Kategorija: Hrvatska

Lijepa inicijativa upalila - na Jadran će stotine obitelji s bolesnom djecom

Incijativa Bračanke Vjere Matulić Iznajmljivači sa srcem u kojoj je ponudila smještaj u svom jednom i jedinom apartmanu totalno je upalila. Ona je svoj apartman preko Facebooka ponudila obitelji s bolesnim djetetom i brzo se našla jedna, iz Sarajeva, koja će na more dovesti i baku :-). Akcija se vrlo brzo proširila, uključilo se 1.500 iznajmljivača, a kako bi ljudi lakše došli do mora uključili su se i prijevoznici besplatnim ili jeftinim prijevozom (Večernji). Vijest se proširila preko BiH i do Srbije pa bolesna dječica dolaze i otamo... Iscrpnije...

Previše gostiju u Dubrovniku - broj kruzera ograničavaju na 2 u isto vrijeme

Dnevnik.hr piše o problemu prevelikog broja turista u Dubrovniku nakon što je jučer s tri broda došlo oko 5.000 ljudi. Novi gradonačelnik Mato Franković najavljuje da će ograničiti broj kruzera koji mogu pristati u grad u isto vrijeme na dva. Londonski Telegraph pompozno je neki dan pisao o "upropaštavanju Dubrovnika" upravo zbog gužvi i iseljavanja stanovnika iz stare jezgre gdje ih je 1991. bilo 5 tisuća, a sad ih je 1.150. Franković je za ovo rekao da će glazbu uživo skratiti na 23.30 (dosad bilo do jedan iza ponoći). Iscrpnije...

Hrvatska druga najskuplja europska mediteranska destinacija

Ponude ljetovanja u Hrvatskoj spadaju u najskuplju ili drugu najskuplju varijantu, uglavnom u konkurenciji sa Španjolskom odnosno Portugalom, piše Jutarnji koji je usporedio ponude Neckermanna odnosno Thomas Cooka i TUI-ja u Slovačkoj i Češkoj. Dakle, hrvatski hotel sa 4 zvjezdice i all inclusive aranžmanom tjedan dana na češkom tržištu prodaje se za 800 do 900 eura, ista ponuda za Grčku je 650 eura, a Maltu 620 do 700 eura. U Španjolskoj je cijena 920 eura, ali u srpnju, dok je u Hrvatskoj riječ o rujnu. Slovacima je Hrvatska najskuplja - tisuću eura, u Španjolsku putuju za 850, u Portugal za 880, Maltu za 780 eura, a u Tursku za 450 eura. Iscrpnije...

Bruxelles Hrvatskoj odobrio 72 milijuna eura za 15 prometnih projekata

Europska komisija odobrila je Hrvatskoj bespovratno 72,2 milijuna eura za 15 prometnih projekata, čija je ukupna vrijednost 91 milijun eura. Neki od projekata su unapređenje i razvoj terminala za prihvat opasnog tereta u riječnoj luci Slavonski Brod, nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar itd. Iscrpnije...

Poticaji u poljoprivredi: Dobili milijune, a nemaju niti jedno grlo stoke

Ministarstvo poljoprivrede krenulo je u inspekciju poticaja za pašnjake jer je broj pašnjaka drastično narastao unazad tri godine - 2014. godine bilo je 23.000 hektara, sljedeće godine 50.000, a ove ih je 98.850, iako svih tih godina stočni fond pada. No, poticaju su porasli s 665 na 2.200 kuna. Inspektori su utvrdili da je 80 posto pašnjaka - zapušteno i bez grla stoke, dok od 18.000 hektara pašnjaka s tzv. ekološkom proizvodnjom čak 5.000 ne udovoljava kriterijima za dobivanje poticaja, a dobiju 6.000 kuna po hektaru. Lani je u ovu svrhu isplaćeno 45 milijuna kuna potpora. Iscrpnije...

Čehok: Da, otišao sam u saborsku penziju s 47 godina i ne, to nije moralno

"Hrvatska kao nedovršena država, država u stalnom nastojanju" ovako je Ivan Čehok, varaždinski gradonačelnik rekao danas u u Nedjeljom u dva. Na Stankovićevo pitanje jeli moralno što je sa 47 godina otišao u saborsku mirovinu odgovorio je da nije. "To je bila situacijska, prisilna akcija kako bih se mogao posvetiti procesima koji su bili preda mnom. Mogao sam raditi na sveučilištu, no nisam želio kontaminirati akademsku zajednicu. Htio sam da istražiteljski organi imaju čistu situaciju". O koaliciji HNS-a i HDZ-a,Čehok je rekao kako je za HNS "bolji preljub s Plenkovićem, nego brak s Bernardićem" te da u Hrvatskoj nema prave ljevice kao socijaldemokratske, kao ni desnice kao prave demokršćanske. Iscrpnije...

Bozanić: 10 postulata za očuvanje hrvatskog identiteta - život, obitelj, prošlost...

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći svetu misu za Domovinu istaknuo je deset postulata važnih za očuvanje duše hrvatskog identiteta. Među tim postulatima su odnos prema životu, obitelji, prema zaboravu vlastite prošlosti, demografiji, dostojanstvu rada, gospodarstvu i njegovoj sraslosti s društvom, mladima, odgoju i obrazovanju, pokušajima odvajanja hrvatske kulture od kršćanskoga svjedočanstva i neprihvaćanju ljudi u potrebi."Na prvom mjestu uvijek treba biti odnos prema životu", rekao je Bozanić dodavši kako je za dušu pogubno život odijeliti od otajstva Božjega dara. Iscrpnije...

Vrućine se nastavljaju, krajem tjedna moguća velika promjena vremena

Našim će se krajevima krajem tjedna približiti fronta sa sjeverozapada, s kojom će nad iznimno toplu površinu stići malo hladniji zrak pa će atmosfera biti vrlo nestabilna. Tako će i u predjelima zapadnije i sjevernije od Hrvatske biti mjestimice jačih pljuskova i grmljavine uz pad temperature zraka, a većinom sunčano i vruće zadržat će se na jugoistoku kontinenta. Danas se očekuje većinom slab vjetar, mjestimice umjeren jugozapadni i jugoistočni. Vruće s najvišom dnevnom temperaturom zraka uglavnom od 29 do 34 °C, piše DHMZ. Iscrpnije...

Gibonni: Pisanje pjesama je imitacija života

"Nekako sam polumračan tip. Ali, pisanje pjesama je imitacija života. Ako gledaš stvari oko sebe, ako si normalna ljudska osoba, nemoguće je da neke stvari ne dopru do tebe pa tako gledaš i sebi bliske ljude koji su malo zalutali i možeš ih razumjeti, čak se s njima i saživjeti. Nije sve možda ni u strasti, ali sigurno nije sve ni u cinizmu. Mislim da je cinizam jedna sigurna zona: ti stojiš po strani i pljuckaš okolo. Strast je druga priča, ti tu ideš samom sebi pod kožu, ti se razgolitiš pred ljudima, pokazuješ sebe sa svim svojim slabostima... Koliko je to teško? Nije baš pametno", kaže Zlatan Stipišić Gibonni u intervjuu Jutarnjem. Iscrpnije...

Znate li zašto baš danas slavimo Dan državnosti?

Hrvatska slavi Dan državnosti, obilježavajući 26. obljetnicu od proglašenja neovisnosti i suverenosti. Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991. Iscrpnije...

Profesorica Barić: Ploča u Jasenovcu političarima je isto što i čudovište redateljima horora

"Ploča bi se mogla odmah ukloniti ako se donese, primjerice, odluka da je područje Jasenovca od posebnog pijeteta žrtava Drugog svjetskog rata i da se na tom području ne smiju isticati nikakvi natpisi ni znakovi koji nisu pijetetom vezani uz razdoblje 1941-45. To se moglo riješiti bilo kada, to je mogao učiniti bilo tko, ali njima je u interesu da na taj način ubiru političke poene i bivaju birani. Svatko se boji one zvijeri za koju misli da vreba u mraku, a kada konačno ugledate čudovište, ono je strašno samo za one koji se boje tog oblika čudovišta. Tu prastaru foru, koju znaju svi filmaši horora, kontinuirano koriste i naši političari", kaže ustavna stručnjakinja Sanja Barić. Iscrpnije...

Rašeta: Otimači i korbači

"Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea najbolji je film o Hrvatskoj svakodnevici, koja je sastavljena od takvih nasilnika koji se izdižu iznad zakona i onda maltretiraju sve oko sebe. Nisu li neki naši kraljevi retaila, koji su podavili male konkurente, kvartovske trgovce, također jedan paradigmatski Valance? Nisu li neki krokodili iz nogometne močvare dvojnici čovjeka sa srebrnim korbačem? O političarima da i ne govorimo… Na koncu, može li se uspostaviti civilni poredak ako se baš nitko ne buni, ako su svi konformisti i jako pametni?", piše Boris Rašeta. Iscrpnije...

Tomić: Hrvat se samo u Hrvata može pouzdati? Vrijeme je za inteligentniju dogmu

"A zašto se to drži vrlinom, to da je netko Hrvat? Došlo mi je ovo pitanje neočekivano dok sam čitao kako onaj glupi sisački biskup optužuje predsjednika Vlade da se urotio s narodnim izdajicama i okrenuo protiv pravih Hrvata. Pogodilo me iznenada, kao grom na pustoj cesti: dakle, što mi imamo od pravih Hrvata? Donose li oni možda kruh i maslac na naš stol, kupuju li pravi Hrvati cipele našoj djeci, pokrivaju nas grubim suknenim biljcem da ne ozebemo? Kad nam prvoga u mjesecu dođu računi za plin i telefon i električnu struju, pravi Hrvati uzmu uplatnice, namignu i kažu: 'Zaboravite, braćo. Ovo je naša briga'"; piše Ante Tomić. Iscrpnije...

Biograd: Otvara se prvi hrvatski fun park

Otvorenje Fun Parka Mirnovec u Biogradu na Moru planirano je za početak srpnja, a bit će to prvi tematsko-zabavni park za djecu i odrasle po uzoru na poznate svjetske centre adrenalinske zabave. Zabavni park dizajnirao je talijanski arhitekt Franco Barazzoni, jedan od najistaknutijih arhitekata za zabavne parkova. Fun Park se prostire na 45 tisuća metara kvadratnih, a vrijednost investicije je oko 12 milijuna eura. Cijena ulaznice kretat će se između 100 kuna za školarce do 190 kuna za odrasle. Iscrpnije...

Fižulić: Roll-up model za Agrokor povećava gubitak vjerovnika koji u njemu ne sudjeluju

"Javnost se ne treba brinuti zbog toga što su Thomas Wagner i prijatelji iz Knighthead Capital Managementa kupili taj iznos za najviše 120 milijuna eura te na taj način osigurali bruto dobit od 200 milijuna eura bez obzira na krajnji ishod postupka. Javnost treba brinuti činjenica da primjena roll-up modela izravno povećava gubitak svih ostalih vjerovnika koji u njemu ne sudjeluju, ponajviše banaka jer upravo s njima vlasnici obveznica dijele jamstva kompanija u sastavu koncerna. Dok se javnost zabavlja prastarim podacima o milijardama izdanih jamstava napravljena je sudbonosna i nepopravljiva pogreška s kojom bivša Uprava Agrokora nema nikakve veze. Thomas A. Wagner može biti više nego zadovoljan", piše Goranko Fižulić. Iscrpnije...

Detaljna analiza novog zakona o braniteljima

Svi hrvatski branitelji koji nemaju riješen status od jeseni će moći pokrenuti novi postupak za njegovo priznavanje, jedna je od glavnih novosti novoga prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Nezaposleni branitelji ubuduće će primati posebnu naknadu umjesto opskrbnine koja im je ukinuta 2014. Svi branitelji imat će pravo na sistematski pregled, snizit će se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu, a za manje od 100 dana provedenih u borbenom sektoru branitelji će svojoj djeci moći osigurati besplatne udžbenike, smještaj u studentski dom te stipendiju. Povlaštene mirovine veće od 5000 kuna bruto porast će pak 10 posto. Iscrpnije...

KOZa, kviz općeg znanja, pod maksimirskim vedrim nebom

U srijedu, 28. lipnja, s početkom u 20.30 sati jedan od najpopularnijih zagrebačkih pub kvizova KOZa (kviz općeg znanja) održat će svoju feštu znanja po prvi put na Maksimiru, na prekrasnoj lokaciji kultnog Vidikovca. Kviz će voditi stand up majstor Goran Vugrinec Goc, a ekipe će se pod vedrim nebom natjecati u sastavu od minimalno dva i maksimalno četiri člana. Više informacija o kvizu potražite ovdje. Iscrpnije...

Kolakušić: U Hrvatskoj se zakoni pišu za interesne lobije

Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić obrušio se na Ustavni sud tijekom gostovanja na Hrvatskom radiju, rekavši kako se zakoni u Hrvatskoj kroje prema zamislima pojedinih lobija. Kolakušić je jedan od kandidata za mjesto ustavnog suca i nada se da će postati „prvi pravi neovisni sudac u toj instituciji“, ali napominje da mu za izbor treba podrška i pozicije i opozicije. Iscrpnije...

Povećanje povlaštenih mirovina državu će koštati 430 milijuna kuna

Oko 35 tisuća umirovljenika koji primaju povlaštene mirovine u bruto iznosu većem od 5 tisuća kuna mogu računati da će im penzije narasti za deset posto. Radi se o braniteljima, pripadnicima HVO-a, NOR-a, JNA, bivšim saborskim zastupnicima i akademicima kojima je vlada Zorana Milanovića početkom 2014. mirovine srezala za deset posto. Istovremeno, „obični“ umirovljenici mogu računati na porast mirovina od najviše 1 posto. Državu će ovo koštati oko 430 milijuna kuna. Iscrpnije...

Hrvatska u digitalizaciji uprave na dnu

Najveći jaz istoka i zapada Europske unije i dalje je najočitiji u aspektu digitalizacije javne uprave. Hrvatska se u ovoj kategoriji, nažalost, našla na samom dnu ljestvice EU-a u društvu Mađarske i Rumunjske, iako se ističe pozitivan pomak zbog uvođenja sustava e-građanin. Što se tiče upotrebe interneta, regija srednjoistočne Europe – s Hrvatskom, Češkom, Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom, Slovenijom i Slovačkom – uspjela je smanjiti zaostatak za razvijenijim zemljama zapada Unije: u pristupu internetu za kućanstva naša regija zaostaje četiri, a u pristupu mobilnoj širokopojasnoj mreži dvije godine. Iscrpnije...