Kategorija: Okoliš

Kompanije koje smeće iz oceana pretvaraju u naočale i tenisice

Smeće iz mora slovi kao materijal koji se ne može reciklirati, no grupa ekološki osviještenih entuzijasta odlučila je od njega napraviti nešto korisno. Trenutno se od reciklirane plastike iz oceana prave bočice šampona, skateboardi, sunčane naočale, tenisice, sportska odjeća, otirači za cipele, nakit i slično. Više o kompanijama koje se time bave piše Grist. Iscrpnije...

Ličinke moljca mogu razgraditi plastiku

Španjolska znanstvenica Federica Bertocchini otkrila je da su ličinke moljca sposobne razgraditi polietilen, koji je uz polipropilen glavni tip plastike pronađen u otpadu - video. No teško da bi se Galleria mellonella doista mogla koristiti za razgradnju otpada, ličinka pojede dva miligrama plastike dnevno, dok primjerice Velika Britanija sama proizvodi oko 2 milijuna tona plastičnog otpada. Osim toga, moljac uništava pčeline saće jer se hrani voskom te se smatra da samo u SAD-u uzrokuje višemilijunske štete godišnje. Iscrpnije...

Norveško licemjerje u zaštiti klime: čisti kod kuće, prljavi na Arktiku

Norveška se često spominje kao pozitivni primjer zbog svoje politike zaštite okoliša i klime. No činjenica je da ta zemlja ne zaslužuje pohvale jer makar donosi propise koji ograničuju emisiju štetnih plinova kod kuće, ona izvozi deset puta više tih plinova nego što dopušta da se stvore kod kuće s njezinim izvozom fosilnih goriva iz Sjevernog mora. Norveška je po veličini 6. proizvođač plina i 15. proizvođač nafte na čitavom svijetu, a planiraju povećati obujam te eksploatacije. Iscrpnije...

Kina: Bicikl koji čisti zrak od smoga

Nizozemski inovatori Studio Roosegaarde skupa s kineskim start-upom Ofo razvijaju novi model bicikla koji čisti zrak, a prvi prototip bicikla koji skuplja zagađeni grad, pročišćuje ga i ispušta čisti zrak oko bicikliste izaći će do kraja ove godine. Roosegaarde imaju iskustva s ovakvim stvarima - prošle su godine postavil toranj u Kini koji svakog sata može pročistiti 30.000 kubičnih metara zraka, a od skupljene čađe stvara prstene. Iscrpnije...

TripExpert: Botanički vrt - jedna od najljepših atrakcija u Zagrebu

Botanički vrt je prema web stranici TripExpert.com jedna od najljepših atrakcija u Zagrebu. Začetnik ideje o potrebi osnivanja botaničkoga vrta pri Botaničko-fiziološkome zavodu Mudroslovnoga fakulteta bio je prof. dr. Bohuslav Jiruš, prvi profesor botanike na zagrebačkome sveučilištu, a njegov nasljednik profesor Antun Heinz ideju je uspio i ostvariti osnovavši Botanički vrt 1889. godine.Prvi radovi započeli su 1890. godine, a prva sadnja obavljena je 1892. Biljke su sađene po srodnosti (tzv. filogenetski sustav sadnje), ali se istodobno vodilo računa i o estetskoj vrijednosti nasada. Iscrpnije...

Osvježenje je gotovo - u četvrtak iznad 37 stupnjeva

Posljednjih nekoliko dana temperature su se spustile dovoljno nisko da bismo ovaj period mogli nazvati osvježenjem, ali predah od vrućina ipak je bio samo kratkotrajan – već u četvrtak bi temperatura mogla premašiti 37 Celzijevih stupnjeva. Mogući su poneki kratkotrajni pljuskovi na Jadranu u četvrtak i petak, a vikend koji slijedi donijet će malo niže temperature uz sunčano i suho vrijeme. Iscrpnije...

Putnička fotografija godine

Fotografija munje kako pogađa aktivni vulkan osvojila je National Geographicovu nagradu za putničkog fotografa za 2017. godinu. Kaže autor Sergio Tapiro Velasco da je on vulkan Colima u Meksiku fotografirao više od deset godina i da mu je ovo jedinstvena fotografija. Ovdje ostale nagrađene fotografije. Iscrpnije...

U Tihom oceanu pronašli 'otok' smeća veći i od države Teksas

Polugodišnja ekspedicija koju je vodio Charles Moore u Tihom oceanu otkrila je stravične posljedice zagađenja oceana. Otkrili su 'otok' smeća, koji se sastoji uglavnom od nerazgradive sitne plastike, koji je veći od površine Teksasa, a proteže se u širinu i dubinu. Morske struje oblikuju ove 'otoke smeća', a Moore je s grupom volontera izdvajao uzorke kako bi ih mogli analizirati. On kaže kako bi se otkriveni 'otok' zapravo trebao smatrati oblakom zbog sitne plastike od koje se sastoji, piše Daily Mail. Iscrpnije...

Zemljani, iduće srijede ulazimo u ekološki dug

Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Taj je datum dosad bio u rujnu, no ove će se godine, najranije otkako se vrše mjerenja, godišnji resursi prirode iskoristiti već 2. kolovoza. Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Iscrpnije...

Hrvatica u lovu na tropske oluje

"Dobili smo tri milijuna dolara za izvršnu fazu projekta, dakle za avion i naše instrumente u avionu. No, dobit ćemo još tri milijuna dolara za znanstveni dio i ljude koje ćemo angažirati na projektu. Bit ćemo vjerojatno stacionirani u San Juanu u Kostarici, a letjet ćemo iznad područja Tihog oceana i jugozapadnih Kariba. Letjet ćemo na visinama od 14-15 kilometara specijalnim avionom punim OTREC instrumenata. U takvom avionu imate osjećaj da ste u laboratoriju. Piloti nam obično kažu: ‘Svi normalni ljudi izbjegavaju oluje, a mi baš idemo tražiti oluje", pojašnjava Željka Fuchs, direktorica Centra za klimu i vodu na New Mexico Techu za Jutarnji. Iscrpnije...

Upozorenje: Temperature idu preko 35°C, sljedeći tjedan donosi promjenu

Danas se očekuje vrhunac toplinskog vala – Meteoalarm je za područje Karlovca, Osijeka, Knina, Rijeke i Zagreba izdao narančasti meteoalarm, a temperature bi se mogle penjati i na više od 35 stupnjeva. Očekuje se vruće i sparno vrijeme, a velika promjena trebala bi stići nakon nedjelje, kad će na sjeveru doći do pljuskova, koje će u noći s ponedjeljak na utorak pratiti mjestimična kiša i u većem dijelu Dalmacije. Iscrpnije...

Lipanj 2017. treći je najtopliji lipanj u povijesti mjerenja

Ovogodišnji lipanj bio je treći najtopliji lipanj na globalnoj razini u povijesti mjerenja, objavila je američka agencija National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). Jedini topliji mjeseci bili su oni iz protekle dvije godine. Znanstveni tim na čelu s Gavinom Schmidtom, ravnateljem NASA-ina Instituta Goddard, procijenio je da će ovo biti druga najtoplija godina u povijesti, odmah iza 2016. godine. Iscrpnije...

Greenpeace: Jadranski otoci guše se u plastici

Aktivisti Greenpeacea izložili su na Mljetu desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu uporabu. Ustvrdili su da se Jadranski otoci guše u plastici i pozvali građane da potpišu peticiju protiv uporabe jednokratne plastike. Kako se navodi u priopćenju Greenpeacea, voditeljica njihove kamapanje Mihaela Bogeljić smatra kako je nužno čistiti plaže, ali i da to nije rješenje samo po sebi, jer je usitnjene komadiće plastike gotovo nemoguće ukloniti. U Mediteranu se već sada nalazi 1.455 tona plastike. Iscrpnije...

Brod koji se sam puni energijom krenuo na put oko svijeta

Brod koji sam sebe opskrbljuje energijom krenuo je iz Pariza na šestogodišnje putovanje oko svijeta, a inženjeri se nadaju da će to biti model za buduća plovila bez emisije štetnih plinova. Brod Energy Observer koristi solarne panele, turbine na vjetar i sistem ćelija za elektro-napajanje. Plovilo koje je koštalo pet milijuna eura, krenulo je iz Pariza prema Atlantiku. Futuristički brod dugačak 30,5 metara tijekom dana koristi energije sunca i vjetra, a noću iz rezervoara troši vodik koji brod sam proizvodi elektrolizom morske vode. Iscrpnije...

Samo nekoliko nuklearnih detonacija dijeli nas od ekološke katastrofe

Čak i mala, ograničena serija nuklearnih detonacija mogla bi imati katastrofalne ekološke posljedice na globalnoj razini te uvesti svijet u „nuklearnu jesen“, blažu varijantu „nuklearne zime“ o kojoj se dosta pričalo za vrijeme hladnoga rata. U časopisu Environment objavljena je studija koju su proveli Adam Liska i njegovi kolege sa Sveučilišta Nebraska-Lincoln analizirali su podatke o 19 vrsta oružja koje SAD, Rusija, Kina, Francuska i Engleska imaju u svom arsenalu, i došli do zaključka da je dovoljno svega pet nuklearnih detonacija dovelo do ekološkoga kraha. Iscrpnije...

Najučinkovitija mjera u borbi protiv zatopljenja - manje djece

Švedski znanstvenici nabrojali su četiri faktora koji najviše zagađuju planetu, a radi ih čovjek: prehrana mesom, vožnja autom, putovanja avionom i, kao uvjerljivo najjače zagađivanje, djeca. Kažu pametne glave sa sveučilišta Lund da život bez auta štedi 2,4 tone CO2 godišnje, vegetarijanska prehrana 0,8 tona, ali da jedno dijete u obitelji manje znači 58 tona CO2 godišnje manje. Iscrpnije...

Znanstvenici: Globalno zatopljenje moglo bi značiti nevolje za zrakoplove

Rast temperatura zbog globalnog zatopljenja otežat će polijetanje zrakoplova u sljedećim desetljećima. Znanstvenici upozoravaju da će, nastave li emisije štetnih plinova rasti nesmanjenim intenzitetom i zagrijavati planetu, spremnici za gorivo i teret u pojedinim zrakoplovima za najtoplijih dana morati biti smanjeni i do četiri posto. U najtoplijim dijelovima dana, 10 do 30 posto potpuno opterećenih aviona morat će smanjiti količinu goriva i tereta, odnosno broj putnika ili pričekati niže temperature, pokazala je studija objavljena u časopisu Climatic Change. Iscrpnije...

Rekordni broj ubijenih okolišnih aktivista - 200 ljudi prošle godine

Prošla je godina bila najsmrtonosnija za ljude koji štite okoliš - ubijeno je 200 okolišnih aktivista, čuvara prirode i domorodačkih vođa koji su pokušavali zaštititi svoju zemlju, stoji u izvještaju organizacije Global Witness. Ovih 200 smaknutih je dvostruko više nego pet godina ranije, a ova godina mogla bi biti još gora jer je u prvih pet mjeseci 2017. ubijeno 98 aktivista. Dakle, trenutno pogiba njih četvero na tjedan, a da stvar bude još gora osjećaj je da bilo tko može ubiti okolišnog aktivistu bez da snosi odgovornost. Iscrpnije...

"I mi guzicu imamo" - Brođani golim guzama protiv onečišćenja

Inicijativa Brođani za Brod pokrenula je kampanju "Skini se za Brod" kojom objavljuju fotografije svojih gotovo golih stražnjicu, čime skreću pozornost na zagađenje koje im dolazi iz rafinerije u Bosanskom Brodu. Akciju su pokrenuli potaknuti prepirkom Lidije Bačić i Brune Šimleše o golotinji u javnosti pa zato hashtagovi #imiguzicuimamo, #dedobrojeviše, #ubišenas... Iscrpnije...

Posljedice zatopljenja: Zemlja će biti pretopla već za života naše djece

Kad se priča o globalnom zatopljenju i problemima koje će ono predstavljati za ljude u budućnosti, većina u sjećanje prizove priču o otapanju ledenjaka i rastućoj razini mora koje će potopiti priobalne gradove. Problemi koji nas čekaju, međutim, puno su dublji i raznovrsniji. Čitave regije Zemlje bit će nepogodne za ikakav oblik života ljudi, a drugi će dijelovi svijeta postati izrazito nepovoljni za život. Nadalje, u arktičkom je permafrostu trenutačno „zarobljena“ količina ugljika duplo veća od one koja trenutačno ugrožava Zemljinu atmosferu. Otapanjem permafrosta taj će se ugljik osloboditi. Iscrpnije...