Kategorija: Kultura

10 najboljih stand up komičara [video]

Stand up je u drugoj polovici 20. stoljeća postao najizvođeniji i najčešći oblik komedije, no korijen mu seže do antičke satire. U Velikoj Britaniji i SAD-u pojavio se u 18. stoljeću te je kroz 19. stoljeća postao popularan, da bi u drugoj polovini 20. stoljeća doživio procvat. Od legendi komičarske scene 60-ih i 70-ih poput Georgea Carlina preko TV izdanja na Saturday Night Live i The Tonight Show, do ženskog proboja s primjerice Amy Schumer Journal donosi izbor najboljih stand up komičara. Iscrpnije...

Klimt na izložbi u Klovićevim dvorima

U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori 9. veljače se otvara izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.. Na izložbi će se predstaviti najznačajniji protagonisti bečke secesije - Gustav Klimt, Koloman Moser, Carl Moll, Josef Hoffmann i dr. Izložba traje do 7. svibnja. Iscrpnije...

Idući petak Noć muzeja, tema - glazba

Idući petak 27. siječnja održava se Noć muzeja 2017., dvanaesto izdanje besplatnog večernjeg ulaza u hrvatske muzeje koje je dosad imalo 2,5 milijuna posjetitelja. Ove godine tema je 'Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo', a cilj je staviti naglasak na važnost prikupljanja, očuvanja i prezentiranja materijalne i nematerijalne glazbene baštine. Ovdje popis muzeja. Iscrpnije...

Zagreb: Arheološki muzej otvorio stalni postav srednjeg vijeka

Arheološki muzej u Zagrebu svečano je inaugurirao stalni postav svoje Srednjovjekovne zbirke, najraznovrsnije i najsveobuhvatnije zbirke kontinentalne Hrvatske čijih je čak šest tisuća eksponata od sada objedinjeno dostupno javnosti na jednome mjestu. Posebno mjesto u zbirci, izložen u efektno zatamnjenoj posebnoj sobi, zauzima "jedan od najznamenitijih spomenika ne samo Srednjovjekovne zbirke AMZ-a, nego hrvatske arheološke ali i općenito kulturne baštine" - natpis kneza Branimira iz Gornjeg Muća. Iscrpnije...

Ministarstvo odabralo koncept: Branka Benčić hrvatska kustosica na 57. Bijenalu

Nezavisna kustosica i povjesničarka umjetnosti Branka Benčić bit će ovogodišnja kustosica hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu, 57. međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti u svibnju ove godine. Odluka je to Ministarstva kulture Republike Hrvatske, koje je time prihvatilo njezin prijedlog da Hrvatsku na ovoj uglednoj manifestaciji predstavi dvoje umjetnika: Tinu Gverović i Marka Tadić. Izložba naslovljena "Horizont očekivanja" realizirat će se kao dvostruka samostalna izložba, a temelji se na produkciji novih radova umjetnika, posebno osmišljenih za izlaganje na Bijenalu. Iscrpnije...

Izložba o Davidu Bowieju 2. veljače u Zagrebu

Muzej za umjetnost i obrt postavlja izložbu fotografija neprežaljenog glazbenog genija i umjetničkog kameleona Davida Bowiea. Riječ je o multimedijalnoj priči o velikom glazbeniku, iz objektiva Briana Rašića u produkciji Festivala Rovinj Photodays. Izložba se otvara 2. veljače. Iscrpnije...

Jurica Pavičić: Kusturica - žalosni istočnoeuropski klišej

"Što stvarno jest (ili: što je postao) Kusturica, moglo se jasno i nažalost vidjeti devetog siječnja ove godine, na dan blagdana koji se zove Dan Republike Srpske. Rekao je da bi Srbe i njega svi više poštovali kada bi u džepu, eto, imali jednu malu, makar i sasvim majušnu - atomsku bombu. 'Ne da je bacim', rekao je, 'ne daj Bože, nego treba mi to da vide dok viri iz džepa, a ja se pravim lud'. Negdašnji miljenik rimskih art-kina i pariških world-salesa probudio se tako kao goli, žalosni istočnoeuropski klišej", piše Jurica Pavičić. Iscrpnije...

Što "post truth" znači filozofu?

"To je strašno narcisoidno. Nekada ste trebali lonac boje da objavite svoje mišljenje ako se ne bavite pisanjem, a danas svatko s iPhoneom može objaviti svoje mišljenje - i ako se ne slažete sa mnom, to je napad na mene, a ne na moje ideje. Činjenica je da možete pokazati mišiće i biti primijećeni i steći neku vrstu slave", kaže o pojmu "post truth" britanski filozof AC Grayling, koji korijene fenomena vidi u financijskoj krizi 2008. Iscrpnije...

Filozofski teatar: Bobby Gillespie i Franco B. Bifo 29. siječnja u HNK

U nastavku sezone Filozofskog teatra Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, domaćin Srećko Horvat ugostit će 29. siječnja jednog od najzanimljivijih talijanskih filozofa Franca B. Bifa i pjevača kultnog sastava Primal Scream Bobbyja Gillespieja, čiji je posljednji album Chaosmosis izravno inspiriran Bifovom filozofijom. Njihovo gostovanje najavljeno je kao "spoj filozofije i rock and rolla", filozofsko-rockerski dijalog kojim HNK Zagreb istupa iz uobičajenih okvira kazališta. Iscrpnije...

Prvi europski muzej ispod površine mora

Umjetnik Jason deCaires Taylor, poznat po svojim podvodnim skulpturama, završio je još jedno djelo, Atlantski muzej, u Lanzarotu u Španjolskoj. Projekt se sastoji od više od 300 komada, a najviše plijeni pažnju 100 tona težak zid, te 200 ljudskih figura u prirodnoj veličini i skulptura podzemnog botaničkog vrta. Iscrpnije...

Suptilna genijalnost loših korica knjiga Elene Ferrante

"Američka izdanja romana Elene Ferrante izgledaju poznato zato što izgledaju kao gotovo bilo koja druga knjiga koju je napisala žena u posljednjih nekoliko godina. Zbog korica su njezini vjerni čitatelji izgubili živce i opisuju ih kao 'odvratne' i 'krajnje ružne' te tvrde da rade 'protuuslugu' njezinim romanima. Radi se o dugogodišnjoj stigmi 'ženske književnosti', o tome da će visoka književnost Ferrante biti kontaminirana sličnošću niskobudžetne literature s kioska", analizira The Atlantic pitanje "ženskog pisma" te visoke i niske književnosti. Iscrpnije...

Umjetnikov briljantan novi projekt - sabotiranje tehnologije prepoznavanja lica

Berlinski umjetnik Adam Harvey pronašao je način da zbunjuje računalne programe za prepoznavanje lica - njegov novi projekt HyperFace koristi tisuće lažnih lica optimiziranih za algoritam programa kojeg koristi npr. policija čime se smanjuje mogućnost prepoznavanja lica. Slična je to tehnika onoj životinjske kamuflaže, radi se o uzorcima koji se mogu isprintati na odjeću ili tekstil, a sadržavaju sve karakteristike koje softver za prepoznavanje lica može interpretirati kao lice čime se zasićuje algoritam koji onda ne zna odrediti koja su lica stvarna. Inače, ovakve softvere za prepoznavanje lica koriste Amazon i američka policija na milijunima ljudi... Iscrpnije...

Snježna kraljica koštala više nego svi kulturni programi u Zagrebu zajedno

Grad Zagreb je ove godine, stvaranjem skijaške staze u centru grada, ekstravagancijom nadmašio samoga sebe u svojim pokušajima da od Zagreba napravi destinaciju za uživanje u snijegu, koji naprosto ne pada zadnjih godina u dovoljnim količinama. 23,5 milijuna kuna izdvojenih za skijanje u Bakačevoj, osnježivanje Sljemena i drugi službeni troškove skijaškog kupa uspoređeni s kulturnim sadržajem koštaju više nego programska djelatnost svih zagrebačkih javnih ustanova u kulturi – zajedno, piše portal Teatar.hr, a prenosi N1. Iscrpnije...

Magelli: Hrane nas mitovima da bismo kao stoka služili kapitalu

"Za razvoj neoliberalizma je potreban primitivan narod. Primitivnog čovjeka možete maltretirati, on nema vlastito mišljenje, on nije svjestan vlastitih potreba, nema intelektualnu razinu diskusije i slijepo vjeruje mitologijama o raznim Krešimirima i Mudimirima", kaže Paolo Magelli, europski kazališni režiser, u intervjuu za Express. Iscrpnije...

Blog Zagreb Honestly: Nova ulična umjetnost oživjela grad

Zagrebačka scena ulične umjetnosti nikad nije bila življa. Oduševljavajući murali iskaču posvuda, čak i u povijesnom dijelu grada. Znak je to transformativnosti javne umjetnosti jer, nekad tihi, gotovo napušteni Gornji grad, procvao je u živo kulturno središte, piše Andrea Pisac na svom blogu Zagreb Honestly i navodi primjere Gulivera na Opatovini, životinjica na Art Parku, očiju kod MSU-a itd. Iscrpnije...

Umro Ivo Brešan

Umro je Ivo Brešan, hrvatski književnik, dramatičar i scenarist. Bila mu je 81. Počeo je pisati još u gimnazijskim danima, a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelom 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja'. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca u Jugoslaviji, a njegove drame prevedene su i igrane u mnogim europskim državama. Od 90-ih uglavnom piše romane, a posljednjih godina zbirke pripovijedaka. Pisao je i filmske scenarije, dobitnik je mnogih nagrada za književnost. Iscrpnije...

'Ljudi od voska' - predstava života u kulturi koja ovih dana slavi smrt

Ljudi od voska govore o Srbima i Hrvatima, o invalidima domovinskog rata, o Bošnjakinjama koje se predstavljaju kao Ukrajinke, o predrasudama ateista prema katolicima, o zamkama olake moralne superiornosti, o stanju u kojem se 30. prosinca 2016. zatekao ovaj naš svijet… Ova predstava govori o tome zašto ove godine samo u hrvatskim novinama i na hrvatskim televizijama nije bilo izbora kulturnog događaja godine, nego su se pobrajali mrtvi i veličala smrt, piše Miljenko Jergović. Odviše pristojna i estetizirana, no precizna hit-predstava, kaže pak Tomislav Čadež. Iscrpnije...

Ksenija Marinković: Sve se kod nas shvaća površno i senzacionalistički

"Mislim da kultura ima jednaki tretman kao gotovo sve. Da se sve shvaća površno i senzacionalistički. Mislim da kad se promjene društvene okolnosti, kad postanemo mrvicu bogatije društvo da će se stvari promijeniti. Jer je kod nas neprestano opsadno stanje i u tom stanju ništa nije zanimljivo osim velikih priča i velikih skandala", kaže Ksenija Marinković u intervjuu za Intervju. Iscrpnije...

Citati iz odličnih knjiga iz 2016. godine

Mashable je izdvojio 16 citata iz 16 probranih knjiga pomoću kojih su "pregurali 2016. godinu". Evo par: "Želiš znati što je slabost? Slabost je tretirati nekoga kao da ti pripada. Snaga je znati da svatko pripada sebi", iz 'Homegoing' Yaae Gyasi; "Svemir nema sredinu. Nema sredine, nema granica. Živimo usred beskrajnosti", iz 'Why We Came To The City' Kristophera Jansme. Citirali još i J. K. Rowling, Zadie Smith i druge... Iscrpnije...

Vedrana Rudan: Djevica Nina

"Ovih dana Ministarstvo kulture odbija otkupiti knjigu za hrvatske knjižnice iako mi uredno šalje lovu za moje posuđene knjige jer sam jedna od najčitanijih osoba koja se u Hrvatskoj bavi pisanjem?! Kako protumačiti postupak kulturnih komesara koji sjede u Komisiji? Jasno mi je, za sve je kriv Prosperov koji mi nije oprostio što sam se sažalila nad mrtvim magarcem koji bi i dan danas njakao da ga on nije jahao" piše Vedrana Rudan. Iscrpnije...