Kategorija: Obrazovanje

Finska - država u kojoj učitelj ima plaću od 33.300 kuna

U Finskoj je učitelj jedno od najpoželjnijih zanimanja, za jedno upisno mjesto na učiteljskoj akademiji bori se čak 10 učenika, u društvu imaju status poput liječnika i odvjetnika, a plaća jednog profesora iznosi 33.300 kuna (u Hrvatskoj 5.400 kuna). Ni učenicima nije loše - uče kroz zabavu, imaju malo udžbenika, mnogo prakse i korištenja nove tehnologije, a svaki ima svoje računalo. Iscrpnije...

Sveučilište u Zagrebu petu godinu zaredom rektoru Borasu dodijelilo novac za istraživanja

Na svojoj posljednjoj sjednici Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je odluke o raspodjeli sredstava za namjensko financiranje znanstvene djelatnosti, a među onima koji su dobili novac je i rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras. Srednja.hr ima kopiju odluke i iznose koji su dodjeljeni. Otkako je rektor (od 2014.) Boras redovito dobiva ta sredstva - u 2014. dobio je 60.000 kuna, godinu kasnije 58.460, u 2016. 68.500, a prošlu godinu 51.500 kuna. Ove godine 66.000 kn. Iscrpnije...

Kalkulator za preračunavanje bodova za upis u srednju školu

Srednja.hr olakšava upis u srednje škole kalkulatorom bodova za upis u srednju, a koji preračunava prosjek ocjena iz osnovne škole u bodove za upis u srednju školu. Prošle godine kalkulator je bio posjećen 140 tisuća puta. Iscrpnije...

Univeristas 21: Hrvatski fakulteti najgori u Europi, 45. od 50 na svijetu

Univeristas 21, vodeća svjetska mreža istraživačkih sveučilišta, objavila je novu rang listu država prema kvaliteti njihovog visokog školstva za 2018. godinu. Hrvatska je od 50 zemalja u ranglisti na 45. mjestu i zadnja je od svih europskih zemlja. To je pad za dva mjesta u odnosu na istu ljestvicu prošle godine, a prestigle su nas Bugarska i Rumunjska. Srbija, koja je i prošle godine bila ispred Hrvatske, sada je na 43. mjestu, a Slovenija je na 29. mjestu. Ovdje je kompletna Top 50 lista. Iscrpnije...

Prvi izbor maturanata za maturu: Fizika i biologija

Za mjesec dana oko 38.000 maturanata počinje s državnom maturom na kojoj će pisati obavezne predmete matematiku, hrvatski i engleski, kao i izborne, dakle one predmete koje maturanti sami biraju. Ove godine najčešći izbor maturanata su fizika i biologija, zatim politika i gospodarstvo, te psihologija, kemija i informatika. Iscrpnije...

Školski praznici u Europi - kraći i češći, u Hrvatskoj - dugi i rijetki

Većina europskih zemalja ima češće, ali kraće odmore tijekom cijele školske godine, pa uz ljetnu stanku većina država ima još jesenske, božićno-novogodišnje, zimsko-karnevalske i proljetno-uskrsne praznike, dok su u Hrvatskoj odmori koncentrirani na ljeto i Božić. Novi prijedlog kalendara ne predlaže veće promjene, a dalmatinske škole nisu do danas u većem broju iskoristile mogućnost da odgode početak školske godine ili skrate preduge zimske praznike. Brojne su države poput Njemačke, Španjolske, Italije, Švicarske ili Austrije prepustile regionalnim vlastima da donose takve odluke pa datumi praznika variraju od regije do regije, piše Slobodna. Iscrpnije...

Blaženka Divjak: U eksperimentalnoj školi roditelji neće plaćati ni udžbenike ni tablete

U intervjuu za Večernji list ministrica obrazovanja govori o aktualnim pitanjima obrazovne reforme, savjetniku Fuchsu, Glunčiću, početku eksperimentalnog uvođenja reforme. "Ponovit ću još jedanput: depolitizacija koju sam najavila znači micanje politike od sadržaja reforme i to sam provela – tu više nema rovovskih bitaka zbog marginalnih pitanja. Ima pokušaja, ali ja inzistiram na konstruktivnoj, a ne destruktivnoj raspravi i to je svima jasno", kaže Divjak Iscrpnije...

Boris Jokić: Više je ozbiljnosti u odabiru predsjednika kućnog savjeta nego voditelja ERS-a

U vrlo kritičnom intervjuu Boris Jokić govori o izboru za novog voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu: "Od trenutka kada je ministrica Divjak preuzela dužnost, vlada paralelizam u upravljanju procesima u odgoju, obrazovanju i znanosti. To se najbolje očituje u slučaju kada premijer postaje predsjednik nekog povjerenstva, ministrica članica istog, a njezin državni tajnik kandidat za voditelja reforme. Svi su oni dio tima pod nazivom Vlada RH, koji bi trebao raditi zajedno i skladno. Ministrica ne želi da državni tajnik, čovjek koji bi trebao biti od njezina najvećeg povjerenja, uopće bude povezan s reformom. U televizijskom intervjuu, tijekom natječajnog postupka, javno kaže da on neće biti izabran. Premijer istodobno javno govori da je državni tajnik najbolji kandidat." Iscrpnije...

U subotu u Zagrebu i Splitu Marš za znanost: Više znanja i stručnosti

Hrvatska treba biti zemlja koja se oslanja na znanost i stručnost u školstvu i zdravstvu, u kojoj se javne politike temelje na znanstvenim podacima a ne na predrasudama, u kojoj javni mediji promoviraju znanost umjesto pseudoznanosti i praznovjerja, u kojoj ustanove štite stručnost i etičnost a ne klijentelizam, u kojoj implementacija svih mjera u usvojenoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije ide ruku pod ruku s nužnim povećanjima ulaganja u znanost i obrazovanje - poručuju organizatori Marša za znanost, a koji se drugu godinu zaredom organizira u Hrvatskoj. Održava će se u subotu, 14. travnja u 5 minuta prije podneva (11:55), s polaskom kod spomenika Nikoli Tesli u Preradovićevoj ulici u Zagrebu i u isto vrijeme u Đardinu u Splitu. Iscrpnije...

Izabrano 12 članova za provedbu kurikularne reforme, Fuchs savjetnik premijera

Odabrano je 12 članova Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, ali nije izabran voditelj ERS-a nego je premijer Plenković imenovao bivšeg ministra Radovana Fuchsa za posebnoga savjetnika za koordinaciju rada skupine. Forum.hr raspravlja o Fuchsovoj stručnosti i o smislu ovakvog manevra da se ne imenuje službeno voditelja, nego šefa ovako zaobilaznim putem. Za većinu možda nismo ni čuli, ali treba znati tko je tih 12 članova Radne skupine: Iva Ivanković u potkategoriji rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Jasna Kudek Mirošević u potkategoriji osnovna škola razredna nastava, Vlado Halusek u potkategoriji osnovna škola predmetna nastava, Zlatka Markučič u potkategoriji gimnazije, Sonja Rupčić Petelinc u potkategoriji strukovne škole, Davor Brđanović u potkategoriji umjetničke škole, u kategoriji stručnjaka s nastavničkih studija odabran je Marko Pranjić, u kategoriji dva stručnjaka iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih znanosti ili biomedicine Krešo Zadro i Zora Popović, u kategoriji dva stručnjaka iz područja društvenih, humanističkih znanosti, interdisciplinarnoga ili umjetničkoga područja Ivan Prskalo i Vladimir Takšić, te Igor Radeka u kategoriji stručnjak iz polja pedagogije. Iscrpnije...

HNS: Za reformu obrazovanja bilo tko osim Glunčića

Zanimljive izjave u sinoćnjem Otvorenom (snimka) o izboru novog voditelja ekspertne skupine za provedbu reforme obrazovanja: "premijer koji ne vjeruje ministrici, ministrica koja ne vjeruje svom tajniku, a tajnik ima povjerenje premijera. HNS-u nije stalo do obrazovanja, kao što HDZ-u nije stalo do domoljublja" rekao je profesor Ivica Puljak. Profesorica Marija Selak resor obrazovanja nazvala je maternicom društva te navela kako je upravo njega HDZ dao stranci koja nema nikakav politički legitimitet. U HNS-u poručuju kako na čelo Ekspertne radne skupine može doći bilo tko osim Matka Glunčića jer smatraju da nema formalne uvjete voditi ERS, a i sam je protivnik kurikularne reforme kakvu zamišlja ministrica. On odgovara da nije protiv reforme, nego da inzistira da se reforma dogodi i - "točno znam na koji način bi to trebalo napraviti". Iscrpnije...

Tomić: Zašto da se netko školuje u Hrvatskoj?

"Možete li se sjetiti ijednoga dobrog razloga da se netko u Hrvatskoj školuje? Iskreno, pogledate li uvažene zastupnike Mira Bulja, Željka Glasnovića, Brunu Esih ili Petra Škorića, je li vas to potakne da uzmete knjigu i intelektualno se razvijate? Je li vas zaključivanje Kolinde Grabar-Kitarović ohrabruje da istražujete iza horizonta? Ne pretjerujte, ostajete li ovdje, vjeronauk, tehnički i domaćinstvo su vam čisto dosta. Sve preko toga je nepotrebno, pa i štetno. Knjiga će vas uvaliti u nevolju, obrazovanje vas može samo unesrećiti", piše Ante Tomić. Iscrpnije...

Kurikularna reforma od jeseni kreće u 46 osnovnih i 26 srednjih škola

Od jeseni u 46 osnovnih i 26 srednjih škola kreće eksperimentalni program kurikularne reforme Škola za život . U Zagrebu će se kurikularna reforma početi primjenjivati samo u OŠ Ivana Cankara, a najviše škola po županijama odabrano je u Osječko-baranjskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ministarstvo je objavilo što dobivaju škole koje sudjeluju u programu, a ovdje je popis uključenih škola. Iscrpnije...

Hrvatski učenici imaju najmanje sati materinjeg jezika u Europi

Hrvatski školarci imaju najmanju satnicu materinjeg jezika u usporedbi s učenicima iz ostalih europskih zemalja - samo 4 do 5 sati na tjedan, u strukovnim školama nerijetko i samo 3. Finci, primjerice, imaju 14 sati, a Francuzi 10. Kasnije, kao studenti, nedovoljno poznaju hrvatski jezik što im stvara velike probleme i u ostalim nastavnim predmetima i veliki im je problem kada trebaju napisati određene tekstove, no, u novom kurikulumu svejedno nema kvalitetnih pomaka vezano za hrvatski jezik, upozorila je Sunčica Findak na HRT-u. Iscrpnije...

Divjak: 6.000 učenika i 1.300 učitelja dobit će tablete

Sve ide po planu za eksperimentalno provođenje kurikularne reforme koja će se od jeseni uvesti u 60 do 70 osnovnih i srednjih škola u svim dijelovima Hrvatske, najavila je ministrica Divjak. Dodala je da će svaki učenik i učitelj u ovim školama dobiti tablet, što je oko šest tisuća učenika i oko 1.300 nastavnika. Njeno je ministarstvo u pregovorima s teleoperaterima kako bi se osigurao besplatni internet u školi i kod kuće kako bi se materijalima mogli koristiti u punoj mjeri. Već dosad se prijavilo 90 škola, što je više nego potrebno. Iscrpnije...

Riječki gimnazijalac osvojio prvo mjesto na natjecanju EuroMath

Joel Aničić, učenik trećeg razreda Prve riječke hrvatske gimnazije, na natjecanju EuroMath osvojio je prvo mjesto u kategoriji istraživački projekt. EuroMath je europska konferencija mladih matematičara, a momak je u konkurenciji pedesetak drugih prezentacija pobijedio s prezentacijom "The mathematical way of winning at Monopoly" - matematički način pobjede u igri Monopoly. Kaže on da je na jednostavan način predstavio matematiku koja se bavi vjerojatnošću i da je očekivao "dobar plasman, ali ne baš i prvo mjesto. Nadao sam se trećem mjestu" . Iscrpnije...

Florida: Izglasan zakon o naoružavanju učitelja

Parlament Floride izglasao je novi zakon o kontroli oružja kojim bi se osnovalo školski ured šerifa, što bi značilo naoružavanje učitelja. Guverner Rick Scott, koji još treba potpisati zakon, kaže da ne misli da bi trebalo naoružavati učitelje i predlaže više policajaca koji bi bili zaduženi za sigurnost u školi, ograničenje od 3 dana za kupovinu oružja, dizanje dobne granice za kupovinu oružja s 18 na 21 godinu te više prava policiji oko oduzimanja oružja. Zakon je predložen tri tjedna nakon ubostva 17 učenika i učitelja u srednjoj školi Parkland. Iscrpnije...

Komentar: Cvijet učene gospode odabrao potkožnjački status quo

"Tri četvrtine senata zagrebačkog sveučilišta izabralo je opet Damira Borasa - unatoč činjenici da je tijekom cijelog prethodnog mandata generirao skandale. Unatoč tome što su fakulteti njegova sveučilišta jedan za drugim padali na reviziji zbog nekontroliranog krmčenja znanstvenih sredstava. Unatoč tomu što Boras ima gotovo 70 godina te što je radno mjesto i pravo na kandidaturu uspio održati akrobacijom, postavši profesor preparandije u Petrinji i nastavnik kolegija kojima se u životu nije bavio - poput vizualnih komunikacija", piše Jurica Pavičić. Iscrpnije...

Komentar: REKTOR-i, STEM-ovi i STUDENT-i

"Znanje se na sveučilištu tretira poput proizvodnje robe, s izračunom ulaznih i izlaznih troškova, pa čak i s monopolom poput slučaja KBF-a ili crkvenog kadra u zdravstvu; studiji se stavljaju u izlog i na sajam kao roba koja se može dobiti za novac. I novac kao uvjet studiranja u obliku stipendija predmet je sajamske robne reklame", piše Forum o stanju na zagrebačkom Sveučilištu. Iscrpnije...

Damir Boras rektor do 2022. godine

Na današnjoj izbornoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu odlučeno je da će Damir Boras biti rektor u još jednom mandatu, dakle do 2022. godine. Unatoč brojnim aferama koje su obilježile njegov mandat, 54 senatora smatralo je da upravo on treba upravljati najvećim hrvatskim sveučilištem još četiri godine. Drugi kandidat za rektora Damir Bakić dobio je 15 glasova, a jedan listić proglašen je nevažećim. Iscrpnije...