Kategorija: Znanost

Za održavanje mozga i tijela odličan je - ples!

Tjelesna aktivnost ima efekt da uspori pa čak i spriječi propadanje mentalnih i tjelesnih sposobnosti koje dolazi s godinama, a najučinkovitiji način za to je - ples. Ples i vježbe izdržljivosti povećavaju hipokampus, onaj dio mozga koji je najskloniji propadanju s godinama, a zadužen je za memoriju, ravnotežu i učenje, no samo kod plesača povećavaju se i dijelovi lijeve strane hipokampusa te poseban dio desne strane zvan subikulum. Plesanje, pogotovo kad je praćeno promjenama koreografije, bolja je aktivnost od nekih repetitivnih aktivnosti poput bicikliranja ili hodanja. Iscrpnije...

Uspjeh medicine: Test krvi za ranije otkrivanje 8 vrsta raka

Američki znanstvenici napravili su korak prema krvnom testu namijenjenom otkrivanju osam čestih tipova raka - test CancerSEEK u krvi pronalazi tragove mutacija 16 gena koji su redovito izraženi kod osoba oboljelih od raka. Uz to, testom je moguće otkriti prisutnost 8 proteina koji su često prisutni kod pacijenata s rakom. Novi test otkriva 70% slučajeva oboljenja od karcinoma jajnika, jetre, želuca, gušterače, jednjaka, debelog crijeva, pluća ili dojke. Iscrpnije...

2017. najtoplija godina u kojoj nije bilo El Niña

Klimatske promjene koje uzrokuje čovjek veće su od klimatskih promjena uzrokovanih prirodnim trendovima u klimi - dokaz za ovo je prošla godina koja je treća najtoplija otkako se vode mjerenja, pored 2016. i 2015. godine, ali ove su dvije godine bile pod utjecajem El Niña, prirodnog fenomena koji globalno povećava temperature. Međutim, 2017. godine El Niña nije bilo, naprotiv Zemlja je bila pod utjecajem La Niñe koja donosi hladnije vrijeme, no svejedno je bilo vruće, odnosno bez La Niñe bi prošla godina vjerojatno bila najtoplija dosad. Ono što ovi podaci pokazuju je da su čak i najveći prirodni čimbenici klime maleni u usporedbi s čovjekovim aktivnostima, prvenstveno ispuštanjem CO₂, stoji u izvještaju triju ozbiljnih organizacija - britanskog Met Officea te američkih NASA-e i National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). Iscrpnije...

Roboti po prvi puta pobijedili ljude na testu razumijevanja teksta

Programi umjetne inteligencije koje su izgradili Alibaba i Microsoft pobijedili su ljude na testu razumijevanja teksta sveučilišta Stanford, što je prvi puta da je stroj nadmašio čovjeka na ovakvom testu. Ovaj su test razvili stručnjaci sa Stanforda kako bi izmjerili vještinu čitanja računala, a i Microsoftova i Alibabina umjetna inteligencija postigla je malo veći rezultat od čovjeka (82,6 i 82,4 naspram 82,3). Ovo će značiti da će određeni radnici u budućnosti izgubiti poslove zbog umjetne inteligencije, prvenstvo će to biti odnosi s kupcima, vodiči po muzejima, online odgovaranje na zdravstvena pitanja itd. Iscrpnije...

Prijatelji su genetski sličniji nego stranci

Prijatelji koje odaberemo genetski su nam daleko sličniji od stranih ljudi, pokazalo je istraživanje na 5.500 američkih adolescenata - s prijateljima dijelimo prosječno dvije trećine genetskih sličnosti, kao bračni parovi. Dva su objašnjenja - privlačnost prema onima s kojima dijelimo zajedničke karakteristike, poput izgleda, stupnja obrazovanja, porijekla ili iskustava te to što sklapamo prijateljstva unutar istih društvenih sredina, primjerice iste škole ili posla. Iscrpnije...

U vremenima krize veća je vjerojatnost da će preživjeti žena nego muškarac

Žene su otpornije i jače od muškaraca kad je posrijedi preživljavanje u teškim životnim okolnostima, utvrdili su danski znanstvenici. Oni su analizirali stopu preživljavanja oba spola u ekstremnim situacijama poput epidemije smrtonosnih ospica na Islandu polovinom 19. stoljeća, razdoblja Velike krumpirove gladi u Irskoj te veliku glad koja je 1933. pogodila Ukrajinu. Općenito je u ovom okolnostima opala životna dob, ali smrtnost žena je bila manja u svim životnim dobima, a u svim su populacijama, osim one izložene ropstvu, žene u prosjeku živjele dulje od muškaraca. Ovdje intervju s jednom od autorica studije. Iscrpnije...

Na Marsu otkrivene goleme površine ledene vode

Ogromni slojevi leda duboki više od 90 metara otkriveni su na Marsu, zahvaljujući čemu bi astronauti na crvenom planetu, jednom kad odemo onamo, mogli imati pristup gotovo neograničenim količinama vode, objavila je NASA. Novi podaci, trodimenzionalne fotografije visoke razlučivosti prikupljene pomoću dva američka satelita, otkrivaju najmanje osam lokacija na Marsu na kojima se nalaze masivne vodene površine. Voda bi mogla čuvati i evidenciju o klimi koja vlada na planetu. Iscrpnije...

Po prvi puta - znanstvenici 3D-printali tkivo slično mozgu

Nova tehnologija 3D-printanja omogućila je stvaranje mekanih tkiva kao što su ljudski mozak ili pluća, što dosad nije bilo moguće. Pri stvaranju ovih organa bio-inženjeri prvo su 3D-printali okvir koji oponaša strukturu organa, kojeg se onda popunjava stanicama. Dosad se moglo 3D-printati samo čvrste i tvrde stvari poput kostiju, pa je za spužvaste i mekane organe razvijen vrlo mekani materijal, za što je upotrijebljen hidrogel, smjesa od polimera polivinil-alkohol i Phytagela. Dobivena struktura pokrivena je kolagenom te popunjena ljudskim stanicama. Dosad su znanstvenici napravili samo male dijelove tkiva sličnog mozgu, ne cijeli organ, a cilj je individualno 3D-printanje organa za određenog pacijenta, što bi riješilo ozbiljni problem nedostatka organa. Iscrpnije...

Zašto tijelo skuplja masnoće na određenim dijelovima tijela?

Ljudi su danas opsjednuti masnoćama i njihovim raspoređivanjem po tijelu. Programi u teretanama osmišljavaju posebne vježbe koje pomažu sa "problematičnim područjima", plastične operacije sele masnoće s mjesta na kojima su nepoželjne (npr. trbuha) na neka druga poželjna mjesta (stražnjicu), pazi se na strogi režim prehrane... No ni jedna od tih metoda nije učinkovita, ako ste skloni debljanju na određenim dijelovima tijela, tu će se uvijek skupljati višak masnoća, a sve zbog hormona. Popular Science objašnjava zašto je to tako. Iscrpnije...

Stephen Hawking: Moramo učiniti nešto, Zemlja će postati užarena kao Venera

"Nastavi li se ovakvo globalno zagrijavanje, Zemlja će postati nepodnošljivo vruć planet... Bez rezanja emisija stakleničkih plinova, Zemlja bi mogla izgledati kao Venera na kojoj su temperature i 460 stupnjeva", upozorio je fizičar Stephen Hawking u novoj epizodi svoje serije Favourite places . Poručuje i kako će onima koji ne vjeruju u klimatske promjene platiti put na Veneru, da vide kako će Zemlja izgledati. Iscrpnije...

Hoćemo li uskoro zaista jesti burgere iz laboratorija?

Meso košta okoliš 1,5 tonu CO2 godišnje (po osobi). Ako se ne želimo odreći jedenja te namirnice, rješenje za spas planete moglo bi biti laboratorijsko meso. Ono ima potpuno jednak okus i izgled 'originalnog' mesa, koje nije GMO već nastaje iz matičnih stanica životinje. Proces njegovog nastajanja kopiran je iz medicine, u kojoj se desetljećima koristi za razmnožavanje ljudskog tkiva. Na ovaj je način moguće proizvoditi sve dijelove mesa životinje koji se koriste za ljudsku ishranu, a tekstura, okus i izgled postižu se kultivacijom matičnih stanica. Znanstvenici koji ga proizvode zovu se biohakeri, piše Novi list. Prvo takvo meso u trgovinama mogla bi biti piletina, piše Motherboard. Iscrpnije...

Previše šećera slabi pamćenje i otežava učenje

Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja - problem su fruktoza i sukroza koje mogu imati štetan učinak na mozak, iako konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, piše Physiology and Behaviour. Zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Iscrpnije...

Ozonska rupa iznad Antarktike najmanja od 1988.

Ozonska rupa iznad Antarktike u rujnu 2017. bila je veličine 20 milijuna m2, što je ispod prosjeka od 26 milijuna m2, najmanje od 1988. godine i 20 posto manje nego 2005. Razlog je taj što se smanjuje koncentracija klora koji razara ozonski omotač, a tu pozitivnu promjenu izravno se povezuje s preventivnim djelovanjem čovječanstva, započetim još 80-ih godina prošlog stoljeća. Ovdje video gdje NASA-ina znanstvenica, vrlo sretna, objašnjava što se točno događa. Iscrpnije...

Zbog otapanja leda - tone dno oceana

Oceansko dno ispod Arktičkog oceana potonulo je 2 centimetra u dva desetljeća između 1993. i 2014. godine, naravno zbog otapanja ledene kore i ledenjaka. Težina dodatne tekućine dodatno pritišče dno oceana zbog čega ono tone u prosjeku 0,1 milimetar godišnje, odnosno 2 milimetra u ovih 20 godina, no dno ispod Arktičkog oceana potonulo je, dakle, 10 puta više - 20 milimetara. Ovo znači da satelitskim procjenama promjena razine oceana treba dodati i ovu količinu mora koja je zauzela prostor potonulog oceanskog dna. Iscrpnije...

Toyotin novi samovozeći auto vidi 200 metara u svakom smjeru

Toyota je razvila novi samovozeći auto Lexus LS 600hL čiji je najveći napredak prema ranijim Toyotinim vozilima to što "vidi" puno dalje. Ovaj Lexus ima senzore LIDAR na krovu koji vide 200 metara u daljinu u krugu od 360 stupnjeva što znači da je ovo "najperceptivniji automatski auto na cesti", kako kaže Toyota. Osim LIDAR-a, auto ima i kamere te radar, ali i poboljšan mu je izgled pa ova oprema manje upadljivo viri na krovu, osim što se sprijeda pod krovom vidi taj niz senzora i kamera. Ovdje video prezentacije auta. Iscrpnije...

Povećanjem temperature za 2 stupnja južna Europa će se osušiti

20 do 30 posto Zemljine površine postat će znatno suše čak i ako čovječanstvo uspije ograničiti globalno zatopljenje na dva Celzijeva stupnja, što je dogovoreno Pariškim sporazumom, objavio je Nature. Ovakvim zatopljenjem dijelovi južne Europe, južne Afrike, središnje Amerike, obale Australije i jugoistoka Azije – doma oko petine čovječanstva - doživjet će "znatnu aridifikaciju". Kad bi se zatopljenje ograničilo na 1,5 stupnja, ovi bi dijelovi svijeta bili spašeni sušenja. Iscrpnije...

Hrvatski profesor iz Toronta: Lijek za rak pluća spreman

Lijek za rak pluća spreman je za upotrebu i počet ćemo ga primjenjivati i u Hrvatskoj i Kanadi - rekao je za HTV dr. sc. Igor Štagljar, profesor s odjela za biokemiju i medicinsku genetiku na sveučilištu u Torontu. Kaže da u njegovom laboratoriju proučavaju i lijekove protiv karcinoma gušterače, prostate i karcinoma dojke. Objašnjava da cilj nije pobijediti karcinom, nego doći do toga da ga možemo tretirati kao kronične bolesti. Iscrpnije...

Znanost za ovu godinu sprema - put na Mjesec i Merkur, mega-raketu...

BBC nabraja velike iskorake u znanosti i istraživanju svemira koji se spremaju za ovu godnu. Indija će ove godine pokrenuti svoju misiju Chandrayaan 2, a plan je spustiti rover na Mjesec na proljeće, što će Indiji biti prvi put na Mjesecu. U srpnju će japanska svemirska letjelica sletjeli na asteroid 162173 Ryugu, a cilj je pokupiti uzorke i vratiti se na Zemlju. Europa i Japan poslat će letjelicu Bepi Colombo na Merkur, SpaceX bi ove godine trebao lansirati jednu od najvećih raketa u povijesti - Falcon Heavy, dok će na Zemlji Britanci pokušati postaviti rekord u brzinu kopnenog vozila - auto Bloodhound na raketni pogon s motorom Eurofighter-Typhoon pokušat će dosegnuti brzinu od 800km/h. Iscrpnije...

Stanice raka - mijenjaju unutarnji sat organizma

Stanice raka modificiraju tzv. unutarnji sat organizma kako bi si povećale izglede za preživljavanje, utvrdili su američki znanstvenici. Na ovaj način rastu izgledi za rast tumora i u okolnostima koje bi dovele do smrti normalnih stanica. Stanice raka to postižu korištenjem mehanizama za usporavanje sinteze proteina koja im omogućuje izbjegavanje nakupljanja defektnih proteina i posljedičnu smrt. Iscrpnije...

Samovozeći auto: Prošlo je oduševljenje, ostali problemi za riješiti

Wired ima odličan članak o oduševljenju koje je vladalo oko samovozećih automobila unazad dvije godine i realnosti pitanja koja su ostala za riješiti da bi autonomni auti mogli sigurno voziti po cestama i ispunjavati upute koje im se daje. Prvi problem su senzori - samovozeći auti moraju jasno vidjeti u tri dimenzije, moraju imati kamere radi boje i detalja te im je nužan radar koji bi na velikoj udaljenosti detektirao objekte i njihovu brzinu. Kad ovi senzori prikupe sve informacije auto ih mora spojiti u cjelinu te se ponašati prema dobivenim informacijama. Sistem koji bi ovim upravljao je vrlo skup, znači ostaje problem tehnologije koja mora biti cjenovno prihvatljiva kupcu. Nadalje, ova vozila moraju moći vidjeti, interpretirati i predvidjeti ponašanje vozača, biciklista i pješaka, moraju znati kad su u mrtvom kutu drugog vozila i oprezno vozititi, moraju prepoznati vozilo hitno pomoći i dati mu prostora. Problem je i komunikacija autonomnog vozila, u stilu taxija, i osobe koja se želi voziti, tko je odgovoran u slučaju prometne nesreće itd. Iscrpnije...