Kategorija: Znanost

Radoslav Dejanović o (ne)cijepljenju: Kad proročanstvo zakaže

"Svi smo podložni kognitivnoj disonanci i, ukoliko ne uložimo svjestan mentalni napor da razlučimo konflikt ako treba i odustajanjem od svojih uvjerenja, prepustit ćemo odluku nesvjesnom dijelu svog mozga. Taj je obično s logikom na vi, pa čovjeka može nagovoriti na najblesavije racionalizacije. Baš zato biste trebali pročitati knjigu 'Kad proročanstvo zakaže'", piše Monitorov kolumnist Radoslav Dejanović, potaknut problemom (ne)cijepljenja djece. Iscrpnije...

Meksiko: Pronađeni aktivni mikrobi stari tisuće godina

Znanstvenici su pronašli mikrobe u unutrašnjosti poznatih divovskih kristala u spiljama planine Naica u Meksiku, koji su aktivni i nakon tisuća godina, iako su u međuvremenu bili u stanju mirovanja. Organizmi su bili zatvoreni u kristalima najmanje 10 tisuća, a vjerojatno i do 50 tisuća godina, postavši još jedan primjer sposobnosti života da se adaptira i nosi s najneprijateljskijim okruženjima. Pronađeni organizmi su veoma neobični, te nemaju ‘rođake’ u postojećim genetskim bazama podataka. Iscrpnije...

Đikić: HDZ mi je bliži od SDP-a, ali ako netko vara, svjetonazor nije bitan

"Već sam u nekoliko navrata izjavio da sam ja liberalni demokršćanin. HDZ, njegovi glasači i članovi meni su po političkim pogledima bliži nego SDP. No, ako netko krade i vara, onda je meni moj svjetonazor na 100. mjestu. Osobno vjerujem da je nespojivo biti plagijator i ministar znanosti i obrazovanja. Odvojio sam puno vremena kako bih proučio činjenice u slučaju ministra Barišića i utvrdio da su nespojive s njegovom važnom i odgovornom funkcijom. Meni je jako važno da mladi u Hrvatskoj ne odrastaju u znanstvenoj sredini gdje je krađa modus operandi", kaže znanstvenik Ivan Đikić o svom angažmanu u slučaju ministra Barišića. Iscrpnije...

Muškarci ćelavost mogu zahvaliti majčinim genima

Proučavanjem ljudskog genoma britanski su znanstvenici otkrili više od 200 grupa novih genskih markera koji se povezuju s ćelavljenjem muškaraca, a otkriće bi moglo pridonijeti boljem razumijevanju uloge genetike u tom procesu. Velik je broj varijacija povezanih s muškom ćelavošću koji se nasljeđuje preko kromosoma X što ga muškarci nasljeđuju od svojih majki. Iscrpnije...

22. travnja marš za znanost - zbog odlaska Đikića i branjenja plagijatora

U Hrvatskoj će se 22. travnja, na Dan planeta Zemlje, održati Marš za znanost, kao i u desecima drugih gradova u svijetu, a u znak prosvjeda zbog dovođenja u pitanje znanstvenih činjenica te ugrožavanja slobode i javnog financiranja znanosti (ovdje sajt globalnog pokreta). U Hrvatskoj prosvjed organizira nekoliko desetaka intelektualaca, a Marijana Puljak iz stranke Pametno poručuje da se ovim prosvjedom želi svima koji "negiraju znanstvena i civilizacijska postignuća, od temeljnih ljudskih prava, pa do prava na stvarnu slobodu akademskog i ljudskog djelovanja u širem smislu, poručiti da su oni ti koji zauvijek trebaju otići iz hrvatskog javnog i društvenog života i diskursa". Iscrpnije...

Najstariji Europljani jeli su i meso i povrće - sirovo

Najraniji Europljani nisu koristili vatru za kuhanje, ali su imali balansiranu prehranu mesom i biljkama, u potpunosti sirovim, pokazuje novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta York i Sveučilištu Autònoma Barcelona. Proučavajući zubni plak 1,2 milijuna godina starih hominina, analiza sastava otkriva najranije dokaze hrane koju su konzumirali naši europski preci. Ti su mikrofosili uključivali tragove sirovog životinjskog tkiva, sirove granule škroba koje su ukazivale na konzumaciju trava, zrna peludi bora, ostatke insekata i mogući dio čačkalice. Svi nađeni tragovi nisu bili pougljenjeni te nisu nađeni nikakvi dokazi udisanja malih čestica ugljena, standardnog dokaza života oko vatre. Iscrpnije...

Led oko Antarktike najmanji u povijesti

Led oko Antarktike povukao se na svoju najmanju razinu otkako postoje mjerenja, i to ranije nego inače - obično se povlačenje leda dogodi krajem veljače, što bi bio vrhunac ljeta na južnoj polutki, no ove se godine povlačenje dogodilo 13. veljače, prema američkim podacima. Površina pod ledom smanjila se na 2,28 milijuna kvadratnih kilometara, čime je srušen prethodni rekord iz 1997. kad je led pokrivao ugrubo 3 tisuće kvadratnih kilometara veću površinu. Prosjek je 3 milijuna. Posljednjih godina količina leda oko Antarktike bila se povećavala, unatoč globalnom zagrijavanju, što su klimatski skeptici isticali kao dokaz protiv globalnog zagrijavanja. Klimatski znanstvenici ovaj su paradoks pripisivali promjenama u vjetrovima i morskim strujama. Na Arktiku je u studenom, prosincu i siječnju bilo tkđ. rekordno malo leda. Iscrpnije...

Indija lansirala rekordnih 104 satelita u jednoj misiji

Indija je ušla u povijest uspješno lansiravši 104 satelita u jednoj jedinoj misiji, na jednoj raketi, čime je daleko nadmašila prethodni rekord iz 2014. kad je Rusija lansirala 37 satelita u jednoj misiji (ovdje video lansiranja). Riječ je o komercijalnom projektu, a velika većina od 101 satelita su iz stranih država, većina iz SAD-a, samo 3 iz Indije. Lansiralište je u svemirskom centru Sriharikota u južnoj Indiji. Analitičari vide ovo kao znak da Indija postaje veliki igrač u multimilijarderskom poslu leta u svemir. Iscrpnije...

Veliki napredak: 1990. godišnje umiralo 12 milijuna djece, sada upola manje

1990. godine umrlo je 12 milijuna djece starih do 5 godina, što je bilo 9,06% sve djece rođene te godine, a ova su djeca većinom umirala od uzroka koje se moglo spriječiti - bolesti i siromaštva. 2015. godine postotak djece koja su umrla do svoje pete godine pao je na 4,25%. Perspektive radi, 1800. godine umiralo je četvero od desetero djece, a još 1965. godine umiralo je svako šesto dijete. Our World In Data donosi ohrabrujući članak s odličnim infografikama o padu smrtnosti djece po državama i po bolestima. Iscrpnije...

Vesela ritmična glazba može nas natjerati na loše stvari

Iako se agresivnu glazbu poput rapa ili metala često povezuje s nasilnim ponašanjem, istina bi mogla biti obrnuta: istraživanje australskih znanstvenika pokazalo je kako takva glazba zapravo može služiti kao ventil za negativne emocije i dovesti do zdravog procesuiranja bijesa i agresivnih poriva. S druge strane, vesele poskočice mogu olakšati prihvaćanje štetnog ponašanja ili nas natjerati da lakše "progutamo" ideju da nekome naudimo. To je zato jer kad smo dobro raspoloženi postajemo podložniji utjecajima, primjerice trošenju novca uz božićne pjesme ili agresivnom ponašanju na stadionima, piše BBC. Iscrpnije...

Najzagađeniji zrak u Europi imaju - Tetovo, Tuzla i Skopje

Najzagađeniji zrak u Europi ima makedonsko Tetovo s 81 mikrograma ultrafinih čestica po kubičnom metru, dok je WHO-ova preporuka 10 mikrograma, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (ovdje). Sljedeći na listi najzagađenijih u Europi su još dva ex-Yu grada - Tuzla s 65 mikrograma i Skopje s 45 mikrograma. Najzagađeniji zrak u svijetu ima grad Zabol u Iranu koji ima 217 mikrograma ultrafinih čestica po kubičnom metru, slijede indijski gradovi Gvalior (176) i Alahabad (170). Iscrpnije...

Uključite se u potragu za egzoplanetima

Znanstvenici MIT-a, Carnegie Mellona i nekoliko drugih američkih sveučilišta objavili su veliku podatkovnu bazu sa 61.000 individualnih mjerenja više od 1.600 zvijezda u relativnoj blizini našeg Sunca tijekom punih 20 godina. Sva mjerenja su obavljena HiRES spektrometrom koji je spojen na 10-metarski teleskop Keck opservatorija na Havajima. Kako znanstvenici nemaju dovoljno ljudi koji bi tu količinu podataka mogli procesuirati, objavili su open source softver Systemic Console 2, na kojem se svatko može uključiti u potragu za egzoplanetima. Upute ovdje. Iscrpnije...

Što su dugoživci, tardigradi ili vodeni medvjedi?

Tardigradi ili dugoživci su mikroskopska bića velika oko 1 milimetar. Znanstvenicima su zanimljivi jer imaju nevjerojatan "nagon“ za preživljavanje te će se prilagoditi nemilosrdnim uvjetima - usporit će svoje vitalne funkcije do stanja obamrlosti i čekati bolje uvjete nekoliko mjeseci ili čak godina. Mogu preživjeti na 150 Celzijevih stupnjeva ili na -200 stupnjeva Celzija. Također, mogu preživjeti u svemiru i mogu podnijeti radijaciju nekoliko tisuću puta veću nego onu koju može preživjeti čovjek. Iscrpnije...

Institut Ruđer Bošković dobit će novu zgradu od 6.000 kvadrata

Unutar kompleksa Instituta Ruđer Bošković gradit će se moderna zgrada od 6000 kvadrata. U novom prostoru će biti laboratorij za biomedicinu i kemiju te jedinica za testiranje na životinjama kao kompleks od dviju cjelina povezanih staklenim mostom. Tu će biti i zajednički vanjski prostor s terasama i lođom za odmor. To će sve platiti 55 milijuna eura iz EU fondova. Iscrpnije...

Đikić zbog Plenkovića povlači sve svoje projekte iz Hrvatske

Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić uputio je otvoreno pismo u kojem je objavio da sve svoje projekte iz Hrvatske povlači u inozemstvo, a laboratorij na Medicinskom fakultetu u Splitu - gasi. Kaže da odlazi zbog neargumentiranih napada i lažnih optužbi rektora Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Šimuna Anđelinovića i premijera Vlade RH gospodina mr. sc. Andreja Plenkovića i njegovog branjenja plagijatora. Iscrpnije...

Rekord: Nikad manje leda na Arktiku

U mjesecima studenom, prosincu i siječnju zabilježene su rekordno male razine leda na Arktiku, dok je u siječnju prosječna površina leda bila 13 milijuna kvadratnih kilometara, što je najmanja razina u 38 godina koliko se rade satelitske snimke. To je 260.000 kvadratnih kilometara ispod prijašnjeg rekorda (što bi ugrubo bilo 5 površina Hrvatske) koji se dogodio u lanjskom siječnju, odnosno 1,2 milijuna kvadratnih kilometara manje nego za prosjek u razdoblju od 1981. do 2010. (to bi bilo 22 površine Hrvatske). Ovogodišnja arktička zima ovime je iznenadila znanstvenike, a treba imati na umu da je gore sad mrak i vrhunac zime, dakle trebalo bi biti hladno. Iscrpnije...

Najstarija djeca imaju veći IQ - roditelji se više trude

Najstarija djeca imaju veći kvocijent inteligencije od svojih mlađih braće i sestara, pri čemu se ova razlika lagano povećava kroz godine, pokazalo je istraživanje na 5.000 djece praćenih od poroda pa do 14. godine. Promatrajući ponašanje roditelja, australski znanstvenici su otkrili da su prvorođenci imali jaču potporu roditelja kod zadataka koji uključuju razmišljanje, dok su manje vremena roditelji provodili s mlađom djecom oko aktivnosti koja potiču rad mozda, sudjelovali rjeđe u aktivnostima kao što su čitanje, kreativne igre i glazba. Usto, roditelji se nakon rođenja drugog djeteta češće upuštaju u riskantne radnje poput pušenja. Emotivnu potporu daju jednako, odnosno jednako svoj djeci pokazuju da ih vole. Iscrpnije...

U Hrvatskoj rođeno prvo dijete bez defektnih gena

Dvoje zagrebačkih roditelja platilo je specijalno testiranje u Bruxellesu kako bi njihova druga beba, još kao embrij, bila podvrgnuta predimplantacijskoj genetskoj dijagnostici. Tako su mogli biti sigurni da njihova beba neće imati nikakve nasljedne bolesti. Njihova prva beba umrla je od rijetke smrtonosne bolesti. Test je koštao nekoliko tisuća eura, kako piše Jutarnji. Iscrpnije...

Preminuo Hans Rosling, popularizator statistike i razbijač mitova

Profesor Hans Rosling, Jedi vizualizacije podataka, preminuo je u 69. godini od raka gušterače, objavila je njegova fondacija Gapminder. Rosling je radio kao profesor globalnog zdravlja na švedskom Karolinska institutu do 2007., kad je sve ostavio radi Gapmindera - alata za vizualizaciju podataka koji danas koristi više milijuna ljudi. Njegova je misija bila pokazati da statistika nije dosadna ako se radi o podacima koji su nam relevantni i održavao je inspirativne TED govore u kojima je razbijao mitove o globalnom razvoju događaja. Počast su mu odali i Gatesovi. Iscrpnije...

Brazilski znanstvenik radi na spajanju ljudskih mozgova

Brazilski znanstvenik Miguel Nicolelis posljednih desetak godina testira telepatske teorije uz pomoć majmuna. Na temelju svojih istraživanja on je došao do zaključka kako bi ljudi uskoro mogli komunicirati bez upotrebe riječi, i to spajanjem svojih mozgova. Eksperiment je već uspio na majmunima i štakorima. Iscrpnije...