Kategorija: Znanost

Igor Rudan: Živjet ćemo 120 godina

"Dolazimo do točke u vremenu kada ćemo 'optimizirati' svoj okoliš do te mjere da on više neće biti čimbenik ograničenja za naše trajanje života. Eliminiranjem svih prirodnih neprijatelja iz našeg okoliša, te dobrom i redovnom prehranom, čistom vodom i sanitarnim uvjetima, doći ćemo do stadija gdje ćemo moći vidjeti koliko se dugo može živjeti temeljem našeg unaprijed zadanog, biološkog potencijala. Mnogi vjeruju da je ta biološka granica negdje oko 110 ili 120 godina. Tu će završiti prva faza produljenja životnog vijeka. Da bismo živjeli dulje od toga, trebat će razmisliti o mijenjanju nas samih, tj. našeg biološkog potencijala, interveniranjem u naše prirodne mehanizme", priča u intervjuu Indexu cijenjeni hrvatski znanstvenik Igor Rudan. Iscrpnije...

Novi organ u ljudskom tijelu - mezenterij

Dugo se vjerovalo da je mezenterij složena i kompleksna struktura koja omogućava da živci i krvne žile dođu do crijevne stijenke i sustav drže ''na mjestu'', no nova istraživanja pokazuju kako je u pitanju zapravo stalan organ. Sljedeći korak je pronaći funkciju novog organa i otkriti koju ulogu mezenterij ima kada su u pitanju bolesti abdomena. Iscrpnije...

Što točno znači "život"?

NASA život definira kao "samoodrživi kemijski sustav sposoban za darvinsku evoluciju", kemičari se vole fokusirati na određene molekule, dok se fizičari više drže termodinamike, iako većina znanstvenika obično priča o repliciranju i metabolizmu. Piše BBC kako danas imamo stotinjak definicija života, ali nijedna nije definitivna, a izdvajaju viruse kao klasični rubni primjer kojeg se može i ne mora nazvati životom... Iscrpnije...

Agnotolog: Neznanje je moć, industrije neznanjem prodaju proizvode

"Moćne industrije neznanjem prodaju svoje proizvode. Neznanje je moć... a agnotologija je namjerno stvaranje neznanja", kaže Robert Proctor, znanstvenik koji proučava širenje neznanja. Objašnjava da se neznanje može širiti pod krinkom uravnotežene debate. a upozorava da iako je znanje dostupno, to ne znači da mu se pristupa. Opisuje on da se neznanje prvo širi kad ljudi ne razumiju koncept ili činjenicu, a zatim kad interesne skupine naporno rade da oko određene teme stvore zbrku. Znanstveno nepismeno će društvo biti ranjivije na takve taktike, piše BBC Future u jednom od izdvojenih članaka iz 2016. godine, ovdje ostali. Iscrpnije...

Mirjana Krizmanić: Stres i depresija su pomodarstvo

"Novogodišnje odluke su iste kao one u Korizmi, kad ljudi kažu da neće jesti čokoladu, manje će se debljati, ali nigdje nitko ne spominje međuljudske odnose, da će biti bolji ljudi, više slušati", kaže psihologinja Mirjana Krizmanić u razgovoru za N1. Nije to jedino što joj smeta: "Sve je stres. Dođem kući, soba je u neredu, stres, dijete hoće da se s njim igram, stres. To su normalne životne situacije, to su životni problemi... S depresijom je ista stvar, to je pomodarstvo". Iscrpnije...

Profesor Jure Vujić opet plagirao, ovaj put s Wikipedije

Nakon što se prije četiri godine Jure Vujić zbog plagiranja morao ispričati profesoru Dejanu Joviću, trenutni direktor Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja, opet se našao u sličnom skandalu. Vujić je za časopis zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Europske studije napisao članak Eastern Mediterranean as gravitation centre od geopolitical battle for Euroasia gdje je Vujić navodno prepisao početak članka, i to ni manje ni više, nego s nimalo znanstveno utemeljene Wikipedije!? "Zna kako se masovno autoplagira i kompilira. Wikipedija, uostalom, može i ne mora biti stručno-znanstveni izvor. Smatram kako je ovdje isključivo riječ o političkom obračunu s ciljem osobne diskvalifikacije“, rekao je Jure Vujić za Forum.tm. Iscrpnije...

Znanstvenici šalju poruke u svemir

Nakon što desetljećima skeniraju nebesa u potrazi za porukama izvanzemaljaca, znanstvenici su se dosjetili da bi možda ipak bilo pristojno prvi pozdraviti. Zato će organizacija METI (Messaging Extra Terrestrial Intelligence) sljedećih godina opetovano slati poruke u svemir radijskim i laserskim signalima. "Ako želimo razmjenu, najprije moramo naučiti dijeliti informacije", kaže predsjednik METI-ja. Neki, poput Stephena Hawkinga, smatraju da bismo se trebali pritajiti jer ne znamo hoće li primatelji biti prijateljski raspoloženi. Iscrpnije...

Evolucija 2,3 milijuna vrsta - na jednoj karti

Još od Charlesa Darwina biolozi pokušavaju prikazati kako novi organizmi nastaju od starijih genetskim stablima, a nakon tri godine rada znanstvenici su sva ta stabla uspjeli uvrstiti u jedan jedini prikaz, koji najbolje funkcionira kao krug. Crte unutar kruga predstavljaju svaku pojedinu živu vrstu koja je dosad opisana - njih 2,3 milijuna od procijenjenih 8,7 milijuna koje nastanjuju planet, a znanstvenici pozivaju pojedince da se uključe u opis. Kartu pogledajte ovdje. Iscrpnije...

Kako nas društvena izolacija ubija

Istraživanja pokazuju da pojedinci koji imaju slabije razvijene društvene kontakte lošije spavaju, slabiji im je imunološki sustav, podložniji su upalama i povišene su im razine hormona stresa. Studije pokazuju i da usamljeni ljudi imaju veći rizik oboljenja od srčanih bolesti te općenito preuranjene smrti. Usamljenost ubrzava opadanje kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi - riječju, usamljenost je jednako važan zdravstveni faktor kao i pretilost i pušenje. Zdravstvena presuda je jasna, no što poduzeti po pitanju te moderne epidemije nije, piše NY Times. Iscrpnije...

Prva božićna pjesma koju je napisala umjetna inteligencija

Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu ubacili su 100 sati pop pjesama u vrstu umjetne inteligencije znane kao povratna neuralna mreža, koja uči i djeluje izgrađujući veze između unešenih podataka, slično načinu na koji radi ljudski mozak. U ovom slučaju unešene su pjesme naučile neuralnu mrežu o općoj strukturi pop glazbe, a onda je ova umjetna inteligencija dobila zadatak da napravi pjesmu na temu okićenog božićnog drvca okruženog poklonima. Rezultat? Pa prilično smušena pjesma otpjevana uznemirujućim glasom, bez melodije - ovdje... Iscrpnije...

CERN: Po prvi puta ugledali svjetlosni spektar antimaterije

Fizičari s CERN-a laserske su zrake emitirali na čestice antimaterije da utvrde ponaša li se svjetlost jednako na materiji kao i na antimateriji. Pokus je izveden na 14 atoma antivodika - antimateriji posve suprotnoj vodiku - a pokazalo se da se svjetlost od antivodika odbija jednakom valnog duljinom kao od običnog atoma vodika. Ono što na CERN-u ovime žele postići je utvrditi zašto materije u našem svemiru ima više od antimaterije, jer je za Velikog praska trebalo nastati jednako puno materije i antimaterije, odnosno koja je to razlika između materije i antimaterije da je materija postala dominantna u svemiru. Iscrpnije...

Potomstvo nastalo spolnim putem zdravije od kloniranog potomstva

Organizmi koji se mogu klonirati svejedno se razmnožavaju spolnim putem, iako je to način koji oduzima više i vremena i energije, a zahtijeva i partnera, zato što su potomci koji su nastali spolnim putem otporniji na infekcije od potomstva nastalog kloniranjem. Znanstvenici s University of Stirling proučavali su vodene buhe, koje se mogu razmožavati i kloniranjem, i spolnim putem, te su uspoređivali kćeri iste majke nastale kloniranjem i spolnim putem, pa utvrdili da je potomstvo začeto spolnim putem bilo rjeđe bolesno od potomstva nastalog kloniranjem. Iscrpnije...

Bakterije, metan i ostale opasnosti koje vrebaju iz sibirskog permafrosta

Stotinama godina sibirski permafrost služio je kao golemi hladnjak za sve što je u njemu zakopano. No s globalnim zatopljenjem počeo se otapati i tundra koja ga pokriva zagrijava se dvostruko brže od ostatka planeta. "Permafrost je bomba koja otkucava", tvrdi stručnjak za okoliš Robert Spencer, te upozorava što bi sve moglo izbiti na površinu: izumrle bakterije i viruse, poput antraksa, ugljični dioksid, koji će dodatno pojačati klimatske promjene, metan, koji može dovesti do eksplozija, ali i kosti mamuta te ruskih kraljevskih pokojnika. Iscrpnije...

Ženski mozak stari sporije od muškog - ali postaje sve manji

Mozak muškaraca sadrži veću količinu živčanih vlakana, a mozak žene ima veći udio sive tvari, tj. stanica neurona zbog čega postoje razlike u ponašanju i vještinama (poput multitaskinga koji bolje ide ženama). Zbog toga mozgovi žene i muškarca različito stare. Ženski se smanjuje ali sporije stari i skloniji je Alzheimeru, dok su muškarci skloniji Parkinsonovoj bolesti. Iscrpnije...

13 psiholoških razloga zašto dobri ljudi rade zločeste stvari

Business Insider ima članak o tome zašto se pametni i uspješni ljudi upuštaju u nelegalne aktivnosti i neetičko ponašanje, našli su 13 psiholoških objašnjenja: pristranost prema samom sebi - većina ljudi smatra da su pametniji i etičkiji od ostalih i da zaslužuju više; samo prisustvo novca čine ljude sebičnijima; u situacijama gdje su "pobjednik" i "gubitnik" očitiji ljudi su skloniji varanju; neispavanost i glad; konformizam... Iscrpnije...

Arktik najtopliji od 1900.

Godina 2016. najtoplija je na Arktiku otkako su ondje počela mjerenja, zbog čega je nastupilo neviđeno topljenje leda i zakasnilo formiranje novog leda jesenas, objavila je NOAA (izvještaj). Zabilježena je dosad najviša srednja godišnja temperatura zraka iznad tla - između listopada 2015. i rujna 2016. temperatura je u prosjeku bila za 3,5 Celzijevih stupnjeva veća od one zabilježene 1900. Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta koji bi 2016. mogao imati najtopliju godinu u novije vrijeme i to treću godinu zaredom. Iscrpnije...

Dr. Štimac: Tko želi doživjeti stotu, ne smije biti debeo

"Nema debelih stogodišnjaka pa ako želite doživjeti stotu, nemojte biti debeli", kaže prof. dr. Davor Štimac, urednik knjige 'Debljina – klinički pristup' koju je pisalo 54 stručnjaka i ilustrirao karikaturist Ivan Mišković, a koja predviđa trendove ove epidemije i nudi razne koncepte za njihovo rješavanje. "U Hrvatskoj je postotak preuhranjenih, dakle onih osoba čiji je indeks tjelesne mase veći od 25, trenutno oko 60 posto. Pritom je debljina prvi preventabilni uzročnik smrti koji je s tog mjesta istisnuo pušenje", rekao je Štimac kojeg posebno brine porast broja debele djece. "Fenomen zemljopisno bliske nam Italije gdje je najveći broj pretile djece i porast pretile djece u istočnoeuropskim zemljama zastrašujuće nagoviješta što će nam se dogoditi sljedećih godina", kaže. Iscrpnije...

Island će kopati kroz vulkan u potrazi za - jeftinim grijanjem

Geolozi na Islandu bušit će kroz vulkansko stijenje te napraviti najdublju bušotinu na svijetu u potrazi za vrelom parom čime bi, vjeruju, "otvorili vrata geotermalnoj industrjii". Bušenje kreće vrlo skoro, bušit će se na jugozapadu države, plan je ići 5 kilometara ispod površine zemlje i završiti posao do kraja godine. Očekuju da bi temperatura na dnu bušotine bila 500 stupnjeva Celzija, što bi dalo 10 puta više energije od konvencionalnih geotermalnih izvora. Iscrpnije...

Britanija: Država dopustila bebe troje roditelja

Britanske vlasti dopustile su in-vitro oplodnju pri kojoj će biti začete bebe triju osoba. Tretman zvan mitohondrijski transfer znači da će dijete imati troje roditelja, a što će omogućiti sprečavanje neizlječivih nasljednih bolesti. Prve ovakve bebe mogle bi se roditi već iduće godine. Kritičari ove odluke smatraju da je riječ o opasnom koraku u stvaranju genetski modificiranih "dizajnerskih beba", a glavni znanstveni savjetnik britanske, trenutno konzervativne, vlade, Mark Walport pozdravio je ovu odluku kao "opreznu i uviđavnu" procjenu koja će staviti Britaniju na prvu liniju medicinskog napretka. Iscrpnije...

Otkrivene tajne najčudnije ribe - morskog konjića

Morski konjići puni su čudnovatosti - plivaju okomito, a ne vodoravno, za zaštitu od jakih struja imaju repove koji im omogućuju da se pričvrste za morsku travu ili koralje, tijelo im je prekriveno koščatim ljuskama, ali suprotno od većine riba nemaju peraje, oči im rade svako za sebe, što im omogućuje da istovremeno gledaju naprijed i natrag. Znanstvenici su analizirali genom azijskog morskog konjića tigrasta repa koji može narasti do 10 centimetara i ima najbržu stopu molekularne evolucije od svih riba kojima se dosad analizirao genom. Gen koji je odgovoran za leženje jajašaca u drugih riba u morskih se konjića duplicirao, preuzeo novu ulogu i omogućio razvoj 'muške trudnoće', utvrdili su znanstvenici. Iscrpnije...