Kategorija: Znanost

Izvadak iz knjige astronauta koji je godinu proveo u svemiru - jel' moguć put na Mars?

"Boli me svaki dio tijela. Svi moji zglobovi i mišići bore se protiv razarajućeg pritiska gravitacije. Zlo mi je, iako nisam povratio" - piše u novoj knjizi američkog astronauta Scotta Kellyja koji je proveo godinu dana na Međunarodnoj svemirskoj postaji. "Borim se da bih ustao. Na svakoj razini osjećam se kao da se borim s živim pijeskom. Kad sam napokon uspravan bol u nogama je užasna, a povrh te boli imam još alarmantniji osjet - kao da mi sva krv ide u noge" piše još u Endurance: A Year in Space, A Lifetime of Discovery. Brisbane Times ima izvadak iz knjige, a sugeriraju kako Kellyjevo iskustvo podiže pitanje o mogućnosti putovanja čovjeka na Mars, barem u sadašnjim uvjetima. Iscrpnije...

Mlad i pametan: Znanstveno postignuće pakistanskog tinejdžera

17-godišnji Pakistanac Muhamed Shaheer Niazi postao je priznati svjetski znanstvenik - njegov rad s područja fizike objavljen je u uglednom časopisu Royal Society Open Science. Riječ je o tkz. električnom saću - fenomenu koji se pojavljuje kad se sloj ulja stavi na električno polje između oštre i tupe elektrode, a nestabilnost uzrokovana razvojem iona stvara pritisak na površini ulja uslijed čega nastaje lijepi uzorak koji izgleda poput pčelinjeg saća. Niazi, srednjoškolac iz Lahorea, je uspio fotografirati kretanje iona kao i zabilježiti toplinu na površini ulja, što je prvi puta da je to nekom uspjelo. Niazi je ovaj rad predstavio na natjecanju mladih fizičara, skupa s još četvero kolega, što je prvi puta da je Pakistan imao predstavnika na tom natjecanju. Iscrpnije...

Što bi se dogodilo da Zemlja na tren ostane bez kisika?

Iako je nemoguće u potpunosti znati, znanstvenici predviđaju kako bi već za 5 sekundi nedostatka kisika posljedice za život na Zemlji bile ogromne (video). Kao prvo, Sunce bi nas spržilo jer kisik blokira UV zračenje. Bez kisika bi izgubili oko 21 posto tlaka zraka, što bi rezultiralo prsnućem unutarnjeg uha svih živih bića. Također, oceani bi se razlili u svemir. Iscrpnije...

Umro Vladimir Voevodsky - matematička legenda

Vladimir Voevodsky je zaslužan za pokretanje novih polja matematike, poput teorije homotopije kao i računalnog oruđa koji pomaže u provjeravanju matematičkih izvoda. Nije baš bio uzorni učenik - triput su ga izbacili iz srednje škole, a jednom sa sveučilišta u Moskvi, zbog loših ocjena, iako je poslije diplomirao na Harvardu. “Njegovi doprinosi su toliko fundamentalni da je nemoguće zamisliti kako su stvari promišljali prije njega", kaže njegov kolega Chris Kapulkin sa sveučilišta Western Ontario. Umro je krajem rujna u 51. godini. Iscrpnije...

Institutu Ruđer Bošković 74,9 milijuna kuna iz Bruxellesa

Institut Ruđer Bošković dobio je ukupno 74,9 milijuna kuna iz europskih fondova za dva projekta znanstvenih centara izvrsnosti. 36,9 milijuna kuna ide za projekt BioProspecting Jadranskog mora čiji je cilj dobivanje biološki aktivnih molekula poželjnih svojstava za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Ovo je nama laicima još i jasno, eksperimentalna istraživanja u području fizike materijala malo je teže shvatljivo, ali IRB je za to dobio 37,9 milijuna kuna. Iscrpnije...

Nobel za kemiju za promatranje molekula zamrznutih u akciji

Trojica znanstvenika dobili su Nobelovu nagradu za kemiju za razvoj krio-elektronske mikroskopije, tehnologije koja je omogućila istraživačima promatranje bioloških molekula zamrznutih u akciji. Švicarac, Amerikanac i Britanac Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson razvili su tehnologiju izučavanja proteina i drugih molekula nakon što ih se u brzom procesu zamrzne kako bi zadržale svoj oblik, što je moćno novo oružje u medicinskom istraživanju. "To je kao slike u filmu. Svaka od tih slika predstavlja jedan kadar koje se može sastaviti i dobiti film koji prikazuje što molekule rade" kažu iz švedske akademije koja ocjenjuje da je ovo nova era biokemije. Iscrpnije...

Nobel za fiziku - za otkriće gravitacijskih valova

Trojica američkih znanstvenika dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za ovu godinu, a za otkriće gravitacijskih valova. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su članovi opservatorija Ligo-Virgo koji je odgovoran za ovo otkriće. Valove je predvidio Albert Einstein i osnovna su posljedica njegove generalne teorije relativnosti. Gravitacijski valovi opisuju širenje i skupljenje prostora-vremena, što se događa kod ubrzavanja masivnih objekata. Švedska akademija je dodjelu nagrade objasnila riječima da je "prvo uočavanje gravitacijskih valova bilo prag - prozor u svemir". Iscrpnije...

Google ukinuo politiku zahtijevanja besplatnog pristupa člancima na plaćanje

Google je ukinuo svoju kontroverznu politiku First Click Free koja je izdavače primoravala da posjetiteljima s Googleove tražilice daju pristup člancima koji su se inače plaćali. Ovu 10 godina staru politiku mijenja nova - Flexible Sampling - koja omogućuje izdavačima da sami odluče koliko besplatnih članaka će dati čitateljima, ako ijedan. Bivša politika imala je pravilo da izdavač mora dopustiti tri besplatna članka na dan koje je Google indeksirao i u tom su se slučaju ti članci pojavljivali u rezultatima pretrage za određenu temu ili ključnu riječ. Izdavač koji nije pristajao na FCF nije se dobro proveo - njihovi članci nisu se pojavljivali na Googleovoj tražilici niti na Google News i naravno da im je onda padala posjeta, i to drastično. Iscrpnije...

Nobelova nagrada iz medicine - za istraživanje o tjelesnom satu

Trojica znanstvenika koji su otkrili kako funkcionira naš tjelesni sat dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu. Naš tjelesni sat, ili cirkadijarni ritam odnosi se na cikluse u kojima se odvijaju neke metaboličke, hormonske i druge promjene unutar organizma, a koje utječu na čovjekovo ponašanje i tjelesne funkcije. Dobitnici nagrade su američki znanstvenici Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael Young, a Nobelov odbor kaže da njihova otkrića imaju "ogromne implikacije za naše zdravlje i dobrobit". Iscrpnije...

Kanada: Otkriven moguć prvi život na zemlji, star 3,95 milijarda godina

Znanstvenici vjeruju da su pronašli rudimentaran dokaz života na Zemlji u sedimentnim stijena na sjeveru Labradora iz razdoblja otprije 3,95 milijarda godina kada su naš planet bombardirali brojni kometi i asteroidi, piše Nature. Nije da su pronašli nešto fizički veliko, nego zrnca ugljika u stijenama, ali vjeruje se da je riječ o ostacima primordijalnih morskih mikroorganizama. Otkriće upućuju na to da se mikrobiološki život javio prije nego što se ranije vjerovalo i relativno ubrzo nakon nastanka Zemlje. Iscrpnije...

Pivo djeluje na raspoloženje zbog sastojka iz pivskog slada

Mnogi tvrde da ih piva nakon napornog dana opušta, a sada je znanost potvrdila da je to doista istina, i ne samo zbog alkohola. Studija njemačkih znanstvenika pokazala je da je za sreću zaslužan sastojak pivskog slada - hordein. On naime na mozak djeluje na sličan način kao hormon sreće. Iscrpnije...

Astrofizičarka Vernesa Smolčić: U Hrvatskoj mi je jednako dobro kao bilo gdje u svijetu

"Svojih prvih, otprilike deset godina karijere provela sam u EU-u, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji. Time se stječe vlastita znanstvena samostalnost i zrelost, uspostavljaju se nove međunarodne suradnje i dolazi do većeg prijenosa znanja. U Hrvatsku sam se vratila prije nešto više od četiri godine na mjesto docentice na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje sam dobila priliku otvoriti novo područje istraživanja i svoje iskustvo i znanja prenijeti ovamo. Naravno, u provedbi raznih projekata postoje i razni izazovi na koje nailazim, ali oni isto tako postoje i u drugim zemljama, što se često zanemaruje kad se razmišlja o toj temi", kaže astrofizičarka Vernesa Smolčić koja je prikupila preko milijun eura za istraživanje tajni svemira. Iscrpnije...

Dubai u pustinji gradi prototip grada na Marsu

Dubai je angažirao svjetski priznatog arhitekta Bjarkea Ingelsa da u pustinji izgrad prototip grada na Marsu, a čovjek je dosad napravio dizajn budućeg grada, koji izgleda super. Mars Science City je projekt vrijedan 140 milijuna dolara, pokrit će 170.000 kvadratnih metara, a bit će "realističan model simulacije života na površini Marsa". Dubai ovim projektom želi privući najveće znanstvene umove svijeta, od kojih će neki dobiti priliku živjeti u marsovskom gradu godinu dana. Grad čini nekoliko povezanih kupola, u njemu su laboratoriji za hranu, energiju, vodu i agrikulturna testiranja (ovdje fotografije). Osim što će nam dobro doći kad naselimo Mars, ovaj projekt ispituje i probleme vode, hrane i sigurnosti energije na Zemlji. Iscrpnije...

Presedan: Tsunami prenio 300 vrsta biljaka i životinja iz Japana u SAD

Tsunamija koji je 2011. pogodio Japan prenio je na drugu stranu Tihog oceana 300 japanskih morskih vrsta životinja i biljaka, što je prekoocenska selidba bez presedana u povijesti, piše Science. Vrste koje su se preselile su mekušci, vlasulje, ribe, paraziti i drugi, pronađene su na Havajima, Aljasci i Kaliforniji, a neke bi mogle narušiti tamošnje ekosisteme. Tsunami iz 2011. nije bio jedini ni najveći u povijesti, ali ovo je prvi puta da su morske biljke i životinje zahvaljujući tsunamiju prešle cijeli ocean što im je omogućila - plastika. Val tsunamija unio je u more ogromne količine plastičnog otpada na koji su se ove životilje i biljke naselile te u 6 godina prešle Pacifik. Ovaj otpad od tsunamija još uvijek stiže u SAD pa se očekuje dolazak još nekih japanskih morskih vrsta životinja i biljaka. Iscrpnije...

Masovno izumiranje biljaka i životinja prijeti i opskrbi čovjeka hranom

Veliki broj biljnih i životinjskih vrsta koje su u temeljima čovjekove opskrbe hranom jednako je ugrožen kao divlji svijet - upozorava organizacija Bioversity International koje potcrtava - "ako nešto ne smijemo dopustiti da se istrijebi, to su vrste koje daju hranu za baš svakog od 7 milijardi ljudi na svijetu". Tri četvrtine današnje hrane dolazi od samo 12 biljnih i 5 životinjskih vrsta, što našu opskrbu hranom čini vrlo osjetljivom na bolesti i nametnike koji mogu napraviti veliku štetu na monokulturama. Postoje deseci tisuća divljih ili rijetko kultiviranih vrsta koje bi mogle dati bogatu i raznovrsnu hranu, otpornu na bolesti i prilagodljivu na okoliš koji se mijenja. Ali uništavanje divljine, zagađenje i prekomjerni izlov započeli su masovno izumiranje vrsta na Zemlju, a trenutno je pod prijetnjom izumiranja tisuću kultiviranih vrsta. Agrobioraznolikost je vitalna i u rješavanju glavnog uzroka smrti i invaliditeta u svijetu - loše ishrane, bila to neuhranjenost ili pretilost, do čega dobrim dijelom dolazi zbog unificirane ishrane. Odličan članak na Guardianu! Iscrpnije...

Uspjeh medicine: Operacijom na DNA uklonjena smrtonosna bolest

Ekipa kineskih znanstvenika izvela je preciznu "kemijsku operaciju" na DNA ljudskih embrija kako bi uklonili bolest iz genetskog zapisa, što je prva takva operacija na svijetu. Tim sa sveučilišta Sun Yat-sen tehnikom uređivanja baze ispravio je jednu jedinu grešku iz genetskog zapisa - iz G u A - čime su uklonili bolest beta-telasemiju, potencijalno smrtonosan poremećaj krvi. Ovaj pristup mogao bi u budućnosti liječiti cijeli niz nasljednih bolesti. Uređivanjem baza mijenja se osnovne blokove DNA - adenin, citozin, gvanin i timin - koje se označava slovima A, C, G i T, a sve instrukcije za gradnju i pokretanje tijela upisane su u kombinacijama ovih četiriju baza. Iscrpnije...

Vrela ljeta kao ove godine postat će uobičajena na jugu Europe

Nesnosne vrućine poput onih koje je ovoga ljeta donio toplotni val Lucifer do 2050. će godine postati uobičajene u južnom dijelu Europe, stoji u izvještaju World Weather Attribution, udruge međunarodnih znanstvenika. Vreli valovi s temperaturama višim od 40 Celzija već sada su četiri puta češći nego prije stotinu godina, a do polovine stoljeća postat će tipični za južnu Europu. Procjenjuje se da bi se broj smrtno stradalih od vremenskih nepogoda, poput toplotnih udara, šumskih požara i suše do kraja stoljeća mogao povećati 50 puta. Iscrpnije...

Tajne Zelandije - osmog kontinenta

Znanstvenici su otkrili 70 milijuna godina stare tajne Zelandije, potopljene ostatke kontinentalne kore koja je potonula u more kada se Novi Zeland odvojio od Australije prije 85 milijuna godina. Nazivaju je i osmi kontinent. S više od 90 posto teritorija, koji se nalazi ispod površine vode, kontinent obuhvaća otok Lord Howe na istočnoj obali Australije, francuski teritorij Nove Kaledonije te Novi Zeland. Ovdje kratki dokumentarac o Zelandiji. Iscrpnije...

Profesor Prelec s MIT-a: Mladi Hrvati trebali bi neko vrijeme učiti vani

"Mislim da rješenje problema znanstvenog i obrazovnog sustava za Hrvatsku nije u tome da se stariji ljudi koji su se vani afirmirali vraćaju. Bolje je da se mladi stimuliraju da neko vrijeme provedu vani, da vide kako uspješni sustavi funkcioniraju. Osim toga, Hrvatska može biti zanimljiva mladim strancima. Neke europske zemlje već su postale jako privlačne strancima – skandinavske, Velika Britanija, Švicarska, Nizozemska i slično. Dobar primjer je Nizozemska. Ona u odnosu na ostatak Europe ne izdvaja posebno puno za znanost, možda je po tome čak malo ispod prosjeka EU-a. No ona stvara dojam kao da daje više. Jako je otvorena za dolazak stranaca", prokomentirao je obrazovno-znanstvenu situaciju u Hrvatskoj Dražen Prelec, koji drži tri profesorske pozicije na prestižnom MIT-ju. Iscrpnije...

Zašto vam se čini da vam je pjesma sporija za vrijeme treninga

Ako vam se nakon pola sata vježbanja u teretani ili džogiranja čini da su pjesme koje slušate za to vrijeme postale sporije, to je zbog složene interakcije tjelesne aktivnosti i moždanog poimanja vremena. Prema studiji iz 2012. godine, neki profesionalni sportaši mogu doživjeti promjene u percepciji vremena dok su tjelesno najaktivniji – recimo, tenisačima se zna učiniti da im se loptica približava sporije. Što je tjelesna vježba intenzivnija, to ljudsko tijelo više preferira brži tempo pjesme, zbog čega nam se može učiniti da se pjesma „usporila“. Iscrpnije...