Kategorija: Okoliš

U sibirskom permafrostu otvorio se golemi krater

U blizini korita rijeke Jane, gdje se na golemoj površini prostire sibirski permafrost, posljednjih godina zbog otapanja se pojavio krater koji nezaustavljivo raste: Batagajka je najveći krater na svijetu dugačak 1 kilometar i dubok 86 metara. Lokalni stanovnici ga izbjegavaju i nazivaju "putem za podzemlje", no znanstvenicima daje jedinstvenu priliku da istraže klimatsku i geološku povijest Zemlje unazad 200.000 godina. Permafrost se počeo topiti 1960-ih nakon masovne siječe šume koja ga je hladila. Iscrpnije...

Sajt dana - pokazivač zagađenosti

BreezoMeter je sajt koji daje analizu kvalitete zraka prema odabranoj lokaciji, prikazano na interaktivnoj karti u bojama i sa savjetima (Plitvice su npr. u zelenom, dok je Sisak požutio, najgora je crvena boja). Osim informacija o zagađenju zraka, ugljičnog monoksida i ozona, sajt daje i prognozu kroz sate, te preporuke vezane uz vrijeme i fizičke aktivnosti. Podatke povlače iz službenih senzora kvalitete zraka raspoređenih po cijelom svijetu, te ih kombiniraju s informacijama o vjetru, vremenu i prometu. Ono čemu sajt može poslužiti je planiranje najčišćeg parka za piknik, ruta za trčanje kao i izbjegavanje područja s visokim količinama alergena kako bi se izbjeglo alergijske reakcije... Iscrpnije...

Rješenje onečišćenja u Brodu? - Rusima spoj na plin pa modernizacija

Hrvatska i Rusija našle su rješenje za onečišćenje zraka iz ruske rafinerije u Bosanskom Brodu - Hrvatska će rafineriji, u vlasništvu ruske tvrtke Zarubežnjeft, dati spoj na plin, a ruski vlasnici ubrzati modernizaciju toga naftnog postrojenja. Dogovor su sklopili predsjednica Grabar-Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Lavrov. koji su se sastali na marginama konferencije o sigurnosti u Münchenu. Ne ohrabruje informacija da nikakvi rokovi nisu dogovoreni. Iscrpnije...

Pravilnik o ambalaži: Stop besplatnim vrećicama

Prema novom Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, koji je upravo u javnoj raspravi, nakon 31. prosinca 2018. zabranit će se besplatno davanje laganih plastičnih vrećica za nošenje na mjestima prodaje robe ili proizvoda. Plastične vrećice neće se zabraniti, ali morat će se naplaćivati kako bi se podignula svijest javnosti o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš. Iscrpnije...

Grabar Kitarović: S Lavrovom sam pokrenula pitanje rafinerije u Bosanskom Brodu

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović opisala je razgovor s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom kao “vrlo konstruktivan i srdačan”, dodavši da su “prošli niz bilateralnih pitanja, a posebno se zadržali i na gospodarstvu”. "Pokrenula sam i pitanje rafinerije u Bosanskom Brodu i dogovorili smo da ćemo s obje strane poduzeti mjere kako bi se riješilo zagađenje zraka. Posebno smo razgovarali o jugoistoku Europe, BiH, Srbiji. Dogovorili smo sljedeće korake suradnje", rekla je Grabar Kitrović. Iscrpnije...

Siječanj 2017. - treći najtopliji od 1880. godine

Američka Državna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je globalne klimatske podatke za prvi ovogodišnji mjesec. Prema njima, kao i prema analizi agencije NASA, siječanj 2017. je treći najtopliji siječanj na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja. Temperaturni podaci postoje od 1880. godine.Prosječna globalna temperatura kopna i oceana u siječnju 2017. godine je bila za 0.88 °C veća od temperaturnog prosjeka za siječanj za 20. stoljeće, a on iznosi 12.0°C. Topliji su bili samo siječanj 2016. godine (+1.06°C) i siječanj 2007. godine (+0.90°C). Iscrpnije...

Milijuni prerano rođene djece zbog zagađenog zraka

Onečišćenje zraka može biti uzrok milijuna preranih poroda širom svijeta svake godine, tvrdi se u novom izvješću. Gotovo 15 milijuna beba godišnje se rađa prije 37 tjedna trudnoće. Prijevremeni porod je vodeći uzrok smrti kod djece mlađe od pet godina, a može uzrokovati poteškoće učenja, vizualne i slušne probleme, izvještava Svjetska zdravstvena organizacija. Znanstvenici su zaključili su da bi čak 3,4 milijuna preranih poroda u 183 zemlje moglo biti povezano s zagađujućim tvarima u zraku, posebno se to odnosi na područja subsaharske Afrike, sjeverne Afrike, te južne i istočne Azije. Iscrpnije...

Krasan video: Premužićevom stazom po snijegu, u društvu psa

Hrvatski trkač i planinar Ante Fabris objavio je zaista divan video brzog hodanja po snijegu Premužićevom stazom po Sjevernom Velebitu, prešavši 15 kilometara od doma Zavižan do Rossijevog skloništa i nazad. Tlo je bilo bijelo, nego bijelo-plavo, vidik impresivan! Video traje 4.32 min. Čovjek je već bio objavio slične videe Plitvica i Biokova. Kaže da je krplje koje je imao na Premužićevoj, a bez njih bi bilo jako riskantno, kupio zahvaljujući videu Plitvica. Iscrpnije...

Izvještaj iz Zenice: ArcelorMittal nas ubija!

Globalni gigant u proizvodnji čelika ArcelorMittal ne ispunjava niti minimalne ekološke standarde u svom ogromnom pogonu u Zenici, piše Guardian u svom izvještaju iz bosanskohercegovačkog grada, gdje "u svakoj obitelji netko ima rak". Čeličana je još 2008. pristala na zahtjeve vlasti za uvođenjem skupih mjera kako bi se smanjilo onečišćenje, što je trebalo biti dovršeno do 2011., no i danas mnoge od ovih promjena nisu završene, ili čak nisu ni pokrenute. Kad država zaprijeti pritiskom iz čeličane poruče da će otići i ostaviti 2.000 ljudi bez posla, u što država povjeruje... Iscrpnije...

Ljudi su ubili Aralsko jezero, a onda ga vratili u život

Aralsko jezero (ili more) bilo je 4. najveće jezero na svijetu do 1960-ih, kad je sovjetska vlada odlučila preusmjeriti rijeke Amu Darju i Sir Darju radi poljoprivrede. Do 2003. razina vode pala je za 22 metra, što je uništilo ribarstvo i naselja oko jezera čija se djelatnost na tome temeljila, a Svjetska banka 2005. pokrenula je financiranje brane koja je 10 godina kasnije jezero i njegove okolne stanovnike vratila u život. Priču o ekološkoj katastrofi koji su ljudi izazvali, ali zatim i popravili, dokumentirao je fotograf Didier Bizet, a donosi Wired. Iscrpnije...

Zrak u Zagrebu jutros na razinama opasnim po zdravlje

U zraku u Zagrebu jutros je izmjereno oko 100 µg/m³ lebdećih čestica (zbog vremenskih uvjeta i zime razina je uvijek viša), prema čemu je jedan od najonečišćenijih gradova u Europi. Pokazali su to podaci Air Visual Earth, prve karte koja projicira trenutne podatke o zagađenju zraka na 3D površinu Zemlje. Iscrpnije...

Dobrović: Netaknuta priroda možda i nije najbolje mjesto za smetlište

Možda netaknuta priroda, područje gdje možemo proizvoditi zdravu hranu koju su europski susjedi spremni platiti po visokoj cijeni nije najbolja pozicija za smetlište, rekao je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović o izgradnji centra za gospodarenje otpadom Lećevica kod Šibenika. Kaže ministar i da Lećevica na spašava situaciju na postojećem odlagalištu otpada na Karepovcu u Splitu. Iscrpnije...

Cvrčci bi uskoro mogli nestati, tvrde znanstvenici

Prvo opsežno istraživanje europskih cvrčaka i skakavaca koje je proveo Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), pokazalo je da bi više od četvrtine ove vrste insekata moglo uskoro biti dovedeno do ruba istrebljenja. U Europi postoji preko tisuću vrsta skakavaca i cvrčaka, a skupina Orthoptera koja nastanjuje travnata područja te čini važan dio prehrane mnogih ptica i reptila uskoro bi mogla ostati bez staništa zbog požara, intenzivne agrikulture i masovnog razvoja turizma, piše BBC. Iscrpnije...

Norveška: Prva u svijetu po broju električnih automobila

Norveška ima najveći broj električnih automobila po broju stanovnika u svijetu - više od 5,2 milijuna e-auta u državi s 5,2 milijuna stanovnika. Broj im se povećava - lani je 40% novoregistriranih putničkih vozila bilo električnih. Država je prvo poticala prelazak s fosilnih goriva zbog zagađenja, prometnih gužvi i buke, sad je glavni razlog borba protiv klimatskih promjena. U Oslu električna vozila smiju u prometne trake za buseve, mnogo je stanica za punjenje, posebna pravila parkiranja vrijede za e-aute, a i oslobođeni su plaćanja cestarine. Sve skupa Norveška danas ima 500.000 električnih vozila, a Guardian ocjenjuje da je 2017. prekretna godina za električnu mobilnost u Europi. Iscrpnije...

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada preko milijardu kuna

U iduće dvije godine u energetsku obnovu višestambenih zgrada u Hrvatskoj bit će uloženo preko milijardu kuna, od čega 629 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, temeljem natječaja koji je krajem listopada raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, nakon čega je odobreno 616 projekata. Najviše je projekata zaprimljeno iz Rijeke (128), slijede Zagreb (80), Split (30) te Osijek (27) i Pula (25). Najveća je višestambena zgrada koja će se obnavljati u Velikoj Gorici, a alocirani iznos za nju je 15 milijuna kuna. Iscrpnije...

U Beču sve manje auta, ulažu u podzemnu i biciklističke staze

Posljednjih pet godina promet osobnim automobilima u Beču znatno je smanjen, čak 6,3%, a u samom centru grada je 11,2% manje auta u prometu. Razlog tomu je porast ekološke osviještenost građana, kao i potezi gradske uprave: proširenje podzemne željezničke linije U1, povoljne godišnje karte za gradski prijevoz te proširenje mreže biciklističkih staza. Iscrpnije...

Nestalo Jablaničko jezero, ekolozi ogorčeni

Jablaničko jezero u BiH u cijelosti je nestalo nakon što je Elektroprivreda BiH maksimalno iskoristila zalihe vode koje su tamo bile akumulirane kako bi proizvela što više električne energije tijekom hladnih dana siječnja. To će imati dugoročne i katastrofalne ekološke posljedice, tvrde ekološke udruge, dok iz tvrtke te optužbe odbacuju. Iscrpnije...

75 milijuna kuna za reciklažna dvorišta koja staro pretvaraju u novo

U drugoj polovici godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će raspisati dosad prvi natječaj za dodjelu EU sredstava svima koji su spremni graditi, odnosno otvarati tzv. centre za ponovnu uporabu. Riječ je o posebnoj vrsti reciklažnih dvorišta kakva u Europi postoje odavno, u kojima se skupljaju rabljeni tekstil, igračke, namještaj, knjige, kućanski aparati i ostalo, te se zatim popravljaju i prodaju po nižim cijenama. Osim što potiču kružnu ekonomiju i smanjuju količinu otpada, centri će zaposliti ljude koji dugo ne mogu pronaći posao ili pak osobe s invaliditetom, te beskućnike. U centre će se uložiti 75 milijuna kuna. Iscrpnije...

Hrvatski turizam uporno ponavlja tuđe greške - primjer Splita

Izloženost i ovisnost Hrvatske o turizmu tolika je da u tom sektoru nitko više nema pravo na grešku. Zašto se onda svi toliko trude napraviti sve obrnuto od zahtjeva suvremenih gostiju, željnih autohtone ponude, bježanja od prevelikih gužvi, poštovanja ljepote i očuvanosti prirode, bliskog kontakta s lokalnim stanovništvom? Kamo nas vodi daljnji nekontrolirani rast svega onoga što na tržištu trenutno prolazi: apartmana, zalogajnica, pekara, fast-food usluge, a bez odgovarajuće infrastrukture, već je vidljivo na primjerima mnogih naših turističkih sredina, piše Slobodna Dalmacija o primjeru Splita. Iscrpnije...

Gomila se otpad za koji nitko ne plaća naknadu

Ministarstvo zaštite okoliša odlučilo je uvesti kontrolu u 11 godina star sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada i uložiti 2 milijuna kuna u pronalazak onih koji ga ne plaćaju, iako na tržište stavljaju proizvode u ambalaži - primjerice obiteljska gospodarstva, slastičarnice ili dostave pizze. Tako prema podacima Eurostata Hrvati troše najmanje ambalaže po glavi stanovnika, ali EU barata samo podacima o onima koji zbrinjavanje ambalaže uredno plaćaju. S druge strane, Slovenci dovoze u Hrvatsku ambalažu slovenskih proizvođača kako bi dobili povrat za novac koji nisu platili. Iscrpnije...