Kategorija: Obrazovanje

Barišić njemačku disertaciju sastavio od 60% radova objavljenih u Hrvatskoj

Mnistar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić od svojih je ranijih radova na hrvatskom jeziku sastavio najmanje pet od deset poglavlja doktorata objavljenog na njemačkom jeziku. Novosti su došle u posjed originalnog Barišićeva magistarskog rada, kao i knjige iz 1992. godine koja je nastala iz njegove doktorske disertacije i niza članaka koji će bez izmjena biti pretvoreni u poglavlja doktorata pod nazivom ‘Welt und Ethos. Hegels Stellung zum Untergang des Abendlandes’. Uspoređujući rečene radove, izračunali su da je Barišićeva disertacija sačinjena od najmanje 62 posto stranica koje je prethodno objavljivao kao samostalne znanstvene članke ili dio magisterija na hrvatskom jeziku. Iscrpnije...

Đikić: HDZ mi je bliži od SDP-a, ali ako netko vara, svjetonazor nije bitan

"Već sam u nekoliko navrata izjavio da sam ja liberalni demokršćanin. HDZ, njegovi glasači i članovi meni su po političkim pogledima bliži nego SDP. No, ako netko krade i vara, onda je meni moj svjetonazor na 100. mjestu. Osobno vjerujem da je nespojivo biti plagijator i ministar znanosti i obrazovanja. Odvojio sam puno vremena kako bih proučio činjenice u slučaju ministra Barišića i utvrdio da su nespojive s njegovom važnom i odgovornom funkcijom. Meni je jako važno da mladi u Hrvatskoj ne odrastaju u znanstvenoj sredini gdje je krađa modus operandi", kaže znanstvenik Ivan Đikić o svom angažmanu u slučaju ministra Barišića. Iscrpnije...

Nakon devet mjeseci konstituirano Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu konstituirano je jučer nakon što nije radilo devet mjeseci i na maratonskoj osmosatnoj sjednici "odradilo" je više stotina točaka dnevnoga reda, među kojima je bilo i oko 400 predmeta imenovanja u zvanja, imenovanja pročelnika i predstojnika, izbora povjerenstava te odobrenja tema doktorata. Pokrenut je i postupak izbora za dekana, ali se nije glasovalo o povjerenju v.d. dekanu Holjevcu. Iscrpnije...

22. travnja marš za znanost - zbog odlaska Đikića i branjenja plagijatora

U Hrvatskoj će se 22. travnja, na Dan planeta Zemlje, održati Marš za znanost, kao i u desecima drugih gradova u svijetu, a u znak prosvjeda zbog dovođenja u pitanje znanstvenih činjenica te ugrožavanja slobode i javnog financiranja znanosti (ovdje sajt globalnog pokreta). U Hrvatskoj prosvjed organizira nekoliko desetaka intelektualaca, a Marijana Puljak iz stranke Pametno poručuje da se ovim prosvjedom želi svima koji "negiraju znanstvena i civilizacijska postignuća, od temeljnih ljudskih prava, pa do prava na stvarnu slobodu akademskog i ljudskog djelovanja u širem smislu, poručiti da su oni ti koji zauvijek trebaju otići iz hrvatskog javnog i društvenog života i diskursa". Iscrpnije...

Ministarstvo znanosti najavilo unapređivanje nastave informatike

Ministarstvo znanosti danas je objavilo da će unaprijediti nastavu informatike u osnovnim i srednjim školama. Kako? Osuvremenjivanjem nastavnog plana i programa/predmetnoga kurikuluma informatike, osnaživanjem učitelja/nastavnika u programima kontinuiranoga profesionalnog razvoja, opremanjem škola za provedbu informatike u skladu s najrazvijenijim obrazovnim sustavima, poticanjem daljnjeg uključivanja učitelja/nastavnika u programe međunarodne razmjene u cilju stjecanja kompetencija i razmjene iskustava vezanih uz STEM područja te pripremu primjerenih digitalnih obrazovnih sadržaja. Iscrpnije...

Telegram: Zašto je pogrešno zgražati se nad ishodom glasanja o Barišiću?

"Plenković čuva Barišića, isključivo zato što to može. Pravi su problem političke okolnosti, koje su dovele do mogućnosti da posve nesporni plagijator preživi glasovanje o nepovjerenju. A te su okolnosti kristalno čiste. Prvo, HDZ-ovo biračko tijelo vjerojatno nije zadovoljno samim Plenkovićem, ali je itekako sretno činjenicom da je na vlasti desna opcija, što znači da Plenković može još dugo vremena relativno mirno vladati. Drugo, HDZ-ovo biračko tijelo trenutno je neuspredivo ujedinjenije od lijevo liberalnog biračkog tijela, što znači da u Hrvatskoj trenutno ne postoji nikakva ozbiljna politička kompetitivnost. I treće, oporba nije kadra, čak ni na razini javnog mišljenja, artikulirati čvrste prigovore protiv vlasti, jer oporba u Hrvatskoj uopće ne postoji", piše Telegram.hr. Iscrpnije...

Plenković brani Barišića: Ne radi se o plagijatu, nego o po-greš-ci

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozvao je danas u Saboru premijera Andreja Plenkovića da smjeni ministra obrazovanja i znanosti Pavu Barišića, te da bude "reformator, a ne falsifikator" i pošalje poruku da se takve stvari ne mogu tolerirati. Raspravu i glasanje o povjerenju Barišiću iniciralo je 45 oporbenih zastupnika, dok Plenković i dalje ustrajava na tvrdnji da je u pitanju "pogreška". Iscrpnije...

Filozof Bodlović: Kontra-argumentacijske pogreške u aferi plagijat

"Ako akademik V.P., kao eminentni fizičar (dakle, ne-filozof), smatra svoj stav o filozofskom plagijatu (točnije, izostanku plagijata) kompetentnim, otkud mu onda pravo tvrditi da je mišljenje članova Odbora ne-kompetentno, na temelju toga što članovi nisu filozofi? Susrećemo se s nekom vrstom paradoksa: Ako V.P. od nas očekuje da prihvatimo njegovo mišljenje kao kompetentno (unatoč tome što je ne-filozof), onda ne može od nas očekivati da mišljenje članova Odbora smatramo ne-kompetentnim samo zato što su ne-filozofi!", piše filozof Petar Bodlović u velikom tekstu o kontraargumentacijskim pogreškama u aferi plagijat. Tekst prenosi Scribd. Iscrpnije...

U školi u Valpovu nastavnici moraju 'predavati' i domoljublje

Svaka škola za sebe donosi etički kodeks kojim su propisana pravila, odnosno etička načela kojih se u radu i ponašanju u školi i njenom okruženju moraju pridržavati nastavnici, ali i učenici. U etičkom kodeksu valpovačke srednje škole stoji kako nastavnici, uz gradivo koje predaju, kod učenika moraju razvijati i domoljublje te svijest o nacionalnoj pripadnosti. Iscrpnije...

Jokić: Trećina učenika matematički nepismena, ne znaju nabrojati dvije kontracepcije

"Hrvatska je zemlja gdje političari zanemaruju ljudski potencijal. Gdje političari lažu, a od ljudi očekuju da ne lažu. Zemlja u kojoj 32.1% hrvatskih učenika na međunarodnim istraživanjima matematički funkcionalno nepismeno. Niti trećina učenika koji završavaju srednju školu ne znaju nabrojati dvije metode kontracepcije. To je zemlja u kojoj 60 posto učenika na kraju 8. razreda uči samo prije ispitivanja. To je zemlja u kojoj učenici nižih razreda kažu da bi voljeli imati kozu, da bi učiteljice mogle imati mlijeka za kavu", naglašava Boris Jokić, bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme ali i dodaje kako postoji način da se ta slika promijeni. Iscrpnije...

Projekt 30 dana bez domaće zadaće: učenici zadovoljniji, ali uspjeh isti

Udruga Buđenje pokrenula je inicijativu 30 dana bez domaće zadaće, u sklopu koje su učitelji prestali davati zadaće djeci na 30 dana i bilježili rezultate. Većina učiteljica navela je pozitivne promjene kod učenika: veći interes za nastavu i nastavni sadržaj, povećanje aktivnosti na satu, te veću kreativnost. No školski uspjeh je kod većine učenika ostao isti. Iscrpnije...

Zagreb: Uveli bi školske uniforme, a roditelji moraju kupovati papirnate ručnike

Roditelji zagrebačkih osnovnoškolaca školama kupuju toaletni papir, nose i papirnate ručnike za brisanje ruku i tekući sapun - čuje se od roditelja zagrebačke djece čiji gradonačelnik je predložio uvođenje školskih uniforma i ponudio da Grad uniforme i plati. Kažu još roditelji da je od uniforma puno važnije razgovarati o potrebi osiguravanja računala u nastavi. Iz Grada poručuju da će školske odore u dvije-tri škole svakako biti uvedene kao pilot-projekt. Iscrpnije...

Tajna uspjeha ljubljanskog sveučilišta: Studij je besplatan, za život treba 200 eura

Ljubljansko sveučilište nalazi se među tri posto najuspješnijih na svijetu, a na njemu trenutačno studira i 600 Hrvata, od čega ih je 95 na razmjeni, Prije svega, dojam je da u Sloveniji studenti doista upisuju studij koji žele upisati; klima je izvrsna, a slovenski sustav otvoreniji je razmjenama, Studij je besplatan, a cijene smještaja u domovima i prehrana povonljni, tako da studentski život hrvatskim studentima nije ništa skuplji nego da studiraju kod kuće, ocijenio je za Slobodnu Splićanin Damir Sekulić, koji tamo predaje na Fakultetu za šport. Iscrpnije...

Bandić školama preporučio uvođenje uniforma, grad bi platio

Svim zagrebačkim osnovnim školama stigla je preporuka gradonačelnika Bandića da se ponovno uvede školska uniforma. Nosili bi je svi učenici od 1. do 8. razreda, a cilj je da se učenici osjećaju prihvaćeno bez obzira na socijalnu sredinu iz koje dolaze. Uniforme bi se financirale iz proračuna Grada Zagreba, a škole bi ih mogle slobodno dizajnirati. Iscrpnije...

Samostalni knjigovođa: Program s upisom u e-radnu knjižicu za 1.390 kuna

Učilište Morana nudi obrazovni program za samostalnog knjigovođu u trajanju od mjesec dana za 1.390 kuna. Nakon teoretskih predavanja odrađuje se dvadeset školskih sati računalnih vježbi u programu Synesis. Polaznicima koji izostanu s vježbi, skripte i rješenja biti će dostupni na CD-u. Program je verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a nakon položenog ispita dobit će se uvjerenje o pohađanom tečaju koje se upisuje u e-radnu knjižicu. Iscrpnije...

Novi list: Kako smo mogli (a nećemo) oduševiti Europu kurikularnom reformom

Jane Sclaunich, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, je prošle godine u Parizu predstavila hrvatsku kurikularnu reformu obrazovanja. Ono što je najviše oduševilo europske prosvjetne djelatnike bila je činjenica da su hrvatsku reformu obrazovanja radili nastavnici, dakle jer je rađena odozdo, a ne odozgo, a to u Francuskoj još uvijek nije uspjelo. Kako bi tek bili impresionirani da je ista uvedena. Iscrpnije...

Budak: Vlada odabrala ljude po mjeri onih koji su protiv reforme

Vlada je razriješila staro povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i imenovala novo, političko, kako bi u Ekspertnu radnu skupinu za provedbu kurikularne reforme odabrali ljude po mjeri onih koji reformu žele zaustaviti, a drugi je razlog valjda taj da se pokaže neka inicijativa u području obrazovanja i da se time skrene pažnja sa slučaja ministra Barišića, komentira predsjednik prethodnog povjerenstva Neven Budak u intervjuu za 24sata. Za kurikularnu reformu ocijenio je pak: "Ako je početna faza bila 0, mislim da možemo reći kako je sad na -1." Iscrpnije...

Vojni bi rok godišnje koštao koliko cijela reforma obrazovanja

Uvođenje vojnog roka je štetno za Republiku Hrvatsku i šteti njezinim nacionalnim interesima kao što su modernizacija obrazovanja, smanjenje nezaposlenosti i društvenih nejednakosti. Vojni bi rok koštao između 300 i 400 milijuna kuna godišnje, dok je za cjelovitu reformu hrvatskog obrazovnog sustava u idućih pet godina potrebno osigurati 300 milijuna kuna, osvrće se Centar za mirovne studije na najavu uvođenja vojnog roka. Iscrpnije...

Vijeće Filozofskog: Nametnuta uprava prekinula sjednicu, protivi se volji većine

Privremena uprava Filozofskog fakulteta nema želje poštivati volju većine, nema želje steći povjerenje onih kojima upravlja, ne želi omogućiti Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu da normalno funkcionira, kaže Inicijativa za Filozofski nakon današnje sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kojoj je obnašatelj dužnosti dekana odbio na dnevni red uvrstiti pokretanje postupka izbora dekana, prodekana i konstituiranja Vijeća. Iscrpnije...

Životopisi 11 članova Povjerenstva koji nastavljaju s reformom školstva

Na sjednici Vlade održanoj 26. siječnja donesena je odluka o ukidanju pa osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti. Već u ponedjeljak uz prisutnost Andreja Plenkovića i ministra Pavu Barišića održan je i prvi sastanak novog stručnog povjerenstva. Sastanku je nazočilo ukupno osam novih članova Povjerenstva kojega čine akademik Ivica Kostović, akademkinja Milena Žic Fuchs, dr. sc. Vilmica Kapac, prof. dr. sc. Vedran Mornar, prof. dr. sc. Davor Romić, prof. dr. sc. Drago Šubarić, prof. dr. sc. Dijana Vican kao predsjednica Povjerenstva, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Josip Milat, akademik Miroslav Radman i prof. dr. sc.Pero Lučin. Srednja.hr donosi njihove biografije. Iscrpnije...