Kategorija: Istraživanja

Mozak nakon smrti nastavlja raditi, pa je osoba svjesna da je umrla

Znanstvenici su otkrili kako ljudska svijest nastavlja raditi i nakon što tijelo prestane davati znakove života. Tako neki koji su doživjeli kliničku smrt čuju kako se liječnici bore za njegov život ili proglašavaju smrt. To je zato što se, medicinski, smrt proglašava kad prestane raditi srce, no mozak još neko vrijeme i dalje radi. Iscrpnije...

Zašto ne možemo prestati jesti čips?

Dvije glavne karakteristike čipsa jesu da je slan i mastan, a prema brojnim znanstvenim studijama koje su provedene, jedenje slane hrane potiče otpuštanje dopamina, neurotransmitera koji regulira funkcije koje su povezane sa zadovoljstvom. Stoga, jedanput kada ga mozak okusi, jednostavno ga želi još. To je razlog zašto ne možemo prestati jesti čips. Iscrpnije...

Što je nocebo efekt?

Da je uvjerenje vrlo moćno oružje dokazuje postojanje placebo efekta, zbog kojeg pacijenti koji očekuju poboljšanje svog zdravstvenog stanja to doista i osjete iako su dobili lažni, neučinkoviti lijek. No druga, loša strana toga je nocebo efekt, kada negativna očekivanja djelovanja lijeka zapravo učine stanje pacijenta gorim nego što je bilo. Iscrpnije...

U Hrvatskoj 900 tisuća ljudi živi ispod granice siromaštva

2016. godine zabilježeno je 9,5 posto osoba koje si ne mogu priuštiti prikladno grijanje u najhladnijim mjesecima, 62 posto onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svojega kućanstva te 12,8 posto ljudi koji ne mogu imati obrok od mesa ili ribe svaki drugi dan. „Gotovo 900 tisuća ljudi u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva. Milijun i pol je u riziku od siromaštva“, upozorava Sanja Bijondina iz Portala Dobrote. Iscrpnije...

Na pametnom telefonu smo i do sedam sati dnevno

Prema rezultatima istraživanja dnevnih navika u uporabi pametnih telefona koje je proveo Counterpoint, gotovo polovica ispitanika svoje pametne telefone dnevno koristi više od pet sati, a 26 posto korisnika na mobitelima „visi“ čak i više od sedam sati. Pametni telefoni najčešće se koriste za surfanje internetom, igranje igara, razmjenu poruka (SMS, WhatsApp, Messenger) ili glasovne pozive. Zanimljivo je i da korisnici svoje pametne telefone u prosjeku mijenjaju svakih 21 mjesec. Iscrpnije...

Istraživanje: Muškarci pokazuju više zanimanja za seks u troje od žena

Iako su studenti otvoreni prema ideji da drugi imaju seks u troje, oni sami još uvijek imaju ograničen interes jer ne žele biti stigmatizirani za seksualnu aktivnost s istim spolom ili za seksualno eksperimentiranje, pokazuje studija kanadskih znanstvenica. One su ispitale 300 heteroseksualnih studenata. Muški studenti su prosječno dvaput više bili zainteresirani za seks s dvije partnerice nego sa ženom i muškarcem, a i studenti i studentice složili su se da bi radije imali seks u troje s ljudima koje znaju. Muškarci su općenito više zainteresirani za trojac, a za seks u troje s još jednim muškarcem zainteresirani su koliko žene općenito za seks u troje. Iscrpnije...

Seksualni život Nijemaca - trećina ih vara partnera

Tri četvrtine Nijemaca zadovoljno je svojim spolnim životom, a trećina je jednom u životu prevarila partnera, rezultati su istraživanja. Četrdeset posto ih prizna prevaru partneru, a isto toliko muškaraca smatra da ljudi nisu stvoreni za monogamne veze. Više od 70 posto ispitanika odgovorilo je da je njihov aktualni partner ljubav njihova života. Muškarci se na prevaru odlučuju zbog novih iskustava ili premalo seksa u stalnoj vezi, a žene traže potvrdu da ih i drugi muškarci smatraju atraktivnima. Iscrpnije...

Hrvatska ima najviše pitke vode u EU po glavi stanovnika

Sa 27.330 kubičnih metara vode po stanovniku, Hrvatska je zemlja EU s najviše pitke vode, pokazuju podaci Eurostata. Na drugom i trećem mjestu su Finska i Švedska s oko 20 000 kubičnih metara izvorske vode po broju stanovnika, a iza njih slijede Latvija, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Mađarska itd. Iscrpnije...

Nesebični ljudi su depresivniji?

Ljudi koji su skloniji depresiji osjetljiviji su na nepravdu i nejednakost, pokazalo je novo istraživanje. Prema njemu, društveno ponašanje može predvidjeti depresiju, navodno su depresivni ljudi zabrinutiji za druge i skloniji vidjeti stvari iz tuđe perspektive, dok su individualisti skloniji gledati vlastite interese. Iscrpnije...

Muškarci precjenjuju svoje poslovne sposobnosti za 30% u odnosu na žene

Kao dio serije BBC 100 Women grupa žena okuplja se u Silicijskoj dolini kako bi u samo pet dana stvorile proizvod koji bi razbio "razliku u samopouzdanju" između muškaraca i žena. Columbia Business School u New Yorku naziva ovu pojavu "iskrenim prekomjernim samopouzdanjem". Njihovo istraživanje pokazuje da muškarci imaju tendenciju precijeniti svoje sposobnosti za oko 30 posto, ali nije da oni glume samopouzdanje, muškarci to doista vjeruju. Iscrpnije...

Zašto zabušavamo?

Svatko se barem jednom našao u situaciji kada je trebao napraviti važan zadatak na poslu ili učiti za ispit, ali je umjesto toga proveo dan surfajući ili igrajući igrice. Zašto zabušavamo? Istraživanja pokazuju da je lako popustiti, pogotovo zato što obaveze izazivaju stres, a automatska je reakcija rješavanja neugodnog osjećaja nekom ugodnom radnjom. Iscrpnije...

Hormon ljubavi muškarce čini ljubaznijima u društvu, a žene straši

Hormon ljubavi, oksitocin, drugačije utječe na muškarce, a drugačije na žene. Muškarci su zbog tog hormona prijateljski nastrojeni prema svima i druželjubivi, no žene znaju biti potpuno drugačije od toga. Istraživanja pokazuju kako se žene zbog hormona ljubavi mogu bojati novih društvenih iskustava. Iscrpnije...

Zašto se češkamo kad smo pod stresom?

Ljudi pod stresom često se češu, svjesno ili nesvjesno, a to je jedan od načina nošenja sa situacijom. Kod primata je češanje evolucijski uvjetovano ponašanje, odnosno sofisticirani oblik preživljavanja kada su pored jačeg protivnika. Kod ljudi, stres aktivira živčana vlakna koja uzrokuju svrbež, pokazuju istraživanja. Glavobolje, grčevi i želja za slatkim također su simptomi stresa. Iscrpnije...

Više izvještaja o terorizmu - više napada?

Michael Jetter, stručnjak za medije sa Sveučilišta Zapadne Australije u Perthu, godinama se bavi istraživanjima povezanosti medija i terorizma. Za svoju nedavno objavljenu studiju analizirao je 61.000 terorističkih napada izvršenih u razdoblju od 1970. do 2012. u preko 200 zemalja. Rezultat istraživanja je potkrijepio hipotezu da je broj terorističkih napada u korelaciji s intenzivnim medijskim napisima. U studiji se tvrdi da svaki dodatni izvještaj o terorističkom napadu povećava broj napada u narednom tjednu za 1,4. Iscrpnije...

U teškoj materijalnoj situaciji živi 28,5% stanovništva

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva lani je iznosila 19,9%, što je blago smanjenje u odnosu na 2015. godinu kada je iznosila 20,4%. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 25.668 kuna na godinu. Drugim riječima, samac koji mjesečno živi od 2.139 kuna na pragu je siromaštva. Taj prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 53.903 kune na godinu, odnosno na mjesečnoj razini 4.492 kune ili dnevno 149 kuna. U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 28,5% stanovništva ili preko milijun građana. Iscrpnije...

Mentalni poremećaji, loša prehrana i pušenje čine svijet bolesnim

Srčane bolesti i pušenje, zajedno sa sukobima i nasiljem, najveće su svjetske ubojice u 2016., a loša prehrana i mentalni poremećaji uzrokuju najveće probleme za zdravlje, pokazala je velika međunarodna studija. Istraživanje nazvano Globalno opterećenje bolešću (GBD), objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, pokazalo je da iako raste očekivana životna dob, raste i broj godina u kojima ljudi žive u lošem zdravstvenom stanju. Dužina života s bolešću veća je u siromašnim nego u bogatim državama. Iscrpnije...

Vesela glazba potiče kreativnost

Slušanje vesele glazbe za vrijeme rada može potaknuti kreativnost i rješavanje problema, pokazalo je nizozemsko istraživanje. Posebno dobre rezultate imala je glazba Antonija Vivaldija, koja je kod ispitanika potaknula divergentno razmišljanje (nove ideje), no kod konvergentnog razmišljanja, odnosno rješavanja problema bolje djeluje tišina. Iscrpnije...

Postajemo li nesretni nakon što navršimo 35 godina?

Navršenih 35 godina života prekretnica je u osobnom i profesionalnom smislu. S 35 godina više nas u društvu ne doživljavaju mladima, otkriva studija Sveučilišta Kent – muškarci tada osjećaju najveću usamljenost, a žene najveću dosadu. Istraživanje tvrtke Robert Half upotpunjuje ovu sliku – s 35 godina počinjemo mrziti svoj posao, a obiteljski pritisak i veća financijska odgovornost počinju uzrokovati probleme i kod kuće i na poslu. Iscrpnije...

Ako radni dan provodite za stolom - ustanite i prošećite svakih 30 minuta

Svakih pola sata trebali bismo ustati i malo prošetati kako bismo ograničili negativne posljedice sjedilačkog načina rada, zaključak je istraživanja koje je Keith Diaz iz Medicinskog centra Sveučilišta Columbia proveo s kolegama iz 7 različitih američkih institucija. Diazova ekipa pratila je aktivnosti gotovo 8 tisuća pojedinaca između 2009. i 2013. godine te zaključila da povremena tjelovježba nije dovoljna zaštita od svakodnevne tjelesne neaktivnosti na poslu. Iscrpnije...

Istraživanje: Najpametniji učenici ne vide budućnost u Hrvatskoj

Najbolji stariji učenici osnovnih škola najpesimističniji su prema budućnosti Hrvatske, a mladima je generalno mnogo privlačnija sigurnost na radnom mjestu nego svojstva posla koja su karakteristična za poduzetništvo, pokazalo je novo istraživanje na 1050 učenika sedmog razreda i 1062 učenika četvrtog razreda. Iscrpnije...