporučeno 489,6 milijuna kilograma kravljeg mlijeka, što je 4,6 posto manje nego u 2015., pa je isporuka mlijeka pala drugu godinu zaredom, procjene su Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Podaci HPA za razdoblje od 2013. godine pokazuju stalni pad broja isporučitelja mlijeka – u 2013. godišnji prosjek isporučitelja iznosio je 11.018, da bi u godini kasnije njihov broj pao na 10.003, a u 2015. godini na 8.746. Podataka za lanjski prosinac još nema, a u studenome ih je bilo 6.811 - čak 106 isporučitelja manje nego u listopadu. Iscrpnije...

CMS: Hrvatski europarlamentarci protiv socijalnih prava građana i financijskih interesa Hrvatske

Hrvatski zastupnici u europskom parlamentu iz Klubova zastupnika Europske pučke stranke (HDZ, HSS) te Saveza liberala i demokrata za Europu (IDS, HNS) protive se ključnim odredbama Europskog stupa socijalnih prava kojima bi se štitila socijalna i ekonomska prava svih građana Unije. Usto, protive se i novim fondovima EU za pomoć državama EU, poručuju iz Centra za mirovne studije. Iscrpnije...

Tajani novi predsjednik EU-parlamenta, konzervativci preuzeli svu vlast

Dosadašnji potpredsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani iz Europske pučke stanke (EPP) izabran je za novog predsjednika Europskog parlamenta. S Tajanijem na čelu EP-a, Jean-Claudeom Junckerom na čelu Europske komisije i Donaldom Tuskom kao predsjednikom Europskog vijeća, konzervativna grupacija EPP sada će u potpunosti kontrolirati Bruxelles, poput američkih republikanaca koji će nakon inauguracije Donalda Trumpa u petak kompletno preuzeti vrh američke vlasti. Iscrpnije...

Amnesty: EU u ime borbe protiv terorizma ograničava prava i slobode

Donošenje zakona na brzinu, bez veće rasprave, proširenje ovlasti izvršne vlasti i sigurnosne službe na štetu pravosuđa, ublažavanje zahtjeva u vezi s podnošenjem dokaza, kažnjavanje mnogih oblika govora koji su daleko od poticanja na mržnju - mjere su uvedene u Europi nakon terorističkih napada u 2015, a čime se potkopavaju temelji Europske unije - pravda, jednakost i nediskriminacija, stoji u izvještaju Amnesty International. Piše ondje da su mjere "orvelijanske" te diskriminatorne prema muslimanima i izbjeglicama. Ovdje izvještaj. Iscrpnije...

May: Britanija ostaje prijatelj s EU, sva partnerstva se prekidaju

Britanska premijerka Theresa May zauzela se za "jasan i čist" razlaz s Europskom unijom kazavši da Brexit znači izlazak iz jedinstvenog europskog tržišta. May planira do kraja ožujka formalno pokrenuti proceduru razdruživanja od EU-a, nakon čega slijede dvije godine pregovora s Bruxellesom i europskim partnerima, a konačni sporazum će dati na glasovanje u britanski parlament. May je kazala da ostanak na jedinstvenom tržištu nije u skladu s prioritetom Londona da stavi pod kontrolu imigraciju iz EU-a, što onemogućava temeljno europsko načelo slobode kretanja europskih radnika ."Nećemo tražiti da ostanemo članicom jedinstvenog tržišta, ali ćemo tražiti najveći mogući pristup", objasnila je May, s obzirom na to da je 44 posto britanskog izvoza 2015. otišlo u EU. Iscrpnije...

Europska komisija uvodi restrikcije na - "kolačiće"

Europska komisija do sredine iduće godine najavljuje uvođenje novih pravila za tzv. kolačiće. Umjesto klikanja na svakoj web stranici koju posjete kao dosad, korisnici će u svojim preglednicima, Chromeu, Safariju ili Firefoxu, moći podesiti postavke za 'cookies' koje će stalno vrijediti. Iscrpnije...

Finska pokrenula eksperiment s univerzalnim temeljnim dohotkom

Finska je prva evropska država koja je pokrenula eksperiment s univerzalnim temeljnim dohotkom, idejom koja podrazumijeva bezuvjetnu dodjelu novca svim građanima. "Lijeva opcija trebala bi u univerzalnom dohotku vidjeti socijalni dodatak institucijama socijalne države, zdravstvu, obrazovanju, mirovinama. S druge strane, desnica univerzalni dohodak najčešće vidi kao mjeru kojom bi se zamijenile one postojeće. Tada bi on bio paravan za napad kapitala na državu blagostanja, a sam iznos dohotka bio bi puno manji od onoga koji osiguravaju državno financirano zdravstvo, obrazovanje i mirovine. U tom bi slučaju univerzalni dohodak predstavljao manji porezni pritisak na kapital nego institucije socijalne države i kao takav bi se tim snagama isplatio" kaže ekonomski analitičar Domagoj Mihaljević. Iscrpnije...

Hrvatska će se zadužiti za još 58 milijardi kuna

Najnoviji dokument Europske komisije pokazuje da će samo u ovoj godini za održavanje svog javnog duga Hrvatska morati izdati obveznice, trezorske zapise ili podići kredite u ukupnoj vrijednosti 17,2 posto BDP-a, odnosno svega onoga što će stvoriti u godinu dana, što je oko 58 milijardi kuna. Statistika Komisije pokazuje da je teret servisiranja duga, izražen u udjelu u BDP-u, u Hrvatskoj najveći od svih članica EU koje nisu u eurozoni. Primjerice, Bugarska treba tek 6,9 posto BDP-a kako bi servisirala javni dug, a Slovenija 12,5 posto. Iscrpnije...

Najmanje osam poginulih migranata u Sredozemlju, 750 spašenih

Najmanje osam migranata utopilo se kada se njihov čamac prevrnuo uz obale Libije, ali bi broj mrtvih mogao biti puno veći, objavila je talijanska obalna straža. Četvoro spašenih kaže da je više od stotinu ljudi bilo na čamcu koji se prevrnuo oko 50 kilometara od Libije. Različite vrste privatnih i ratnih brodova u posljednja su 24 sata iz središnjeg Mediterana spasili oko 750 migranata iz gumenih i drvenih čamaca. Godina 2016. bila je i najsmrtonosnija za migrante u Sredozemlju kada ih je poginulo gotovo 5000, objavila je Međunarodna organizacija za migracije. Iscrpnije...

Orban želi ponovno sustavno pritvarati migrante

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da želi sustavno pritvarati migrante koji stignu u zemlju, iako je to protivno europskim zakonima. "Moramo zaštititi svoj suverenitet", istaknuo je Orban. Po podacima od 27. prosinca, u mađarskim se prihvatilištima nalazi 467 ljudi, od kojih 273 u zatvorenim centrima. Budimpešta je 2013. prekinula sustavno pritvaranje migranata pod pritiskom EU-a, UNHCR-a i Europskog suda za ljudska prava. Iscrpnije...

Snježne oluje pogodile Njemačku i Francusku

Snježna oluja pogodila je neke dijelove zapadne Europe, prije svega Njemačku i Francusku. Polje niskog tlaka pod nazivom Egon ponovno je donijelo zimu u Njemačku, pri čemu je u noći na petak nevrijeme praćeno obilnim snijegom prvo zahvatilo zapadni dio zemlje. U toku dana proširilo se i na istočni dio. U frankfurtskoj zračnoj luci jutros je otkazano 125 letova zbog jakih naleta vjetra, a slična situacija zabilježena je i u ostalim zračnim lukama u središnjoj Njemačkoj. U Francuskoj, prekid struje pogodio je više od 237.000 domova, kada je oluja prešla preko Normandije i regija sjeverno od Pariza. Jedna je žena poginula u Saint-Jeannetu, na jugoistoku Francuske, kada je na nju palo stablo. U nekim dijelovima Francuske, škole i fakulteti bili su prisiljeni u petak zatvoriti vrata. Iscrpnije...

Biljana Borzan: Nedopustivo da dostava za 200 km bude skuplja nego za 500 km

Cijena prekogranične dostave često je i do pet puta veća od domaćih cijena - događa se da bez očitog razloga građani dostavu za 200 kilometara plate dva ili tri puta više nego za 500 km, rekla je Biljana Borzan, hrvatska eurozastupnica koja je imenovana Izvjestiteljicom Europskog parlamenta za pregovore o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa. Jedan od glavnih ciljeva Uredbe je smanjiti neopravdane razlike u cijenama dostave i sniziti cijene dostave koje plaćaju potrošači i mala poduzeća. Iscrpnije...

Ministar Marić: Ispuniti kriterije da bi uveli euro; Linić: Ne još!

Da bi Hrvatska uvela eura mora ispuniti niz kriterija nakon kojih slijedi period prismotre, a najvažniji i najizazovniji kriterij smanjenje je javnog duga, rekao je ministar Marić sinoć u Otvorenom. "Kada smo mi bili na razini kamatnih stopa kao Slovačka imali smo slično gospodarstvo, oni su u međuvremenu uveli euro i danas su naša gospodarstva neusporediva. No ne samo zbog valute već svega što su morali učiniti kako bi ga uveli", rekao je. Bivši ministar Linić smatra da ne treba žuriti s uvođenjem eura: "Imamo fiskalne nestabilnosti, mali broj zaposlenih i mali broj proizvodnje a veliki javni dug". Iscrpnije...

Odbor EU: Dajte robotima status "elektroničkih osoba"

Odbor Europskog parlamenta usvojio je izvještaj kojim poziva Europsku uniju da robotima prizna pravni status kojim bi ih se kategoriziralo kao "elektroničke osobe". No, iako su osobe, u izvještaju se kaže kako bi proizvođači robota morali u njih ugrađivati "prekidač za ubijanje" kako bi se spriječilo pobune robota, nešto što su vidjeli u filmovima 'Terminator'. Izvještaj se dotiče i mogućnosti rasta nezaposlenosti zbog robota, a kao rješenje predlažu - temeljni prihod. Iscrpnije...

EK: Šanse da Hrvatska za 10 godina ispuni uvjete za euro su - 10 posto

Ne dogodi li se na razini Europske unije i ECB-a znatno omekšavanje postojećih pravila i tzv. Maastrichtskih kriterija, vjerojatnost da će Hrvatska za deset godina ispunjavati uvjete za ulazak u eurozonu iznosi - 10 posto, procjenjuje Europska komisija, a piše Poslovni nakon razgovora premijera i guvernera koji su se složili da euro treba uvesti što prije. Iscrpnije...

Glavni uzrok smrti radnika u EU - rak!

Gotovo svaki peti radnik u Europskoj uniji na radnom je mjestu izložen nekoj od kancerogenih tvari, a čak 53% smrti koje se povezuju s radnim okruženjem na razini Unije posljedica su izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka. U brojkama to znači da svake godine u Europskoj uniji zbog izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka ili sudjelovanja u procesima u kojima su bili izloženi kancerogenim agensima umire 102,5 tisuća osoba. Europska agencija za zaštitu na radu zbog ovoga pokreće kampanju za zdrava radna mjesta. Iscrpnije...

SAD izvodi kompleksnije vježbe u Europi kao odgovor na 'rusku agresiju'

Američka vojska obećala je povećati kompleksnost vojnih vježbi koje će izvoditi u Europi kao odgovor na „rusku agresiju“. U njemačku su stigli brojni tenkovi, kamioni i ostala oprema kojom NATO pokušava osnažiti europski istočni bok. „Da budem jasan: ovo je dio naših poteza da se suprotstavimo ruskoj agresiji, osiguramo teritorijalni integritet naših saveznika i održimo Europu koja je cjelovita, slobodna, prosperitetna i mirna“, objasnio je Tim Ray, zamjenik zapovjednika europskog zapovjedništva SAD-a. Iscrpnije...

Sturgeon: Neprihvatljivo je da Škotska ne zna ništa o rokovima za izlazak iz EU

Škotska ministrica Nicola Sturgeon izjavila je da zna vrlo malo o britanskim rokovima za izlazak iz EU što je nazvala "neprihvatljivom" situacijom šest mjeseci nakon što su birači u Velikoj Britaniji glasali za Brexit. Predsjednica Škotske nacionalne stranke (SNP), Sturgeon je prije referenduma vodila kampanju za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU i škotski su se birači izjasnili za ostanak u EU, kao i sjeverna Irska, dok su Engleska i Wales glasali za izlazak. Sturgeon je za BBC rekla da bi se britanska vlada u pregovorima s Bruxellesom trebala postaviti tako da postigne kompromis sa Škotskom i pridobije je, umjesto da se fokusira na migracijsko pitanje. Iscrpnije...

Rupel: Treba se pripremiti na podjelu Europe na megaregije

Slovenski je predsjednik Borut Pahor upozorio na realnu perspektivu "regionalizacije" EU, a ideju je razradio Dimitrij Rupel, bivši ministar vanjskih poslova. Kao jednu od mogućnosti navodi kombinaciju s formiranjem istočne, zapadne, sjeverne, južne i središnje megaregije. Sloveniju vidi u središnjoj megaregiji, zapravo proširenoj Višegradskoj skupini kojoj bi se pridodale Austrija i Slovenija. U tom bi slučaju, predviđa Rupel, Hrvatska zajedno s Bugarskom i Rumunjskom činila istočnu megaregiju, u sjevernu bi se udružile skandinavske i baltičke države, a u južnu mediteranske članice Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal i Španjolska. Politički i gospodarski najjaču skupinu činile bi članice iz zapadne megaregije - Belgija, Francuska, Irska Luksemburg, Njemačka i Nizozemska. Iscrpnije...

Članice EU zaposlile milijune ljudi novcem iz ESF-a, Hrvatska tek 177

Europska komisija objavila je izvješće o evaluaciji ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF) tijekom razdoblja 2007. – 2013., s posebnim izvješćem za svaku državu članicu. Izvješće pokazuje da je do kraja 2014. najmanje 9,4 milijuna europskih građana našlo posao uz pomoć Fonda, a 8,7 milijuna steklo je neku kvalifikaciju ili certifikat. Prema izvješću za Hrvatsku program je obuhvatio 17 tisuća sudionika, od kojih je 1092 dobilo novu kvalifikaciju, a 177 ušlo u radni odnos. Hrvatska je od 179 milijuna ponuđenih eura iskoristila samo 76 milijuna, odnosno 42.5 posto, što je daleko ispod prosjeka ostalih članica od 79 posto. Iscrpnije...

Vlada deregulira rad autoškola

Neke od mjera u Akcijskom planu kojim se poduzetnike kani rasteretiti različitih parafiskalnih nameta uz poštovanje EU Direktive o uslugama i EU pravila tržišnog natjecanja odnose se na ukidanje ograničenja broja novoosnovanih autoškola ovisno o procjeni države, odnosno autoškole će se osnivati prema tržišnim uvjetima. Ukida se i fiksna tarifa nastavnog sata u autoškoli. Dosad je u Hrvatskoj isključivo HAK organizirao i provodio vozačke ispite, dok su autoškole same određivale cijenu višu od minimalno propisane. Prometni stručnjak Željko Marušić komentira da će promjene "loše pretvoriti u kaotično". Iscrpnije...

Profesor koji je predvidio Brexit i pobjedu Trumpa predviđa - raspad EU

Britanski profesor Mark Blyth smatra kako bi se Europska unija mogla raspasti u 2017. godini, piše Express. Blyth, profesor političke ekonomije u 2016. prognozirao je da će Velika Britanija glasati za izlazak iz EU, pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i negativan ishod talijanskog referenduma, što je bilo protivno većini anketa i mišljenja drugih stručnjaka. Blyth misli kako bi se Europska unija mogla raspasti i prije nego što Velika Britanija službeno pokrene proces izlaska iz EU. Iscrpnije...

Juncker 15 godina radio protiv borbe s utajom poreza

Aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kao luksemburški premijer opstruirao je reguliranje oporezivanja multinacionalnih kompanija na europskom tlu, objavili su Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, britanski list Guardian te njemačka radio-postaja NDR koji su došli u posjed bilješki njemačkih diplomata. Radi se o sudjelovanju luksemburških predstavnika u jednom od tajnovitijih briselskih odbora, Skupini za kodeks poslovnog oporezivanja. Bilješke njemačkih diplomata pokazuju kako su male članice - poput Luksemburga i Nizozemske - godinama iskorištavale svoje pravo glasa kako bi opstruirale pokušaje reformi koje bi spriječile utaju poreza i tako zaštitile svoje nacionalno porezno zakonodavstvo. Iscrpnije...

Novi natječaj za rezanje brodova: 50 do 250 tisuća eura po brodu

Prošli je tjedan otvoren novi natječaj za trajno uništenje ribarskih brodova, a ovaj se puta nudi 50 do 250 tisuća eura po brodu (znači od 370 tisuća do 2 milijuna kuna), a za najviše 57 plovila. Natječaj traje do 1. veljače. Cilj rezanja brodova - zaštita ribljeg fonda. Iscrpnije...

Jednostavnija procedura za 50.000 eura pomoći mladim seljacima

Dobra vijest za sve mlade koji se bave poljoprivredom i žele ostati na selu. Baš za njih Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je novi natječaj na koji mogu prijaviti svoje projekte. Za svaki mogu povući 50.000 eura, i to iz europske omotnice za mlade poljoprivrednike. Potpore su nepovratne, a dio novca mogu dobiti odmah, avansno. Vjetar je to u jedra svim proizvođačima hrane na selu čiji su projekti dobili europski novac. Do sada je potpore dobilo njih 270. No tu nije kraj. Ministarstvo je upravo raspisalo novi natječaj i pojednostavilo proceduru, piše HRT. Iscrpnije...

16 lidera koji će u 2017. oblikovati budućnost EU

Izazov za njemačku kancelarku Angelu Merkel predstavlja Frauke Petry i njena antieuropska stranka Alternativa za Njemačku. Francuska političarka i šefica ultra desne stranke Nacionalne fronte Marine Le Pen još je jedna od populističkih snaga u Europi o kojoj će se sljedeće godine dosta pričati, baš kao i o Geertu Wildersu i nizozemskoj Stranci za slobodu. Iscrpnije...

Pretvara li se Europa zaista u Orbanovu tvrđavu?

Viktor Orban postao je najglasniji europski državnik kada je u pitanju zaustavljanje useljavanja u Europu i žestoki kritičar politike otvorenih vrata Angele Merkel. Njemačkoj odašilje poruke da želi zajedno raditi u interesu europske sigurnosti što zapravo znači potpuno zatvaranje vrata. Potpuni nedostatak empatije i humanosti među europskim vođama, što se prelijeva i na javno mnijenje u odnosu prema izbjeglicama koji bježe pred razaranjima na Bliskom istoku i Africi, poražavajući je. Umjesto da se problemi nastoje zaustaviti na svom izvoru mnogi se zalažu za gradnju žičane ograde i zidova, piše Tportal. Iscrpnije...

Što nam vrijedi rast BDP-a od tri posto kad i dalje zaostajemo

Unatoč izlasku iz recesije i ubrzanju gospodarskog rasta, Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe (EU10), pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. Naime, RH je 2005. godina bila razvijenija od prosjeka EU-a 10, dok 2015. zaostaje čak 17%. Rast koji ostvaruje u posljednje dvije godine očito je prespor i rezultira daljnjim odmakom od prosječne razvijenosti EU-a 10 i od EU-a 28 te time Hrvatska ove godine postaje druga najmanje razvijena članica EU-a 28, nakon Bugarske, ističu u HGK. Iscrpnije...

Europljani se više boje nezaposlenosti nego terorizma, a pola ih smatra da će njihova djeca živjeti još teže

Čak 56% ispitanika u EU smatra da će život današnje djece u Uniji biti teži nego život njihove generacije, pokazalo je istraživanje Eurobarometra. Nezaposlenost ispitanici vide kao glavni problem za EU (njih 45%). Više od jedne trećine (36%) ocjenjuju da su glavni izazovi socijalne nejednakosti i migracijski val, dok 31% drži da su to terorizam i sigurnosna pitanja. Iscrpnije...

Umro najprljaviji čovjek u Europi

Češki beskućnik Ludvik Doležal, poznat kao "najprljaviji čovjek Europe", preminuo je u napuštenoj kući na jednoj farmi gdje je živio posljednjih nekoliko godina. 60-godišnjak je patio od neobičnog psihološkog poremećaja zbog kojeg je palio sve što bi mu došlo pod ruku te spavao u pepelu koji je trljao u svoju kožu. Palio je gume, plastiku pa čak i svoje osobne stvari zbog čega je naposljetku i ostao bez svega. Iscrpnije...

Tunis: Uhićen nećak berlinskog napadača Anisa Amrija!

Tuniske vlasti uhitile su nećaka napadača sa božićnog sajma iz Berlina Anisa Amrija i još dvojicu muškaraca.Tunisko Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da su trojica muškaraca, starih između 18 i 27 godina, bili pripadnici takozvane Islamske države te su zadržani u pritvoru. Nećak napadača iz Berlina Anisa Amrija priznao je da je sa stricem komunicirao preko aplikacije za razgovore Telegram. Komunicirali su šifriranim porukama kako bi izbjegli nadzor sigurnosnih službi. Ćelija u kojoj je bio nećak Anisa Amrija djelovala je na području Tunisa. Iscrpnije...

Berlinske žrtve su iz - Njemačke, Italije, Češke, Ukrajine, Izraela i Poljske

Među 12 žrtava terorističkog napada kamionom u Berlinu je sedam Nijemaca kao i državljani Italije, Češke, Ukrajine, Izraela i Poljske, objavila je njemačka Savezna kriminalistička policija. Među ubijenima u napadu nije bilo djece, a neki od ozlijeđenih još su u po život opasnom stanju u berlinskim bolnicama. Iscrpnije...

Od idućeg ljeta hrvatski vinari moći će koristiti ime teran

Europska komisija dopustit će Hrvatskoj ograničeno korištenje imena teran - rekao je slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan, dok je bivši hrvatski ministar turizma Veljko Ostojić bio najavio da će "problem biti riješen najkasnije do lipnja 2017.". Problem nije trebao ni nastati jer je slovenska zaštita terana krenula s krivom pretpostavkom da se kraški teran radi od sorte refošk. Hrvatski znanstvenici su dokazali da to nije istina. Iscrpnije...

Popularnost anti-imigrantskog AfD-a raste nakon napada u Berlinu

Podrška njemačkoj anti-imigrantskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) nakon terorističkog napada u Berlinu narasla je na 15,5 posto, najviše ove godine, pokazala je anketa koja će biti objavljena u subotu. Opći izbori u Njemačkoj održat će se oko rujna iduće godine, a desna stranka AfD je na 15,5 posto podrške, što je 2,5 postotnih bodova rasta popularnosti u odnosu na prošli tjedan, stoji u anketi Insa instituta izrađenoj za novine Bild. Iscrpnije...

Iz istočne Europe se iseljava više liječnika nego iz Hrvatske

Egzodus liječnika iz Hrvatske u prve tri i pol godine od ulaska u EU svojim je razmjerima sličan onome što su nakon pristupanja uniji doživjele druge države, poput Poljske ili Češke. Rumunjska na primjer, prošle je i puno gore, dok je iz Hrvatske liječničke komore otišlo 525 liječnika, Rumunjsku je napustilo 14.000 liječnika i više od 50.000 medicinskih sestara, a svake se godine stvara novi minus od 500 liječnika. Iscrpnije...

400 tisuća Belgijanaca dobiva novac za dolazak na posao biciklom

U Belgiji je više od 400 tisuća stanovnika dobilo svojevrsnu 'odštetu' za korištenje bicikla kao prijevoza za odlazak na posao – točnije, isplaćeno im je ukupno 93 milijuna eura. Riječ je o poticaju, doplatku na plaću kojeg isplaćuje firma svojem zaposleniku, a obračunava se po prijeđenoj kilometraži. U brojkama: radnik koji je od posla udaljen petnaestak kilometara i radi 210 dana u godini, te prima naknadu od 0,22 eura po kilometru – u jednoj godini će zaraditi 1.386 eura. Iscrpnije...

Osumnjičenik za napad u Berlinu uhićen ljetos, pušten jer nije bilo dokaza

Njemačka policija u potrazi je za 24-godišnjim Tunižaninom koji bi mogao biti povezan sa smrtonosnim napadom kamionom na posjetitelje božićnog sajma u Berlinu s obzirom da su njegovi otisci pronađeni u kamionu kojim je napad izveden. Njemačka je ponudila nagradu do 100.000 eura za informacije koje bi vodile uhićenju Anisa Amrija. Policija navodi da bi mogao biti naoružan i opasan. Bio je četiri godine u talijanskom zatvoru i pušten je jer nije mogao biti deportiran u domovinu, Guardian javlja kako je bio pod prismotrom njemačkih protuterorističkih službi od siječnja, bio je uhićen ljetos u Berlinu ali pušten jer nije bilo dokaza. Njegov otac za The Sun kaže da je Amri radikaliziran u talijanskom zatvoru. Iscrpnije...

Tko smije graditi mrežu optičkih kablova?

Hrvatska se država nalazi pred infrastrukturno iznimno bitnom odlukom – tko će graditi mrežu optičkih kablova za brži i jeftiniji širokopojasni internet? Članstvo u EU i ovisnost o pomoći fondova stavlja Njemaču u poziciju da inzistira na tome da mrežu gradi T-com. Vlada pak smatra da bi gradnju i vlasništvo nad takvim strateškim resursom trebala preuzeti država. Iscrpnije...

Ston: 48 milijuna kuna iz Bruxellesa za obnovu tvrđava i zidina

Ston je osigurao 48 milijuna kuna iz fondova EU za projekt obnove tamošnjih zidina i tvrđava vrijedan 61,6 milijuna kuna. Dakle, ide se u rekonstrukciju, uređenje i opremanje tvrđava Veliki Kaštio i Koruna, rekonstrukciju i uređenje poteza južnog zida Stonskih zidina te uređenje parka Komarda, obnovu i proširenja Stonskog lapidarija, obnovu Napoleonova puta, nadogradnju tematske staze ''Pelješac - vinsko carstvo''. Zidine su duge 5,5 kilometara, imaju 40-ak kula i pet tvrđava, povezuju Ston i Mali Ston, najduže su u Europi i druge najdulje u svijetu. Iscrpnije...

Vozač kamiona iz napada u Berlinu: Poljak izboden i upucan

Vlasnik poljske kompanije koja je vlasnik kamiona kojim je jučer izveden teroristički napad u Berlinu rekao je kako je upravo poljski vozač bio prva žrtva terorista. Naime, kako tvrdi vlasnik kompanije Ariel Zurawski, 37-godišnji vozač Lukasz Urban izboden je i upucan u vozilu prije početka krvavog pohoda. Zurawski je kazao i kako su ga njemačke vlasti zamolile da identificira tijelo ubijenog vozača Urbana sa slika. "Njegovo lice je bilo natečeno i krvavo. Očito je da se borio za goli život", kazao je Zurawski. Iscrpnije...

Merkel o napadu u Berlinu: Terorizam!; Napadač u bijegu

"Moramo pretpostaviti da je ovo teroristički napad. Prožima me užas zbog mogućnosti da je ovo napravio netko iz izbjegličkih centara, gdje toliko Nijemaca pomaže svim tim ljudima", rekla je njemačka kancelarka Merkel dan nakon napada u Berlinu u kojemu je 12 osoba poginulo, a njih 48 ranjeno. Pakistanac Naved B. (23) osumnjičen je za ubojstvo 12 i ranjavanje 48 ljudi. DPA saznaje iz sigurnosnih krugova da je u Njemačku došao preko tzv. balkanske rute. Berlinska policija, međutim, nije sigurna je li uhićeni Pakistanac bio vozač kamiona odgovoran za napad, a građane Berlina pozvala je na pojačane mjere opreza. Iscrpnije...

Hrvatska na 58% potrošačke moći EU, blizu Rumunjske i Bugarske

Hrvatska je između Bugarske i Rumunjske po standardu kupovne moći u Europskoj uniji - hrvatski je potrošač prošle godine imao kupovnu moć 58% od prosjeka Europske unije (ovdje otužna infografika). Bugarska je bila na 53%, a Rumunjska na 59% s tim da su obje ove države rasle od 2013. do 2015., za razliku od Hrvatske. Iznad ovih triju država su Latvija i Mađarska (30 do 40 posto ispod prosjeka EU), dok je prva Luksemburg s 137%. Iscrpnije...

Kontrole na granicama EU - hoće li biti kolona u Hrvatskoj?

Europska komisija odlučila je od 2018. uvesti kontrole na vanjskim granicama EU za sve, i državljane Unije i stanovnike trećih država, čime bi se na granice mogli vratiti kilometarski redovi. Htjeli su vratiti i posebne kontrole na granicama zemalja koje jesu i nisu u Schengenu (Hrvatska nije), što bi za Hrvatsku značilo duple kontrole, no Bruxlles je prihvatio hrvatski prijedlog da trenutačno jedinstvena granična kontrola koja postoji između Hrvatske i Slovenije ne bude razdvojena. Predsjednica Grabar-Kitarović sugerira da se neke probleme ipak može očekivati. Ono što je sigurno je da će se na granicama Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom provoditi registracija. Iscrpnije...

Od 2018. obvezna evidencija građana prilikom ulaska i izlaska iz EU

Prema prijedlogu Europske komisije Europska unija postat će sličnija Americi - kao što američki građani prilikom ulazaka i izlazaka moraju proći kontrolu osobnih podataka, od 2018. to će morati i građani EU, bez obzira dolaze li iz država koje su u Schengenu ili koje to još nisu. Dakle, evidencija europskih građana prilikom ulaska i izlaska iz Europske unije bit će obavezna. Dosad je bilo obavezno samo za građane trećih država i zemalja koje nisu članice EU-a. Iscrpnije...

Ove godine nastradalo 7189 migranata

Skoro 7.200 migranata i izbjeglica nastradalo je ove godine, od čega polovica u Sredozemnom moru, što je 20 posto više nego prethodne godine. Od 7.189 poginulih i nestalih, najviše, 4.812 migranata, nastradalo je pokušavajući prijeći Sredozemlje. Prošle godine u Mediteranu je život izgubilo 3.567 ljudi, a povećanje broja nastradalih ove godine još je dramatičnije imajući u vidu da se 2016. godine broj migranata koji su došli u Europu prepolovio. Iscrpnije...

Poljska: Bunt novinara - petak "Dan bez političara" u medijima

Glavni poljski mediji, osim državnog radija, televizije i agencijskog servisa, proglasili su petak za Dan bez političara u medijima. O političarima se neće govoriti, a fotografije zastupnika bit će objavljivane bez lica u znak prosvjeda zbog novih drastičnih ograničenja za izvještavanje iz poljskog parlamenta. Nova pravila kretanja novinara, izdavanja akreditacija i snimanja plenarnih sjednica i rada odbora predstavio je u srijedu predsjednik donjeg doma poljskog parlamenta Marek Kuhćinjski. Novinari bi uskoro trebali biti premješteni u novi Centar za medije izvan glavne zgrade, a pristup u glavnu zgradu dobila bi samo po dva reportera iz svake redakcije. Iscrpnije...

Europska unija produljila gospodarske sankcije Rusiji još 6 mjeseci

Nakon dvanaestosatnih razgovora završio je posljednji ovogodišnji sastanak čelnika država i vlada zemalja EU. Čelnici EU-a produljili su gospodarske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, postigli dogovor o jamstvima za Nizozemsku, što bi trebalo osigurati dovršetak ratifikacije sporazuma o pridruženom članstvu EU i Ukrajine, potvrdili privrženost dogovoru s Turskom o migracijama te pozvali na hitno otvaranje humanitarnog koridora do Alepa, kako bi se mogli evakuirati civili i izbjegla humanitarna katastrofa u tom sirijskom gradu. Iscrpnije...

Pala industrijska proizvodnja u EU - u RH rast znatno usporen

Rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj znatno je usporio u listopadu u odnosu na prethodni mjesec, dok je u EU i eurozoni pad proizvodnje ublažen, pokazuju podaci Eurostata. U listopadu je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla 1,6% u odnosu na prethodni mjesec, kada je poskočila 3,6% na mjesečnoj razini. Na području 28-člane EU proizvodnja je, pak, u listopadu pala za 0,3% u odnosu na rujan, kada je smanjena za 0,7%. Iscrpnije...

EU fondovi: Tečaj o mogućnostima financiranja projekata za poduzetnike za 3.749 kuna

Geologika Regulus organizira trodnevni tečaj o mogućnostima financiranja projekata za sve zainteresirane poduzetnike u iznosu od 3.749 kuna. Ulaskom u EU hrvatski su građani dobili mogućnost financiranja projekata iz europskih fondova, a do 2020. na raspolaganju nam je otprilike osam milijardi eura koji čekaju da budu iskorišteni. Naučite specifičnosti vezane uz poduzetničke natječaje, jer popis mogućnosti za financiranje je uistinu velik. Iscrpnije...

Varoufakis: Slavimo fašiste, dekonstrukcija Europe se ubrzava

"Velika ekonomska kriza 30-ih godina prošloga stoljeća nije se dogodila ni socijalizmu ni komunizmu, nego upravo kapitalističkom sustavu. Nemojmo zaboraviti, deseci milijuna ljudi posljedice krize platili su svojim životom. Nismo daleko od takva scenarija", upozorava Janis Varufakis. U intervjuu za Lider govorio je i o dekonstrukciji Europe, te usponu radikalne desnice. Iscrpnije...

Rekordan broj zaposlenih u EU - 232,5 milijuna građana

Broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao je u trećem tromjesečju 0,2% u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je bio porastao još više - 0,8%. Na razini EU porast je bio 0,3% na 232,5 milijuna zaposlenih građana, što je rekordni broj, a od čega je njih 153,4 milijuna bilo u eurozoni, što je najviše od četvrtog tromjesečja 2008. godine. U Hrvatskoj je broj zaposlenih u trećem tromjesečju porastao za 2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsnažnije od posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja kada je zabilježena ista stopa rasta. Iscrpnije...

Vučić o blokadi pregovora EU-a i Srbije: Dosta je hrvatskog iživljavanja

„Dosta je hrvatskog iživljavanja“, poručio je srpski premijer Aleksandar Vučić nakon što je Hrvatska blokirala otvaranje poglavlja 26 u pregovorima Europske unije sa Srbijom. Radi se o primjedbama Hrvatske i nekoliko drugih članica u vezi s obrazovanjem na manjinskim jezicima – Srbija jest započela prevođenje udžbenika osnovnih škola na hrvatski, ali još uvijek nije počela raditi na prevedenim udžbenicima za srednje škole ili posebnim udžbenicima za pripadnike hrvatske zajednice. „Srbija je cijelo vrijeme bila strpljiva i trudila se ne reagirati, ali će od sada drugačije razgovarati“, poručio je Vučić. Iscrpnije...

Novac iz EU fondova može povećati održivost, ali se mnogi izgube u procesu

Novac iz EU fondova može tvrtkama uvelike povećati održivost njihovih projekata, no isto tako, radi se o tome Jedinice lokalne samouprave mogu aplicirati za EU novac čak i za pripremu velikih projekata, a isto tako i za edukaciju svojih kadrova. No problem je što imamo veliku razliku u financijskim kapacitetima jedinica, istaknula je Ariana Vela, konzultantica za EU fondove na okruglom stolu na tu temu: "Možemo se zavaravati da su EU fondovi namijenjeni svima, ali realnost pokazuje da nije tako“. Iscrpnije...

Merkel primila Plenkovića: Odnosi između Hrvatske i Njemačke su sjajni

Njemačka kancelarka Angela Merkel primila je u Berlinu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića uz vojne počasti, nakon čega je slijedio razgovor u kabinetu. Merkel je rekla kako ne mora isticati da su "njemačko-hrvatski odnosi sjajni" te da stotine tisuće Hrvata u Njemačkoj tvore most između dviju zemalja. Merkel je naglasila i kako dvije zemlje zauzimaju isto stajalište oko stanja u Ukrajini te o izbjegličkom valu koji je prošao kroz Hrvatsku. Na tapeti se našla i BiH, kojoj bi trebalo dati podršku na putu za EU, a premijer Plenković uzvratio je riječima potpore. Iscrpnije...

S manje od 15 kuna dnevno živi 38 tisuća hrvatskih građana

U zemljama članicama EU-a oko 5,5 milijuna ljudi živi s manje od 1,90 eura dnevno, a 8,6 milijuna njih s 3,10 eura dnevno. U Hrvatskoj s manje od 1,90 eura dnevno živi 0,9% stanovnika, a 1,8% njih s manje od 3,10 eura. To znači da s manje od 1,9 eura ili 14,3 kune dnevno u Hrvatskoj živi 38.560 osoba, a s manje od 3,10 eura ili 23,3 kune dnevno raspolaže 77.130 građana. Iscrpnije...

Po prvi put u povijesti na čelu Lega neće biti Danac

Jørgen Vig Knudstorp, glavni izvršni direktor i čovjek kojeg svi navode kao spasitelja Lega, vjerojatno najpoznatije danske kompanije, uskoro će preuzeti novu ulogu u menadžmentu. Na njegovo mjesto dolazi Britanac Bali Padda koji će time postati prva osoba rođena izvan Danske na čelu legendarne tvrtke čije se sjedište nalazi u gradiću Billundu. Promjena na čelu Lega dolazi u vrijeme kad se kompanija nalazi u vjerojatno najuspješnijem razdoblju u povijesti. Samo u posljednjih godinu dana broj radnika je povećan za gotovo četvrtinu i Lego sada zapošljava oko 18,5 tisuća ljudi. Iscrpnije...

Nabava po uzoru na EU: U hrvatskim javnim ustanovama bit će domaće namirnice

Hrvatska će, čini se, posegnuti za modelom kratkog lanca opskrbe kad je u pitanju nabava hrane za javne ustanove, poput bolnica, škola, vrtića, policije ili vojske, koji u konačnici znači svježiju hranu. Akcijske planove kojima promoviraju nabavu svježe hrane za javne ustanove koja samim time ima i više hranjivih vrijednosti, provodi čak 18 članica Europske unije, a taj trend posebice je ojačao posljednjih godina otkad su uvedene sankcije Rusiji.Tako primjerice politiku nabave hrane u roku od 48 sati od polja do stola uspješno provode i Italija i Austrija, piše Novi list. Iscrpnije...

10 razloga zašto je EU na rubu raspada

Iako je recesija završena, još traje i raste raslojavanje u društvu i nastaje sve veći društveni jaz, a smanjuje se srednji sloj građana. Više nego ikada EU je podijeljen na dva dijela, na bogate države na sjeveru kontinenta i siromašne države na njegovu jugu. Njemačka dominacija stvara animozitet kod nekih članica, a problem su i pretjerana birokracija te nepotrebni propisi. Iscrpnije...

EU će dijeliti vaučere općinama i gradovima da uvedu besplatni Wi-Fi

Do ljeta 2017. trebala bi zaživjeti inicijativa WiFi4EU, u kojoj EU nudi tijelima lokalne vlasti mogućnost da građanima ponude besplatan pristup Wi-Fi mrežama. Dijelit će se vaučeri kojima će moći kupovati i instalirati vrhunsku opemu za lokalne točke pristupa WI-FI mreži. Ostale troškove tih hotspotova snosit će lokalne vlasti. Iscrpnije...

Natječaj EU: Po 50.000 eura mladim poljoprivrednicima

21. prosinca otvara se natječaj „Potpora mladim poljoprivrednicima“ kojim će se dijeliti 50.000 eura po projektu, 100% bespovratno, od čega 85% daje EU, ostalo RH. Korisnici su mladi poljoprivrednici (od 18 od 40 godina), a novac može ići za kupnju životinja, bilja, sjemena i sadnica, gradnju i opremanje objekata, kupnju i zakup zemljišta, kupnju mehanizacije i strojeva, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada itd. Ovdje cijeli pravilnik, ovdje popis prijašnjih korisnika ovog programa (njih 260 dobilo 100 milijuna kuna) Iscrpnije...

Novosti: Bruxellesova rezolucija o Rusiji - objava hladnog rata

Europski parlament izglasao je prošlog tjedna militaristički intoniranu rezoluciju o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane, koju je sponzorirala poljska konzervativka Anna Fotyga i gurao neformalni antiruski blok, a koja tretira Rusiju i Islamsku državu kao istovjetne pojave. Rijetko ratoboran dokument koji su mnogi njegovi zastupnici doživjeli kao otvorenu objavu hladnog rata Ruskoj Federaciji, pišu Novosti i dodaju da Bruxelles na rusku propagandu odgovara istim sredstvima. Ovdje rezolucija. Iscrpnije...

Renzi daje ostavku: Talijani masovno odbacili premijerove ustavne promjene

Talijanski premijer Matteo Renzi izgubio je na jučerašnjem referendumu o ustavnim promjenama - prema izlaznim anketama protiv ustavnih promjena glasovalo je između 54 i 58 posto glasača, a za reforme je glasovalo između 42 i 46 posto birača. Reformama se ukidalo paritetni dvodomni sustav, gdje su i Senat i Zastupnički dom trebali izglasovati identičan zakon. Sve stranke su bile za ukidanje Senata, ali su pozvale na glasovanje protiv samo zato da sruše Renzija. Ako i službeni podaci potvrde prognozu izlaznih anketa, Renzi će podnijeti ostavku ne samo na premijerski položaj, već i na čelništvo Demokratske stranke. Iscrpnije...

Kandidat Zelenih Van der Bellen novi predsjednik Austrije

Kandidat krajnje desne Slobodarske stranke Norbert Hofer priznao je poraz na predsjedničkim izborima u Austriji, javlja BBC. Vijest je objavio menadžer kampanje, što znači da je novi austrijski predsjednik kandidat Zelene stranke Alexander Van der Bellen. Iako je uloga austrijskog predsjednika uglavnom ceremonijalna, ovi su izbori bili vrlo važni iz simboličnih razloga, budući da su se mnogi bojali da će na valu populizma na tu funkciju prvi put nakon 1945. doći kandidat rigidne desnice. Austrijska dražvna televizija ÖRF javlja da je der Bellen osvojio 53,6 posto, a Hofer 46,4 posto. Iscrpnije...

Dogovor Bruxellesa i Berlina: Njemačka počinje naplaćivati korištenje autocesta

Njemačka će početi naplaćivati korištenje svojih autocesta, dogovorili su se njemački ministar prometa Alexander Dobrindt i europska povjerenica za promet Violeta Bulc. One najkraće, desetodnevne vinjete koštat će između 2,5 i 20 eura, ovisno o snazi motora i količini ispušnih plinova, dvomjesečna između 16 i 30 eura, a godišnja 130 eura. Uvođenje vinjeta ne očekuje se prije kraja iduće godine. To je za strance, Nijemcima će povrat novca od vinjeta kroz porez biti vezan uz ekološki otisak auta. Iscrpnije...

Butkovićevu odluku o zabrani Ubera riješit će Europski sud

Ministar prometa Oleg Butković tvrdi da Uber nezakonito prevozi ljude te prijeti kaznama i oduzimanjem vozila, što taksi udruge podržavaju. No čini se da će i hrvatske i europske dvojbe o legalnosti Ubera riješiti Europski sud pravde sa sjedištem u Luxembourgu, koji će u utorak saslušati predstavnike španjolskih taksista i zastupnike Ubera. Uber danas radi u 300 gradova na šest kontinenata, piše NYT, čiji komentator očekuje da će sud dati za pravo Uberu, kompaniji koja je postala jedan od najuspješnijih svjetskih start-upova, vrijedan oko 68 milijardi dolara. No i dalje nije jasno što je Uber. Jesu li oni taksisti koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili samo digitalna platforma koja omogućuje lakši prijevoz putnika. Iscrpnije...

"Početak kraja Europe?" - referendum u Italiji, izbori u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj

"Drugi krug austrijskih predsjedničkih izbora i talijanski referendum o ustavnim reformama već u ovu nedjelju bit će prvi veliki test otpornosti Europe pred populističkim i nacionalističkim izazovom nakon šokantnog lipanjskog Brexita, a potom i zapanjujućeg trijumfa Donalda Trumpa u Americi. Austrijskim izborima i talijanskim referendumom započinje velika izborna godina u Europi, jer će se u sljedećih 12 mjeseci održati važni izbori u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Kako Njemačka i Francuska čine osovinu na kojoj počiva europska integracija, tako i o ishodu njihovih izbora ovisi i budućnost integracije, o čemu svjedoči snažan uspon euroskeptičnih populista u obje zemlje", piše Novi LIst. Iscrpnije...

IKEA zaposlenicima uplaćuje 108 milijuna eura u mirovinski fond

U znak zahvalnosti za doprinos i vjernost zaposlenika u tvrtki IKEA, ali i drugima u sklopu IKEA Grupe koji svakodnevno doprinose ostvarenju poslovnih ciljeva, IKEA će uplatiti dodatnih 108 milijuna eura u poseban mirovinski fond za zaposlenike. Riječ je o jedinstvenom programu vjernosti Tack!, u sklopu kojeg se zaposlenicima IKEA Grupe na godišnjoj razini uplaćuje dodatak za buduću mirovinu. IKEA će tako ove godine zaposlenicima u Hrvatskoj dodatno uplatiti 3.087,00 kuna za njihove buduće mirovine. Iscrpnije...

Izglasan proračun EU-a za 2017. - 500 milijuna eura za zapošljavanje mladih

Europski parlament izglasao je u Bruxellesu proračun EU-a za sljedeću godinu - iznosi 157,86 milijardi eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 134,49 u odobrenim sredstvima za plaćanje. Inicijativa za zapošljavanje mladih dobila je dodatnih 500 milijuna eura, dodatnih 200 milijuna eura namijenjeno je za programe rasta i zapošljavanja, a za fondove namijenjene migracijama osigurano je 728 milijuna eura. Iscrpnije...

Svaki peti Hrvat misli da je u redu silovati pijanu ženu

Čak 37% hrvatskih građana smatra kako je silovanje žene ponekad moguće opravdati: ako žena nosi "provokativnu odjeću" (16%), ako je pod utjecajem alkohola ili droge (19%), ako je žena prije tog čina "flertovala" sa silovateljem (15%), ako silovana osoba nije jasno rekla 'ne' ili se nije fizički branila od napada (9%), ako je žena imala više seksualnih partnera prije silovanja (6%), ako se noću sama šetala ulicom (4%) ili ako je svojevoljno ušla u dom silovatelja nakon izlaska s njim ili tuluma (11%), pokazuje istraživanje Eurobarometra povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Takvi su rezultati karakterističniji za istok EU-a, dok su Šveđani najosvješteniji. Iscrpnije...

Srednje klase 2% manje nego 2004., najveći pad u Njemačkoj i Grčkoj

Od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto, a i u sljedećim godinama trend je nastavljen. Gubitak srednjeg sloja još je dublji u Njemačkoj i Grčkoj. Uzroci smanjenja pripadnika srednjeg sloja su gospodarska kriza, smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, migracija radnika, sve više loše plaćenih poslova. Jezgrom srednjeg sloja smatraju se oni koji imaju prihode između 80 i 120 posto medijana dohotka, a njoj pripada između 23 i 40 posto kućanstava u EU-u. Ona je najstabilnija u Danskoj i Švedskoj (s udjelima od 40, odnosno 39 posto), a najniža je u Latviji (23 posto) i Litvi (24 posto). Iscrpnije...

Hrvatska ozračuje hranu, ali ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu na tržištu!

Sve više država u svijetu, uključujući 11 europskih, pa tako i Hrvatsku, koristi metodu ozračivanja hrane radijacijom kako bi se u njoj uništilo patogene organizme, ali i smanjio gubitak hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja. Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice. Kako stoji u izvješću Europske komisije o hrani i sastojcima hrane podvrgnutima ionizirajućem zračenju u 2015. godini, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja i sama ozračuje hranu, no ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu takve hrane na tržištu, piše Novi list. Iscrpnije...

Hrvatskoj porezi od 2014. rastu najbrže od svih članica EU

Od svih članica EU, hrvatske su javne financije najovisnije o PDV-u, pokazuje istraživanje o porezima koje su proveli eurostatističari. Ukupni prihodi od PDV-a u 2015. su godini dosezali čak 13 posto BDP-a. To je gotovo dvostruko više od Unijina prosjeka od sedam posto. Veliku ovisnost hrvatske državne blagajne o ubiranju prihoda od PDV-a stručnjaci objašnjavaju visokom općom stopom tog poreza od 25 posto te velikim značajem osobne potrošnje u hrvatskom BDP-a. Inače, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj lani je dosezalo 37,6 posto BDP-a, što je manje od Unijina prosjeka od 40 posto BDP-a. Uz to, Hrvatska pripada među članice EU u kojima je porezno opterećenje u odnosu na 2014. najviše poraslo. Iscrpnije...

EU konačno regulirala uvoz zlata iz Afrike

Često se govori o "krvavim dijamantima", no isto tako "krvavi" mogu biti i zlato i druge sirovine (koltran, kositar, volfram) iz Afrike. Njih prodaju razne naoružane skupine kojima nijedan zločin nije stran. EU su trebale godine, no konačno su donijeli zakon koji regulira uvoz dragocjenih sirovina iz kriznih područja. Iscrpnije...

Francois Hollande optužen da je odao vojnu tajnu

Francusko pravosuđe otvorilo je istragu o optužbama oporbene desnice koja sve žešće napada predsjednika Francoisa Hollandea kako se približavaju predsjednički izbori iduće godine. Objava potkraj kolovoza u Le Mondu dokumenta s oznakom vojne tajne o planu za zračne napade na sirijski režim potaknula je francusko pravosuđe da otvori istragu. Autori članka, Fabrice Lhomme i Gerard Davet skrivaju identitet svojih izvora, kojih je tvrde bilo više. No svi pogledi upereni su prema Hollandeu, koji se s njima susreo više puta i među ostalim im povjerio da je donio odluku da se ubije najmanje četvoricu terorista. Iscrpnije...

Zbog stava Europskog suda mogle bi pasti hrvatske presude

Europski sud za ljudska prava donio je dvije presude koje su izazvale veliku zabrinutost u redovima sudaca, tužitelja, pa i kriminalističke policije: Strasbourg smatra kako hrvatski suci istrage olako odobravaju prisluškivanja, zbog čega bi mogle pasti brojne sudske odluke, što ovisi o tome jesu li prisluškivanjem pribavljeni dokazi koji su ključni za osudu ili je kriminal dokazan i drugim dokazima poput dokumenata i iskaza svjedoka. Tajne snimke razgovora koristile su se u optužnicama protiv primjerice Milana Bandića, Slobodana Ljubičića i Petra Pripuza. Iscrpnije...

Hrvat godišnje pojede devet kilograma ribe, prosjek u EU 20

Hrvatska proizvodnja ribe u laganom je porastu i sada se proizvodi 17 tisuća tona, od čega se čak 70% izvozi, najviše u Italiju. Proizvodi se i 4800 tona slatkovodne ribe, no to je tek trećina predratnih kapaciteta. A izvoziti bismo mogli i sve, zbog velikih potreba tržišta EU-a, gdje se proizvodi tek 35% za vlastite potrebe, dok se ostatak uvozi iz trećih zemalja. Prosječan građanin EU-a pojede 20 kilograma ribe godišnje, a Hrvat samo 9 kilograma, što bi se moglo povećati smanjenjem PDV-a na svježu ribu te uvođenjem u prehranu u vrtićima i školama. Iscrpnije...

Europljani dulje žive, ali su zbog toga i sve bolesniji

Životni vijek Europljana sve je dulji - današnja djeca trebala bi u prosjeku živjeti 80,9 godina, pokazuje izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravstvenom stanju država članica EU-a, nečlanica i pristupnica. Hrvatski je pak očekivani prosjek nešto niži - 77,9 godina, a zbog povećanje konzumacije alkohola i duhana češće umiremo od srčanih bolesti i raka od europskog prosjeka. Europsko stanovništvo općenito je sve starije, što stvara pritisak na zdravstvene sustave, gdje je Hrvatska u minusu po pitanju medicinskih radnika i opreme naspram prosjeka EU-a. Iscrpnije...

Lufthansa otkazala 137 letova u subotu, štrajk postaje neograničen

Njemačka zrakoplovna tvrtka Lufthansa u petak je, četvrti dan štrajka, otkazala 137 letova planiranih za subotu, uključujući 88 međunarodnih letova i najavila da će štrajk u organizaciji pilotskog sindikata biti neograničen. Otkazivanje letova u subotu će pogoditi 30.000 putnika, objavila je zrakoplovna tvrtka. Ukupno je u tri dana otkazano 2755 letova. Glasnogovornik sindikata Vereinigung Cockpit (VC) rekao je da su dionice tvrtke pale za više od 1 posto. U središtu spora između sindikata i uprave su plaće za koje Lufthansa tvrdi da su "bolje od onih u konkurentskim tvrtkama". Iscrpnije...

Erdogan prijeti: Zamrznete li pregovore granice će se otvoriti

"Kad se 50.000 migranata okupilo na graničnom prijelazu Kapikule (na tursko-bugarskoj granici), zvali ste upomoć. Počeli ste se pitati: Što ćemo ako Turska otvori svoje granice? Dobro me poslušajte. Ako učinite još korak, te će se granice otvoriti, utuvite si to u glavu", poručio je turski premijer Erdogan nakon što je Europski parlament izglasao zamrzavanje pregovora o prijamu Turske u EU. Iscrpnije...

Prvi let najvećeg europskog dvomotornog putničkog zrakoplova

Najveći europski dvomotorni putnički zrakoplov, Airbus A350-1000, poletio je prvi put u četvrtak i pokušat će potući konkurenciju - popularni Boeing 777. Širokotrupni zrakoplov izrađen je uglavnom od karbonskih kompozitnih materijala, a sedam metara je duži i može prevoziti 40 putnika više od dosadašnjih modela A350, odnosno 366 sjedala. Na svoj trosatni prvi let krenuo je u 10.40 sati po srednjoeuropskom vremenu a ispratio ga je dio čelnika zrakoplovne tvrtke koja je razvila 356 milijuna dolara vrijedan avion. Iscrpnije...

Kriminalci napadaju bankomate diljem Europe, domogli se milijuna

Cyber kriminalci napali su bankomate u više od 10 europskih zemalja. Zarazili su ih virusom pomoći kojeg iz uređaja mogu izvući sav novac, tvrdi ruska sigurnosna kompanija. Znaju da banke brzo otkriju napade pa napadaju više bankomata u isto vrijeme kako bi se domogli što veće količine novca. Napadnuti bankomati nalaze se u Armeniji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Estoniji, Gruziji, Kirgistanu, Moldovi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Maleziji. Kriminalci koriste nove metode koje uključuju napade na bankovne mreže. Pritom ne dobivaju pristup samo bankomatima već i sustavu elektroničkog plaćanja s kojim su povezani i računi korisnika. Iscrpnije...

Njemački SPD prodaje nastupe svojih ministara za 3.000 eura

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) preko svoje agencije nudi susrete i razgovore sa socijaldemokratskim ministrima u saveznoj vladi po cijeni od 3 do 7 tisuća eura po terminu. Dosad su se klijenti koristili uslugama ministara pravosuđa Heika Maasa, rada Andree Nahles, okoliša Barbare Henricks kao i predsjednika zastupničkog kluba Thomasa Oppermanna i glavne tajnice stranke Katarine Barley. Pravni stručnjaci ovakve oblike zarade smatraju ilegalnim financiranjem političkih stranaka, a i da političari ostavljaju dojam da su na prodaju. Iscrpnije...

Borzan: U EU se godišnje baci hrane u vrijednosti 143 milijarde eura

"Apsurdno je i nedopustivo da - kada svakom četvrtom Europljaninu, dakle 125 milijuna ljudi, prijeti siromaštvo - godišnje u EU na smeću završi 89 milijuna tona neprodane hrane. Računa se kako godišnja šteta iznosi 143 milijarde eura, od čega na domaćinstva otpada 98 milijardi eura. Po stanovniku EU to iznosi oko 200 eura godišnje", izjavila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na konferenciji o ovoj temi. Procjena je kako se u Hrvatskoj godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane. Iscrpnije...

Poziv za dodjelu 152 milijuna kuna za energetsku obnovu vrtića i škola

Ministarstvo fondova EU danas je uputilo poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu vrtića i škola, za što je osigurano 152 milijuna kuna. Za pripremu dokumentacije sufinancirat će do 97% iznosa, a za samu provedbu projekta do 92% ukupnog iznosa. Najniži iznos koji se može tražiti je 80 tisuća kuna, najviši 10 milijuna kuna. Iscrpnije...

Hyperloop - vožnja od Helsinkija do Stockholma 1.200 km/h

Finci razmišljaju o povezivanju Helsinkija i švedske prijestolnice Stockholma možda i najbržim transportnim sustavom budućnosti - Hyperloopom, tvrtke Hyperloop One. To bi putovanje između ta dva grada svelo na svega 28 minuta, brzinom od 1200 kilometara na sat. Uobičajen način putovanja između Helsinkija i Stockholma je, ili brodom, ili avionom, dok bi ovo bilo neka vrsta kapsule. Hyperloop Fince ne bi koštao malo, jer bi se morao prokopati tunel ispod Baltičkog mora, a očekivana cijena je negdje oko 20 milijardi dolara. Iscrpnije...

Postroženi uvjeti za ulazak u EU i za one koji ne trebaju vize

Europska komisija i službeno je predložila uspostavu europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), što će i od stanovnika država kojima ne treba viza za Šengensku zonu zahtjevati prijavu prije puta. Primjerice, putnik iz SAD-a ili Kanade morat će se prijaviti putem interneta na jednostavnom obrascu, a ako ga ne traži Interpol ili Europol, automatski će dobiti odobrenje za put. Iscrpnije...

Hrvatska za vinogradarstvo povukla samo 47 od 270 milijuna kuna

U tri godine Hrvatskoj se iz tkz. vinske omotnice Europske unije (novci za vinogradarstvo i vinarstvo) nudilo 270 milijuna kuna, a povukla je samo 18 posto, 47 milijuna kuna, zbog zahtjevne papirologije, prekratkih rokova natječaja, ali i neznanja. Kriva je i porezna politika koja je vinare odvraćala od novih ulaganja jer se do 1.11.2015. na sav novac iz EU fondova moralo plaćati visok porez državi (sad više ne). Najmanje se povuklo tamo gdje je omotnica bila najdeblja - za obnovu vinograda i to zbog netočne informacije o zabrani sadnje nakon ulaska u Uniju, zbog koje su mnogi od ove mjere odustali, javlja HRT. Iscrpnije...

Eurobarometar: 46 posto anketiranih Hrvata smatra da je članstvo u EU dobra stvar

"53 posto Europljanja vjeruje da članstvo u EU djeluje dobro na njihovu zemlju, prema zadnjem Eurobarometrovom istraživanju "Parlametar", čije je rezultate objavio Europski parlament. Postotak anketiranih koji vjeruju da je članstvo u EU dobra stvar za njihovu zemlju varira, od 74 posto u Republici Irskoj do samo 31 posto u Grčkoj. Istraživanje pokazuje da je taj indikator potpore EU ostao otprilike stabilan od 2009., kada je također iznosio 53 posto. Taj postotak nešto je niži u Hrvatskoj i iznosi 46 posto. Iscrpnije...

Hrvatska ukorena zbog nepoštivanja europskog prava u tri slučaja

Europska komisija uputila je Hrvatskoj dva obrazložena mišljenja zbog nepoštivanja europskog prava u području gospodarenja otpadom i u pitanju hipotekarnih kredita, te je prijavila Europskom sudu jer nije ratificirala pristupanje EU-a Međunarodoj konvenciji Eurocontrola. Eurocontrol je međuvladina organizacija više od 40 država zadužena za sigurnost zračne plovidbe. Pristupanje EU-a Eurocontrolu moguće je tek kada sve države članice ratificiraju Protokol. Iscrpnije...

Hrvatska iz EU povukla 5 milijuna eura za film

Zaključno s početkom studenog ove godine hrvatski korisnici europskog potprograma MEDIA za sufinanciranje filma su do 2008. povukli ukupno više od pet milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjenih akterima vezanima uz audiovizualnu industriju. Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj kaže da smisao ovog programa nije povući sredstva iz fondova nego iskoristiti platformu "koja služi europskim talentima da prijeđu svoje granice, stvaraju filmove kakve žele, s onima s kojima žele i da ih prikazuju gdje žele". Iscrpnije...

Jesu li stvari u našim dućanima doista lošije nego na Zapadu

Budući da građani smatraju kako su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a, europarlamentarka Biljana Borzan objavila je da će inženjeri Hrvatske agencije za hranu laboratorijski analizirati 27 proizvoda kako bi pronašli dokaze za to uvjerenje. Slično je nedavno napravila Češka te dokazala da njihovi građani dobivaju lošiju robu, a Telegram je proveo malo istraživanje na svoju ruku. U međuvremenu se pak o slučaju salmonele u piletini oglasio Lidl, a HUP poziva na bolju kontrolu uvozne hrane, dok ministar Tolušić poručuje: Kupujmo Hrvatsko. Iscrpnije...

Rekordna tužba: Kupci kamiona tražit će od proizvođača 100 milijardi eura

Skupina kupaca kamiona sprema tužbu protiv pet najvećih europskih proizvođača kamiona zbog kartelskog udruživanja, a od kojih će tražiti obeštećenje od rekordnih 100 milijardi eura. Pravno uporište tužiteljima će biti nova EU direktiva kojom se pruža mogućnost žrtvama tržišnog natjecanja da tuže za naknadu štete. Ova direktiva u Hrvatskoj je u fazi prenošenja u zakon. Iscrpnije...

Svi u EU radit će dulje, Šveđani u prosjeku 41 godinu, Hrvati 33

Radni vijek građana EU se, kao i životni vijek, povećava. Očekivano trajanje radnog vijeka danas u prosjeku iznosi 35,4 godine ili gotovo dvije godine (1,9) više nego prije deset godina. U Hrvatskoj je to povećanje upola manje, sa 31,4 godine u deset je godina očekivani radni vijek povećan na 32,6 godina. Usporedbe radi, očekivani radni vijek Šveđana bio je 38,9 godina, a sada je povećan na čak 41,2 godine. Iscrpnije...

Žene čine većinu zaposlenih u medijima, ali i dalje su plaćene manje

Iako novinarke u Hrvatskoj čine većinu zaposlenih u medijskoj industriji, one nisu zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama i dobivaju 87% plaće svojih muških kolega na istim pozicijama, pokazala je studija Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) o položaju žena u medijima u 28 zemalja članica EU-a. U Hrvatskoj novinarska profesija prolazi kroz proces feminizacije, no u njoj se i dalje nalazi efekt staklenog stropa i hijerarhijske segregacije, a takvo je stanje i u ostatku EU-a, uz neke razlike. Iscrpnije...

Pala estonska vlada

Estonska koalicijska vlada koju čine tri stranke pala je u sinoć nakon što su socijaldemokrati i konzervativci zatražili odlazak premijera Taavija Roivasa iz Reformske stranke. Koalicija je bila na vlasti od travnja 2015., a stranke SDE i IRL sada službeno počinju nove koalicijske pregovore s oporbenom proruskom Strankom centra. No pad vlade ne bi trebao donijeti veće promjene u vanjskoj politici Estonije, članice NATO-a, EU-a i eurozone, ocjenjuje analitičar Ahto Lobjakas. Iscrpnije...

Plenković o kineskim investicijama: Ograničeni smo Europskom unijom

Ministrica Dalić jučer je u Rigi s kineskim premijerom potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova za koji premijer Plenković kaže da je "dobar i kvalitetan okvir za moguća ulaganja Kine u Hrvatsku, u infrastrukturu i u promet". Odmah u sljedećim rečenicama Plenković kaže da je "naravno naš okvir zadan suradnjom između EU-a i Kine". Bivši ministar Hajdaš-Dončić kaže da "nikad ne smijemo dozvoliti da, poput Srbije, damo garanciju, uzmemo 70% repromaterijala iz Kine i da nam kineski inženjeri projektiraju pruge ili autoceste". Srbija jučer s Kinom potpisala ugovore vrijedne 700 milijuna dolara (vijest niže). Iscrpnije...

Zaštita izvornih jela: Slovenci žele zlevanku za sebe, Međimurci ne daju

Zlevanka je novo jelo koje Slovenci žele zaštititi kao izvorno jelo u skladu s europskim propisima. Ova fina hrana od kukuruzne krupice, brašna, jaja i šećera pravi se i u Međimurju gdje tvrde da je zlevanka vezana uz ovaj kraj. Dosad je Hrvatska sa Slovenijom i njihovom zaštitom izvornih jela na europskoj razini imala sporove oko kranjske kobasice, terana i varaždinskog zelja. Iscrpnije...

Kriminal u Njemačkoj porastao 31 posto

Policijski podaci potpuno su demantirali tvrdnje kanceralke Merkel, kojih se tvrdoglavo držala cijelo vrijeme migrantskog vala, kako je riječ o visokoobrazovanim ljudima iz Sirije, Afganistana, Iraka, koji su bezopasni i samo traže bolje mjesto za život. Policija je objavila kako je ukupna stopa kriminala u Njemačkoj porasla 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je svakako vrlo upozoravajući podatak i za to je okrivila pogrešnu migrantsku politiku. Iscrpnije...

Collins Dictionary: Brexit je riječ godine

Odlukom Collins Dictionaryja "Brexit" je službeno postao riječ godine. Termin je postao popularan zbog britanskog referenduma o napuštanju EU. Definirana kao "povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije", prvi puta ju je Collins zabilježio 2013. godine. No riječ se ekspresno proširila tek 2016. godine, uoči referenduma. Brexit je najveći politički doprinos engleskom jeziku u posljednjih 40 godina, otkad je slučaj Watergate dao komentatorima i komičarima priliku da sufiks -gate koriste u opisivanju skandala ili događaja. Ostale riječi na ovogodišnjem popisu su termini "Trumpism" i "dude food", koji označava "brzu hranu koju osobito vole muškarci". Iscrpnije...

"Projekt Slavonija": Do 2020. 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a

"Projekt Slavonija najavljen je u kampanji, a kao ministrica ću unutar Operativnog programa konkurentnost-kohezija i u dogovoru s kolegama iz Operativnog programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala injektirati 2,5 milijarde eura kroz natječaje EU-a do 2020. godine u pet slavonskih županija u projekte svih sektora", rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac. Taj projekt nazvala je "Projekt Slavonija, Baranja i zapadni Srijem" te podsjetila na "Pravilo +3" kojim se svi ti projekti moraju ugovoriti do 2023. godine. Iscrpnije...

Europski sud donio presudu protiv PBZ-a

Sud Europske unije u Luxembourgu donio je rješenje na upit Prekršajnog suda u Bjelovaru prema kojem nije prekršeno pravo EU-a u slučaju kada država članica donese prijelaznu mjeru koja predviđa da se ona može primjenjivati i na ugovore o kreditu koji su potpisani prije stupanja na snagu te mjere. Renata Horžić i Siniša Pušić su 2005. i 2006. s Privrednom bankom Zagreb zaključili ugovor o stambenom kreditu u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u visini od 4,03 posto odnosno 4,25 posto. Nakon toga kamatna stopa više je puta povećavana te je dosegnula 5.95 odnosno 6,00 posto. Tužitelji su podnijeli optužne prijedloge navodeći da je PBZ prekršila Zakon o potrošačkom kreditiranja, a oni su se pozvali na to da taj zakon nije sukladan s Direktivom 2008/48. Iscrpnije...

Britanija: Presuda Uberu otvara pitanje samozapošljavanja

Vozači Ubera nisu 'samozaposleni' i trebala bi im biti isplaćena minimalna plaća, presudio je britanski sud za radno pravo. Guardian piše kako se radi o povijesnoj presudi koja će ostaviti traga na desetine tisuća zaposlenih. Pojedina istraživanja ukazuju da bi u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo biti i do 460.000 lažno samozaposlenih. U Uberu pak tvrde kako su tehnološka, a ne prijevoznička tvrtka, te naglašavaju kako njihovi suradnici sami biraju gdje će raditi. Suci radnog suda su osudili Uberovu bizarnu argumentaciju, u presudi su čak naveli kako 'izvrću jezik i izmišljaju novu terminologiju'. Iscrpnije...

Britanija: Parlament će morati glasati o Brexitu

Britanski parlament morat će glasovati o tome može li Ujedinjeno Kraljevstvo započeti proces izlaska iz Europske unije, odlučio je Visoki sud. To znači da vlada ne može samovoljno aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora, koji definira uvjete izlaska neke članice iz EU. Theresa May, bitanska premijerka, tvrdila je da izjašnjavanje zastupnika u parlamentu nije potrebno, no sud je ipak odlučio drukčije. Očekuje se da će se vlada žaliti na ovu odluku. May je ranije najavila da će njena vlada do kraja ožujka 2017. obavijestiti EU o pokretanju postupka izlaska. Iscrpnije...

5 razloga zašto je Hrvatska izgubila Europu kada je Europa dobila Hrvatsku

"Treba stalno ponavljati da smo formalno-politički ušli u EU, ali smo mentalno i politički daleko od njene liberalne demokracije i uređenog tržišnog gospodarstva. Hrvatska mora ponovo pronaći Europu kao motiv. I to ne ovu metalnu Istočnu Europu, nego onu slobodnu i potentnu srednju i sjevernu Europu koja omogućuje ljudski napredak i izražavanje", piše Velimir Šonje koji nabraja 5 razloga zašto je Hrvatska izgubila Europu kada je Europa dobila Hrvatsku. Iscrpnije...

Nezaposlenost u Njemačkoj na rekordno niskoj razini

Broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu se smanjio više nego što se očekivalo, pri čemu se stopa nezaposlenosti spustila na nove rekordno niske razine od 1990. godine. Sezonski prilagođen broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu je smanjen za 13 tisuća, na 2,662 milijuna, pokazalo je u srijedu izvješće savezne agencije za rad (BAA). Istodobno, broj slobodnih mjesta u najvećem europskom gospodarstvu u istom je razdoblju dosegnuo rekordnih 691.000, pokazuju najnoviji podaci, sugerirajući da kompanije sve više muku muče s pronalaženjem novih zaposlenika na tržištu rada. Iscrpnije...

Tlo u Italiji pomaknulo se zbog potresa 70 centimetara

Potres magnitude 6,5 stupnjeva koji je u nedjelju pogodio Italiju pomaknuo je tlo, objavili su talijanski znanstvenici. Satelitske snimke pokazale su da je potres promijenio krajolik površine preko 130 četvornih kilometara. Tlo se najviše pomaknulo u regiji Castelluccija, blizu gradića Norcije koje se nalazi samo šest kilometara od epicentra - za čak 70 centimetara. Iscrpnije...

Zagrepčanka u Münchenu: Ljudi s Balkana se bolje slažu izvan granica

"Ja sam u Zagrebu imala dobro plaćen posao, imala sam društvo, ali sam jednostavno htjela nešto novo. Jednostavno poželiš provjeriti sve te priče ljudi koji su otišli van i pričaju kako im je dobro. Ljudi s područja bivše Jugoslavije se ovdje drugačije odnose jedan prema drugom. Tu je sve kao 'Ma gdje si? Što ima?‘, a na Balkanu bi se potukli. Izgleda da te podjele nestanu kad se prijeđe granica" opisuje zagrepčanka Ivana za Deutsche Welle svoj dojam o Münchenu, omiljenom njemačkom gradu hrvatskih emigranata. Iscrpnije...

Kako uštedjeti pola milijuna kuna do 40. godine života?

BBC donosi neke trikove koji bi trebali pomoći u uštedi 60.000 tisuća funti (otprilike pola milijuna kuna) do 40. gdine. Prvi savjet: prestati trošiti novac na nepotrebne stvari - onih 10 kuna za kavu u kafiću bolje je spremiti sa strane, a kad se novac nakupi može ga se uložiti u dionice ili fondove. Pametno je planirati plaćanje računa i uvijek prvo plaćati one najskuplje. Kod odlaska u nabavku svakodnevnih namirnica dobro je pogledati gdje su traženi proizvodi najjeftiniji. Iscrpnije...

EU i Kanada potpisuju sporazum CETA

Nakon sedam godina pregovora Kanada i Europska unija danas će u Bruxellesu potpisati sporazum CETA o slobodnoj trgovini odnosno ukidanju carina. Nakon dugih pregovora i blokade, valonski je parlament jučer ipak dao suglasnost saveznoj belgijskoj vladi da potpiše sporazum, usprkos zabrinutosti zbog posljedica na okoliš, europsku poljoprivredu i demokratske procese. Sporazum tek treba ratificirati Europski parlament, a na snagu bi trebao stupiti sljedeće godine. Iscrpnije...

Hollande: Ne možemo više i nećemo trpjeti izbjegličke kampove

Francuski predsjednik Francois Hollande izrazio je zadovoljstvo što je iseljavanje Džungle u Calaisu proteklo bez 'ijednog izgreda', istaknuvši da Francuska na svom tlu neće trpjeti izbjegličke kampove koji, po njegovu mišljenju, izvrgavaju ruglu nacionalne vrijednosti solidarnosti. "Morat ćemo ih izmjestiti (...) jer ovakva situacija ne može trajati zauvijek. Bio sam savršeno jasan. Oni koji imaju pravo na azil idu u prihvatilišta, a koji nemaju moraju se vratiti", rekao je Hollande u vezi s migrantima koji su zadnjih dana stizali u Pariz. Iscrpnije...

Sud u Londonu: Vozači Ubera su radnici i imaju pravo na minimalnu plaću

Sud u Londonu donio je presudu prema kojoj vozači Ubera imaju pravo na britansku Nacionalnu minimalnu plaću jer su radnici, ne samozaposleni. Sud je odbacio argument odvjetnika Ubera prema kojem vozači ne rade za ovu tvrtku, već samo koriste njenu tehnologiju. Ova presuda mogla bi biti prekretnica za milijune radnika u budućnosti. Slučaj će imati izravan utjecaj na 40 tisuća britanskih vozača koji će osim minimalne plaće imati pravo i na bolovanje i godišnji odmor. Iscrpnije...

Njemačka: Afganistance u vlaku od žešćih batina spasile dvije hrabre žene

Na regionalnoj željezničkoj liniji između njemačkih gradova Saarbrücken i Neunkirchen u nedjelju više je muškaraca pretuklo dvojicu afganistanskih migranta u dobi od 18, odnosno 22 godine, piše tabloid Bild. Pritom su 18-godišnjaka tukli toliko snažno da je ostao bez svijesti, dok se njegov nešto stariji suputnik izvukao "samo" s lakšim ozljedama. Srećom, dvije su žene priskočile u pomoć napadnutim migrantima i brinule se za njih dok nije došla hitna pomoć koju je pozvao upravitelj postaje u Neunkirchenu. Iscrpnije...

Nagrada Sakharov dvjema jazidskim ženama koje su pobjegle iz ropstva IS-a

Europski parlament je odlučio da svoju nagradu Sakharov za ovu godinu "za slobodu duha" dodijeli dvjema jazidskim ženama iz Iraka koje su pobjegle iz ropstva tzv. Islamske države. Nadia Murad Basela i Lamiya Aji Bashar su postale figure obrane jazidske zajednice, nakon što su preživjele noćnu moru, kao i tisuće otetih djevojaka, primoranih na seksualno ropstvo u IS-u, a danas su aktivistice za zajednicu Jezida. Iscrpnije...

Najveći rast površina pod ekološkim uzgojem hrane u Hrvatskoj

Ekološki uzgoj poljoprivrednih proizvoda u EU se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je 21 posto više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila Hrvatska. U 2010. u Hrvatskoj se ekološki uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više. Znatan rast površina pod ekološkim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 posto, potom u Francuskoj, za 61 posto, Irskoj, za 53 posto, Litvi, za 49 posto i Cipru, 48 posto. Iscrpnije...

Orban: Ne želimo migrante, tužit ćemo EU

Mađarska će tužiti Europsku komisiju i oduprijeti se obvezujućim europskim kvotama za migrante ako ih Bruxelles ne skine s agende, najavio je mađarski premijer Viktor Orban. Poziva se na referendum u Mađarskoj, koji je za njega uspješan iako je proglašen nevažećim jer se na njega nije odazvalo dovoljno birača. Iscrpnije...

Prestrašene njemačke tvrtke 'sjede' na 455 milijardi eura

Njemačke kompanije trenutno na računima imaju 455 milijardi eura gotovine koju ne žele iskoristiti za investiranje jer ih brine moguće usporavanje svjetskog gospodarstva, neizvjesnost budućeg razvoja regulatornog okvira te geopolitički rizici i tenzije. To bi se moglo odraziti na buduću konkurentnost najvećeg europskog gospodarstva, a u konačnici i cijele Europe. Iscrpnije...

'Alt-right': Ultradesni pokret juriša na Europu, no Hrvatska je zasad sigurna

Živimo u eri ‘postfaktične politike’ - kako je to nedavno definirao The Economist, što znači da nisu važne činjenice i dokaziva istina nego ono što se osjeća kao istina. Upravo na tom postulatu počiva politički pokret koji se naziva alt-right, odnosno alternativna desnica, a zapravo je moćan stroj online zastrašivanja. Breitbart London već je čitaniji od konzervativnih medija britanskog establišmenta, a slijedi i njemačka verzija. No alt-right je previše suvremena pojava za našu Republiku koja se grčevito i isključivo drži vlastite prošlosti i plaši interakcije s ostatkom svijeta, ocjenjuje Gordan Duhaček za T-Portal. Iscrpnije...

Hrvatska Bruxellesu nije poslala dovoljno dobar elaborat za pelješki most

Europska komisija odavno sufinanciranje uvjetuje elaboratima koji bi dokazali da je pelješki most zaista opravdana investicija, no Hrvatskoj to očito ne uspijeva, što je proljetos ponovila i povjerenica EK-a za regionalnu politiku Corina Cretu. Drugo, što se više novca povuče za most iz EU-fondova, manje će ih biti za druge projekte u Hrvatskoj, od kojih su neki zasigurno prometno važniji – primjerice, omiška zaobilaznica – ali oni pak ne mogu pelješkom mostu konkurirati u kategoriji monete za političko potkusurivanje, pišu Novosti o mostu koji se "gradi" od 2005. Iscrpnije...

Nova zakonska obveza – pisanje nefinancijskih izvještaja

Prema Europskoj komisiji, poduzeća još nisu dovoljno transparentna u izvještavanju o nefinancijskim utjecajima njihova poslovanja. Zbog toga je donesena Direktiva koja se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2017. godine, a nalaže da se prvi nefinancijski izvještaji moraju objaviti tijekom 2018. Nefinancijski izvještaji trebali bi dati sliku o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja. Iscrpnije...

Putovanje na posao u Hrvatskoj se i dalje ne računa kao radno vrijeme

Sud pravde Europske unije prije godinu dana donio je povijesnu presudu prema kojoj putovanje na posao predstavlja dio radnog vremena. Presuda zasad nije naišla na primjenu u hrvatskom radnom zakonodavstvu. Naime, uvrštavanje putovanja na posao u radno vrijeme moglo bi se eventualno unijeti u neki od kolektivnih ugovora, a ne u Zakon o radu koji propisuje samo opće odredbe o radnom vremenu kao osmosatnom. Iscrpnije...

Europski parlament traži ograničenje trans-masnih kiselina u hrani

Europski parlament donio je rezoluciju kojom od Europske komisije traži da u roku od dvije godine predloži zakonsko ograničenje za razinu industrijskih trans-masnih kiselina u prehrambenim proizvodima. Riječ je o vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani. Iscrpnije...

Može li populistički Pokret pet zvjezdica preuzeti Italiju?

U samo sedam godina, populistički Pokret pet zvjezdica (M5S), postao je najveća opozicijska skupina u Italiji. Zemlja se bliži referendumu, koji se održava 4. prosinca na kojem bi moglo doći do pada lijeve koalicijske vlade Mattea Renzija te dovesti do obnove političkih turbulencija, piše The Economist. M5S zaostaje samo nekoliko postotnih bodova iza Renzijeve Demokratske stranke, a već drži vlast u Rimu i Torinu. U srži filozofije pokreta je tvrdnja da oni nisu stranka, nego organizacija, koja je naumila smijeniti stranke, koje mnogi u Italiji smatraju izvorom pokroviteljstva i uhljebljivanja. Iscrpnije...