Kategorija: Okoliš

Klimatske promjene utječu na radnike

Klimatske promjene utječu na zdravlje radnika u svim granama poslovanja, stoga radnički sektor mora promptno reagirati kako bi zaštitili radnike od posljedica promjena u okolišu. Rezultati su to studije koju je objavila francuska Agencija za hranu, okoliš i zaštitu na radu. Rizici kojima su radnici izloženi, a koji nisu vezani za klimatske promjene tiču se problema koje proizvode buka i umjetna radijacija. Iscrpnije...

Ante Tomić: Zaštita okoliša u Hrvatskoj postala parada neznanja

"Otprije nekog vremena ono što se u nas naziva zaštitom okoliša zabrinjavajuće je često samo parada neukosti. Elektrane, trafostanice, dalekovodi, telefonske instalacije, radari, antene, rendgeni i drugi, do jučer vrijedni izumi, odjednom su postali neprijatelji koji nam truju zrak, tlo i vodu, paraliziraju pluća, uništavaju crvena krvna zrnca, prže mozak. Popis opasnih uređaja svakodnevno je sve dulji. Već za koju godinu Hrvati će vrištati od užasa ako tkogod uključi usisivač. Zvat će policiju da ih susjed zrači vodokotlićem", osvrće se Ante Tomić na prosvjede protiv termoelektrana, trafostanica, radara... Iscrpnije...

Država dijeli 12 milijuna kuna za električne aute i bicikle

Država je pripremila 12 milijuna kuna poticaja za kupovinu električnih vozila, a poticaji su dostupni od srijede preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, piše Dnevnik.hr. Električne automobile država sufinancira s najviše 80 tisuća kuna, plug-in hibride, koji se pune na struju, a mogu trošiti i gorivo, s 40 tisuća kuna, električne skutere i motocikle s 20 tisuća kuna te električne bicikle s 5 tisuća kuna. Punjenje električnog auta na javnim punionicama je besplatno, dok jedno prosječno punjenje kod kuće košta otprilike 7 kuna, što je dovoljno za stotinu kilometara. Procedura prijave za ovo sufinanciranje je sljedeća: Fondu treba elektronički dostaviti ispunjeni i vlastoručno potpisati prijavni obrazac koji će se od srijede od 10 sati moći preuzeti na web-stranici Fonda, presliku osobne iskaznice, tehničke karakteristike vozila iz ponude i samu ponudu dobivenu u prodajnom salonu. Zahtjevi će se razmatrati kronološki, prema datumu i vremenu zaprimanja zahtjeva. Iscrpnije...

Dan je planete Zemlje - svake godine svatko ostavi 31kg plastičnog pakiranja

Plastično onečišćenje tema je ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje, koji se obilježava danas diljem svijeta različitim manifestacijama s ciljem edukacije stanovništva na značaj očuvanja prirode, sprječavanja našeg negativnog djelovanja na nju - u koji se ubraja i ostavljanje plastičnog otpada u prirodi. Zoran Vakula savjetuje da plastični otpad treba - smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati, vratiti, nadoknaditi - te najavljuje 23. Međunarodnu izložbu karikatura koja se u svibnju otvara u Galeriji Klovićevi dvori, u Zagrebu (ovdje neke od karikatura). Inače, statistika kaže da svaka osoba u EU u prosjeku godišnje stvori 31 kilogram otpada od plastičnog pakiranja. Iscrpnije...

Europarlamentarci usvojili zakon o kružnom gospodarstvu

Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55% komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10% do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5%, spaljuje 0,1%, a najveći dio odlaže - čak 78,4%. Iscrpnije...

95 posto ljudi na svijetu udiše zagađeni zrak

Više od 95 posto svjetske populacije udiše opasno zagađen zrak s tim da su ljudi u zemljama u razvoju u dvostrukoj opasnosti jer zagađen zrak udišu izvan i unutar svojeg doma, pokazala je studija Health Effects Institutea. Zagađenje zraka četvrti je najčešći uzrok smrti - uzrokovao je smrt 6,1 milijuna osoba u 2016. godini pri čemu prednjači vanjski zrak koji je skrivio 4,1 milijun smrti. Smrtonosniji su samo visoki krvni tlak, prehrana i pušenje. Zagađen zrak je, inače, kompleksna mješavina čestica i plinova. Iscrpnije...

Više od 60% komunalnog otpada odlaže se pod zemljom

Prema statističkim podacima iz 2016. 47% komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad. Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. Iscrpnije...

Porast stakleničkih plinova u EU

Emisije stakleničkih plinova regulirane europskim tržištem ugljikovih bodova povećale su se u 2017. godini prvi put nakon 7 godina zbog povećanja industrijske proizvodnje, pokazuju najnovije analize. Tvrtke su povećale emisiju stakleničkih plinova za 0,3% .(bez zračnog prometa čije emisije iznose 65,2 milijuna tona, 6,1% više). S uključenim zračnim prometom zagađenje iznosi 1,821 milijardi tona stakleničkih plinova, što je povećanje od 0,5%. S druge strane, zagađenje proizvedeno grijanjem i snabdijevanjem električnom energijom palo je za 1%, međutim industrijsko zagađenje povećano je za 1,8% u odnosu na prethodnu godinu. Ekonomski rast EU prošle je godine iznosio 2,5%. Iscrpnije...

Zabrana urodila plodom: Smanjio se broj plastičnih vreća u Sjevernom moru

Postotak ribarskih mreža koje su iz Sjevernog mora izvukle barem jednu vrećicu upola je manji i sada iznosi 16 posto, a prije 2010. bio je 40 posto, kaže se u novoj studiji. Na ovoj promjeni možemo zahvaliti porezu na plastične vrećice kojeg su 2003. uvele Irska, Danska, Francuska i Britanija, što je dovelo do velikog smanjenja njihove upotrebe. Generalno je, međutim, količina otpada u moru ostala podjednaka. Iscrpnije...

Hoće li Slavonski Brod postati prvim hrvatskim gradom duhova?

Bilten upozorava kako bi Slavonski Brod, zbog posljednjeg ekološkog incidenta, ubrzo mogao postati grad duhova. Slavonski Brod rapidno postaje sve nepoželjnije mjesto za život. Od naftne rafinerije u gradu Bosanski brod, susjedne BiH dijeli ga samo rijeka Sava. Ta naftna rafinerija pak sve češće u posljednje vrijeme čini zrak u Slavonskom Brodu izrazito kancerogenim. Stanovnici Slavonskog Broda tako, dakle, osim što ne mogu normalno disati zrak, sada više ne mogu niti piti vodu iz slavina. A standard je to, naglašavaju, kojeg su imali čak i u ratu iz devedesetih. Iscrpnije...

Pacifikom pluta nakupina plastičnog otpada teža od 43 tisuće automobila

Pacifikom pluta velika nakupina smeća teža više od ukupne težine 43 tisuće automobila, dva puta veća od Teksasa - video . Znanstvenici su istražujući sastav te gomile smeća otkrili da teži 87 tisuća tona, što je 16 puta više od prvobitne procjene, a sastavljena je od 1,8 bilijuna komada plastike. Iscrpnije...

Zbog previše turista zatvara se otok na Filipinima

Svake godine od turizma na otoku Boracay u blagajni ostane preko 600 milijuna eura. Ali svi su svjesni da to ima i svoju cijenu koja se ne može izmjeriti u eurima i dolarima. Čitav ekosistem otoka je pred kolapsom, a problem je i zagađena voda. Vlasti predlažu zatvaranje otoka dok se stanje ne popravi. Iscrpnije...

Hrvatska među zemljama čiji novi auti najmanje zagađuju

Prvi put u zadnjih deset godina prosječna emisija CO2 novoregistriranih automobila u 23 najznačajnije države Europe se – povećala! Dakle, prosječna emisija CO2 po automobilu registriranom u tim državama lani je bila 118,1 g/km, godinu prije 117,8 g/km, a do povećanja je vjerojatno došlo zbog rasta registracije terenaca, koji više troše. U Hrvatskoj je prosječna emisija CO2 po novoregistriranom automobilu izvanrednih 112 g/km. Prva na ovoj ljestvici je Norveška sa samo 83,6 g/km po automobilu. Iscrpnije...

Uginuo posljednji mužjak sjevernog bijelog nosoroga

Posljednji mužjak na svijetu sjevernog bijelog nosoroga uginuo je u Keniji, zapravo je eutanaziran jer je bio jako star i patio se, čime je svijet ostao na još samo dvije ženke te vrste. Sudan je rođen u Sudanu, živio je u zoološkom vrtu u bivšoj Čehoslovačkoj a potom je prebačen u Keniju gdje je živio s posljednje dvije ženke iste vrste, 27-ogodišnjom Najin i 17-ogodišnjom Fatu. Pokušaji da prirodno imaju potomstvo nisu uspjeli, ali je uzet Sudanov genetski materijal a stručnjaci se nadaju da bi ga se moglo klonirati. Bijeli sjeverni nosorog teži do 2.400 kilograma i treća je najveća životinja u Africi, nakon slona i nilskog konja. Iscrpnije...

Može se živjeti bez stvaranja otpada

H-alter predstavlja djevojku čiji način života može biti inspiracija svima. "Anamarija Prgomet u trgovinu nosi svoje staklenke koje joj napune s hranom iz rinfuze. Nosi sa sobom i svoju čašu u kojoj kupuje kavu za van, koristi platnene vrećice i platnene maramice, radi svoju kozmetiku i slično. Ono što ne može izbjeći, staru odjeću ili pokvarenu elektroniku, odnosi na mjesta koja takve stvari recikliraju." Iscrpnije...

Volkswagen najavljuje "renesansu" dizelaša, lani rekordna prodaja vozila

"Ne samo da se nadam da diesel neće umrijeti, uvjeren sam da diesel doživljava renesansu" rekao je Volkswagenov šef Matthias Mueller i ustvrdio da dizelski motori u atmosferu izbacuju mnogo manje štetnog ugljikovog dioksida nego benzinski motori (Deutsche Welle). Ovaj stav je potkrijepio novcem - Volkswagen će do 2022. uložiti preko 90 milijardi eura u razvoj motora s unutarnjim sagorijevanjem, a u sektore elektro-pogona, digitalizacije i autonomne vožnje 34 milijardi eura, s planom da do 2025. predstave 80 novih električnih modela automobila (Investors). Unatoč skandalima oko manipuliranja ispušnim plinovima Volkswagen je lani postavio nekoliko rekorda - dobit je udvostručena na 13,8 milijardi eura, prihodi su porasli 6,2% na 230 milijardi eura, prodano je rekordnih 10,7 milijuna vozila (The Times of Malta), a eno si i šef Mueller podigao plaću na rekordnih 10 milijuna eura (Reuters). Zanimljivo istraživanje stiže iz Australije - Volkswagenova vozila i nakon povlačenja i popravaka zbog skandala dieselgate troše više goriva te i dalje ne prolaze na eko testovima (Motoring). Iscrpnije...

Plogging - švedski koncept trčanja i čišćenja prirode

Plogging je švedski fitness trend koji kombinira koncept "trčanja i čišćenja". Osnovna je ideja da dok trčite, čuvate okoliš prikupljanjem smeća. Stvar je u tome da "ploggati" možete svugdje na svijetu, i brinuti za okoliš na globalnoj razini. Trend je započeo prije dvije godine, a Šveđani su ga ubrzo podigli na višu razinu osnivanjem plogging klubova diljem zemlje. Priča se ubrzo proširila, ponajprije zahvaljujući kampanji koja poziva na čišćenje oceana. Iscrpnije...

Europska komisija tužila Hrvatsku zbog gospodarenja otpadom

Europska komisija podnijela je Sudu EU-a dvije tužbe protiv Hrvatske, prvu zato što nije osigurala odgovarajuću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša na lokaciji Crno brdo u Biljanama Donjim, a drugu jer nije provela neka od zajedničkih europskih pravila u zaštiti zračnog prometa. Otpadom je najkasnije do kraja 2015. trebalo početi gospodariti u skladu s propisima EU-a o otpadu, no iako se Hrvatska u nekoliko navrata obvezala riješiti to pitanje, na terenu nije zabilježen nikakav napredak. Iscrpnije...

Čišćenje kanala kao turistička atrakcija u Amsterdamu

Zbog povećanja plastičnog otpada u slavnom kanalu u Amsterdamu, nekoliko građana odlučilo je pokrenuti ture koje vas upoznaju s gradom, ali i pomažu u čišćenju amsterdamskih i roterdamskih kanala. Inicijativu je prije 7 godina pokrenuo Marius Smit osnovavši udrugu Plastic Whale koja promovira i pomaže čišćenje gradskih kanala. Iscrpnije...

Kraljevski pingvini mogli bi izumrijeti, ako se ne presele

Populacija kraljevskog pingvina do kraja bi stoljeća mogla pasti za više od 70% zbog klimatskih promjena, a pingvine bi moglo spasiti samo preseljenje dalje na jug, bliže srcu Antarktike, piše Nature. Populacija kraljevskih pingvina trenutno je na 1,1 milijuna parova, a drastični im pad prijeti zbog zagrijavanja oceana, što pak dovodi do selidbe riba. No ni selidba pingivna na jug nije magično rješenje jer je otoka na koje bi se mogla naseliti manje nego u području gdje sada žive, a i površinom su manji. Iscrpnije...