Kategorija: Okoliš

Posljedice zatopljenja: Golemi ledeni brijeg odvojit će se od Antarktike

Jedan od najvećih ledenih bregova, poznat pod imenom Larsen C, vrlo skoro mogao bi se odvojiti od Antarktike i predstavljati veliku opasnost za plovidbu. Ova je ledena ploča velika kao indonezijski otok Bali ili američka savezna država Delaware, a nakon što je nastala pukotina od 175 kilometara, za Antarktiku je drži još samo 13 kilometara leda. Znanstvenici vjeruju kako je odvajanje posljedica klimatskih promjena, objašnjavajući da se antarktički poluotok brzo zagrijavao proteklih desetljeća. Iscrpnije...

Smrtonosni toplinski udari do 2100. pogađat će tri četvrtine čovječanstva

Do 2100. godine tri od četiri stanovnika Zemlje bit će izravno pogođeni klimatskim promjenama koje će uzrokovati najmanje 20 ekstremno vrućih i vlažnih dana u godini, stoji u novom izvještaju Naturea. Trenutno jedna trećina svjetske populacije smještene na 13% zemljine površine doživljava najmanje 20 dana godišnje kada je dostignut smrtonosni prag. Najveća prijetnja životu bit će u tropskim područjima gdje će dodatni problem predstavljati njihovi slabi ekonomski kapaciteti, što znači da će se morati ili preseliti ili će jednostavno nestati. Iscrpnije...

München prijeti zabranom vozila na dizel

Gradonačelnik Münchena Dieter Reiter najavio je moguću zabranu vozila na dizel kako bi se povećalo kvalitetu zraka u gradu. Zagađenje u glavnom bavarskom gradu jače je nego što se mislilo, a kaže Reiter da on ne vidi kako drugačije nego ograničenjima poboljšati kvalitetu zraka te dodaje da bi htio da kraja godine imati nacrt zakona. Čini se međutim da je njegova najava više poruka upućena automobilskoj industriji, tim više što je u Münchenu središte BMW-a. Sličnu zabranu najavile su i vlasti Stuttgarta, a ondje je sjedište Mercedesa. Iscrpnije...

Zbog klimatskih promjena nestaju - voda, slanina, kava, čokolada...

Stručnjaci upozoravaju kako će zbog povećanja stanovništva, ubrzanog i rastrošnog načina života te klimatskih promjena u budućnosti nestajati sve više resursa, piše Grunge. Neki od njih su kava i čokolada koji su ugroženi zbog povećanja temperature, a sve manje će biti i slanine. Osim hrane nestajat će i energenata, nafte, ugljena, urana, plina, te najvažnije - vode. Iscrpnije...

NY Times: Napuštanje Pariza američko je dizanje ruke od uloge vođe svijeta

"Samo će budući naraštaji moći odrediti pune posljedice nevjerojatno kratkovidnog pristupa predsjednika Trumpa klimatskim promjenama, jer će ti naraštaji patiti zbog rastuće razine mora i ubitačnih suša za koje znanstvenici tvrde da su neizbježne ako svijet ne obuzda emisiju štetnih plinova. Ali ovo je već sad jasno: politika Trumpa zgrozila je saveznike SAD-a, pogazila želje dobrog dijela američke poslovne zajednice koju Trump navodno podržava, zaprijetila je kompetitivnosti SAD-a i rastu poslova u ključnim industrijama te spiskala sve što je ostalo od prava SAD-a da se naziva vođom svijeta“, piše New York Times u editorijalu povodom odluke predsjednika Trumpa da napusti Pariški sporazum o klimi. Iscrpnije...

Hidroelektrane ugrožavaju prirodu na Balkanu

Ekološka cijena malih hidroelektrana i nije tako mala. Gotovo za polovicu planiranih mHE-a na Balkanu predviđa se da budu smještene u zaštićenim prirodnim područjima, što možda najbolje pokazuje apsurdnost situacije: prirodni se fenomeni najprije zaštićuju, a zatim uništavaju, upozorava Bilten. Posljednji je slučaj rijeke Krupe , za čiji se spas potpisuje peticija. Iscrpnije...

Istupanje SAD-a iz Pariškog sporazuma moglo bi podignuti temperaturu za 0.3 stupnja

Američko istupanje iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama moglo bi, do kraja stoljeća podići globalnu temperaturu na Zemlji za 0,3 stupnja Celzija, kazao je dužnosnik UN-ove Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Svrha potpisivanja Pariškog sporazuma iz 2015., a to je učinilo gotovo 200 zemalja svijeta, ograničenje je globalnog zatopljenja na manje od dva Celzijeva stupnja do 2100. Podsjetimo se, milijarder i izvršni direktor tvrtke Tesla Elon Musk povukao se iz Trumpovog savjetničkog vijeća zbog napuštanja sporazuma."Čak je i Sjeverna Koreja potpisala ovaj sporazum. Palestina i Izrael su ovdje na istoj strani", napominje komičar Trevor Noah . Iscrpnije...

EU i Kina podržali Pariški sporazum o klimi, SAD će se povući

Vodeći dužnosnici Europske Unije i Kine danas su se obvezali poštivati Pariški sporazum o klimi dok još uvijek čekamo konačnu odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je najavio da će je donijeti kasnije tijekom dana. Dva američka dužnosnika navodno upoznata s planovima predsjednika Trumpa CNN-u su u srijedu najavili da očekuju da Trump digne ruke od sporazuma, čime bi SAD bio jedan od samo tri države van sporazuma, druge dvije su Sirija i Nikaragva (koja misli da sporuzum nije išao dovoljno daleko). Iscrpnije...

200 tisuća tona opasnog otpada prijeti stanovnicima u zadarskom zaleđu

Horizontom u Ravnim Kotarima u zadarskom zaleđu dominira veliko crno brdo. Ali ono nije prirodnog podrijetla već se radi o gotovo 200 tisuća tona opasnog otpada iz šibenske Tvornice elektroda i ferolegura. Mještani sela Biljane Donje prosvjedovali su prije tri godine i zahtjevali da se brdo ukoni iz njihova susjedstva, no to još uvijek nije učinjeno. Iscrpnije...

Temperatura bi u velikim gradovima do 2100. mogla porasti za 8 stupnjeva C

Zahvaljući globalnom zagrijavanju i betonizaciji, temperatura bi u velikim gradovima do kraja stoljeća mogla porasti za sedam do osam stupnjeva Celzija, tvrde znanstvenici. Porast od oko pet stupnjeva Celzija pripisuje se globalnom zagrijavanju, a ostatak na ‘betonizaciji’, efektu kada asfalt i beton potisne gradske parkove i jezera, što će gradove učiniti toplijima od njihove okoline. Predviđanje se odnosi na najveće svjetske gradove. Iscrpnije...

Odvajanje otpada: Krk 54%, Rijeka 17%, Split - 1,7%

U Hrvatskoj se trenutačno odvojeno prikuplja tek 24% otpada, pri čemu postotak jako varira. U Krku je najbolje - ondje odvajaju 54% otpada, Čakovec nije loš s 40%, no ovakvi slučajevi su manjina i odnose se na male gradove. Osijek odvaja 20% otpada, Rijeka 17%, Splitsko-dalmatinska županija tek 1,7%, dok za Zagreb podaci jako variraju - od 1 do 26 posto. Ono što je sigurno je da Hrvatska do 2020. mora odvojeno prikupljati 50% otpadnog papira, stakla, plastike i metala, inače nam prijete velike kazne i obustava povlačenja sredstava iz EU fondova. Iscrpnije...

G7: Ujedinjeni protiv terorizma, razilaze se zbog klime

Lideri sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) danas su se sastali u Taormini i dogovorili nove akcije u borbi protiv terorizma, no nažalost nisu se uspjeli usuglasiti po pitanju klime. Američki predsjednik Donald Trump, naime, i dalje ne želi podržati Pariški sporazum o klimatskim promjenama. „Borit ćemo se protiv zloupotreba interneta kojima se koriste teroristi. Osim što je najvažnije tehnološko postignuće zadnjih desetljeća, internet se pokazao i moćnim sredstvom za terorističke svrhe“, stoji u zajedničkoj izjavi čelnika zemalja. Iscrpnije...

Vlada: Odvoz otpada naplaćivati po količini; Zelena akcija: Protiv spaljivanja

Vlada je danas usvojila uredbu kojom lokalna samouprava odvoz otpada mora naplaćivati po količini, a uvela je i poticajnu naknadu za odvojeno skupljanje otpada (100 kuna po toni). Hrvatska do 2020. mora odvajati 50% komunalnog otpada - trenutno u prosjeku odvajamo 24%; o ovom programu ovisi 475 milijuna eura iz europskih fondova. Zelena akcija i koalicija Zero Waste Hrvatska osuđuje vladinu odluku jer vraća Hrvatsku na zastarjeli koncept regionalnih centara za velike količine smeća na štetnim lokacijama i zato što potiče spaljivanje. Iscrpnije...

Svijet ostaje bez pijeska?

Nakon vode, pijesak je prirodni resurs koji se najviše koristi. Ljudi ga doživljavaju kao nešto po čemu hodaju na plaži ili u čemu se djeca igraju, no pijeska ima u većini stvari bez kojih ne možemo - zidovima, staklu, računalima, prozorima, mobitelima, ogledalima, cijevima... No to je ujedno resurs koji zbog masovnog crpljenja sve brže nestaje. The New Yorker ima dobar tekst koji upozorava na taj problem. Iscrpnije...

Švicarci izglasali prelazak s nuklearne na obnovljivu energiju

Švicarski su glasači na jučerašnjem referendumu izglasali odustajanje od nuklearne energije i prelazak na obnovljive izvore energije. 58% birača podržalo je prelazak na zelene energetske izvore, što neće biti tako lako jer Švicarska trenutno ima 5 nuklearnih elektrana koje zadovoljavaju trećinu domaćih potreba za električnom energijom. Protivnici su upozoravali da će odustanak od nuklearne energije biti preskup i dovesti do poružnjivanja prirode, no Švicarci su svejedno odlučili da prelaze na solarnu, energiju vjetra i hidroenegiju. Iscrpnije...

Divlji zapad podvodnog bušenja

U godinama koje dolaze započet će nova zlatna groznica, piše Hakai magazin. Na dnu oceana nataložene su velike količine vrijednih minerala. No za razliku od kopanja zlata, bušenje pod morem (deep sea mining) nije regulirano zakonom. Također nisu poznati efekti te industrije na podvodni ekosustav. Iscrpnije...

Poticaji za ekološka vozila: 88% novca otišlo na hibridne aute

HRT piše o promašaju u subvencioniranju ekoloških vozila - poticaji Fonda za zaštitu okoliša razgrabljeni su, umjesto na električne, otišli su na hibridne aute, i to na jednu određenu marku vozila, kaže Igor Kolovrat, stručnjak za e-mobilnost i direktor Nikola Tesla EV rally te dodaje kako ljudi koji su kupili vozilo isključivo na struju nisu mogli dobiti poticaje. Norveška, koja predvodi prebacivanje na ekološke aute, nije dijelila izravne poticaje u gotovini nego je uvela razne olakšice - ukinula porez, dala pristup javnom prijevozu, besplatni parking i besplatni prijevoz trajektom itd. Iscrpnije...

Vukovi vraćeni u prirodu u Yellowstoneu - sve se promijenilo

Kad su u proljeće 1995. u nacionalni park Yellowstone vraćeni vukovi, njih 14, nije priroda samo dobila novog stanovnika, nego se u međuvremenu dogodio cijeli niz suštinskih promjena eko-sustava. Dakle, u deset godina nakon dolaska vuka upola se smanjio broj jelena, glavne vučje hrane, zahvaljujući čemu se povećao rast vrbe i jasike, jelenove hrane. Vukovi su potjerali dio kojota, zahvaljujući čemu je povećano preživljavanje rašljoroge antilope. Kad su otišli kojoti, vratile su se lisice, glavni kojotov plijen, kao i zečevi te orlovi koji se njima hrane. Kako pokazuje ovaj video, vukovi su čak promijenili - rijeke, jer je bilo manje jelena zbog čega je bilo više raslinja koje je čuvalo obale rijeka... Iscrpnije...

Izumire najmanji kit na svijetu - ostalo ih još samo 30

Otkrivena tek sredinom prošlog stoljeća, najmanja vrsta iz skupine kitova (Cetacea) iz dana u dan nestaje. Vakita (Phocoena sinus) je mali morski sisavac, veličine tek 1,5 m, koji teži otprilike 50 kg. Živi u Kalifornijskom zaljevu, i česta je žrtva ribarskih aktivnosti u ovom području. Znanstvenici su zabilježili drastičan pad u brojnosti vrste posljednjih nekoliko godina, pri čemu primjerice govorimo o brojci od oko 150 jedinki 2013. godine. WWF je odnedavno upozorio da ih se u divljini danas, 2017. godine, nalazi tek 30-ak. Iscrpnije...

Prelog: Otvoren prvi Centar za ponovnu uporabu u Hrvatskoj

U Prelogu je otvoren Centar za ponovnu uporabu - mjesto koje sakuplja, zaprima i obnavlja krupni (glomazni) otpad kao što je namještaj, obuća i odjeća, roba široke potrošnje (posuđe, knjige, igračke, dječja i sportska oprema,…) koji se inače baca i završava na odlagalištima. Velik dio te robe je još uvijek upotrebljiv ali im je potreban popravak, uređenje ili obnova nakon čega će se moći ponovno koristiti. U Centru se roba čisti i/ili popravlja prije nego se ponovno proda uz plaćanje samo troškova popravka. Iscrpnije...