Kategorija: Znanost

50 ideja koje će promijeniti svijet

Nanoboti koji ubijaju kancerogene tumore, 3D printanje ljudskih organa, pohrana podataka na DNK, personalizirano učenje počinje mijenjati oblike nastave, univerzalni osnovni dohodak, specijalizirana i precizna poljoprivreda za zelenu prehranu svijeta - samo su neke od 50 novih ideja koje će oblikovati našu budućnost, po izboru Financial Timesa. Iscrpnije...

Igor Rudan: Indicije o inteligentnom dizajnu života i svemira

Ugledni hrvatski znanstvenik Igor Rudan u Večernjem navodi indicije za inteligentni dizajn svemira i života, e sad, nije bitno tko u što (ne) vjeruje, tekst je zanimljiv. Dakle, za svemir kaže da je "matematički sustav. Njegova su obilježja zadana nevjerojatnom preciznošću kako ne bi eksplodirao, niti se urušio sam u sebe". Za drugo, život, piše da se svi "razvijamo iz prve stanice, tzv. zigote. Ona u sebi nosi informaciju o preciznom razvoju čitavog ljudskog organizma, građenog od trilijuna međusobno koordiniranih stanica... Kodirati jednu stvar drugom znači dobro razumijevanje jedne stvari i njezino označavanje na drugi način. Ako svi mi u svojoj prvoj stanici imamo taj kod, tko ga je onda iskodirao?". Eto, lijepi tekst za početak rasprave. Iscrpnije...

Kineski satelit noćas nekontrolirano pada na Zemlju, mogao bi i oko Hrvatske

Kineska svemirska stanica Tiangong-1 u noći na ponedjeljak past će na Zemlju, a moguće je i da padne na Europu, objavila je Europska svemirska agencija. "Nebeska palača" duga je 10,4 m i široka 3,3 m, trebala se kontrolirano vratiti u Zemljinu atmosferu, ali je u ožujku 2016. prestala raditi pa sad pada. No, najveći dio stanice će izgorjeti pod utjecajem iznimno visoke temperature koja nastaje zbog toga što velikom brzinom ulazi u atmosferu, no neki dijelovi neće izgorjeti nego će pasti na Zemlju (Gizmodo). Letjelice koje se kontrolirano ruši na Zemlju se usmjerava u južni Pacific, na područje koje se zove Point Nemo, gdje je dosad završilo između 250 i 300 svemirskih letjelica (Japan Times). Iscrpnije...

Znanstvenici otkrili nov organ u ljudskom tijelu - intersticij

Američki su znanstvenici otkrili novi organ u ljudskome tijelu, intersticij, zahvaljujući kojem bi odsad mogli bolje razumjeti na koji način metastaziraju karcinomi, piše Nature. Potencijalno osamdeseti organ, i jedan od najvećih, zapravo je prostor ispunjen tekućinom koji se nalazi posvuda po tijelu, pod kožom, okružuju arterije, mišiće, probavni i urinarni trakt, tvoreći mrežu čvrstih i rastezljivih proteina. Slojevi gustoga vezivnog tkiva zapravo su nizovi odjeljaka ispunjenih tekućinom koja iz intersticija otječe u limfni sustav, što se povezuje s imunosnom reakcijom organizma. Iscrpnije...

Otkrivena galaksija bez tamne tvari

Astronomi su otkrili galaktiku nazvanu DF2, a koja gotovo da nema tamne tvari, nevidljivog i zagonetnog počela za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta "ljepila" koje pomaže u formiranju galaktika. Smatra se da bi galaktike trebale sadržavati više tamne nego obične tvari, odnosno obična tvar (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaktika čini tek 5 posto svemira, a tamna tvar 25 posto svemira. Znanstvenici su dosad smatrali da "sve galaktike imaju tamnu tvar. Ovako velika galaktika morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari. Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne tvari. To ne bi smjelo biti moguće", rekao je Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu. Futurism objašnjava što ovo otkriće znači i zašto zapravo potvrđuje teoriju u postojanju tamne tvari. Iscrpnije...

Kako razumjeti materijalnu podlogu svijesti?

Temelj straha od umjetne inteligencije je što današnja znanost još uvijek ne razumije što je svijest, kako ona nastaje, i kako bismo je uopće mogli istraživati. U prirodi su poznati tzv. emergentni fenomeni, koji se spontano pojavljuju kad nešto u njihovoj podlozi postane dovoljno kompliciranim. Tako se u velikom žitnom polju počnu ocrtavati valovi vjetra, dok dovoljno velika jata ptica stvaraju prekrasne valovite figure u zraku. Bojazan je kako je svijest možda također emergentni fenomen, te posljedica brojnosti naših neurona, njihovih međusobnih veza i električnih impulsa u mozgu. Ako je to točno, tada bi sve kompleksnija moderna računala koja podržavaju umjetnu inteligenciju mogla u nekom trenutku također steći svijest i otkazati nam poslušnost. Iscrpnije...

SoFi - robotska riba za proučavanje mora

MIT je u more pustio SoFi - robotsku ribu kojoj će zadatak biti da bilježi što rade druge ribe, bez da privlači pozornost ili uznemirava njihovo stanište jer, eto, izgleda i ponaša se poput njih. Riba je krupna i blijeda, s repom koji maše u stranu, a pomoću kamere će pratiti što rade ostale ribe. Ovdje video SoFi u akciji. Iscrpnije...

Za lijepo lice treba - vježbati, dobro spavati i hraniti se, piti vodu

Velike oči, manje izražena vilica, lijepe usne te blago naglašene jagodične kosti su ono što najviše privlači heteroseksualne muškarce, dok su ženama, pogotovo tijekom ovulacije, općenito privlačnija muževnija lica i dublji muški glasovi. Na ovo se ne može utjecati, ali na privlačnost lica općenito može jer u tome pomažu tjelovježba, dobar san, prehrana te dovoljan unos vode. Vaše lice samo jedan od alata kojim se priroda služi da bi vam osigurala odgovarajućeg partnera, upravo zato je savršeno točno takvo kakvo jest, kažu mudro na Biologija.com.hr. Iscrpnije...

Istraživanje o dizelašima i električnim autima: Dizel nekad manje zagađuje!

Ukupne emisije dizelskih automobila srednje klase 20 posto su manje nego kod električnih, pokazalo je prvo sveobuhvatno istraživanje o zagađivanju dizelaša, benzinaca, hibridnih i električnih auta, koje je proveo njemački ADAC (na njemačkom, s puno infografike). U obzir je uzeto zagađivanje od proizvodnje i recikliranje auta, proizvodnje goriva, odnosno struje, te potrošnje u vožnji, a pokazalo se da su električni automobili ekološki najprihvatljiviji u kompaktnoj klasi te donekle u nižoj. Iscrpnije...

Prestižni Nature objavio članak hrvatskih znanstvenica o Neandertalcima

Hrvatska molekularna biologinja Mateja Hajdinjak u prestižnom je znanstvenom časopisu Nature objavila članak u kojem su po prvi put opisani genomi petoro tzv. "kasnih" neandertalaca koji su živjeli prije 39 do 47 tisuća godina. U radu je važnu ulogu odigirala druga mlada hrvatska znanstvenica, Petra Korlević iz Višnjana koja je razvila metodu primijenjenu u istraživanju. Radom opisanim u članku došlo se do važnih saznanja o kretanjima i odnosima među populacijama naših davnih predaka. Novi list je razgovarao s Hajdinjak. Iscrpnije...

2.000 dana na Marsu - rover Curiosity preživio puno dulje od očekivanja

NASA-ina vozilo Curiosity upravo je proslavilo 2.000 dana aktivnog boravka na Marsu, što je daleko dulje nego što se očekivalo, a tim povodom NASA prenosi najvažnije opservacije do kojih je došao ovaj rover. Curiosity je otkrio dokaze o prastaroj rijeci, plitkoj i maloj, s neočekivanim sastavom tla na dnu, što mijenja gledanje na nastajanje Marsove kore. Curiosity je otkrio i dokaze o jezeru, kao i prve dine otkrivene na nekom drugom planetu. Možda najdojmljivija je fotografija Zemlje s Marsa (gore), sićušni objekt na nebu Crvenog planeta. Iscrpnije...

Četvero tinejdžera koji svojim inovacijama mijenjaju svijet oko nas

BBC ima lijepi članak o četvero tinejdžera čije inovacije mijenjaju svijet oko nas: Keiana Cavé je iz New Orleansa, 18 joj je godina, a već s 15, nakon ekološke katastrofe s curenjem naftne platforme u Meksičkom zaljevu, počela je proučavati što se događa s naftom kad stoji na površini mora. Otkrila je da tada kreće proces stvaranja karcinogenih kemikalija, nakon čega je krenula razvijati metodu njihovog razblaživanja. Dobila je 1,2 milijuna dolara za svoj rad. Rifath Shaarook, 18-godišnjak iz Indije je dio tima koji je izmislio KalamSat, najlakši satelit na svijetu, težak samo 64 grama, što drastično pojeftinjuje njegovo lansiranje, jer u prosjeku lansiranje 450 grama bilo kojeg materijala košta oko 10.000 dolara. KalamSat je lansiran prošlo ljeto. Hannah Herbst s Floride (17), koja je imala prijateljicu iz Etiopije s kojom se dopisivala, a koja nije imala svjetla ni struje, izumila je malu elektranu od šupljeg plastičnog valjka s propelerom i hidroelektričnim generatorom kojeg pogoni more pri plimi i oseki. Julian Rios Cantu, 18-godšnji Meksikanac izumio je nosivi uređaj koji detektira rane znake raka dojke. Iscrpnije...

Belamarić Stephenu Hawkingu: Uživaj u vječnom bestežinskom stanju!

Stephen Hawking pomogao je i osobama s invaliditetom jer je digao svijest prema osobama s invaliditetom i u zemljama kojima to nije jača strana. U drugu ruku, pokazao je kako invaliditet ne mora biti ni prepreka ni barijera da uspiješ u životu... Bitan je mozak jer mozak je ono što nas čini ravnopravnima sa svima, napisao je HRT-ov bloger Hrvoje Antonio Belamarić preminulom fizičaru. Blesavo je i pogrešno žaliti za ljudima koji su umrli, trebali bismo zahvaliti bogu što su takvi ljudi živjeli - poručuje mu Forum.hr. Iscrpnije...

Znanstveni sajtovi vrijedni posjete svaki dan

Live Science je sastavio popis znanstvenih sajtova koje posjećuju svaki dan, a koje i Monitor redovito linka, no evo ih ovdje svih na jednom mjestu: Ars Technica - pokriva tehnologiju i znanost te kako se isprepliću s našim svakodnevnim životom Atlas Obscura - o čudesima modernog svijeta BBC Science - objektivno izravno novinarstvo o znanosti Chemistry World - sve o fizici, od znanosti do neobičnih događaja Futurism - o znanosti i tehnologiji koji će nam kreirati budućnost Gizmodo - izravno, čak i vulgarno National Geographic - klasik, znanost s duboko humanom crtom NPR Science - američki državni radio, za preslušavanje Pacific Standard - sajt sa socijalnom notom, kako znanstvene stvari utječu na kvalitetu svakodnevnog života Quanta magazine - o fizici Smithsonian.com - edukativni sajt Scientific American - najstariji američki znanstveni magazin Space.com - o svemiru The Guardian Science - veliki članci, vrlo pronicljivi, lijepo napisano Vox - dobri u davanju konteksta, s puno infografika WIRED - rubne stvari, kul napravice, posljednja događanja Iscrpnije...

Velika analiza 250 vrsta flaširane vode - u gotovo svima mikroplastika

Najveće istraživanje o flaširanoj vodi utvrdilo je da se u gotovo svima nalaze sitne čestice plastike. Istraživanje na 250 vrsta vode iz 9 različitih zemalja, među kojima su najjači svjetski brendovi, provela je novinarska orgnizacija Orb Media, a u prosjeku je u svakoj litri vode bilo 10 plastičnih čestica, ne toliko malenih - šire su od ljudske kose. Polovica pronađenih ovih komada mikroplastike je od propilena, od čega se radi čep boce. Znanstvenici još istražuju mogu li maleni komadi plastike izazvati zdravstvene probleme kod čovjeka. Na Forum.hr-u moguće ostaviti svoja razmišljanja o ovoj temi. Iscrpnije...

Startup budućim klijentima nudi čuvanje mozga, ali je postupak - fatalan

Američki startup Nectome svojim budućim klijentima nudi čuvanje njihovog mozga do mikroskopskih detalja, kako bi u budućnosti iz njega mogli rekreirati čovjeku svijest. Ovaj se proces naziva "visokotehnološko balzamiranje", a tim vode stanoviti Michael McCanna i Robert McIntyre koji su dosad dobili nagradu Brain Preservation Prize jer su sačuvali kompletnu mapu neuralnih veza mozga jednog zeca. Ovaj proces čuvanja mozga prošli su mjesec pokušali i kod jedne pokojne stare gospođe, što je bila prva demonstracija vitrifikacije na ljudskom mozgu. Dosad su već dobili 1 milijun dolara (većinom od države), a od klijenata primaju predujme od 10.000 dolara, koje vraćaju ako se čovjek predomisli. Iscrpnije...

Umro Stephen Hawking

Umro je Stephen Hawking, poznati i cijenjeni britanski teoretski fizičar i kozmolog koji je širokim masama pokušao objasniti svemir oko nas. Može se reći da je transformirao način na koji gledamo svemir i crne rupe, a na svoj 60. rođendan rekao je kako bi htio da mu na nadgrobnom spomeniku stoji njegova formula koja kaže da crne rupe ispuštaju radijaciju koja će na kraju ishlapjeti. Umro je jučer u 76. godini. Iscrpnije...

Čovjeku koji je proveo godinu u svemiru - promjene u genima, dulji telomeri, mozak usporen...

NASA je dovršila zanimljivu studiju - proučavala je promjene kod dvojice astronauta, blizanaca Scotta i Marka Kellyja, od kojih je jedan proveo godinu dana u Međunarodnoj svemirskoj postaji 2015. i 2016. godine, a drugi je bio ostao na Zemlji. Svrha ove studije bila je stvoriti uvid u moguća zdravstvena pitanja kod budućih putnika na Mars (iako će se na Crveni planet vjerojatno putovati tri godine). Što se, dakle, zdravstvenih promjena tiče, utvrđeno je da kosti i mišići slabe, a dolazi i do trajnih promjena vida. Nadalje, kod Scotta, onog koji je bio godinu dana u svemiru, zabilježeno je i da su mu se produljili telomeri - krajevi kromosoma koji se s godinama skraćuju. Oko 7% njegovih gena doživjelo je promjene u smislu njihove ekspresije, u područjima kao što su popravljanje DNA, imunološki sustav, način formiranja kostiju, hipoksija (manjak kisika u tkivu) i hiperkanija (višak ugljičnog dioksida u krvotoku). Što se mozga tiče, nakon što je prizemljio kod Scotta je zabilježen izraženi pad kognitivne brzine i točnosti. Iscrpnije...

Znanstveno otkriće: U izgradnji empatičnosti važni su - geni!

Koliko su ljudi empatični nije samo rezultat djetinjstva ili našeg iskustva nego dobrim dijelom ovisi i o genetici, pokazalo je novo istraživanje s Cambridgea objavljeno u Translational Psychiatry koje je po prvi puta pokazalo da geni igraju ulogu u tome koliko smo empatični. Nadalje, ova je studija, provedena na 46.861 ljudi, potvrdila da su žene, kad se sve uzme u obzir, suosjećajnije od muškaraca, ali da to ne ovisi o genima, nego o utjecaju hormona prije poroda i socijalizaciji. Treći rezultat je saznanje da su genetske varijacije koje smanjuju empatičnost povezane s povišenim rizikom ekstremne introvertiranosti. Inače, znanstvenici dijele empatiju na dvoje - sposobnost doživljaja promišljanja i sentimenata drugih ljudi (to bi bila kognitivna empatija) i sposobost reagiranja prikladnim osjećajima na emocije i stavove drugih ljudi (emocionalna empatija). Iscrpnije...

Znanstvenici po prvi puta vidjeli mineral iz Zemljine utrobe

Dijamant otkriven u Cullinanu u Južnoj Africi sadrži prve dokaze o mineralu koji dosad nije bio vidljiv u prirodi - kalcijev silikatni perovskit (CaSiO3) pronađen je zarobljen u dijamantu iskopanom iz rudnika Cullinan u Južnoj Africi. Nitko nikada nije uspio zadržati ovaj mineral stabilnim na Zemljinoj površini - jedini mogući način je zarobiti ga u čvrstom spremniku poput dijamanta. Iako je rijetkost za ljudske oči, perovskit kalcijevog silikata mogao bi biti zapanjujuće običan duboko unutar Zemlje - smatra se četvrtim mineralom po obimu unutar planete. Iz kalcijevog silikatnog perovskita možemo učiti o recikliranju oceanske kore u donji plašt Zemlje i o procesu spuštanja oceanskih ploča u dubine Zemlje. Iscrpnije...