Kategorija: Znanost

Mozak je sposoban za učenje u bilo kojoj dobi, problem je samopouzdanje

Mozak odraslih osoba daleko je plodniji nego što se misli te sposobniji za stvaranje veza potrebnih za učenje, pokazuju istraživanja koja spominje BBC u svom članku o sposobnosti učenja u starijoj dobi. Održavanje kondicije posebno je važno za održavanje plastičnosti mozga, jer vježba pomaže u otpuštanju neurotransmitera i hormona za koje se zna da potiču rast novih moždanih stanica i sinapsi. Najveća prepreka u učenju u starijoj dobi, pokus pokazao, je - manjak samopouzdanja, pogotovo kod starijih od 60. Iako se ljudi u 30-ima, 50-ima ili 90-ima moraju suočiti s nekim posebnim poteškoćama, mozak i tada ima zadivljujuću sposobost učenja i savladavanja mnogih novih vještina. Trud uložen u svladavanje nove vještine više će se nego isplatiti održavanjem i jačanjem općenitog kognitivnog zdravlja. Iscrpnije...

Ljude će maksimalno moći živjeti - 115 godina

Postoji granica ljudskog života, "stakleni strop" koji iznosi 115,7 godina za žene i 114,1 godina za muškarce, utvrdili su nizozemski znanstvenici koji su istraživali podatke iz zadnja tri desetljeća obuhvativši 75.000 Nizozemaca. Očekivana životna dob jest porasla, ali ona ne može rasti iznad ovih 11 godina, kažu. Iscrpnije...

Otkriveni gravitacijski valovi?

Astronomskom zajednicom šire se sve ozbiljnije informacije da su američki i europski detektori gravitacijskih valova sredinom kolovoza po prvi put uspjeli zabilježiti signal pokrenut srazom dviju neutronskih zvijezda te da su neki teleskopi usmjereni prema tom području uspjeli snimiti bljesak nastao u sudaru.U ovoj priči treba imati na umu da će planirano dodavanje novih detektora gravitacijskih valova u Indiji i Japanu u svjetsku mrežu detektora omogućiti da se izvori gravitacijskih valova opažaju učestalije, ali i s boljom sigurnošću određivanja iz kojeg smjera su valovi došli, piše Index. Iscrpnije...

Dvije trećine Amerikanaca odobrava editiranje gena s ciljem liječenja bolesti

Oko dvije trećine Amerikanaca podržava ideju modificiranja ljudskih gena s ciljem liječenja bolesti, otkrilo je istraživanje provedeno prošlog prosinca i siječnja u kojem je sudjelovalo 1.600 odraslih Amerikanaca. Studija je ranije ovog mjeseca objavljena u časopisu Science. Cilj ove studije bilo je ispitivanje javnog mijenja o revolucionarnoj tehnologiji koja strahovito brzo napreduje, objasnio je ko-autor studije Dietram Scheufele. Iscrpnije...

Babilonci imali trigonometriju razvijeniju nego današnja

Stari Babilonci poznali su vrstu trigonometrije napredniju od današnje, i to 1.000 godina prije nego što su stari Grci navodno trigonometrjiu izmislili, objavili su australski znanstvenici koji su proučavali 3.700 godina staru glinenu pločicu. Ploča Plimpton 322 sadrži i dokaz da su Babilonci poznavali i jednadžbu pravokutnog trokuta, puno prije nego je grčki filozof Pitagora ovom teoremu dao svoje ime. Babilonska verzija trigonometrije - matematičkog sistema koji objašnjava kutove - bila je visoko sofisticirana i omogućala je da se složene kalkulacije izvodi jednostavnije nego što to rade današnji matematičari. Iscrpnije...

Bakterije pretvorili u kiborge da proizvode energiju od Sunca

U potrazi za novim izvorima energije znanstvenici su pretvorili bakterije u prave kiborge tako što su ih prekrili sićušnim 'solarnim ćelijama'. Na taj način mogu biti bolje od biljaka u fotosintezi (80% učinkovitosti dok je kod biljaka 2%) što bi moglo biti ključno u proizvodnji obnovljivih goriva od Sunca. Iscrpnije...

Zašto nam je hladno kad ulazimo u more?

"U kontaktu s hladnom morskom vodom naše tijelo počinje gubiti toplinu. Živci u koži to osjete i brzo o tome izvješćuju mozak. On tada pokreće izlučivanje hormona koji potiču stezanje krvnih žila u ohlađenoj koži. Na taj način se jako smanjuje protok krvi kroz njih. To je nešto vrlo slično kao kad bismo sustavu hlađenja automobilskog motora smanjili protok vode do hladnjaka – motor bi se počeo jače zagrijavati. Tako i nama postaje toplije. Živci više ništa ne javljaju mozgu jer se temperatura kože spustila otprilike do temperature vode. A to zna svatko tko se taman fino posušio na plaži kad bi ga zagrlila omiljena osoba netom izašla iz mora. Omiljenost bi se privremeno smanjila proporcionalno temperaturnoj razlici", objašnjava na Facebooku Saša Ceci, fizičar s Ruđera. Iscrpnije...

Milijuni Amerikanaca idu gledati pomrčinu Sunca, ostali mogu gledati online

Današnja potpuna pomrčina Sunca koja prelazi preko SAD-a neće se vidjeti iz velikih gradova pa će milijuni Amerikanaca gledati pomrčinu u malim gradićima gdje su pripremili na tisuće parkirališnih mjesta za sve koji dolaze gledati ovaj rijetki fenomen. Nacionalni parkovi tkđ. se spremaju na navalu posjetitelja. Tko nije u blizini, ovdje linkovi kako se pomrčinu može gledati online (od 5 popodne). Iscrpnije...

Najbolja svemirska odijela iz filmova

The Verge ocjenjuje kvalitetu 18 svemirskih odijela viđenih u SF filmovima. Tako su primjerice ocijenili kako odijelo iz filma Gravity nije vjerno prikazano, odijelo iz filma Sunshine ističe se jer je zlatno i multifunkcionalno, a 2001: Odiseja u svemiru je pogodila dosta stvarnih detalja. Iscrpnije...

Test očiju koji otkriva Alzheimer 20 godina prije pojave simptoma

Znanstvenici iz Cedars-Sinai bolnice u Los Angelesu razvili su neinvazivnu metodu testiranja očiju koja otkriva Alzheimerovu bolest 20 godina prije pojave simptoma. Uspoređujući rezultate testa očiju sa snimkama mozga, pokazalo se da je test jednako uspješan u otkrivanju plaka koji se taloži u mozgu. Neki stručnjaci kažu da je ovo jedno od najvećih otkrića i koraka naprijed u istraživanju Alzheimerove bolesti do danas. Iscrpnije...

Čudovišna atomska bomba koja je bila prevelika za upotrebu

Godine 1961. Sovjetski Savez testirao je nuklearnu bombu toliko moćnu da je bila prevelika za uporabu u ratu. No taj projekt je zapravo imao je dalekosežne posljedice različite vrste, piše BBC. Jedan od arhitekata ovog strašnog uređaja bio je sovjetski fizičar Andrej Saharov - čovjek koji će kasnije postati svjetski poznat po svojim pokušajima da oslobodi svijet oružja kojeg je pomogao stvoriti. Saharov je 1975. dobio Nobelovu nagradu za mir i nadimak "savjest čovječanstva". Iscrpnije...

Ličinke moljca mogu razgraditi plastiku

Španjolska znanstvenica Federica Bertocchini otkrila je da su ličinke moljca sposobne razgraditi polietilen, koji je uz polipropilen glavni tip plastike pronađen u otpadu - video. No teško da bi se Galleria mellonella doista mogla koristiti za razgradnju otpada, ličinka pojede dva miligrama plastike dnevno, dok primjerice Velika Britanija sama proizvodi oko 2 milijuna tona plastičnog otpada. Osim toga, moljac uništava pčeline saće jer se hrani voskom te se smatra da samo u SAD-u uzrokuje višemilijunske štete godišnje. Iscrpnije...

Eksperimenti za pomrčine Sunca: Kako to zvuči, kako reagiraju cvrčci?

Studenti iz Tennesseeja idući će ponedjeljak, dok im se iznad glava bude događala pomrčina Sunca, snimati zvuk pomrčine. U suradnji s NASA-om postavit će radijski eksperiment niske frekvencije te će snimati radijsku buku koju pomrčina stvara, kako bi vidjeli po čemu je drugačija od običnih stanja. Sveučilište iz Austina pratit će reakcije cvrčaka i krava na iznenadnu pomrčinu usred dana. The Verge donosi popis još nekih neobičnih eksperimenata koje će znanstvenici provoditi za pomrčine, a nudi i linkove za obične ljude koji se žele uključiti. Iscrpnije...

U ponedjeljak pomrčina Sunca, ima online prijenos

Sljedeći ponedjeljak (21.8.) bit će pomrčina Sunca, a potpunu pomrčinu moći će se vidjeti iz SAD. Mi koji nismo ondje moći ćemo gledati preko online prijenosa. NASA će imati live prijenos od 12 do 16 sati po istočnoameričkom vremenu (što je od 18 do 22 sata po srednjoeuropskom vremenu), a snimku prenosi s 12 različitih lokacija u SAD-u, za što će koristiti 57 balona, istraživačke letjelice i teleskope smještene na tlu. NASA-in prijenos ići će preko Ustream. Tko ne želi tako moći će gledati preko CNN-ovog Facebooka. Iscrpnije...

Rekord: Ovogodišnji srpanj najtopliji u povijesti

Ovogodišnji srpanj izjednačio je rekord s lanjskim srpnjem u najvišim srpanjskim temperaturama otkako postoje mjerenja - globalna temperatura u srpnju 2017. bila je 0,83 stupnja Celzija iznad prosjeka za taj mjesec (odstupanje lanjskog srpnja je 0,82 stupnja). To znači da je prošli mjesec bio jedan od općenito najtoplijih mjeseci, usporediv još s kolovozom prošle godine koji skupa s lanjskim srpnjem drži rekord najtoplijeg mjeseca (od 1880. otkako se mjeri). Ono što je posebno kod ovogodišnjeg srpnja je da je bio vruć iako nije zabilježen prirodni klimatski ciklus, poput El Nina, koji bi povećavao prosječnu globalnu temperaturu, plus su temperature u velikim dijelovima Arktika ovog ljeta bile ispod prosjeka. Iscrpnije...

Infografika: Najveće prijetnje čovječanstvu

BBC je sastavio infografiku, i to duhovitu, o najvećim prijetnjama čovječanstvu, a poredane su od najbezazlenijih kao što je izumiranje čovječanstva zbog neplodnosti do najopasnijih kao što su umiranje Sunca ili svemira (što bi se moglo dogoditi za više od milijun godina). Vremenski, prva opasnost je izumiranje pčela čega bi posljedica bila nemogućnost oprašivanja biljaka zbog čega bi ponestalo hrane. U ovom stoljeću prijete još nuklearni rat (zapravo već ovaj tjedan ona dvojica zveckaju nuklearnim bombama), gubitak obradivog zemljišta, globalno zagrijavanje... Iscrpnije...

Nova objava hrvatskog fizičara s Facebooka: Zašto se znojimo

Sjetilo me to na čestu situaciju na punk koncertima. Prvo je svugdje ispred bine podjednaka gužva, a onda dio ljudi tamo ponesu ritam i melodija. Same noge idu. Ostali u publici se malo razmaknu da im daju mjesta. I tako, tekućina se širi, a mi onda očitamo na skali koliko se proširilo. Žešći ples, viša temperatura - ovako je lijepo slikovito hrvatski fizičar Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković na svom Facebooku objasnio kretanja molekula voda pri znojenju na ovim vrućinama. Neki dan objasnio koristi i opasnosti sunčanja. Iscrpnije...

Klimatske promjene loše utječu i na seksualni život biljaka i životinja

U posljednja dva desetljeća povišene temperature atmosfere narušile su reproduktivni život biljaka i životinja, na razne načine. Kod ljudi i mnogih životinja spol potomstva određuju geni, no mnogi reptili i neke ribe koriste temperaturu inkubacije da odrede spol potomstva, a zbog promjena u temperaturi moglo bi doći do narušavanja ravnoteže u brojnosti dva spola. Mnoge životinje koriste okolišne faktore poput temperature i kiše za ključne stvari poput selidbe, cvjetanja i parenja, a kako se zbog klimatskih promjena mijenja vrijeme i jačina sezona narušavaju se i prirodni okidači za pokret. Ukrasi, plesovi i pjesme koje životinje koriste da bi privukle partnere jako ovise o uvjetima u okolišu gdje te životinje žive. Nadalje, pri višim temperaturama životinje su manje vjerne svom partneru - gdje se promjene kime događaju češće i manje očekivano monogamne ženke pare se s više mužjaka. A i kod ljudi nije sve kako valja - što je temperatura viša to se za 9 mjeseci rađa manje djece. Iscrpnije...

Kanada: Prodaje se prva GMO riba

Kanadski supermarketi počeli su prvi u svijetu prodavati genetski modificiranu ribu i dosad su prodali oko pet tona genetski modificiranih lososa za oko 15 kuna po kilogramu. Riječ je o ribi proizvođača AquaBounty Technologies čiji hibridni atlantski losos ima gen Chinook lososa i sjevernog živorodca, a nova riba raste dvostruko brže od atlantskog lososa pa veličinu odrasle ribe dosegne za 18 mjeseci, potrebno joj je 75% manje hrane i uzrokuje ispuštanje manje ugljičnog dioksida. Tvrtka kaže da je riba sterilna i da se uzgaja isključivo u uzgajalištima na kopnu. Trenutno se u svijetu radi na razvoju 30 drugih vrsta genetski modificiranih riba te na GM kravama, kokošima i svinjama. Iscrpnije...

Sajt dana: Besplatno gledanje svemira kroz teleskop

Sajt Slooh.com od jučer nudi besplatni live stream svemira preko teleskopa - možemo gledati pomrčine sunca, pune mjesece, asteroide i komete, dovoljno je samo registrirati se na sajtu. Slooh ima 7 teleskopa u svom glavnom opservatoriju na Kanarskim otocima i tri teleskopa u Čileu, a za nula kuna može se gledati ono u što su teleskopi trenutačno usmjereni i postoji ograničenje u broju fotografija koje se može snimiti (za 5 dolara mjesečno može se umjeravati teleskope po želji). Iscrpnije...