Kategorija: Obrazovanje
Homofobija, prezir spram žena i vjerske predrasude - na Oxfordu
Šef collegea smatra da će 95% nas gorjeti u paklu, njegov zamjenik smatra da je pogrešno da žene podučavaju muškarce, a ljudi "iznutra" žale se na otvoreno homofobnu atmosferu. Trećina predavača je dala ostavku, a ostali ne žele pričati na novine jer se boje disciplinskih kazni. Čovjek bi rekao kako se ovdje radi o sveučilištu poput onog Bob Jones University u Južnoj Karolini, gdje su zabranjeni rock glazba i mobiteli, muškarci moraju nositi kratku kosu, a žene ne smiju u hlačama na predavanje. No, zapravo se radi o jednom od najpoznatijih sveučilišta na svijetu - engleskom Oxfordu. Guardian... Iscrpnije...
Iznajmljuju špijunske bube za varanje na ispitu
Bliže se ispitni rokovi, a studenti su spremni na svašta. Da ne bi izgubili godinu, neki posežu za bubom špijunkom u uhu na pismenom ispitu i pomagačem koji u susjednoj sobi čita odgovore na ispitna pitanja. Bube špijunke trenutačno se studentima nude na sivom poduzetničkom području, i to oglasima na Internetu i plakatićima koji su dio oglasnoga dekora zidova i ograda blizu studentskih domova i fakulteta. Iznajmljivač traži 250 kuna za jedan dan, a za bube se traži i jamstvo iksicom ili osobnom iskaznicom. Večernji... Iscrpnije...
Srednja škola obavezna za dvije godine
Vlada od jeseni uvodi Nacionalni program mjera kojima školovanje do upisa na studij postaje besplatno, čime će se postepeno pripremati teren za produljenje obaveznog školovanja do 16. godine života, odnosno s osam na deset godina. Planira se uložiti 150 milijuna kuna za osiguravanje besplatnog stanovanja, prehrane, prijevoza i udžbenika kako bi se već od ove godine potaklo učenike da upišu srednju školu. Ipak, upis srednje škole tek će za 2 godine postati ustavna ili zakonska obveza jer, istaknuo je Ivo Sanader, "ne želi ići u promjene Ustava u izbornoj godini". Vjesnik... Iscrpnije...
Umjesto obavezne srednje škole besplatni udžbenici za prvi razred
Vlada će danas konačno predstaviti Nacionalni program mjera za uvođenje obavezne srednje škole prema kojem srednjoškolsko obrazovanje na papiru ipak neće biti obavezno. Prema njemu, promjene će se uvoditi postupno, najprije financijskim i drugim poticajnim mjerama, a normativno uređenje, koje uključuje sankcije za neupisivanje ili napuštanje srednje škole, predviđeno je tek kroz nekoliko godina. Poticajne mjere uključuju uvođenja besplatnih udžbenika za učenike prvih razreda srednjih škola te besplatan prijevoz i besplatni smještaj u učeničkim domovima. Na predstavljanju Programa iznesen je i podatak kako 1,5 milijuna hrvatskih stanovnika nema srednju školu. Poslovni... Iscrpnije...
Informatičari V. gimnazije ponovno svjetski prvaci!
Informatičari V. zagrebačke gimnazije ponovili su prošlotjedni uspjeh jučer, kada su na međunarodnom natjecanju blizu Houstona osvojili prvo mjesto. Od mogućih 120 imali su 118 bodova. Juniorski tim iste gimnazije osvojio je treće mjesto. Iscrpnije...
U protekloj školskoj godini 2335 sukoba, 299 završilo ozljeđivanjem
U protekloj školskoj godini zabilježeno je čak 2335 različitih incidenata, od kojih je 299 završilo ozljeđivanjem. To je petnaest incidenata i dvoje ozlijeđenih na dan. U prošloj godini zabilježen je 171 slučaj manje, što ne znači da je nasilje u opadanju. Predsjednik Hrvatskoga školskog sindikata Preporod Željko Stipić, govoreći o nedjelotvornosti prosvjetnih vlasti u suzbijanju nasilja, izjavio je kako su brojke i dalje vrlo alarmantne. Večernji... Iscrpnije...
Zagreb: Zbog norijade gužve u prometu
Tradicionalna Norijada maturanata otežat će prometovanje centrom grada oko podneva, jer će tada kolona maturanata kranuti s Trga bana Jelačića prema Jarunu gdje je organizirana glavna fešta. Tramvajski promet preko Trga tada će se preusmjeravati. Iscrpnije...
Upravljanje ljudskim resursima najperspektivnije zanimanje
Stručnjaci koji prate tržište rada savjetuju budućim studentima da odaberu neko od zanimanja koje u budućnosti ima dobru perspektivu kao što su, primjerice, stručnjak za ljudske resurse ili osobna medicinska sestra. Također su vrlo tražena i zanimanja s područja visoke tehnologije, zdravstva, te ekonomisti i pravnici. Prema istaživanju o visini plaća koje je proveo MojPosao, zanimanje direktora za upravljanje ljudskim resursima spada u najperspektivnija s prosječnom plaćom od 11.220 kuna koja se može “poduplati” u roku od svega četiri godine. Jutarnji... Iscrpnije...
U novu akademsku godinu bez plaćanja se upisuje 11.621 brucoš
Rektorati sedam sveučilišnih gradova donijeli su odluke o tome koliko studenata namjeravaju primiti sljedeće akademske godine. Na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli, Osijeku i Dubrovniku mjesta ima za 30.635 studenata, no bez plaćanja studirat će njih 11.621. Prijave za upis u primaju se od kraja lipnja do 7. srpnja, a školarina za one koji plaćaju studij iznosit će od 5500 do 9500 kuna. Zagrebačko sveučilište jedino je uvelo linearni model plaćanja školarina tako da će u Zagrebu besplatno moći upisati 4760 najboljih, 3656 plaćat će školarine od simboličnog iznosa do srednjeg iznosa, a 2572 studenta plaćat će maksimalne iznose do 9500 kuna. Jedan od najskupljih studija u Hrvatskoj je studij restauracije na Sveučilištu u Dubrovniku za koji školarina iznosi 9500 kuna. Vjesnik... Iscrpnije...
Pravobraniteljica Jelavić: Zabilježeno 1059 slučajeva kršenja prava djece
Prošle godine zabilježeno je 828 novih slučajeva kršenja prava djece, dok je 231 slučaj prenesen iz 2005. godine. Najviše je bilo povreda osobnih prava djeteta, te povreda obrazovnih, pravnih i socijalnih prava djeteta, glasi izvještaj pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić o kojem će se danas raspravljati u saboru. Jelavić je naglasila da bi se bolje trebala kontrolirati zabrana prodaje alkoholnih pića maloljetnicima, osigurati bolja zaštita prava djece za vrijeme štrajka učitelja te isključiti djecu iz svih političkih aktivnosti. Iscrpnije...
Topli obrok ima svaki šesti, a mliječni obrok svaki treći osnovac
U više od dvije tisuće matičnih i područnih osnovnih škola u Hrvatskoj topli i mliječni obrok svojim učenicima osigurava svega 150 škola, ili manje od 10%, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Topli obrok učenici mogu dobiti u samo 406 škola, a u 677 škola za djecu je tijekom dana organiziran jedino mliječni obrok, što znači da svaka druga škola uopće nema organiziranu prehranu za svoje polaznike. Glas Istre... Iscrpnije...
Roditelji se bune zbog prikazivanja Goreovog filma u školama
Neugodna istina, film ekološki osviještenog Ala Gorea i dalje je predmet mnogih znanstvenih i medijskih diskusija, a sada su se u "borbu" protiv njega uključili i roditelji nezadovoljni što se njihovoj djeci u kanadskim školama Goreovo djelo prikazuje ne samo kao neugodna već i jedina istina. U nekim se školama film prikazuje i po 4 puta, na različitim školskim satovima, a učitelji propuštaju spomenuti da Goreu protuslove mnogi stručnjaci, koji navode neugodne znanstvene dokaze protiv Goreovih istina. Canada.com... Iscrpnije...
U Studentskom domu Stjepan Radić pao strop
Nedjelja ujutro, a studenti stanari 2. paviljona zagrebačkog Studentskog doma Stjepan Radić bude se zbog - rušenja dijela žbuke stropa. Srećom nitko nije ozlijeđen. Kako se to dogodilo? Taj je paviljon sagrađen 1960., a obnovljen uoči Univerzijade, a žbuka sa stropa vezana je za trstiku i betonske nosače. Evo kako je događaj komentirao Ivan Lešković, pomoćnik ravnatelja SC-a za smještaj: "Nažalost, već se događalo da dio žbuke padne, no na sreću nitko dosad nije bio ozljeđen". Također je rekao kako se zidovi redovno kontroliraju...Vjesnik... Iscrpnije...
Hrvatski gimnazijalci osvojili programersko natjecanje u Americi
Na jednom od najprestižnijih svjetskih informatičkih natjecanja, TopCoder, održanom u američkom gradu Lafayette, jučer su mladi hrvatski informatičari još jednom dokazali svoju kvalitetu osvojivši 1. i 3. mjesto u ekipnom natjecanju te 2. i 3. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji. U iznimno jakoj konkurenciji od preko 5000 najboljih programera svijeta već nekoliko godina sudjeluju i sudionici iz Hrvatske, a među njima i nekolicina učenika. Od ove godine TopCoder natjecanje ima i posebnu kategoriju natjecanja za učenike srednjih škola i to u dvije kategorije: ekipno (tri učenika neke škole) i individualno. Na finalnom natjecanju u konkurenciji pojedinaca Ivo Sluganović iz V. gimnazije Zagreb osvojio je 2. mjesto, a Filip Pavetić iz Gimnazije Križ 3. mjesto. Ekipno prvo mjesto osvojila je V. gimnazija iz Zagreba, dok je ekipa XV. gimnazije osvojila treće mjesto. Iscrpnije...
Izvanredni studenti će plaćati 40 posto više školarine
Senat Sveučilišta je donio odluku po kojoj školarine za izvanredni studij, koji od jeseni može upisati nešto više od 2000 studenata, mogu iznositi i do maksimalne školarine redovitih, a dosad su izvanredni studenti plaćali 60 posto iznosa školarina redovitih studenata. Senat je na sjednici usvojio i Deklaraciju o poticanju uključivanja u međunarodne programe razmjene, koja predviđa osnivanje Nacionalne agencije po hitnom postupku, a kroz koju će Hrvatska biti uključena u europski program razmjene studenata i profesora ERASMUS. Također je usvojen i Etički kodeks ponašanja profesora i studenata te donešena odluku o osnivanju Ureda za sport. Vjesnik... Iscrpnije...
Maturanti će plesom na Trgu pokušati ući u Guinnessovu knjigu rekorda
Oko 3700 maturantica i maturanata zagrebačkih srednjih škola će 18. svibnja u podne na Trgu bana Jelačića plesati za Guinnessovu knjigu rekorda "Najveći istodobni ples", tzv. "uličnu četvorku" na Straussovu skladbu "Flederamuss-Quadrille". A isti ples će istovremeno plesati i njihovi vršnjaci u još 36 europskih gradova. Zagrebački maturanti će biti obučeni u boje hrvatske zastave, a za ples koji će se održati u petak pripremali su se čak tri mjeseca. Njima će se pridružiti i maturanti u Bjelovaru, Garešnici, Daruvaru, Čazmi, Grubišnom polju i Metkoviću. Vip... Iscrpnije...
Kako je izgledala škola prije stotinu godina
Listovi papira ispisani krasopisom, kažnjavanje šibom, ručni radovi od čipke i drveta, te velika pozornost posvećena marljivosti i ćudoređu bitna su obilježja školstva u 19. stoljeću. Kako je izgledala naobrazba prije stotinu godina može se vidjeti u stalnom postavu Hrvatskog školskog muzeja na površini od 450 metara četvornih. Osim stalnoga postava na rasporedu je i interaktivna izložba naziva 'Hokus pokus u školi 19. stoljeća', otvorena do 18. svibnja u kojoj posjetitelji mogu izvoditi fizikalne i kemijske pokuse. Rezultat je to muzejsko-edukativne igre 'Iznenađenje' u kojoj Muzej sudjeluje u sklopu Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja. Vjesnik... Iscrpnije...
Predebelo čak 40 tisuća hrvatskih učenika
Prema rezultatima liječničkih sistematskih pregleda naših školaraca, čak svaki osmi ima povećanu tjelesnu težinu, dok je svaki četrnaesti pretio. To znači da od oko 584 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj čak njih 70 tisuća ima problema sa težinom, dok je kod 40 tisuća učenika taj višak kila već prerastao u debljinu. Kao razloge ovom "rastu" mlade populacije liječnici navode lošu prehranu te premalo tjelesnih aktivnosti. Slobodna... Iscrpnije...
Učitelji: Izdavači nam nude darove da uzmemo njihove knjige
"Trenutačno koristim udžbenike jedne izdavačke kuće i moram reći da sam jako zadovoljna njima. Prije desetak dana u našu je zbornicu došla predstavnica druge izdavačke kuće te mi u razgovoru ponudila "suradnju". Doslovno mi je kazala: ‘Gospođo, ako ove godine uzmete naše udžbenike, dobit ćete ‘donaciju’ u vidu LCD projektora i laptopa, a uz to vi osobno dobivate digitalni fotoaparat ili kameru, ovisno o broju udžbenika’" kaže autorica anonimne prijave koja je nedavno stigla ministru Primorcu. Ovo je već treća takva prijava, no još nitko od nakladnika nije kažnjen. Iscrpnije...
Primorčev brat dobiva doktorat nakon studijskog prosjeka 2,6
Damir Primorac, mlađi brat ministra znanosti, obrazovanja i sporta, za oko mjesec dana trebao bi doktorirati na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a u tome ga nije spriječio ni nizak prosjek ocjena (2,6) na studiju prava u Splitu. Naime, akademske godine 1993./94., kada je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu upisao poslijediplomski studij, uvjet za magisterij nije bio prosjek ocjena. No kako kažu mnogi dekani fakulteta, to je zapravo i tada bilo moguće vrlo rijetko i tek uz posebnu preporuku - doznaje Jutarnji... Iscrpnije...

