Kategorija: Znanost

Ličinkama voštanog crva moglo bi se riješiti problem razgradnje plastike

Znanstvenica Federica Bertocchini iz španjolskog Nacionalnog istraživačkog vijeća i pčelarica amaterka došla je do epohalnog otkrića kako ličinke voštanog crva u vrlo kratkom roku mogu pojesti plastične vrećice, čime bi se mogao riješiti problem dugotrajne razgradnje plastike. "Plastika je globalni problem te se ona kao otpad može pronaći svugdje, od rijeka i oceana pa sve do udaljenih arktičkih predjela", kaže Bertocchini dodajući kako 100 voštanih crva bez problema u 12 sati može biorazgraditi 92 miligrama polietilena. National Geographic se pita je li doista riješenje u crvima koji jedu plastiku ili bi ipak trebalo proizvoditi manje otpada. Iscrpnije...

Otvoreni i kreativni ljudi doslovno vide svijet drugačije

Otvorenost novim iskustvima jedna je od "velikih pet" osobina koje se koriste za opisivanje ličnosti, a često se pripisuje kreativnim ljudima. Anna Antinori sa Sveučilišta u Melbourneu i njezin tim proveli su eksperiment koji je pokazao da otvoreni ljudi i doslovno"vide" više mogućnosti. Tim je na 123 studenata izvršio binokularni test u kojem su istodobno gledali crvenu sliku s jednim i zelenu sliku s drugim okom tijekom dvije minute. Mozak obično može vidjeti samo jednu sliku odjednom. No, neki su ispitanici vidjeli dvije slike spojene u crveno i zeleno što je fenomen poznat pod nazivom "mješovita percepcija". Ispitanici sa većim stupnjem otvorenosti na upitniku o osobnosti imali su i bolje rezultate u mješovitoj percepciji. Iscrpnije...

Znanstvenici: Dvije vrste ovisnosti o ljubavi

Postoje dvije vrste ovisnosti o ljubavi, utvrdili su znanstvenici s Oxforda koji su analizirali 64 istraživanja o ljubavi i ovisnostima. Prva je vrsta "uske" ovisnosti o ljubavi gdje se ljudi osjećaju očajno usamljeno ako nisu u vezi, pokušavaju odmah zamijeniti bivšeg partnera, žele uvijek i stalno biti blizu objekta svoje žudnje te se kod njih razvijaju opsesivne misli i ponašanje. Druga vrsta ovisnosti o ljubavi je tkz. "široka" koja spada u kategoriju uobičajene ljubavi, ali s jačim žudnjama, koje se ipak može kontrolirati. Neki znanstvenici ne smatraju ovu drugu vrstu ponašanja ovisnošću jer ne vide dugoročno nikakvu štetu, ali s Oxforda kažu kako i kod ovakve ovisnosti o ljubavi može biti negativnih posljedica po život, piše New Scientist (koji traži registriranje na sajtu, bez plaćanja). Iscrpnije...

Znanstvenici tvrde da bi ljudi mogli izumrijeti do 2050. godine

Jeff Nesbit, bivši direktor zakonodavnih i javnih poslova Nacionalne zaklade za znanost pozabavio se posljednjim predviđanjima o sposobnostima umjetne inteligencije te zaključio da bi ljudska rasa ili mogla prestati postojati do 2050. ili bismo mogli postati besmrtni. Nesbit pojašnjava da teorija poznata kao ASI, odnosno umjetna super-inteligencija, predviđa da će se umjetna inteligencija razviti u obliku superračunala koje toliko brzo uči nove stvari da nadilazi ljudsku inteligenciju i rješava sve probleme. Kao godinu kad će umjetna inteligencija steći "razinu ljudi" ističe 2029. godinu što nam po njemu daje dovoljno vremena da razvijemo etičke standarde kod nje. Iscrpnije...

Golokrtičasti štakori - životinje koje žive bez zraka

Naked mole rats ili golokrtičasti štakori mogu pod zemljom preživjeti čak pet sati pri 80% ugljikova dioksida u zraku. Usporedbe radi, pri 5% CO2 miš ugiba već za petnaest minuta. Znanstvenici su nedavno otkrili kako ti glodavci preživljavaju bez zraka, tajna je u šećeru u krvi koji potpomaže otpornosti na anoksiju (nedostatak kisika). Iscrpnije...

Znanstvenici izradili obiteljsko stablo pasa

Američki znanstvenici izradili su definitivno obiteljsko stablo pasa - usporedili su 170.000 genoma 1.326 pasa iz 161 pasmine te su veliku većinu njih svrstali u 23 različite skupine (ovdje obiteljsko stablo, koje, doduše, više izgleda kao lepeza). Pokazalo se da su psi iste pasmine ekstremno blisko povezani, rasvijetljena je evolucija različitih pasmina te se pokazalo zašto su određene pasmine sklone određenim bolestima. Ove 23 skupine većinom su određene geografskim položajem, fizičkim karakteristikama i vještinama pa tako "mediteranska" skupina pasmina obuhvaća brze pse izraženo dobrog vida, kao i velike čuvare stada... Iscrpnije...

Znanstvenici testiraju "čudotvorne lijekove" za bolesti mozga

Znanstvenici su otkrili dva lijeka koje ljudi već duže vrijeme konzumiraju bez ozbiljnih nuspojava, a trebali bi spriječavati odumiranje stanica povezano s neurodegenerativnim bolestima. Lijekovi su trazodon i DBM, sprječavaju gubitak pamćenja, paralizu i disfunkciju stanica mozga, prvi se koristi u liječenju depresije, a drugi se testira u liječenju raka. Iscrpnije...

Dežulović: Smrt dobre nade

"Tri hodajuće biste iz aule akademije znanosti kao put prema izlazu iz sveopće krize hrvatskog društva i države predlažu - trgovačku mornaricu! U vrijeme kad njihove kolege sa svjetskih instituta, akademija i sveučilišta otkrivaju tajne ljudskih i svemirskih genoma, gravitacijske valove, fotonske molekule, Higgsove bozone, egzotične hadrone i druga subatomska čudesa, skorup hrvatske pameti učahuren u bidermajerskim kancelarijama Akademije pravi nacrte za škune i galijune s jedrima na crveno-bijele kvadratiće", piše Boris Dežulović o okruglom stolu HAZU-a, kao odgovor na Marš za znanost. Iscrpnije...

Kolektivna inteligencija prenosi se generacijski i u životinjskom svijetu

Takao Sasaki i Dora Biro, znanstvenici na Zavodu za zoologiju na Sveučilištu Oxford, proveli su istraživanje o putanji letenja golubova pismonoša kako bi otkrili dolazi li s vremenom do povećanja efikasnosti samog procesa, odnosno raste li i prenosi li se generacijski kolektivna inteligencija, piše Nature. Njihovo je istraživanje pokazalo kako su se performanse leta dosljedno poboljšavale iz generacije u generaciju, s obzirom na to da je svaka sljedeća generacija letjela izravnijom rutom. Iscrpnije...

Marš za znanost: Ako za išta danas vrijedi marširati, onda su to znanost i obrazovanje

"Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju", "Između škole i vjeronauka nema kemije", "Mi bismo na Mjesec, a ne u Irsku", "O tempora, o Boras!", "Želimo naučiti slagati robote, a ne puške"... poručili su danas sudionici Marša za znanost, koji traže da se stručnjacima, znanstvenicima i izvrsnosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj konačno da mjesto koje i zaslužuju. Prosvjednici su prozvali ministra obrazovanja zbog plagiranja i upropaštavanja kurikularne reforme. "Došao sam danas dati podršku maršu jer ako danas za išta vrijedi marširati onda su to znanost i obrazovanje koji su u našoj zemlji podcijenjeni", komentirao je Boris Jokić kao sudionik skupa. Iscrpnije...

Studija: Psihodelične droge dovode do višeg stanja svijesti

Jedan od načina na koje neuroznanstvenici mjere svijest jest promatranjem tzv. raznolikosti neuralnog signala, čime se procjenjuje koliko je kompleksna moždana aktivnost u određeno vrijeme. Na primjer, budni mozak ima raznolikiju neuralnu aktivnost od usnuloga, što znači i više stanje svijesti, a nova studija sada je pokazala da ljudi koji su koristili psihoaktivne tvari poput gljiva, LSD-a ili ketamina pokazuju veću raznolikost neuralnog signala. Nije da istraživači savjetuju upotrebu droga, samo kažu da su dosadašnji korisnici u opisu iskustava možda bili u pravu. Iscrpnije...

Što stoji iza Marša za znanost?

"Marš za znanost", protest bez presedana u suvremenoj američkoj povijesti, izazvao je frontalni napad Trumpove administracije na sve, od stvarnih činjenica do financiranja klimatskih, zdravstvenih i energetskih istraživanja. No, šire gledano, postoji osjećaj u SAD-u i drugdje u svijetu da je središnja uloga znanosti u društvu ugrožena. Stvarne činjenice čini se zamijenjene su "alternativnim činjenicama". Donese li se Trumpov prijedlog proračuna, smanjit će se sredstva Agencije zaštite okoliša za najmanje 31 posto i ugroziti tisuće znanstvenih radnih mjesta i oduzeti novac od mnogih znanstvenika koji ovise o njemu, piše Mashable. "Braniti integritet činjenica nije političko pitanje", piše Popular Science i donosi paralelu s vremenom kad se pojavila atomska bomba o kojoj su znanstvenici i političari imali dijametralno suprotna mišljenja. Iscrpnije...

WHO objavio popis bakterija otpornih na antibiotike

WHO je objavio popis 12 porodica bakterija koje su otporne na antibiotike i predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, od čega su odvojene tri kritične porodice - Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i Enterobacteriaceae (ovdje izvještaj, ). Bakterije otporne na antibiotike godišnje ubiju 700.000 ljudi, a do 2050. brojka bi mogla ići do 10 milijuna. Potrebno je razviti nove antibiotike, što farmaceutska industrija trenutno ne radi - u SAD-u u rujnu 2016. u fazi kliničkog testiranja bilo je svega 40 antibiotika u usporedbi s proizvodnjom stotina lijekova protiv raka. Iscrpnije...

Đikić i Jokić pozivaju na Marš za znanost u subotu

U subotu se u 500-tinjak svjetskih gradova održava Marš za znanost na kojem se očekuje tisuće znanstvenika, studenata i običnih građana, a kojim će upozoriti na važnost koju obrazovanje i znanost imaju u suvremenoj civilizaciji. Marš u subotu u 11 h kreće u tri hrvatska grada - ispred kipa Nikole Tesle u Zagrebu, na Rivi u Splitu te ispred Konta u Rijeci, a pridružit će mu se fizičar Ivica Puljak, bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić, nekadašnji zamjenik ministra znanosti Saša Zelenike, biolog Ivan Đikić marširat će San Franciscom... Iscrpnije...

8 jednostavnih savjeta za duži i zdraviji život

Znanost i industrija trse se pronaći pilulu za dulji život, no pritom se zaboravlja da je formula zapravo već pronađena i prokušana, čak i potvrđena studijama: neće vas šokirati, ali ako želite dulje živjeti - krećite se, jedite stvarnu hranu koja nije industrijski procesirana i pakirana u plastiku, održavajte kontakt s prijateljima, izbjegavajte dodatke prehrani koji donose više štete nego koristi, dobro se naspavajte, provodite vrijeme u prirodi i, naravno, prestanite pušiti. Iscrpnije...

Ribe radije jedu mikroplastiku od planktona

Znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj objavili su rad za časopis Science o ličinkama riba koje preferiraju mikroplastiku kao obrok umjesto planktona . Rezultate su čak usporedili sa (ljudskim) tinejdžerima koji na sličan način preferiraju brzu i nezdravu hranu umjesto hranjivog i zdravog obroka. Ličinke izložene polistirenu teže izbjegavaju predatore od onih koje su rasle u normalnim, prirodnim uvjetima. Fizikalno - kemijska svojstva plastike djeluju na ribe na način da one procjenjuju da su čestice mikroplastike energetski povoljnije od zooplanktona. Iscrpnije...

Znanstvenici sklopili prvu sliku mreže tamne tvari koja povezuje galaksije

Po prvi put u povijesti znanstvenici su zabilježili sliku mosta tamne tvari, što potvrđuje teoriju da su galaksije povezane kozmičkom mrežom. Do sada nam je mreža tamne stvari bila skrivena, ali upotrebom niza pojedinačnih snimki povezanih u cjelinu istraživači su identificirali dosad nepoznati kozmički konektor. Svoja otkrića su objavili u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. Iscrpnije...

Djeca koja tipkaju po touchscreenu spavaju manje i imaju bolju motoriku

Mala djeca koja provode vrijeme na smartphoneu i tabletu spavaju manje od djece koja nemaju pristup nikakvom touchscreenu, ali s druge strane "tipkavci" brže razviju finu motoriku. Dakle, za svaki sat dnevno proveden na nekom touchscreenu djeca spavaju 15 minuta manje, a znanstvenici još ne znaju zašto. Korist za motoriku prisutna je samo kod aktivnog korištenja touchscreena, dakle kod klizanja prstom po ekranu, ne i kod gledanja. Iscrpnije...

Britanci stvorili proteze za ruku - moderne, lijepe i jeftine

Britanska tvrtka Open Bionics stvara proteze za ljude kojima je amputirana šaka i/ili ruka, ali rade ih tako da ljudi s tim protezama izgledaju poput nekih super-heroja, proteze su vrlo lijepe, a koštaju daleko manje nego standardne - proteze koje inače koštaju 60.000 funta Open Bionics napravi za manje od 10.000 funta. Open Bionics je i prva tvrtka na svijetu koja radi napredne bioničke šakice dovoljno male za djecu, pa još i dizajnirane u stilu crtića! Procjenjuje se da je danas u svijetu 2 milijuna judi s amputiranim šakama. Iscrpnije...

Hrvati među 5 finalista Googleove nagrade za put na Mjesec

Synergy Moon jedna je od 5 ekipa koje su ušle u finale Googleve nagrade Lunar XPrize kojom se dijeli 20 milijuna dolara za prvi privatno sponzorirani tim kojem pođe za rukom spustiti rover na površinu Mjeseca, provoza ga ondje i pošalje HD videe i fotografije. Ostale ekipe čine Amerikanci, Indijci, Izraelci, Japanci, dok je Synergy internacionalni tim 150 ljudi iz 18 zemalja - svemirski profesionalci, znanstvenici, inženjeri, umjetnici, a među njima je i 15 hrvatskih entuzijasta. Novinarka Novog lista razgovarala je s nekima od njih... Iscrpnije...