Kategorija: Gospodarstvo

Privatni mlažnjaci za 2.000 eura po satu

Zagrebačka tvrtka Jung Sky nudi privatne mlažnjake koji mogu primiti 7 putnika i imaju dolet od gotovo 2.000 kilometara, što je svaka destinacija u Europi i Sjevernoj Africi. Sat leta mlažnjaka se naplaćuje oko 2.000 eura, što znači da “povratna karta” do Milana košta oko 4.500 eura, a do Londona dvostruko više. Zasad se iznajmljuje cijela kabina pa na cijenu prijevoza ne utječe prevoze li jednog putnika ili njih sedmero, a trenutno rade na opciji da više putnika koji neovisno jedni o drugima putuju na istu destinaciju preko aplikacije zakupe samo dio mlažnjaka. Kažu iz Junga da ljeti prevoze pjevače, DJ-eve i glumce, a zimi poslovne ljude. Iscrpnije...

ZET uvodi kartu od 6 kuna, vjerojatno ukida onu od 4

ZET najavljuje uvođenje novih cijena karata, za sat vremena vožnje i po cijeni od šest kuna (uz postojećih 30 minuta za četiri i 90 minuta za 10 kuna), a čini se da bi karta od 4 kuna bila ukinuta, jer je ZET na njima izgubio 18 milijuna kuna. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je uvođenje naplate parkiranja u cijelom gradu "sa simboličnim cijenama s popustima i popularnim kartama" za Zagrepčane. Iscrpnije...

Kod privatnika plaća 6.366 kuna, a u državnoj tvrtki 6.935 kuna

50 najvećih poduzetnika u privatnom sektoru u Hrvatskoj lani je ostvarilo prihod od 93 milijarde kuna i dobit od 2,8 milijardi kuna, zapošljavali su 49.321 radnika s prosječnom mjesečnom plaćom od 6.366 kuna. Najveći među njima su Pliva, Petrol i Lidl. Prvih 50 poduzetnika u državnom vlasništvu ostvarilo je 48,2 milijarde kuna prihoda i dobit od 4,2 milijarde kuna, zapošljavali su 67.454 radnika na prosječnoj plaći od 6.935 kuna. Ovdje su najveći HEP i ZG-Holding. 50 najvećih u mješovitom vlasništvu ostvarilo je ukupne prihode od 47,2 milijarde kuna i dobit 1,85 milijarde kune, zapošljavali su 42.045 radnika na plaći od 7.145 kuna. Najveći - INA, HT i Podravka. Iscrpnije...

Tri smjera istrage o Agrokoru: Sve se svodi na izvlačenje novca

Novi list piše da istraga o Agrokoru ide u tri odvojena smjera: prvi je famozna inicijalna javna ponuda Agrokorovih dionica da koje nikad nije došlo, ali je pripremanje trajalo 6 godina i koštalo ogromnih 2,26 milijardi kuna, od čega je polovica otišla na privatne troškove (ljetovanja, ručkovi, skupocjeni pokloni, privatni kockarski dugovi); drugi smjer je naštimavanje dividende Agrokora koje je od 2009. isplaćeno 700 milijuna kuna, uglavnom Ivici Todoriću; treći je davanje zajmova Agrokora drugim pravnim subjektima i pojedincima, čime se zapravo izvlačilo novac. Iscrpnije...

Forbes: Bill Gates najbogatiji Amerikanac, ima 89 milijardi dolara

Još jedna rekordna godina za 400 najbogatijih Amerikanaca: da bi netko ove godine ušao u ovaj ekskluzivni klub morao je imati imovinu od 2 milijarde dolara (lani 1,7 milijardi), prosječno su imali 6,7 milijardi dolara vrijednu imovinu (lani 6 milijardi), a zajedno su posjedovali imovinu od 2,7 bilijuna dolara (lani 2,4). Prvi na listi 400 najbogatijih Amera je Bill Gates, s 89 milijardi dolara, drugi je Jeff Bezos sa 81 milijardom dolara, treći Warren Buffett sa 78 milijardi, četvrti Mark Zuckerberg s 71 milijardom i Larry Ellisson s 59 milijardi (ovdje galerija) Iscrpnije...

Prodaja automobila u Europi pala, u Hrvatskoj porasla

U rujnu je u 27 zemalja Europske unije (Malta se ne računa) bilo registrirano 1,427 milijuna novih automobila, 2% manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U Hrvatskoj je u rujnu registriran 2.791 novi automobil, što je 12,3% više. Od siječnja do rujna u EU je prodano 11,7 milijuna auta, 3,7% više, a u Hrvatskoj 41.270 novih automobila, 21,3% više. Iscrpnije...

Tko bi rekao?!? - MMF je za uvođenje osnovnog dohotka

Osnovni dohodak mogao bi smanjiti nejednakost prihoda, te zaštititi one pojedince pogođene tehnološkim promjenama i globalizacijom, stoji u novom izvještaju MMF-a. Kažu u izvještaju i da ljudi na dnu piramide imaju tendenciju potrošiti veći dio svog prihoda nego oni na vrhu, što znači da se podizanjem njihovih prihoda može povećati agregatna potražnja i potaknuti rast. Iscrpnije...

Rimac - najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih

Hrvatska je nakon Poljske druga zemlja s najvećim brojem tvrtki na listi 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi - na Deloitteovoj ljestvici su Rimac Automobili, Code Consulting, Telum, Profico, Undabot, Hangar, Gauss i Infinum. Ako se pridoda još dvije hrvatske tvrtke - Q i Merit Media - koje su se plasirale u kategoriji Zvijezda u usponu, to je ukupno deset hrvatskih tvrtki na listi. Najbolje rangirani su Rimac Automobili, deseti na ljestvici sa rastom od 1.059%. Prva općenito je češka tvrtka za on-line rezervacije letova Kiwi.com sa suludim rastom od - 7.165 posto! Iscrpnije...

U EU se smanjuje broj osoba u opasnosti od siromaštva

Broj osoba u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti u Europskoj uniji 2016. godine je opao na 117,5 milijuna, odnosno na 23,4% stanovništva, objavio je Eurostat povodom Međunarodnog dana za iskorjenjivanje siromaštva. Ovaj status siromašnih ili socijalno isključenih znači da su se ljudi nalazili u najmanje jednoj od sljedeće tri situacije: opasnost od siromaštva nakon socijalnih transfera, ozbiljna materijalna ugroženost, život u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Najviše ovakvih je u Bugarskoj (40%), Rumunjskoj (38%) i Grčkoj (35%), najmanje u Češkoj (13%), Finskoj (16%), Danskoj (16,7%) i Nizozemskoj (16,8%), dok je u Hrvatskoj bio 28,5%. Najniža stopa siromaštva bila je 2009. godine - 23,3%. Iscrpnije...

Agrokor: Protiv 15 osoba podnesene kaznene prijave

Protiv svih 15 osumnjičenih u slučaju Agrokor policija je podnijela kaznenu prijavu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Danas je ispitivanje svih 12 uhićenih, a odvjetnici Tomislava Lučića i Ljerke Puljić kažu da su njihovi klijenti iznosili obranu, porekli krivnju i pri tom nikoga nisu teretili, Damir Kuštrak je porekao sve što mu se stavlja na teret, ali je Mislav Galić, šef Leda i Jamnice u svom iskazu teretio Ivicu Todorića. Do kraja dana ispitani su svi osumnjičeni. Osumnjičeni su Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan te jučer uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić, sve članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor. "Ako postoji i najmanja odgovornost, a siguran sam da je nema, ona je isključivo moja", kaže Ivica Todorić danas u svom blogu. Iscrpnije...

Savjeti Gorana Blagusa: Kompromisni davatelj usluga (strategija)

Ljudski mozak voli uspoređivati. Zbog čega ne biste definirali prodajnu koreografiju u kojoj bi se kod potencijalnih klijenata smjestili kao kompromisni davatelj usluga. Jedna od tehnika u tome je korištenjem usporednih tablica gdje se vaša tvrtka ističe kao kompromisno, srednje rješenje, piše Goran Blagus. Iscrpnije...

Agrokorovi ljudi osumnjičeni za lažno prikazivanje dobiti i muljanje bankama

Utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su Agrokorovi ljudi godinama lažirali bilance koncerna, piše Jutarnji o pravnoj podlozi za jutarnje uhićenje dijela šefova koncerna. Sumnjiči ih se da su lažnim prikazivanjem financijskih podataka, lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica dovodili u zabludu poslovne suradnike, banke i dobavljače čime su omogućili lažno prikazivanje da koncern ostvaruje dobit, i to pet godina. Na osnovu lažnog prikazivanja pozitivnog poslovanja, Ivici Todoriću godinama je neosnovano isplaćivana nepripadajuća dividenda, koja se mjeri u stotinama milijuna kuna. Ironija je da je Todorić pritom državi plaćao više poreza nego što je zapravo trebao. Istragom su obuhvaćeni i visoki privatni troškovi obitelji Todorić (namirnice, odjeća, privatna putovanja, avionske karte, luksuzni odmori), što je koštalo - preko milijardu kuna. Iscrpnije...

Na hrvatskim aerodromima do kolovoza 6,8 milijuna putnika

U osam prvih mjeseci ove godine preko devet hrvatskih zračnih luka prešlo je 6,8 milijuna putnika, što je 18% više nego lani. Sličan postotak je i u kolovozu - 1,68 milijuna putnika ili 18,5% više. Najviše putnika u kolovozu išlo je preko Splita, pa onda Dubrovnika, Zagreba te Pule. Iscrpnije...

Zagrijavanje i suše mijenjaju tlo - u Slavoniji će saditi sudansku travu

Prinosi ključnih hrvatskih kultura poput žitarica i soje zbog manjka vode u tlu i povišene temperature zraka počet će se smanjivati, hrana će se teže proizvoditi, bit će skuplja i bit će je manje, tvrdi poljoprivredni stručnjak dr. sc. Darko Znaor za Večernji. Dodaje da se neke kulture koje sada uzgajamo neće više isplatiti, a neke druge ćemo usvojiti. Primjerice, umjesto kukuruza, u Slavoniji za deset ili dvadeset godina uzgajat ćemo sirak ili sudansku travu, kulture koje su otpornije na suše. Iscrpnije...

Zbog ekonomskog booma Švedskoj nedostaje gotovo 80 tisuća radnika

Ekonomski boom u Švedskoj doveo je do opipljivog nedostatka radne snage u toj zemlji. Prema istraživanju Konfederacije švedskih poduzetnika koja okuplja 60 tisuća tvrtki, više od 75 posto tvrtki ima problema s pronalaskom radnika. Broj slobodnih radnih mjesta po osobi najviši je u posljednjih 17 godina, a najviše radne snage nedostaje u građevini, obrazovanju, IT-ju, zdravstvu i znanosti. U kolovozu je u Švedskoj bilo čak 78 tisuća slobodnih radnih mjesta, 9 posto više nego lani. Iscrpnije...

Hrvatskoj prijeti nestašica jabuka, voće je dvostruko skuplje nego lani

Već drugu godinu zaredom stanje u hrvatskom voćarstvu je katastrofalno – mraz uništava voćnjake sjeverozapadne Hrvatske, a pošteđeno je tek nešto voćnjaka u Međimurju i oko Virovitice, kao i polovica uroda u Baranji i Slavoniji. Hrvatima treba 200.000 tona jabuka, ove godine dobili smo 45.000 tona. Nestašica jabuka dovela je do drastičnog povećanja cijene – prošle godine jabuke su otkupljivane po cijeni između 1,25 i 1,70 kuna (bez PDV-a), ove godine ta cijena iznosi 3,20 kuna. Iscrpnije...

Čelnici istočne Europe: Stop različitoj kvaliteti hrane, kozmetike i automobila!

Višegradska četvorka zauzela se za jednaku kvalitetu proizvoda u cijeloj Europskoj uniji. Poručuju kako je u pitanju povjerenje u Europsku uniju i njezine institucije te da u njoj ne smiju postojati potrošači višeg i nižeg reda. Slovački premijer Robert Fico kaže da još od 1990.-ih na istočnoeuropska tržišta stiže roba lošije kvalitete. Nije riječ samo o hrani, navodi kozmetiku i automobile. "Pitanje nejednake kvalitete hrane, tog fenomena u Europskoj uniji, dugo se zanemarivalo i poricalo", rekao je češki premijer Bohuslav Sobotka. Sobotka od Europske komisije traži usklađivanje europskih ekonomskih i socijalnih standarda. Iscrpnije...

Najbolji tjedan za CROBEX u zadnjih osam mjeseci

Usporenim trgovanjem i malim pomacima dioničkih indeksa u petak je okončan inače pozitivan tjedan za hrvatsko tržište kapitala, s obzirom da je CROBEX na tjednoj razini značajno porastao. Indeks CROBEX je u petak zaključio s minimalnom promjenom vrijednosti. Nakon tri uzastopna dana rasta, vrijednost mu je pala za 0,04 posto na 1.862,48 bodova. Ipak, pogledamo li cijeli tjedan iza nas, CROBEX je uknjižio osjetan rast vrijednosti za 2,71 posto, što je njegov najveći tjedni dobitak još od početka veljače. Iscrpnije...

Bilten: MMF protiv Lipe

Dok su u Hrvatskoj libertarijanci okupljeni u antiporeznu udrugu Lipa postali ove godine svojevrsni narodni tribuni i borci, Međunarodni monetarni fond, inače jedna od onih institucija koje se prve asocira s tzv. neoliberalnim zaokretom, postala je zagovornik viših poreza za najimućnije i izraženije redistributivne politike. Ta neobična podjela uloga ipak ima razumljivo uporište. Lipa je mogla postati kanalizator narodnog bijesa iz prostog razloga što je u Hrvatskoj porezna presija usmjerena prema najsiromašnijima. To što Lipaše ne zanima pravednija raspodjela poreznog opterećenja, već najobičnija eliminacija poreza kao takvih, u ovom slučaju, izostankom suvislijih političkih aktera, nije bilo bitno. No za razliku od naših antiporeznih fanatika, MMF barem načelno mora brinuti o zdravlju svjetske ekonomije", piše Bitlen. Iscrpnije...

Viceguverner prozvao banke - riješite loše kredite

"Nadam se da će banke pokazati malo veću živahnost da pomognu rješavanju loših kredita jer o tome ne ovisi samo njihova zarada, nego i rast gospodarstva. I konačno, banke mogu zaraditi samo onoliko koliko im gospodarstvo može platiti", poručio je bankarima viceguverner HNB-a Damir Odak. Trenutačni višak kapitala omogućava generiranje 700 milijuna do milijardu kuna novih kredita građanima i poduzećima. Iscrpnije...