Kategorija: Znanost

Psihologija: Novi način gledanja na emocije, i kako ih kontrolirati

Osjećaji bijesa, straha, gladi i bolesti nisu niti izbliza toliko različiti koliko mi mislimo i nekad nam se može dogoditi da pogrešno objasnimo ove signale - kao npr. što se osjećaj vrćenja u glavi i stiskanja u želucu može objasniti kao početak kakve viroze, ali i kao početak zaljubljivanja. Psihologinja Lisa Feldman Barrett napisala je knjigu o tome How Emotions Are Made gdje tvrdi da to kako interpretiramo signale našeg tijela ovisi posve o kontekstu. BBC prenosi neke savjete kako preuzeti kontrolu nad svojim osjećajima. Iscrpnije...

Psihodelične gljive pomažu kod slučajeva neizlječive depresije

Halucinogeni sastojak iz psihodeličnih gljiva može pomoći u "resetiranju" mozga ljudi s neizlječivom depresijom - utvrdili znanstvenici s Imperial College London, a piše Nature. Dali su jednu dozu halucinogena psilocibina 19 pacijenata, a kod svakog drugog nestali su simptomi depresije te su se im dogodile promjene aktivnosti mozga, što je potrajalo čak pet tjedana. Ovo potiče nadu za lijek za depresiju, ali upozoravaju stručnjaci da ljudi ne bi smjeli pokušavati sami se izliječiti. Iscrpnije...

Virtualna šetnja starim Rimom

Sveučilište Reading 10 je godina stvaralo digitalni 3D model starog Rima i sad su besplatno dali svoj rad za uživanje. Vodič u istraživanju arhitekture i povijesti Rima je dr. Matthew Nicholls, a koji koristi ovaj precizan i povijesno točan model Rima. Šetnja uključuje vremensku liniju, animacije i panoramske slike u 360 stupnjeva. Ograničeni pristup ovom svejedno velikom 3D modelu je besplatan (za plaćanje se dobije dodatne sadržaje), dovoljna je samo vrlo kratka registracija. Ovdje početak. Iscrpnije...

Astronomi pronašli veliki dio izgubljene tvari u svemiru

Astronomi godinama nisu uspijevali pronaći otprilike polovicu atoma za koje misle da bi ih svemir morao sadržavati, da bi znanstvenici s University of Edinburgh pronašli veliki dio ovih nestalih tvari koristeći radijaciju s početka svemira. Dakle, svemir se sastoji od 70% tamne energije, 23% tamne tvari i 4,6% "običnih tvari". Problem je u ovih 4,6% jer, osim običnih atoma koji čine tek dio, većinu tih "običnih tvari" znanstvenici jednostavno nisu uspijevali pronaći, a novo otkriće sugerira da se oko 30% tvari "sakrilo" u raspršenim oblacima visokoioniziranih plinova između galaksija. Ova kozmička mreža, tako je zaključeno, je šest puta gušća od ostatka svemira, i čini trećinu nedostajuće mase te "obične tvari" svemira". Science piše o ovome malo stručnije, Guardian nešto jednostavnije, a ostaje ovih 70% tamne energije koja je posve zagonetna i 23% tamne tvari što nikad nije izravno promatrano. Iscrpnije...

Drevni ritual bojanja lubanja

Kult lubanja zanimljiv je ritual čiji su korijeni stari oko 12 tisuća godina. Arheolozi su otkrili kako su ljudi u doba neolitika prakticirali skidanje mesa sa lubanja i zatim ih preoblikovali i bojali - video. Nije potpuno jasno zašto su korištene takve lubanje, možda u obredima ili kao izraz poštovanja. Takve su lubanje pronađene na nekoliko nalazišta u Turskoj. Iscrpnije...

Izvadak iz knjige astronauta koji je godinu proveo u svemiru - jel' moguć put na Mars?

"Boli me svaki dio tijela. Svi moji zglobovi i mišići bore se protiv razarajućeg pritiska gravitacije. Zlo mi je, iako nisam povratio" - piše u novoj knjizi američkog astronauta Scotta Kellyja koji je proveo godinu dana na Međunarodnoj svemirskoj postaji. "Borim se da bih ustao. Na svakoj razini osjećam se kao da se borim s živim pijeskom. Kad sam napokon uspravan bol u nogama je užasna, a povrh te boli imam još alarmantniji osjet - kao da mi sva krv ide u noge" piše još u Endurance: A Year in Space, A Lifetime of Discovery. Brisbane Times ima izvadak iz knjige, a sugeriraju kako Kellyjevo iskustvo podiže pitanje o mogućnosti putovanja čovjeka na Mars, barem u sadašnjim uvjetima. Iscrpnije...

Mlad i pametan: Znanstveno postignuće pakistanskog tinejdžera

17-godišnji Pakistanac Muhamed Shaheer Niazi postao je priznati svjetski znanstvenik - njegov rad s područja fizike objavljen je u uglednom časopisu Royal Society Open Science. Riječ je o tkz. električnom saću - fenomenu koji se pojavljuje kad se sloj ulja stavi na električno polje između oštre i tupe elektrode, a nestabilnost uzrokovana razvojem iona stvara pritisak na površini ulja uslijed čega nastaje lijepi uzorak koji izgleda poput pčelinjeg saća. Niazi, srednjoškolac iz Lahorea, je uspio fotografirati kretanje iona kao i zabilježiti toplinu na površini ulja, što je prvi puta da je to nekom uspjelo. Niazi je ovaj rad predstavio na natjecanju mladih fizičara, skupa s još četvero kolega, što je prvi puta da je Pakistan imao predstavnika na tom natjecanju. Iscrpnije...

Što bi se dogodilo da Zemlja na tren ostane bez kisika?

Iako je nemoguće u potpunosti znati, znanstvenici predviđaju kako bi već za 5 sekundi nedostatka kisika posljedice za život na Zemlji bile ogromne (video). Kao prvo, Sunce bi nas spržilo jer kisik blokira UV zračenje. Bez kisika bi izgubili oko 21 posto tlaka zraka, što bi rezultiralo prsnućem unutarnjeg uha svih živih bića. Također, oceani bi se razlili u svemir. Iscrpnije...

Umro Vladimir Voevodsky - matematička legenda

Vladimir Voevodsky je zaslužan za pokretanje novih polja matematike, poput teorije homotopije kao i računalnog oruđa koji pomaže u provjeravanju matematičkih izvoda. Nije baš bio uzorni učenik - triput su ga izbacili iz srednje škole, a jednom sa sveučilišta u Moskvi, zbog loših ocjena, iako je poslije diplomirao na Harvardu. “Njegovi doprinosi su toliko fundamentalni da je nemoguće zamisliti kako su stvari promišljali prije njega", kaže njegov kolega Chris Kapulkin sa sveučilišta Western Ontario. Umro je krajem rujna u 51. godini. Iscrpnije...

Institutu Ruđer Bošković 74,9 milijuna kuna iz Bruxellesa

Institut Ruđer Bošković dobio je ukupno 74,9 milijuna kuna iz europskih fondova za dva projekta znanstvenih centara izvrsnosti. 36,9 milijuna kuna ide za projekt BioProspecting Jadranskog mora čiji je cilj dobivanje biološki aktivnih molekula poželjnih svojstava za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Ovo je nama laicima još i jasno, eksperimentalna istraživanja u području fizike materijala malo je teže shvatljivo, ali IRB je za to dobio 37,9 milijuna kuna. Iscrpnije...

Nobel za kemiju za promatranje molekula zamrznutih u akciji

Trojica znanstvenika dobili su Nobelovu nagradu za kemiju za razvoj krio-elektronske mikroskopije, tehnologije koja je omogućila istraživačima promatranje bioloških molekula zamrznutih u akciji. Švicarac, Amerikanac i Britanac Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson razvili su tehnologiju izučavanja proteina i drugih molekula nakon što ih se u brzom procesu zamrzne kako bi zadržale svoj oblik, što je moćno novo oružje u medicinskom istraživanju. "To je kao slike u filmu. Svaka od tih slika predstavlja jedan kadar koje se može sastaviti i dobiti film koji prikazuje što molekule rade" kažu iz švedske akademije koja ocjenjuje da je ovo nova era biokemije. Iscrpnije...

Nobel za fiziku - za otkriće gravitacijskih valova

Trojica američkih znanstvenika dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za ovu godinu, a za otkriće gravitacijskih valova. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su članovi opservatorija Ligo-Virgo koji je odgovoran za ovo otkriće. Valove je predvidio Albert Einstein i osnovna su posljedica njegove generalne teorije relativnosti. Gravitacijski valovi opisuju širenje i skupljenje prostora-vremena, što se događa kod ubrzavanja masivnih objekata. Švedska akademija je dodjelu nagrade objasnila riječima da je "prvo uočavanje gravitacijskih valova bilo prag - prozor u svemir". Iscrpnije...

Google ukinuo politiku zahtijevanja besplatnog pristupa člancima na plaćanje

Google je ukinuo svoju kontroverznu politiku First Click Free koja je izdavače primoravala da posjetiteljima s Googleove tražilice daju pristup člancima koji su se inače plaćali. Ovu 10 godina staru politiku mijenja nova - Flexible Sampling - koja omogućuje izdavačima da sami odluče koliko besplatnih članaka će dati čitateljima, ako ijedan. Bivša politika imala je pravilo da izdavač mora dopustiti tri besplatna članka na dan koje je Google indeksirao i u tom su se slučaju ti članci pojavljivali u rezultatima pretrage za određenu temu ili ključnu riječ. Izdavač koji nije pristajao na FCF nije se dobro proveo - njihovi članci nisu se pojavljivali na Googleovoj tražilici niti na Google News i naravno da im je onda padala posjeta, i to drastično. Iscrpnije...

Nobelova nagrada iz medicine - za istraživanje o tjelesnom satu

Trojica znanstvenika koji su otkrili kako funkcionira naš tjelesni sat dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu. Naš tjelesni sat, ili cirkadijarni ritam odnosi se na cikluse u kojima se odvijaju neke metaboličke, hormonske i druge promjene unutar organizma, a koje utječu na čovjekovo ponašanje i tjelesne funkcije. Dobitnici nagrade su američki znanstvenici Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael Young, a Nobelov odbor kaže da njihova otkrića imaju "ogromne implikacije za naše zdravlje i dobrobit". Iscrpnije...

Kanada: Otkriven moguć prvi život na zemlji, star 3,95 milijarda godina

Znanstvenici vjeruju da su pronašli rudimentaran dokaz života na Zemlji u sedimentnim stijena na sjeveru Labradora iz razdoblja otprije 3,95 milijarda godina kada su naš planet bombardirali brojni kometi i asteroidi, piše Nature. Nije da su pronašli nešto fizički veliko, nego zrnca ugljika u stijenama, ali vjeruje se da je riječ o ostacima primordijalnih morskih mikroorganizama. Otkriće upućuju na to da se mikrobiološki život javio prije nego što se ranije vjerovalo i relativno ubrzo nakon nastanka Zemlje. Iscrpnije...

Pivo djeluje na raspoloženje zbog sastojka iz pivskog slada

Mnogi tvrde da ih piva nakon napornog dana opušta, a sada je znanost potvrdila da je to doista istina, i ne samo zbog alkohola. Studija njemačkih znanstvenika pokazala je da je za sreću zaslužan sastojak pivskog slada - hordein. On naime na mozak djeluje na sličan način kao hormon sreće. Iscrpnije...

Astrofizičarka Vernesa Smolčić: U Hrvatskoj mi je jednako dobro kao bilo gdje u svijetu

"Svojih prvih, otprilike deset godina karijere provela sam u EU-u, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji. Time se stječe vlastita znanstvena samostalnost i zrelost, uspostavljaju se nove međunarodne suradnje i dolazi do većeg prijenosa znanja. U Hrvatsku sam se vratila prije nešto više od četiri godine na mjesto docentice na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje sam dobila priliku otvoriti novo područje istraživanja i svoje iskustvo i znanja prenijeti ovamo. Naravno, u provedbi raznih projekata postoje i razni izazovi na koje nailazim, ali oni isto tako postoje i u drugim zemljama, što se često zanemaruje kad se razmišlja o toj temi", kaže astrofizičarka Vernesa Smolčić koja je prikupila preko milijun eura za istraživanje tajni svemira. Iscrpnije...

Dubai u pustinji gradi prototip grada na Marsu

Dubai je angažirao svjetski priznatog arhitekta Bjarkea Ingelsa da u pustinji izgrad prototip grada na Marsu, a čovjek je dosad napravio dizajn budućeg grada, koji izgleda super. Mars Science City je projekt vrijedan 140 milijuna dolara, pokrit će 170.000 kvadratnih metara, a bit će "realističan model simulacije života na površini Marsa". Dubai ovim projektom želi privući najveće znanstvene umove svijeta, od kojih će neki dobiti priliku živjeti u marsovskom gradu godinu dana. Grad čini nekoliko povezanih kupola, u njemu su laboratoriji za hranu, energiju, vodu i agrikulturna testiranja (ovdje fotografije). Osim što će nam dobro doći kad naselimo Mars, ovaj projekt ispituje i probleme vode, hrane i sigurnosti energije na Zemlji. Iscrpnije...

Presedan: Tsunami prenio 300 vrsta biljaka i životinja iz Japana u SAD

Tsunamija koji je 2011. pogodio Japan prenio je na drugu stranu Tihog oceana 300 japanskih morskih vrsta životinja i biljaka, što je prekoocenska selidba bez presedana u povijesti, piše Science. Vrste koje su se preselile su mekušci, vlasulje, ribe, paraziti i drugi, pronađene su na Havajima, Aljasci i Kaliforniji, a neke bi mogle narušiti tamošnje ekosisteme. Tsunami iz 2011. nije bio jedini ni najveći u povijesti, ali ovo je prvi puta da su morske biljke i životinje zahvaljujući tsunamiju prešle cijeli ocean što im je omogućila - plastika. Val tsunamija unio je u more ogromne količine plastičnog otpada na koji su se ove životilje i biljke naselile te u 6 godina prešle Pacifik. Ovaj otpad od tsunamija još uvijek stiže u SAD pa se očekuje dolazak još nekih japanskih morskih vrsta životinja i biljaka. Iscrpnije...

Masovno izumiranje biljaka i životinja prijeti i opskrbi čovjeka hranom

Veliki broj biljnih i životinjskih vrsta koje su u temeljima čovjekove opskrbe hranom jednako je ugrožen kao divlji svijet - upozorava organizacija Bioversity International koje potcrtava - "ako nešto ne smijemo dopustiti da se istrijebi, to su vrste koje daju hranu za baš svakog od 7 milijardi ljudi na svijetu". Tri četvrtine današnje hrane dolazi od samo 12 biljnih i 5 životinjskih vrsta, što našu opskrbu hranom čini vrlo osjetljivom na bolesti i nametnike koji mogu napraviti veliku štetu na monokulturama. Postoje deseci tisuća divljih ili rijetko kultiviranih vrsta koje bi mogle dati bogatu i raznovrsnu hranu, otpornu na bolesti i prilagodljivu na okoliš koji se mijenja. Ali uništavanje divljine, zagađenje i prekomjerni izlov započeli su masovno izumiranje vrsta na Zemlju, a trenutno je pod prijetnjom izumiranja tisuću kultiviranih vrsta. Agrobioraznolikost je vitalna i u rješavanju glavnog uzroka smrti i invaliditeta u svijetu - loše ishrane, bila to neuhranjenost ili pretilost, do čega dobrim dijelom dolazi zbog unificirane ishrane. Odličan članak na Guardianu! Iscrpnije...