Kategorija: Hrvatska

Vlada je odlučila da će Registar stvarnih vlasnika sakriti od javnosti

Na svojoj zadnjoj sjednici Vlada RH je prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kojim se po prvi put ustanovljuje i Registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata. Hvale se kako se radi o doprinosu transparentnosti, no činjenica je da registar ostaje potpuno nedostupan javnosti. Iscrpnije...

Hrvatske tvrtke među top 10 najvećih u JI Europi

Desetu godinu zaredom SeeNews, pružatelj poslovne inteligencije za jugoistočnu Europu, objavio je svoj godišnji rang najvećih tvrtki, banaka i osiguravajućih društava u regiji SeeNews SEE Top 100 . Hrvatska ima osam predstavnika na ljestvici, dva manje od pošle godine, a među njima su Ina, HEP, Zagrebačka banka, Privredna banka te Croatia osiguranje. Iscrpnije...

Stiže promjena vremena, veliko zahlađenje i snijeg

Meteorolozi za petak najavljuju naoblačenje s kišom, dok je u najvišem gorju uz pad temperature moguć i snijeg. Prema dugoročnoj prognozi HRT-ovog glavnog meteorologa Zorana Vakule za listopad, u većini Hrvatske očekuje se manjak ukupne mjesečne količine oborine u odnosu na prosječne vrijednosti, a od studenoga se očekuje nešto više oborina od prosjeka. Iscrpnije...

Šonje: Hrvati obožavaju dug

Hrvatske vlade su se uvijek nastojale zadužiti gotovo najviše što mogu. Previše im je stalo do osobnog životnog standarda i statusa, a premalo do otpornosti na krize u dugom roku. Zbog toga Hrvatska plaća veće kamatne stope i ima slabiji kapacitet za buduće zaduživanje (kad će ga zatrebati možda više nego sada) od većine drugih država članica EU-a. Njemačka na desetogodišnju obveznicu trenutno plaća godišnju kamatnu stopu od oko 0,3%, Slovenija oko 1%, a Hrvatska oko 2,6%. Međutim jedino se u Hrvatskoj naveliko govori o tome kako je pad kamatnih stopa velik uspjeh i kako zaduživanje nikada nije bilo povoljnije. Hrvati naprosto obožavaju dug, dok sa svakim oblikom kapitala imaju neki dubok problem, komentira Velimir Šonje. Iscrpnije...

Svi rođeni '62. ili kasnije imat će manje mirovine?

Vlada mora pronaći rješenje za problem budućih umirovljenika rođenih 1962. godine i kasnije, o tzv. dodatku 27% na dio mirovine koji umirovljenici primaju iz prvog mirovinskog stupa. Taj dodatak imaju svi umirovljenici koji su ostvarili mirovinu prema općim propisima još od 1999. godine i HZMO ga tretira kao sastavni dio mirovine. Stoga je potpuno nejasno zbog čega je vlada odlučila tretirati apsolutno sve buduće umirovljenike, koji osim što izdvajaju za prvi mirovinski stup i štede u drugom mirovinskom stupu, kao kategoriju povlaštenih umirovljenika koji nemaju pravo na dodatak od 27%. Iscrpnije...

Riječanin oborio Guinnesov rekord u zgibovima iza glave

Riječanin Sebastian Mendiković oborio je Guinnessov rekord u kategoriji Zgibovi iza glave u jednoj minuti - video. Napravio ih je ukupno 32, a dosadašnji rekord je 27. Prošle je godine Mendiković obarao rekord u izvođenju zgibova pod opterećenjem od 27 kilograma. Iscrpnije...

Savjeti Gorana Blagusa: Komunikacijski kanal s najvećim "otvaranjem"

"Open rate" je odnos između ukupnog broja poslanih poruka i ukupnog broja otvorenih, a onda se pretpostavlja i pročitanih poruka. Što je "open rate" veći to je i veća vjerojatnost da će doći do poslovne suradnje Nema šanse da ljudi ne pogledaju gotovo pa sve primljene SMS poruke. "Open rate" SMS poruka je prema različitim izvorima nešto veći od 90%, piše business coach Goran Blagus. Iscrpnije...

Pomračenje - nova domaća web serija u režiji Marija Kovača

Pomračenje je nova hrvatska web serija u nastanku čiju režiju potpisuju Ema Carić i Mario Kovač. Glavni lik je sekretarica Nadica kojoj je prvi radni dan u Kompaniji. Netom što je došla na posao nestane struje u cijeloj zgradi. Direktorica ju pošalje da ode do porte i naruči joj prijevoz. No, Nadica ne zna gdje je izlaz iz zgrade, naime, ona sama nikad u životu nije izašla iz zgrade, tu se rodila, odrasla, išla u školu. Nadica počne tumarati zgradom po mraku i susreće cijeli set čudnih likova koji joj pomažu u njenoj potrazi - trailer. Tvrko Jurić, Pjer Meničanin, Jelena Miholjević, Nina Violić, Filip Nola, Jasna Bilušić i Hana Hegedušić samo su neki od glumaca. Iscrpnije...

Majka "lidlića": Tiskajte majice s natpisom "lidlić", bit će najprodavanija

Na Facebook stranici Uživo iz Hrvatske objavljen je screenshot poruke koje je jedna majka uputila Lidlu nakon priče iz Slobodne da se među splitskom djecom proširio pogrdan izraz za siromašniju djecu - "lidlići" (jer nose jeftiniju, Lidlovu odjeću). Kaže ova majka - "volimo nositi odjeću iz Lidla... Voljela bih kad bi u vašoj trgovini mogli kupiti majice s natpisom npr 'Proud to be Lidlić', 'Mama Lidlić', 'Tata Lidlić'... Uvjerena sam da će vam to biti najprodavanija kolekcija". Bloger Krule je manje suptilan: "kad bi nam se druga djeca rugala... koliko se ja sjećam... mi bi ih istukli... i to onako... dobrano... mi siromašniji smo uvijek bili jači. Nikad nam se više nisu rugali". Iscrpnije...

Pet optužbi na koje Todorić i Vlada nisu dali odgovor

Urednica sajta Novac za sve podsjetila je na optužbe na koje se ni Todorić ni Vlada još nisu očitovali niti prezentirali dokaze: na koji je način na koji je došlo do kreiranja Lex Agrokora, tko je sudjelovao u kreiranju zakona, pod kojim uvjetima je došlo do "roll-upa" i tretiranja različitih kategorija vjerovnika, je li bilo zlouporabe povlaštenih informacija u tom procesu? Iscrpnije...

Prosječna plaća 5.900 kuna, ali je medijalna 5.200

Prosječna neto plaća u srpnju u Hrvatskoj bila je 5.905 kuna, što je realni pad od jedan posto. No, možda realniji pokazatelj stanja je medijalna plaća koja je u srpnju iznosila 5.207 kuna, što znači da je polovica svih zaposlenika u Hrvatskoj zarađivalo manje od tog iznosa dok je druga polovica imala plaću veću od tog iznosa. Iscrpnije...

Ima li Istra pravo na neovisnost od Hrvatske?

Pitanje Katalonije otvorilo je na društvenim mrežama u Hrvatskoj još jedno pitanje: Ima li Istra pravo na samostalnost? Istra je jedna od rijetkih županija koje su u stanju same sebe financirati jer u proračun uplati puno više nego što iz njega dobije nazad. Oko 800 milijuna kuna godišnje više. Dakle, osim sebe, Istrijani financiraju i ostale krajeve Hrvatske, piše Index. Građani su podijeljeni u tom pitanju - video. Iscrpnije...

Vedrana Rudan: Kafić smrt

Osnivanje kafića Smrt u Evropi nije ništa novo. Sve je započelo u Engleskoj, nastavilo se u Francuskoj, kafići Smrt šire se i u Njemačkoj. Princip je jednostavan. Jednom mjesečno, može i češće, u nekom se kafiću sastane grupa ljudi koja uz kolač, čaj ili kavu razgovara samo o smrti. Fenomenalna ideja ako uzmemo u obzir da smo svi smrtni ma koliko šutjeli o tome, piše Vedrana Rudan na blogu. Iscrpnije...

Performans ispred riječkog HNK - aktivisti oprali kip Ivana Zajca

Građanska inicijativa Urbani separe održala je kulturno-komunalno-edukativni performans ispred HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uz skladbe njegovih najpoznatijih glazbenih djela, aktivisti su simbolički oprali Zajčevu skulpturu u Kazališnom parku od ptičjeg izmeta i time započeli čišćenje Europske prijestolnice kulture 2020. - video. Najavili su i druge slične akcije te pozvali građane da im se priključe. Iscrpnije...

Glifosatu smo izloženi ispod prosjeka EU

Faktograf istražuje koliko je istine u tvrdnji Branimira Bunjca kako je su stanovnici Hrvatske najzagađeniji glifosatima među svim članicama EU. Glifosat je inače štetna tvar otkrivena u herbicidima koje koristi Monsanto. Budući da je glifosat najkorišteniji herbicid na svijetu nemoguće ga je izbjeći, no Hrvati nisu toliko izloženi, prema mišljenju Valerija Vrčeka, profesora Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Njega više brine to što je njemački Bayer preuzeo Monsanto. Iscrpnije...

Upoznajte strance koji žele studirati u Hrvatskoj

U ponedjeljak počinje nova akademska godina. Među više od 30 tisuća studenata je i njih 550 iz cijelog svijeta koji su došli studirati u Zagreb. "Nekoliko je razloga zbog kojih sam se odlučio na studij u Zagrebu. Moj otac je Hrvat pa sam htio doći u zemlju u kojoj se on rodio. Zagreb je odličan grad za studente iako ponekad podcijenjen. Dobar je javni prijevoz i siguran je", smatra John Vidovich iz Australije . "Studiram njemački i ruski, znam neke slavenske jezike i htio sam naučiti barem još jedan. Zato sam odlučio doći u Zagreb", kaže pak Andrea Pasquin iz Italije. Iscrpnije...

Tomičić: Uči strane jezike, ostani i bori se

"Ivana Milas Klarić nije prva koja poziva na odlazak. Internet portali u Hrvatskoj gotovo svakodevno čitanost dižu sličnim pozivima, dramatičnim facebook statusima ljudi koji napuštaju Hrvatsku ili imaju žarku želju napustiti je. Odgovorna vlast morala bi se zapitati zašto je tako. Na žalost, u Hrvatskoj takve vlasti nema. Imajući na umu nedavne primjere poput nacrta Obiteljsko zakona, jasno je da ljudi ne bježe samo trbuhom za kruhom. Ipak, na koncu valja reći, pozive na bijeg iz Hrvatske treba shvatiti kao očaj i na njih se ne treba odazivati. Treba ostati i boriti se. Koliko god ta borba danas izgedala uzaludnom", piše Ladislav Tomičić. Iscrpnije...

Tomić: Financirali smo Brunu Esih 15 godina, zašto ne bismo i malog Ciganina?

"Prije nekoliko dana je Bruna Esih, zastupnica u zagrebačkoj gradskoj skupštini, mrzovoljno primijetila da se ciganskoj djeci isplaćuju nekakve stipendije. Zanimljivo je, međutim, da to govori baš ona. Od svih vrijednih državnih i javnih službenika, javila se Bruna Esih koja je došla u politiku nakon što je kao znanstvenica upravo komično podbacila, koja danas sjedi u Saboru i zagrebačkoj Skupštini jer joj, objektivno, u Institutu Ivo Pilar više nije bilo mjesto. Petnaest godina je ona primala plaću znanstvene novakinje, a da nije doktorirala. Isplaćuju li se u ovoj državi nekakve stipendije kojima se ne nazire svrha i smisao, bacamo li pare na školovanje neperspektivnih, gospođa Esih prvo bi sebe trebala pogledati", piše Ante Tomić. Iscrpnije...

Koliko ratara prima poticaje za - korov?

Hrvatski poljoprivrednici ove godine obrađuju više od milijun hektara zemlje. Za različite kulture primaju i različite potpore, i to iz domaće i europske blagajne. Veličina parcele i kultura na zemlji mora biti usklađena s onom u zahtjevu. Uz to, mora biti uredna. Ako nije, potpora se umanjuje. Druge godine ako se ponovi i utvrdi nemar ili namjera - kazna se povećava. Treće godine može doći i do potpunog isključenja iz potpora. Agencija za plaćanja u poljoprivrede je prema europskoj uredbi dužna slučajnim odabirom ili nakon dojave kontrolirati pet posto površina. Brojem - oko 6,5 tisuća gospodarstava. Ostala se, uz malo sreće, mogu provući 'ispod radara'. Nije ih malo, gotovo 100 tisuća, piše HRT. Iscrpnije...

EK analizirala prijave za sjedište Agencije za lijekove, RH nije dostavila hrpu informacija

Europska komisija objavila je svoju analizu kandidature koju je Hrvatska poslala kad se prijavila za sjedište Europske agencije za lijekove. Prema onome što se može vidjeti iz objavljenog dokumenta, Hrvatska je poslala prijavu u kojoj nije pružila sve informacije koje je EK tražila. Dapače, nije pružila dosta veliki broj informacija potrebnih kako bi EK donijela odluku o tome gdje će biti novo sjedište EMA zgrade. Tako se, skrolajući po dokumentu, može na više mjesta, točnije njih 30, vidjeti opaska EK-a “ponuda ne pruža podatke o…" nakon čega slijedi gomila stvari o kojima se, iz nekog razloga, nismo izjasnili, piše Telegram. Iscrpnije...