Kategorija: Okoliš

Količina leda na Arktiku je najmanja od 1970ih

Arktik se zagrijava po dvostruko bržoj stopi nego ostatak svijeta, a u 2017. razina zamrzavanja vode u najhladnijem dijelu zime bila je rekordno niska, pokazuju istraživanja. Ovo je treća godina u nizu rekordno niskog zimskog maksimuma, a iako još uvijek nije posve jasno što će se ove godine događati, situacija ne sluti na dobro. U ovom trenutku količina leda je najmanja otkako je 1970-ih započelo satelitsko praćenje. Iscrpnije...

Biomasa: novi europski faux pas

Usprkos upozorenjima znanstvenika, Europski parlament 17. siječnja ove godine podržao je amandmane Komisije na Direktivu o obnovljivim izvorima energije za period nakon 2020. godine. Dok je stara direktiva poticala sakupljanje suhih i mrtvih drveća te prikupljanje piljevine i drugih otpada poput onih iz industrije papira, i njihovo sagorijevanje, po novim pravilima dozvoljeno je rezanje šuma za ogrjev. Takvo nenužno sagorijevanje pretvara se u emisije CO2 u atmosferu. Iscrpnije...

Odvajanje otpada: Svima posebne kante i vrećice, cijena odvoza - ista

Zagrečani koji žive u kućama dobit će posebne spremnike, a oni što žive u stanovima dobit će posebne vrećice za biootpad, plastiku i metal, za što će građani Zagreba prvo morati potpisati ugovore. Podjela vrećica i kanti trebala bi biti gotovo u pola godine, a kad sustav krene naplaćivat će se samo odvoz miješanog komunalnog otpada, dok će ostali odvozi biti besplatni, ali bi cijena trebala ostati jednaka današnjoj. Sva kućanstva dobit će kompostere. Večernji objašnjava kamo ide koji otpad: opušak, vata, pelene i higijenski otpad idu u miješani, a pepeo, talog kave i ljuska jajeta u biootpad. Iscrpnije...

Greenpeace: Grijanje na drva nije baš moderan obnovljiv izvor energije

Premijer Plenković pohvalio se kako Hrvatska već danas ostvaruje cilj Europske unije o udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, no ni velike hidroelektrane izgrađene u vrijeme bivše Jugoslavije niti grijanje na drva ne mogu se smatrati korištenjem obnovljivih izvora energije u modernom smislu, komentira Greenpeace jučerašnju izjavu premijera. Dodaje i kako iza tog „postignuća“ ionako stoji neka posebna politika ove ili prethodnih vlada, Ono što treba je, smatraju - omogućiti hrvatskim građanima nesmetanu vlastitu proizvodnju energije iz krovnih solarnih elektrana. Iscrpnije...

Mikrovalke u Europi emitiraju CO2 kao i 7 milijuna vozila

Mikrovalne pećnice u Europi (do kraja desetljeća biti će ih 135 milijuna) emitiraju jednako CO2 kao i sedam milijuna automobila, pokazala je najnovija studija. Jedan od načina kako smanjiti potrošnju električne energije je postaviti timer mikrovalne na točno onoliko minuta koliko zahtijeva određena namirnica. Osim toga, nakon upotrebe dobro ih je potpuno ugasiti i isključiti iz struje. Iscrpnije...

EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Iscrpnije...

2017. najtoplija godina u kojoj nije bilo El Niña

Klimatske promjene koje uzrokuje čovjek veće su od klimatskih promjena uzrokovanih prirodnim trendovima u klimi - dokaz za ovo je prošla godina koja je treća najtoplija otkako se vode mjerenja, pored 2016. i 2015. godine, ali ove su dvije godine bile pod utjecajem El Niña, prirodnog fenomena koji globalno povećava temperature. Međutim, 2017. godine El Niña nije bilo, naprotiv Zemlja je bila pod utjecajem La Niñe koja donosi hladnije vrijeme, no svejedno je bilo vruće, odnosno bez La Niñe bi prošla godina vjerojatno bila najtoplija dosad. Ono što ovi podaci pokazuju je da su čak i najveći prirodni čimbenici klime maleni u usporedbi s čovjekovim aktivnostima, prvenstveno ispuštanjem CO₂, stoji u izvještaju triju ozbiljnih organizacija - britanskog Met Officea te američkih NASA-e i National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). Iscrpnije...

Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja: Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu - poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali Zabraniti uporabu mikroplastike - plastičnih dijelova manjih od pet milimetara Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Iscrpnije...

UNESCOcid - poželjno odlikovanje ili smrt gradskom životu?

Status UNESCO-ove lokacije svjetske baštine tretira se kao iznimno odlikovanje i stvar kulturnog i međunarodnog prestiža neke zemlje. No u slučaju gradova, ta počast dolazi uz nemalu cijenu pretvaranja gradskog krajolika u puku historijsku fasadu za turističku industriju, uslijed egzodusa stanovništva iz njegovih u sve više muzeificiranih povijesnih dijelova. Poželjno odlikovanje tako postaje neželjenom smrtnom presudom gradskom životu, prenosi Le Monde Diplomatique tekst iz Guardiana. Iscrpnije...

Tanker potonuo u kineskom moru ostavio za sobom 10 milja dugačku naftnu mrlju, s mjesta se i dalje uzdiže dim

Iranski tanker Sanchi, koji se sudario 6. siječnja s drugim brodom u Istočnom kineskom moru i od tada plutao zapaljen, u nedjelju oko podneva iznenada je buknuo i potonuo - video, foto. Riječ je o najgoroj nesreći naftnog tankera u desetljećima, a brod je za sobom ostavio 10 milja dugačku naftnu mrlju dok se crni dim i dalje uzdiže. Stanje izaziva veliku zabrinutost za morski ekosustav bogat ribom i pticama. Počela je operacija čišćenja morske površine, a spasilačke ekipe tragaju za preživjelima. Od takvih katastrofa ni Jadran nije siguran, upozorava kapetan Igor Čeme. Iscrpnije...

Prvi put u Hrvatskoj - dopušten odstrel 1.200 kormorana

Prvi put u Hrvatskoj ministarstva zaštite okoliša i poljoprivrede odobrila su odstrel 1200 kormorana ili velikog vranca, zaštićene vrste ptica. Odluka je donesena zbog apela vlasnika ribnjaka koji tvrde da im ptice unište i do 40% proizvodnje jer svaki kormoran pojede pola kile ribe dnevno. Udruge za zaštitu životinja bune se protiv odluke jer smatraju da profit ribnjačarstava ne može biti opravdanje za odstrel zaštićene vrste ptica, te kažu da postoje alternativni načini reguliranja populacije. Iscrpnije...

Klimatska pravda na skandinavski način

Sud u Oslu nedavno je presudio da se pravo na zdrav okoliš, zagarantirano člankom 122. norveškog Ustava, ne odnosi na izvoz nafte i plina. U praksi, ta presuda znači da su se norveški sudovi proglasili nadležnima samo za emisije stakleničkih plinova koje nastaju u norveškom teritoriju. Radi se o pravosudnoj potvrdi prakse koju skandinavske zemlje već dulje vremena primjenjuju preseljenjem prljavih industrija u Afriku. Da bi potom za tako očišćen zrak bile nagrađene subvencijama za ugljikove bodove, kitile se etiketama zelenih ekonomija i istovremeno potpuno prale ruke od odgovornosti za stakleničke posljedice tih radnji. Iscrpnije...

Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje. Iscrpnije...

Ciljevi Pariškog sporazuma stajat će 21 bilijun dolara do 2030.

Klimatolozi su se usuglasili kako bi za postizanje cilja Pariškog sporazuma, prema kojem se globalni rast prosječnih temperatura do 2100. mora ograničiti na razinu ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća, bilo nužno da se rast prosječnih temperatura preokrene do 2025. Za taj su pothvat prema procjenama stručnjaka potrebna ulaganja od 19 do 21 bilijuna dolara od danas do 2030. Iscrpnije...

Zagreb: Prve podzemne kante za smeće, bit će ih još

Zagreb je dobio svoje prve podzemne spremnike za otpad - prvi podzemni zeleni otok postavljen je u Kranjčevićevoj ulici gdje će se odvojeno prikupljati plastiku, metal, papir, tekstil i staklo, a u staroj gradskoj jezgri takvi će se otoci postavljati gdje god to bude moguće. Do 1. veljače gradovi i općine u Hrvatskoj moraju donijeti odluku o načinu pružanja usluge prikupljanja otpada, od čega ovisi dobivanje sredstava, odnosno globe Europske unije, ako se odluke ne donese. Iscrpnije...

Glavni tajnik UN-a uputio svijetu poruku crvenog upozorenja

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres uputio je "poruku upozorenja, crvenog upozorenja" o opasnostima koje prijete svijetu u 2018. godini i pozvao je na "jedinstvo" u povodu nove godine."Klimatske promjene brže su od nas" a "nejednakosti su i sve jače" s teškim kršenjima ljudskih prava, kazao je on izrazivši žaljenje zbog jačanja nacionalizma i ksenofobije."Sukobi su se pogoršali i pojavile su se nove opasnosti. U cijelome svijetu nikada nije bio tako veliki strah od nuklearnog oružja od kraja Hladnog rata", istaknuo je šef UN-a aludirajući na krizu sa Sjevernom Korejom. Iscrpnije...

Politika plus biznis: Plitvice plivaju u fekalijama

Zaštita prirode zapravo nije ništa drugo nego osobna higijena proširena na okoliš. Većini ljudi čini se uobičajenim i poželjnim redovito održavati čistoću vlastitog tijela, kuće ili dvorišta. Međutim, kad je riječ o čistoći grada u kojem žive, države i kontinenta ili planeta Zemlje, to kao da ih se uopće ne tiče, kao da ih ne obavezuje ni na što. Plitvička jezera ugrožavaju pohlepa i glupost lokalnih vlasti i poduzetnika, što rezultira sve većim brojem turista te sve većim zagađenjem jezerske vode i okoliša, piše Edo Popović. Iscrpnije...

Što donosi novi Zakon o šumama?

Nacrt prijedloga Zakona o šumama izazvao je krajem ljeta brojne komentare, prije svega zbog ukidanja podjele šuma na kontinentalne i šume na kršu, a onda i zbog izostavljanja poglavlja o biološkoj obnovi šuma odnosno šumouzgojnim radovima. Umjesto Zakonom oni su sada definirani Pravilnikom o uređivanju šuma koji se učestalo mijenja. Najveću je medijsku prašinu izazvala izmjena prema kojoj Ministarstvo poljoprivrede može i privatne šume proglasiti šumama posebne namjene, za izgradnju golf igrališta na primjer, uz obavezu da vlasniku budu osigurana sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja, piše Lupiga. Iscrpnije...

Životinje koje su izumrle ove godine - šišmiš, divlja mačka, gušteri...

Na kraju svake godine ekolog David Steen sastavlja listu životinja koje su najvjerojatnije izumrle te godine, a na ovogodišnjoj listi su jedna vrsta šišmiša, divlje mačke i nekoliko guštera. Steen ovu listu vodi od 2012. (izvještaji za 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016.), a kaže da je granica izumiranja relativna - neke vrste su nestale u divljini, ali ih ima u zatočeništvu, nekih možda nema već godinama ali još nismo za sigurno utvrdili da su izumrle, neke su izumrle iz cijelih regija, ali bi možda mogle još živjeti drugdje u svijetu... Iscrpnije...

Jonathan Franzen: Zašto su ptice važne i vrijedne zaštite

Ptice su naša posljednja i najbolja veza s prirodnim svijetom koji se osipa. One su najočititi i najrašireniji predstavnici Zemlje kakva je bila prije nego se čovjek pojavio. Dijele porijeklo s najvećom životinjom koja je hodala našim svijetom - dinosaurom, piše književnik Jonathan Franzen u krasnom tekstu o pticama za National Geographic povodom godine ptice. Piše on kako ptice pomažu okolišu, ali i čovjekovoj duši svojom ljepotom i pjevom... Iscrpnije...