Kategorija: Znanost

Igor Mezić: Tehnologija daje održivu budućnost, politika to ne može zaustaviti

„Za deset, dvadeset godina bilo kakve političke odluke imat će minimalan utjecaj u usporedbi s onim što će napraviti proboj jeftine tehnologije. Zato moramo zainteresirati još više mladih ljudi da se bave znanošću i tehnologijom“, rekao je prof. dr. sc. Igor Mezić, riječki znanstvenik koji već godinama živi i radi na Sveučilištu u Santa Barbari. Iscrpnije...

Kiselost mora smanjuje broj različitih vrsta riba, ali više je štetočinskih riba

Biološka raznolikost mora zbog acidifikacije oceana će se smanjiti, a manje vrste riba, koje znanstvenici uspoređuju sa štakorima i bubama na kopnu, ugrozit će biološku ravnotežu i zavladati podmorjem, pokazuje australsko istraživanje (University of Adeleide). Općenito se ukupni broj riba u oceanima povećava, no istodobno se smanjuje lokalna bioraznolikost. Ovdje video o rezultatima istraživanja. Iscrpnije...

Idemo li prema šestom izumiranju vrsta?

Stabilnost života za Zemlji ovisi o biogeokemijskim ciklusima ugljika, a koji ovise o slabo shvaćenim mikrobiološkim ekosistemima. Pet puta u posljednjih 500 milijuna godina više od tri četvrtine živih bića na Zemlji istrijebljeno je, a svako od ovih istrebljenja povezano je sa značajnim promjenama u ugljičnim ciklusima na Zemlji. Neki znanstvenici smatraju da bi promjene u okolišu koje je potaknuo čovjek - uključujući naše masovno ispuštanje ugljika u atmosferu - mogle uskoro izazvati šesto veliko izumiranje vrsta. 8 znanstvenika za Nautilus propituje je li takvo istrebljenje moguće. Iscrpnije...

Sunce sinoć bilo najudaljenije od Zemlje u ovoj godini

Astrofizičar Neil deGrasse Tyson čestitao nam je jučer aphelion (Twitter), dan kada je Sunce najudaljenije od Zemlje u godini. Po hrvatskom vremenu bilo je to sinoć u 21.11 sati i tad se Sunce nalazilo na 152.092.505 kilometara od Zemlje. Najbliže će Sunce biti početkom siječnja kad će se približiti na 147.1 milijuna kilometara, što je, znači, oko 5 milijuna kilometara bliže. To se zove periphelion. Kao što se zna, ovo se događa jer je putanja Zemlje oko Sunca eliptična, a ne kružna, dok godišnja doba imamo zbog nagnutosti Zemlje u odnosu na njenu os. Iscrpnije...

Novo cjepivo bez injekcije - preko flastera

Američki znanstvenici napravili su flaster koji bi mogao biti zamjena za unos cjepiva injekcijom, piše The Lancet. Dakle, ovo cjepivo za gripu radi tako da se na kožu zalijepi flaster koji ima skupinu malih iglica i koji se na koži drži određeno vrijeme, dovoljno da cjepivo kroz kožu prodre u tijelo gdje funkcionira isto kao i tradicionalno cjepivo koje se unosi injekcijom (ovdje video kako ovaj flaster radi). Osim što bi ovo bilo zgodno kod ljudi koji se boje igala, ovakve vrste cjepiva omogućile bi ljudima da si sami daju cjepilo, bez pomoći liječnika, što bi moglo uštedjeti novac, a možda i povećalo procijepljenost stanovništva. Iscrpnije...

Slabi Sunčevo zračenje - za 2 godine Sunce će biti najmirnije

Svakih 11-ak godina Sunčeve pjege izblijede i oslabi Sunčevo zračenje, magnetske eksplozije koje Zemlju udaraju ekstremnim ultraljubičastim zračenjem. Sunčeve pjege bile su na vrhuncu 2014. i Sunce je sada na putu najslabijih aktivnosti što će se dogoditi 2019./2020. godine, piše Phys o zanimljivoj zvjezdanoj pojavi. Iscrpnije...

Hawking: Sa Zemlje moramo pobjeći za 200 godina

Dramatičnim je upozorenjem najpoznatiji svjetski astrofizičar Stephen Hawking poentirao u svojem predavanju na festivalu Starmus u norveškom Trondheimu. "Ljudi moraju napustiti Zemlju za 200, najkasnije za 500 godina! Prerasli su Zemlju, oteli joj resurse i uništili je klimatskim promjenama, istražili su praktično sve što se istražiti moglo. Tu su prijetnje udara asteroidom, crnih rupa, supernovi i sunčeve radijacije. Kada smo posljednji put stigli do takvog raskrižja, imali smo kamo otići, Kristofor Kolumbo 1492. godine otkrio je Novi svijet. Danas nema više novog svijeta koji bismo otkrili", rekao je Hawking. Iscrpnije...

Stariji očevi imaju pametnije i fokusiranije sinove, koji su geekovi

Muškarci koji osnuju obitelj u starijoj dobi imaju sinove koji su češće "geekovi", utvrdili su znanstvenici s King's Collegea u Londonu koji su napravili i cijeli "geek index". Dakle, ti njihovi sinovi su pametniji, fokusiraniji i socijalno manje uklopljeni, što su sve karakteristike "geekova", pri čemu dob majke ne igra nikakvu ulogu u razvoju takvih sinova niti se isto ovo događa kod kćeri. Rijetka je ovo dobra vijest u znanosti o kasnijem očinstvo, gdje se obično govori o problemima koje djeca imaju kad su im očevi nešto stariji, poput autizma i šizofrenije. Naprotiv, očinstvo u kasnijoj dobi moglo bi po ovoj logici značiti da idemo prema društvu genija koji bi onda mogli riješiti probleme ove civilizacije. Iscrpnije...

Nobelovka: Bakterije sve otpornije, obične bolesti opet mogu biti smrtonosne

Otpornost bakterija je njihova bazična snaga. Strahujem da ćemo se stoga vrlo skoro vratiti u predantibiotsko doba, gdje će tuberkuloza ili upala pluća ponovno biti smrtonosne - rekla je Nobelovka i profesorica Ada Yonath s Weizmann Institute of Science u Dubrovniku na najvećoj svjetskoj znanstvenoj konferenciji iz područja biomedicine ove godine. Procjenjuje ona da će do 2050. više ljudi umirati zbog otpornosti bakterija na antibiotike nego od raka, ako se ne proizvedu novi antibiotici, a u ovom trenutku ne postoji farmaceutska kompanija koja proizvodi ili pokušava stvoriti neke nove antibiotike, jer to nije isplativo. Iscrpnije...

Moć šteti mozgu - ljudi postaju impulzivniji i gube empatiju

Moć ometa neurološki proces zrcaljenja što je temelj ljudske empatije, čega je posljedica otupljivanje poštovanja i simpatije prema drugima, priznanje zasluga, nagrađivanje, utvrdio je Sukhvinder Obhi, kanadski neuroznanstvenik koji je proveo istraživanje među moćnim i "običnim" ljudima stavivši im na glavu uređaj za transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS). I drugi su utvrdili slično - Dacher Keltner, profesor psihologije s Berkeleyja, pronašao je da ispitanici pod utjecajem moći kao da su pretrpjeli traumatsku ozljedu mozga - postaju impulzivniji, manje svjesni rizika i manje sposobni vidjeti probleme drugih ljudi. Iscrpnije...

Smrtonosni toplinski udari do 2100. pogađat će tri četvrtine čovječanstva

Do 2100. godine tri od četiri stanovnika Zemlje bit će izravno pogođeni klimatskim promjenama koje će uzrokovati najmanje 20 ekstremno vrućih i vlažnih dana u godini, stoji u novom izvještaju Naturea. Trenutno jedna trećina svjetske populacije smještene na 13% zemljine površine doživljava najmanje 20 dana godišnje kada je dostignut smrtonosni prag. Najveća prijetnja životu bit će u tropskim područjima gdje će dodatni problem predstavljati njihovi slabi ekonomski kapaciteti, što znači da će se morati ili preseliti ili će jednostavno nestati. Iscrpnije...

Hrvatski fizičari napravili novi model svemira - ciklički

Mladi hrvatski fizičari Petar Pavlović i Marko Sossich napravili su potpuno novi fizikalni model svemira koji bi bio alternativa uvriježenom modelu Velikog praska, o čemu su objavili članak u prestižnom znanstvenom časopisu Physical Review (ovdje). Dvojac sa znanstveno-istraživačkom centru DESY u Hamburgu i zagrebačkog FER-a propituju mogućnost modela cikličkog svemira gdje su objasnili dinamiku prostor-vremena i materije od početka ovog svemirskog ciklusa do današnjeg stadija te predvidjeli u jednom trenutku ponovno skupljanje koje će voditi do novog ciklusa, odnosno do novog Velikog praska i tako isponova... Iscrpnije...

Istraživanja: Nema posljedica kod djece ako ih odgaja gej par

Nema dokaza za negativne učinke po djecu koje bi se mogle pripisati tomu da su njihovi roditelji istospolni par, utvrdila je znanstvenica Tanja Vučković Juroš koja je proučila petnaest respektabilnih istraživanja o djeci koja su odrastala u istospolnim obiteljskim zajednicama. Sve studije navode na zaključak da na ishode djece utječe stabilnost brakova, a ne to jesu li brakovi istospolni ili raznospolni, osvrće se na ovaj rad Božo Kovačević za Telegram. Iscrpnije...

Dilema: Koga poslati u svemir - ljude ili robote?

Poznati astrofizičar Neil deGrasse Tyson u zanimljivom razgovoru priča o dilemi slanja robota ili čovjeka u svemir, što bi moglo doći uskoro. Ako nas zanimaju samo znanstvena otkrića treba poslati robote, jer su jeftiniji, ne treba ih vratiti kući, ne moraš ih hraniti, kaže on. Ali, postoji vrijednost ljudskog nadahnuća - ako pošaljemo nekog od nas ta će osoba biti heroj našoj civilizaciji i to ima vrijednost. Ovdje intervju. Iscrpnije...

Maroko: Pronađeni najstariji fosili čovjeka - stari 300.000 godina

Znanstvenici su u pećini Jebel Irhoud u Maroku pronašli fosilizirane kosti homo sapiensa stare 315.000 godina, što bi moglo promijeniti povijest čovjeka. Prva novost je da su ove kosti daleko starije - najstarije dosad pronađene kosti homo sapiensa su iz današnje Etiopije i stare su između 160 i 195 tisuća godina. Druga je mjesto pronalaska - dosad se mislilo da je istočna Afrika kolijevka čovječanstva iz vremena prije otprilike 200.000 godina te da su svi moderni ljudi potekli od te populacije. Ovaj pronalazak iz zapadne Afrike sugerira da je homo sapiens puno stariji te da se raširio po Africi čak 100-tinjak tisuća godina ranije, što afričku priču naše vrste čini mnogo kompleksnijom nego što smo mislili. Iscrpnije...

Kad će roboti zaslužiti ljudska prava?

Popularni filmovi i serije poput Blade Runnera i Westworlda pričaju priče o robotima koji ne uživaju sigurnost nikakvih ljudskih prava. Kada ovi strojevi koje proizvodima steknu ljudske kapaciteta, morat ćemo ih početi gledati kao društvena ravnopravna bića i prestati ih smatrati jednostavno robom u našem vlasništvu. Kako piše Gizmodo, izazov leži u tome da odredimo koje osobine i koja razina kognitivne sposobnosti kvalificira robote da steknu društvena prava. Iscrpnije...

Tajna dužeg i zdravijeg života - manje jesti!

Ključ ka boljoj starosti je smanjenje količine hrane na našem tanjuru, kroz program "ograničavanje kalorije". Ovdje nije riječ samo o smanjenju masne hrane s vremena na vrijeme - riječ je o trajnim postepenim i pomnim redukcijama porcija hrane, piše BBC koji za zdraviji i duži život, potkrijepljeno znanstvenim istraživanjema, predlaže - glad. Iscrpnije...

Veliko otkriće: Znanstvenici otkrili kako mozak prepoznaje lica

Znanstvenici s California Institute of Technology napravili su gotovo savršene kopije lica ljudi tako što su očitavali moždane valove majmuna kojima su prikazivane fotografije tih istih ljudi (na ilustraciji gore slijeva su fotografije pokazane majmunima, a desno slike napravljene očitavanjem mozga majmuna). U vrlo impresivnom pokusu čitanja misli riješen je jedan od najtežih problema neuroznanosti - kako mozak prepoznaje lica, što otvara mogućnost čitanja najintimnijih misli. Otkriveno je da mozak ne analizira lice kao cjelinu, nego skupine od nekoliko stotina neurona analiziraju određene karakteristike lica, poput oblika lice, razmaka između očiju ili tena da bi onda prepoznao lice. Iscrpnije...

Trump: SAD se povlači iz Pariškog sporazuma

Donald Trump je potvrdio da će povući SAD iz Pariškog sporazuma o klimi, čime će se drugi najveći proizvođač stakleničkih plinova na svijetu (prvi je Kina) povući iz međunarodnog projekta suzbijanja globalnog zagrijavanja. Nema kazne za napuštanje, Pariški sporazum radi na principu dobre volje, a ovime će samo SAD, Sirija i Nikaragva biti van Sporazuma. Kaže Trump da će on pokrenuti nove pregovore o novom sporazumu ili vraćanju SAD-a u Pariški sporazum, ali pod novim uvjetima "koji su fer za SAD". Iscrpnije...

Ultra-jak antibiotik u borbi protiv superbakterija - 1.000 jači nego prije

Američki znanstvenici promijenili su strukturu životno važnog antibiotika vancomycina u borbi protiv nekih od najopasnijih super-bakterija. Nova verzija ovog antibiotika tisuću je puta jača od stare verzije, a bori se protiv bakterija u tri smjera, čime je bakterijama puno teže izbjeći napad. Neće lijek sutra u trgovinu - treba ga testirati na životinjama i ljudima i mogao bi biti spreman za korištenje za jedno pet godina. Stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da smo blizu "post-antibiotske ere" kad će neke infekcije biti neizlječive, a WHO poručuje da je otpornost na antibiotike jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, sigurnosti hrane i razvoju. Iscrpnije...