Kategorija: Istraživanja

70% poslodavaca provjerava profile potencijalnih radnika na društvenim mrežama

Čak 70 posto poslodavaca provjerava profile svojih potencijalnih zaposlenika na društvenim mrežama prije no što ih pozovu na razgovor za posao, otkrilo je istraživanje koje je u SAD-u proveo portal CareerBuilder. U više od 50 posto slučajeva poslodavci su naišli na sadržaj zbog kojeg su odlučili odustati od kandidata, ali brisanje profila nije rješenje jer u 57 posto slučajeva poslodavci će na potencijalne kandidate bez profila na društvenim mrežama gledati s manje interesa i većom skepsom. Iscrpnije...

UN: Do 2050. u Europi će 35 posto stanovništva biti staro

Polovica rasta svjetske populacije s današnjih 7,6 milijardi na 9,8 milijardi stanovnika 2050. godine odnosit će se na samo devet država, otkrivaju predviđanja UN-a. Veličinom rasta vodeće države bit će Indija, Nigerija, DR Kongo, Pakistan, Etiopija, Tanzanija, SAD, Uganda i Indonezija. Rast stanovništva pada u gotovo svim regijama u svijetu, ali je skupina od 47 najmanje razvijenih zemalja svijeta između 2010. i 2015. imala zastrašujuće visoku razinu plodnosti od 4,3 djece po ženi. Stanovništvo Europe i dalje će postajati sve starije – danas je 25 posto stanovništva starije od 60 godina, a 2050. ta će brojka iznositi 35 posto. Iscrpnije...

Novo istraživanje pokazalo da Hrvati piju ispod prosjeka

Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu provedeno u 19 zemalja u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom (JA RARHA) pokazalo je da Hrvati piju manje od ispitanika u ostalim zemljama. Istraživanjem je u 19 europskih zemalja obuhvaćeno 33.237 ispitanika, uključujući i uzorak od 1500 ljudi u Hrvatskoj. Pokazalo se da je alkohol pilo 84,6 posto ispitanika u posljednjih 12 mjeseci i Hrvatska se našla među zemljama u kojima se alkohol pije ispod prosjeka jer rezultati pokazuju da je u zadnjih 12 mjeseci alkoholna pića pilo 78,1 posto ispitanika. Iscrpnije...

Čak 40 posto djece u Hrvatskoj ne ide u vrtić, oni nemaju jednake šanse

Gotovo svaki treći grad i općina u Hrvatskoj - njih 161 - na svojem području nemaju ni vrtić ni jaslice, a njih 96 nema čak ni organiziranu predškolu, obveznu za svu djecu u godini prije kretanja u prvi razred osnovne škole. U dvije trećine jedinica lokalne uprave u vrtić ne ide ni polovica djece, a razlike u obuhvatu djece prema županijama ogromne su: u Brodsko-posavskoj županiji vrtić pohađa manje od jedne petine djece (18,9 posto) u dobi od tri do šest godina, dok ih u Gradu Zagrebu u vrtić ide gotovo 90 posto. Kako su pokazala istraživanja razlike među djecom iz različitih obiteljskih okruženja nastaju još prije nego što im formalno školovanje počne, a sa svakom godinom sve ih je teže prevladati. Iscrpnije...

Dronovi značajno brže dolaze do pacijenata od kola hitne pomoći

Kod slučajeva srčanog zastoja, sekunde su bitne. Hitne službe možda djeluju brzo, ali dronovi bi mogli biti brži. Jedna švedska studija, objavljena prije par dana, sugerira da dronovi, opremljeni defribrilatorima, do bolesnika sa srčanim zastojem mogu doći u prosjeku 16 minuta brže nego vozila hitnih službi. “Sa svakom minutom koja prođe od udara do pomoći šanse za preživljavanje padaju za 10 posto” , rekao je Jacob Hollenberg, koji je vodio istraživanje, Guardian. Iscrpnije...

Hrvatska po potrošnji po stanovniku predzadnja u EU, skupa s Rumunjskom

Hrvatska se u 2016. godini po potrošnji po stanovniku našla na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41% niža od prosjeka EU, a nižu potrošnju od nas zabilježila je tek Bugarska, 47% ispod europskog prosjeka. Luksemburg je vodeći sa 132%. Iscrpnije...

Prijatelji nas čine sretnijima nego obitelj

Obitelj ne možemo birati i ona često može biti izvor negativnosti i nezadovoljstva, no prijatelji su svjestan izbor i čine nas sretnijima i zdravijima, pokazuje istraživanje. Prema njemu, bračni partner i djeca utječu na zadovoljstvo, no mnogo manje nego prijateljstva, oni koji imaju podršku prijatelja i dobre prijateljske veze su sretniji. Iscrpnije...

Kako žive invalidi u udomiteljskim obiteljima?

Oko dvije i pol tisuće osoba s invaliditetom nalazi se u udomiteljskim obiteljima, a nešto manje u privatnim domovima. O uvjetima u kojima žive dosad se nije znalo mnogo, a vjerojatno se ni dalje ne bi znalo da se troje profesora sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu nije odlučilo provesti prvo hrvatsko istraživanje s tom temom. Rezultati istraživanja su poražavajući i pokazuju da stotine osoba svakodnevno trpi verbalno i fizičko nasilje. Najčešće je riječ o osobama s mentalnim i intelektualnim oštećenjima koje se ne mogu same izboriti za sebe. Država za njihov smještaj izdvaja od 1600 do 2300 kuna po osobi, a taj novac odlazi udomiteljima. Neki od njih od toga su napravili 'biznis', piše Jutarnji. Iscrpnije...

Istraživanje: Radnici bi radije primali bruto plaću i sami plaćali doprinose

Razlika između neto plaće i ukupnog iznosa koji poslodavac plaća po zaposleniku prilično je visoka. Stoga ne čudi da bi većina radnika iz ankete koju je proveo Moj Posao, njih 74%, da mogu birati radije primali bruto plaću i sami uplaćivali doprinose. Briga za mirovinu glavni je razlog tome. Iscrpnije...

Svako peto dijete radnim danom gleda TV - dva sata

Petina djece u Hrvatskoj gleda TV radnim danom dva sata ili više, vikendom dvije petine djece, oko 6% djece radnim danom, a vikendom svako deseto dijete provodi više od dva sata na računalu, dok je na mobitelu radnim danom i vikendom 5% djece više od dva sata, pokazuje istraživanje Hrabrog telefona. Djeca su počela koristiti elektroničke uređaje u ranoj dobi - svako deseto dijete do dobi od osam mjeseci, njih 18% prije prvog rođendana, 58% do drugog, a 90% djece do trećeg rođendana. Iscrpnije...

Hrvati među najboljim radnicima u Njemačkoj jer ne koriste socijalnu pomoć

Strancima koji žive u Njemačkoj najčešće se spočitava jer navodno većina živi na račun države, od socijalne pomoći. No u slučaju Hrvata u Njemačkoj to nije tako, samo ih 6,3% ili 17.275 dobiva socijalnu pomoć. To je manje i od samih Nijemaca kojih na račun države živi 7,4% ili 4,1 milijun. Iscrpnije...

Super-bogataši izbjegavaju plaćanje trećine poreza, ostali - 3%

Bogati su daleko bolji u izbjegavanju plaćanja poreza od svih ostalih, a to izravno utječe na sve veću nejednakost, pokazuje istraživanje Sveučilišta Berkeley. U Skandinaviji se u prosjeku izbjegava oko 3 posto osobnih poreza, ali ta brojka raste na oko 30 posto u prvih 0,01 posto najbogatijih, odnosno grupi koja uključuje kućanstva s više od 40 milijuna dolara neto bogatstva. Iscrpnije...

Šteti li naša ovisnost o pametnim telefonima našoj djeci?

Bacanje pogleda na poslovne e-mailove, lajkanje fotografija na Instagramu ili pisanje Facebook statusa dok istovremeno razgovarate s vašim djetetom može biti odgovorno za loše ponašanje tog djeteta, upozoravaju pedijatri. Stručnjaci iz Dječje bolnice C. S Mott sa Sveučilišta u Michiganu proveli su istraživanje na 170 američkih obitelji koje je otkrilo da problematično ponašanje djece svoj uzrok može imati u činjenici da njihovi roditelji dosta vremena provode na pametnim telefonima ili tabletima. Iscrpnije...

Najpoželjnija karijera među mladima je ona na YouTubeu

Istraživanje provedeno među 1000 djece u dobi od 6 do 17 godina pokazalo je da mlade generacije sve manje zanimaju tradicionalna zanimanja. Tako je najviše djece, njih 34% izjavilo da žele biti YouTuberi i na taj način zarađivati. Bloger/vloger, glazbenik/pjevač i glumac su također visoko na listi preferencija. Iscrpnije...

Eksperiment opet dokazao: Ljudi se slijepo drže pravila, spremni su i mučiti

Američki znanstvenik Stanley Milgram proveo je u 60ima eksperiment kako bi otkrio koliko su se ljudi spremni pokoriti autoritetu. Oni koji su sudjelovali u eksperimentu morali su ispitivati memoriju nepoznatog čovjeka u susjednoj sobi te ga za svaku pogrešku kazniti elektrošokom, svaki puta povećavajući voltažu (video). Ljudi su to činili, unatoč vriskovima druge osobe (nisu znali da je u pitanju snimka), pojačavajući struju do 450 volta. Poljski znanstvenici nedavno su provjerili kako ljudi danas reagiraju na eksperiment, rezultati su pokazali da se ništa nije promijenilo, svi su se slijepo držali povjerene zadaće i pristali na mučenje. Iscrpnije...

Istraživanje: Gljive su najsigurnija rekreacijska droga

Halucinogene gljive najmanje su opasna droga, pokazuje istraživanje. Najveća opasnost kod gljiva je da se uberu i pojedu krive gljive koje mogu izazvati otrovanje. Također, nije ih dobro kombinirati s alkoholom ili u nepoznatom okruženju jer može doći do napada panike i slučajnog ozljeđivanja. Iscrpnije...

Znastvenici: Anoreksija bi mogla biti genetska bolest

Anoreksija bi mogla biti genetska bolest, zaključili su znanstvenici Sveučilišta u Sjevernoj Karolini nakon što su otkrili oštećenje gena odgovornih za poremećaje prehrane. Međunarodni znanstveni tim koji je proučavao DNK 15.000 ljudi otkrio je prvi genski lokus (položaj na kromosomu) za anoreksiju, a ljudi s više takvih varijacija skloniji su poremećajima hranjenja. Ova studija kao najrelevantnija genetska studija anoreksije ikad obavljena uključila je genomsku analizu DNK 3495 osoba s dijagnozom anorexia nervosa i 10.982 zdrave osobe. Iscrpnije...

Hrvatska 11. u Europi po pravima i tretmanu LGBT populacije

Prema rezultatima istraživanja organizacije ILGA (International Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Association), Hrvatska se nalazi na visokom 11. mjestu u Europi po pitanju prava LGBT populacije sa 62,36 posto jednakosti. Listu predvodi Malta, s 88 posto jednakosti, a nju slijede Norveška, Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Nizozemska, Belgija, Portugal, Finska i Danska. Iscrpnije...

Zašto previše plaćamo 'zdravu' hranu

U posljednje vrijeme se nekako u potrošače uvuklo razmišljanje da je zdravija hrana uvijek skuplja od one manje zdrave. Istraživači sa Sveučilišta Vanderbilt to su i uspjeli dokazati eksperimentom u kojem je sudjelovalo 100 do 200 ispitanika. Prvoj skupini ispitanika predstavljen je proizvod s oznakom vrlo zdrave hrane, a drugoj isti taj proizvod s oznakom trećerazrednih hranjivih vrijednosti. Ispitanici u prvoj skupini smatrali su da je proizvod osjetno skuplji od onih u drugoj grupi. Kako bi dokazali da cijena utječe na poimanje koliko je neka hrana zdrava, znanstvenici su jednoj grupi rekli da kreker košta 25 centi, a drugoj da isti proizvod košta 2 dolara. Druga je skupina ocijenila kreker zdravijim od prve. Iscrpnije...

Kako se zaljubiti ili odljubiti po potrebi

Ljubav je jaka upravljačka sila, dođe nepozvana, ode neočekivano, osjećajima se ne može upravljati. Barem smo tako dosad mislili. No znanstvenici smatraju da se osjećajima ipak može upravljati pa tako one pozitivne možemo pojačati po potrebi, a negativnima umanjiti ton, baš kao kad podešavamo glasnoću glazbe. Kako to funkcionira piše Ozy. Iscrpnije...