Kategorija: Okoliš

Friluftsliv: Nordijski koncept življenja na otvorenom

Strast za prirodom srce je onoga što skandinavci nazivaju friluftsliv. Izraz se doslovce prevodi kao 'život na otvorenom' i popularizirao ga je 1850. godine norveški dramatičar i pjesnik Henrik Ibsen, koji je koristio pojam kako bi opisao korisnost provođenja vremena na udaljenim mjestima za duhovno i fizičko blagostanje. Koncept je također usko povezan s allmansrätten, pravom na lutanje. Skandinavske zemlje imaju sve slične zakone koji omogućuju ljudima da hodaju ili kampaju praktički bilo gdje, sve dok pokazuju poštovanje prema prirodi, divljini i mještanima, piše BBC. Iscrpnije...

O klimatskim promjenama: Nismo svi u istom čamcu

"Kada razmišljamo o klimatskim promjenama ponekad zamišljamo sliku tonućeg čamca u kojem se svi nalazimo. No poanta je da zapravo nismo svi u istom čamcu. Dok su jedni u velikom čamcu, drugi se nalaze u vrlo malenom čamcu. Jedni su u motornom čamcu, dok su drugi bez motora. Postoje i oni kojima preostaje tek plivati. Također, neki posjeduju avion i mogu preletjeti katastrofu. Trebali bismo politizirati pitanje klimatskih promjena te jasno razlučiti tko mora preuzeti glavninu odgovornosti jer krivica ne leži na ljudskoj vrsti u cjelini", kaže u intervjuu za Slobodni Filozofski ekološki ekonomist Giacomo D'Alisa, koji sutra, 12. prosinca gostuje u Zagrebu. Iscrpnije...

Globalno zatopljenje će za 15 posto premašiti najgora predviđanja UN-a

Globalno zatopljenje će za 15 posto premašiti najgora predviđanja UN-ovih stručnjaka, a temperatura će dotad porasti za 4 Celzijeva stupnja, što je puno više od granice od 2 Celzijeva stupnja koju su kao kritičnu postavili međunarodni stručnjaci za globalno zagrijavanje. Patrick Brown i Ken Caldeira, klimatolozi s Instituta Carnegie na kalifornijskom sveučilištu Stanford izračunali su da će 'globalno zatopljenje biti puno snažnije', a rezultate istraživanja objavili su u časopisu Nature. Iscrpnije...

Cement, materijal koji je izgradio moderni svijet, sada ga uništava

Cement je materijal koji je izgradio prvu modernu civilizaciju 125. godine pr. Kr., a isti se koristi i danas samo u mnogo većim količinama. Godišnje se potroši više od 4,2 bilijuna sivog praha. No problem je što kilogram cementa ispušta preko 0,5 kilograma ugljičnog dioksida u atmosferu, odnosno zaslužan je za 5% globalnih emisija, što je više nego što zagađuju zrakoplovi. Iscrpnije...

Tisuće životinja pod prijetnjom izumiranja, nikad nisu brže izumirale

Tisuće životinjskih vrsta u kritičnom su riziku od izumiranja, a sve zbog čovjeka - neodržive obrade zemlje, ribarenja i klimatskih promjena - objavila je organizacija International Union for Conservation of Nature uz svoju crvenu listu ugroženih vrsta. IUCN kaže i da životinjske vrste izumiru danas većom brzinom nego bilo kad u povijesti. U brojkama, ovako stoje stvari: od procijenjenih 91.523 životinjske i biljne vrste njih 25.821 je ugroženo, 866 je izumrlo, 69 je izumrlo u divljini, a 11.783 je osjetljivo. Među najpoznatijim ugroženim vrstama su delfin Irrawaddy i perajasta pliskavica iz jugoistočne Azije. Ima dobrih vijesti - IUCN je pohvalio Novi Zeland jer je spasio od umiranja dvije vrste ptice kiwi. Iscrpnije...

U Mediteranu uskoro jednak omjer riba i plastičnog otpada

U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe u Sredozemnom moru, dolazi kilogram plastičnog otpada. Do 2030. omjer bi mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada. Većinu zagađenja uzrokuje "jednokratno" korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra. Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Iscrpnije...

Udruga čisti hrvatske plaže - od bombi i narkomanskih igala

Splitska ekološka udruga Plaže bez rizika čisti jadranska kupališta od opasnih predmeta, kao što su minsko-eksplozivna sredstva, narkomanske igle i sve što prijeti kupačima, ribarima i roniocima. Prije nekoliko godina, npr. na splitskoj plaži Bačvice pronašli su na desetke narkomanskih igala, a u moru ispred glavne gradske plaže u Omišu 250 kilograma tešku avionsku bombu iz Drugog svjetskog rata. Iscrpnije...

Znanstvenici: Šljokice su globalna opasnost i treba ih zabraniti

Znanstvenici upozoravaju da šljokice predstavljaju ekološku opasnost i da bi trebale biti zabranjene. Tvrde kako je rizik od onečišćenja, posebno kada je riječ o oceanima, prevelik da bi se ignorirao, te da sitne plastične čestice treba zabraniti. Šljokice su u svojoj suštini mikroplastika, a zbog njihove dužine manje od 5 milimetara čest je slučaj da ih životinje pojedu. Iscrpnije...

The Guardian: Izgradnja hidroelektrana na Balkanu porasla za 300%

Izgradnja hidroelektrana porasla je za 300% širom zapadnog Balkana u posljednje dvije godine, piše londonski list Guardian, koji se poziva na istraživanje firme Fluvius, koja pruža konzultantske usluge na projektima financiranim od strane UN-a i EU. U planu je oko 2800 novih brana na području od Slovenije do Grčke, od čega će 37% biti izgrađeno na zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi ili mjesta koja spadaju u Natura 2000 (ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova EU). Iscrpnije...

Razdvajanje otpada: Ljubljana "zelena prijestolnica Europe" - kako su uspjeli?

Ljubljana je prva među glavnim gradovima Europske unije s 67% primarno odvojenog otpada te spaljuje samo 1% otpada, piše T-Portal koji im je otišao u posjetu da prenesu znanje. Dakle, građanima je omogućeno besplatno odlaganje papira, stakla, plastike i ambalaže, dok se posebno naplaćuje miješani komunalni otpad i biootpad. Svaka obiteljska kuća pak ima svoje četiri kante koje je dužna držati na privatnom zemljištu, a naplata se obavlja ovisno o njihovom kapacitetu i učestalosti odvoženja. Temeljna je, kažu, bila promjena filozofije - "u jednom trenutku shvatili smo da se ne trebamo baviti kantama, nego ljudima, te da s njima trebamo ozbiljno komunicirati". Iscrpnije...

Vulkan na Baliju počeo izbacivati pepeo na visinu od 4000 metara

Indonezijske vlasti izdale su "crveno upozorenje" za zrakoplovne tvrtke u nedjelju nakon što je vulkan Mount Agung na turističkom otoku Baliju izbacio pepeo na visinu 4000 metara. S otoka je evakuirano 24.000 stanovnika. Na otoku su i brojni turisti, a onima koji su ostali podijeljene su maske za disanje. Pepeo se kretao u smjeru jugoistoka prema turističkom otoku Lombok, rekao je Sutopo Nugroho, glasnogovornik nacionalne službe za prirodne nepogode. Iscrpnije...

Klimatske promjene utječu na nove generacije maloljetnih mladenki

UN je u 2015. procijenio da će, samo u toj godini, 13.5 milijuna djece stupiti u brak prije navršene punoljetnosti."U Malawiju je 4 ili 5 milijuna djevojčica kojima prijeti udaja prije punoljetnosti. Od toga broja 1.5 milijuna otpada na djevojčice koje su tom riziku izložene zbog klimatskih promjena, odnosno zato što dolaze iz područja pogođenima poplavama i sušom", kaže Mac Bain Mkandawire, izvršni ravnatelj mreže za mlade koja se zalaže za prava žena i djece u toj južnoafričkoj državi. Iscrpnije...

Četiri milijuna eura protiv poplava između Hrvatske i Slovenije

Četiri milijuna eura vrijedan je međunarodni hrvatsko-slovenski projekt Frisco 1 vezan uz brojne aktivnosti kojima je cilj smanjiti opasnosti vezane uz poplavu na području slivova šest pograničnih rijeka koje vežu Sloveniju i Hrvatsku – Bregane, Sutle/Sotle, Dragonje, Kupe/Kolpe, Mure i Drave. Temelj projekta je širenje svijesti i edukacija o potrebi zaštite od poplave te izrada prostorno-tehničke dokumentacije koja će na područjima spomenutih slivova omogućiti stvaranje uvjeta za direktne poslove zaštite od poplave na terenu. Iscrpnije...

Zemlja postaje sve osvjetljenije mjesto

Posljednjih nekoliko godina uzastopno, uslijed umjetne rasvjete koja je u prostornom i količinskom porastu, naš planet nažalost postaje svjetliji i svjetliji. Koristeći satelitske snimke za praćenje promjena u vanjskom umjetnom osvjetljenju diljem svijeta tijekom noćnog razdoblja između 2012. i 2016. istraživanje je detektiralo porast od 2,2 posto u količini osvjetljene površine. I tako svake godine. Uz to, istraživanje je otkrilo i da količina svjetlosti trajno osvijetljenih područja također raste 2,2, posto godišnje. Iscrpnije...

Kada će nas Zemlja ponovo pokušati ubiti?

Već je nekoliko puta od svojih početaka planeta Zemlja uništila mnoge svoje stanovnike, a znanost tvrdi da novo masovno uništenje sigurno ponovo stiže, samo je pitanje kada i možemo li ga predvidjeti? Neki tvrde da je proces već počeo te da o tome svjedoče pojave poput globalnog zatopljenja, dizanja razine mora, kiseljenja oceana i mrtvih zona. Iscrpnije...

Sava ponovo zagađena antibioticima iz domaće farmaceutske industrije

U opsežnom istraživanju hrvatski su znanstvenici dokazali kako otpadne vode iz dijela hrvatske farmaceutske industrije koje dospijevaju u Savu sadrže visoke koncentracije makrolidnih antibiotika, ponajviše azitromicina – do tisuću puta veće nego u komunalnim otpadnim vodama. To direktno utječe na veću pojavu rezistentnih bakterija u okolišu i uništava dio riječnog živog svijeta. Iscrpnije...

Opet raste ispuštanje ugljičnog dioksida

Globalno ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu ove će godine porasti za 2%, nakon što je od 2014. do 2016. ispuštanje stagniralo. Istraživači iz Global Carbon Project kažu da ovaj neočekivani rast otpada na Kinu koja je te tri godine imala usporen ekonomski rast, a sad, kako se ekonomija oporavila, žrtva je atmosfera. Kinesko ispuštanje ugljičnog dioksida odgovorno je za gotovo trećinu svih svjetskih emisija. Iscrpnije...

Baranjski lovni turizam donosi zemlji milijune

Kad govorimo o elitnom turizmu u Hrvatskoj, obično mislimo na obalu, no baranjsko tikveško lovište (Državno lovište Podunavlje-Podravlje) profiliralo se kao uspješno odredište za lovni turizam koje posjećuju bogataši i plemići iz cijeloga svijeta. Cijelim biznisom vlada velika diskrecija, no o kojim se ciframa radi može se zaključiti po porezu koji u državni proračun uplaćuje UŠP Osijek - oko 1,5 milijuna kuna godišnje. Jesenas je i srušen rekord iz 1980. godine, kad je jedan gost u komercijalnom lovu ustrijelio jelena običnog u vrijednosti 253,26 CIC točaka, i za to platio 364 tisuće kuna. Iscrpnije...

Prognoza hrvatskog superračunala: Manje vode, više vrućih dana i požara

Vrućih dana s maksimalnom temperaturom iznad 30 stupnjeva Celzijevih bit će 12 više, vlažnost zraka povećat će se cijele godine, vlažnost tla će se smanjiti, a srednja razina mora će porasti za 32 do 54 centimetara - prognozira hrvatsko superračunalo VELEbit promjene do 2070. godine uslijed klimatskih promjena. Nadalje, smanjit će se količine vode u rijekama i izvorištima, ali će se povećati učestalost i intenzitet poplava i bujica, suše će biti češće kao i požari, more će biti toplije pa će biti više stranih vrsta, smanjit će se proizvodnja električne energije u hidroelektranama, a povećat će se potrošnja struje, zbog visokih temperatura i UV zračenja obala će biti manje atraktivna turistima, nepovoljna klima povećat će smrtnost stanovništva, u naseljima će se stvarati toplinski otoci zbog povećanja broja vrućih dana... Iscrpnije...

Glavni grad Indije obavijen otrovnim smogom

Glavni grad Indije već drugi tjedan obavijen je gustim otrovnim smogom. Svaki udah štetan je jer zrak u New Delhiju prelazi limit 10 puta - razine otrovnih čestica PM 2,5 dosegle su razinu 495, a dopušteno je 50. Rezultat je to spaljivanja usjeva u sjevernim pokrajinama, ispušnih plinova automobila i prašine. Vlasti su prošlog tjedna proglasile izvanredno stanje i stvar probale riješiti vodenim mlazovima, no bez učinka. Iscrpnije...