Kategorija: Znanost

Eksperimenti za pomrčine Sunca: Kako to zvuči, kako reagiraju cvrčci?

Studenti iz Tennesseeja idući će ponedjeljak, dok im se iznad glava bude događala pomrčina Sunca, snimati zvuk pomrčine. U suradnji s NASA-om postavit će radijski eksperiment niske frekvencije te će snimati radijsku buku koju pomrčina stvara, kako bi vidjeli po čemu je drugačija od običnih stanja. Sveučilište iz Austina pratit će reakcije cvrčaka i krava na iznenadnu pomrčinu usred dana. The Verge donosi popis još nekih neobičnih eksperimenata koje će znanstvenici provoditi za pomrčine, a nudi i linkove za obične ljude koji se žele uključiti. Iscrpnije...

U ponedjeljak pomrčina Sunca, ima online prijenos

Sljedeći ponedjeljak (21.8.) bit će pomrčina Sunca, a potpunu pomrčinu moći će se vidjeti iz SAD. Mi koji nismo ondje moći ćemo gledati preko online prijenosa. NASA će imati live prijenos od 12 do 16 sati po istočnoameričkom vremenu (što je od 18 do 22 sata po srednjoeuropskom vremenu), a snimku prenosi s 12 različitih lokacija u SAD-u, za što će koristiti 57 balona, istraživačke letjelice i teleskope smještene na tlu. NASA-in prijenos ići će preko Ustream. Tko ne želi tako moći će gledati preko CNN-ovog Facebooka. Iscrpnije...

Rekord: Ovogodišnji srpanj najtopliji u povijesti

Ovogodišnji srpanj izjednačio je rekord s lanjskim srpnjem u najvišim srpanjskim temperaturama otkako postoje mjerenja - globalna temperatura u srpnju 2017. bila je 0,83 stupnja Celzija iznad prosjeka za taj mjesec (odstupanje lanjskog srpnja je 0,82 stupnja). To znači da je prošli mjesec bio jedan od općenito najtoplijih mjeseci, usporediv još s kolovozom prošle godine koji skupa s lanjskim srpnjem drži rekord najtoplijeg mjeseca (od 1880. otkako se mjeri). Ono što je posebno kod ovogodišnjeg srpnja je da je bio vruć iako nije zabilježen prirodni klimatski ciklus, poput El Nina, koji bi povećavao prosječnu globalnu temperaturu, plus su temperature u velikim dijelovima Arktika ovog ljeta bile ispod prosjeka. Iscrpnije...

Infografika: Najveće prijetnje čovječanstvu

BBC je sastavio infografiku, i to duhovitu, o najvećim prijetnjama čovječanstvu, a poredane su od najbezazlenijih kao što je izumiranje čovječanstva zbog neplodnosti do najopasnijih kao što su umiranje Sunca ili svemira (što bi se moglo dogoditi za više od milijun godina). Vremenski, prva opasnost je izumiranje pčela čega bi posljedica bila nemogućnost oprašivanja biljaka zbog čega bi ponestalo hrane. U ovom stoljeću prijete još nuklearni rat (zapravo već ovaj tjedan ona dvojica zveckaju nuklearnim bombama), gubitak obradivog zemljišta, globalno zagrijavanje... Iscrpnije...

Nova objava hrvatskog fizičara s Facebooka: Zašto se znojimo

Sjetilo me to na čestu situaciju na punk koncertima. Prvo je svugdje ispred bine podjednaka gužva, a onda dio ljudi tamo ponesu ritam i melodija. Same noge idu. Ostali u publici se malo razmaknu da im daju mjesta. I tako, tekućina se širi, a mi onda očitamo na skali koliko se proširilo. Žešći ples, viša temperatura - ovako je lijepo slikovito hrvatski fizičar Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković na svom Facebooku objasnio kretanja molekula voda pri znojenju na ovim vrućinama. Neki dan objasnio koristi i opasnosti sunčanja. Iscrpnije...

Klimatske promjene loše utječu i na seksualni život biljaka i životinja

U posljednja dva desetljeća povišene temperature atmosfere narušile su reproduktivni život biljaka i životinja, na razne načine. Kod ljudi i mnogih životinja spol potomstva određuju geni, no mnogi reptili i neke ribe koriste temperaturu inkubacije da odrede spol potomstva, a zbog promjena u temperaturi moglo bi doći do narušavanja ravnoteže u brojnosti dva spola. Mnoge životinje koriste okolišne faktore poput temperature i kiše za ključne stvari poput selidbe, cvjetanja i parenja, a kako se zbog klimatskih promjena mijenja vrijeme i jačina sezona narušavaju se i prirodni okidači za pokret. Ukrasi, plesovi i pjesme koje životinje koriste da bi privukle partnere jako ovise o uvjetima u okolišu gdje te životinje žive. Nadalje, pri višim temperaturama životinje su manje vjerne svom partneru - gdje se promjene kime događaju češće i manje očekivano monogamne ženke pare se s više mužjaka. A i kod ljudi nije sve kako valja - što je temperatura viša to se za 9 mjeseci rađa manje djece. Iscrpnije...

Kanada: Prodaje se prva GMO riba

Kanadski supermarketi počeli su prvi u svijetu prodavati genetski modificiranu ribu i dosad su prodali oko pet tona genetski modificiranih lososa za oko 15 kuna po kilogramu. Riječ je o ribi proizvođača AquaBounty Technologies čiji hibridni atlantski losos ima gen Chinook lososa i sjevernog živorodca, a nova riba raste dvostruko brže od atlantskog lososa pa veličinu odrasle ribe dosegne za 18 mjeseci, potrebno joj je 75% manje hrane i uzrokuje ispuštanje manje ugljičnog dioksida. Tvrtka kaže da je riba sterilna i da se uzgaja isključivo u uzgajalištima na kopnu. Trenutno se u svijetu radi na razvoju 30 drugih vrsta genetski modificiranih riba te na GM kravama, kokošima i svinjama. Iscrpnije...

Sajt dana: Besplatno gledanje svemira kroz teleskop

Sajt Slooh.com od jučer nudi besplatni live stream svemira preko teleskopa - možemo gledati pomrčine sunca, pune mjesece, asteroide i komete, dovoljno je samo registrirati se na sajtu. Slooh ima 7 teleskopa u svom glavnom opservatoriju na Kanarskim otocima i tri teleskopa u Čileu, a za nula kuna može se gledati ono u što su teleskopi trenutačno usmjereni i postoji ograničenje u broju fotografija koje se može snimiti (za 5 dolara mjesečno može se umjeravati teleskope po želji). Iscrpnije...

Post fizičara s Ruđera: Zašto je sunčanje važno, a kada je opasno?

Zašto je sunčanje važno, koji dio spektra sunčevog zračenja je najštetniji, možemo li dobiti rak ako se sunčamo kroz prozorska stakla - pitanja su na koja je na svom Facebooku odgovorio Saša Ceci, fizičar s Ruđera, jedan od voditelja HTV-ove emisije Treći element. Za sunčanje kaže da je važno jer na taj način naše tijelo priozvodi Vitamin D koji je važan za ugradnju kalcija u kosti. Što se UV zraka tiče kaže on da staklo ne propušta ultraljubičastu svjetlost, što bi značilo da npr. vožnja autom usred dana nije opasno, ali da je izravno sunčanje od deset ujutro do četiri popodne jako opasno pa priložio grafikon da nam dočara problem. Iscrpnije...

Natural Cycles: Prva aplikacija kao kontracepcija za žene

Švedska nuklearna fizičarka Elina Berglund Scherwitzl razvila je algoritam toliko precizan da može točno odrediti kada će žena u menstrualnom ciklusu ovulirati. To joj je omogućilo da točno odredi dane kada treba koristiti kontracepciju, puno točnije od sličnog praćenja prirodnog ritma. Rezultat je bio tako dobar da je pokrenula svoj biznis Natural Cycles, aplikaciju koja je prvi uređaj na svijetu baziran na modernoj tehonologiji a koji je službeno odobren kao kontracepcija. Aplikacija skuplja podatke o tjelesnoj temperaturi žene te pomno prati menstrualne cikluse. Aplikacija je pokrenuta 2014., ima 300.000 korisnika koji plaćaju mjesečnu pretplatu (u Britaniji godišnja pretplata košta 400-tinjak kuna), kompanija je dosad imala 8 milijuna dolara investicija i 6 milijuna dolara prihoda (eno traže radnike, ali samo u Stockholmu). Inače, fizičarka je ovu aplikaciju pokrenula u pauzi od otkrivanja Higgsovog bozona. Iscrpnije...

Hyperloop One testirao putničku kapsulu, postignuta brzina od 310 km/h

Tvrtka Hyperloop One prošli je tjedan prvi put testirala putničku kapsulu koja se kreće u niskotlačnoj cijevi na principu magnetske levitacije i propulzije. Testna cijeva bila je duga 500 metara, a putnički je vagon dugačak 8,5 metara gotovo cijelom trasom putovao brzinom od 310 km/h, koju je postigao nakon pet sekundi. Iscrpnije...

Ekstremno vrijeme ubijat će 150.000 ljudi godišnje u Europi do 2100.

Broj mrtvih od ekstremnih vremenskih prilika u Europi porast će s 3.000 godišnje na 152.000 godišnje do 2100. godine, ako se ništa ne poduzme oko smanjenja efekata klimatskih promjena, objavio je The Lancet. Dvije od tri osobe u Europi bit će pogođene ekstremnim vremenom, dok je početkom stoljeća na udaru bila svaka 20. osoba u Europi, pri čemu će najpogođenija biti južna Europa. Analiza je uključila sedam najopasniijih vremenskih nepogoda - toplinske udare, valove hladnoće, požare, suše, poplave, morske poplave i oluje. Iscrpnije...

I u znanosti ima seksizma

U svojoj knjizi Inferior bitanska autorica Angela Saini bavi se znanstvenicama koje su nepravedno u sjeni muških kolega. Godinama su znanošću dominirali muškarci, no ne zato što žene nisu imale interesa ili inteligencije za to područje, već stoga što im nije bilo dozvoljeno. Upravo zbog toga seksizma ima i u znanstvenim istraživanjima , pa je zanimljivo kako postoje mnoge studije o penisima, ali vrlo malo ih se fokusira na vagine. Također, zabrinjavajuće je da se novi lijekovi testiraju uglavnom na muškarcima, da bi se kasnije pokazalo da žene na njih loše reagiraju. Iscrpnije...

Zašto ne postoji muška pilula za kontracepciju?

Za sprječavanje neželjene trudnoće ženama se nudi veliki izbor: spužve, dijafragme, ženski kondomi, gelovi, pilule, implantanti, injekcije... Muškarci imaju samo dvije opcije: kondome i vazektomiju. Istraživanja su pokazala da bi većina muškaraca koristila neko drugo sredstvo kontracepcije (pilulu) da ono postoji. Pa zašto se onda ništa ne poduzima na tom području, što bi ne samo bilo korisno već i unosno. Bloomberg piše o tome što je dosad postignuto te o timu koji radi na muškoj piluli. Iscrpnije...

Toplinski udari bit će još intenzivniji, duži i češći

"Toplinski valovi bit će još intenzivniji, još dugotrajniji i još češći, i to tim više što se emisija stakleničkih plinova bude manje kontrolirala. S vremenom bi hladnih razdoblja trebalo biti sve manje, a toplih razdoblja sve više" - kaže prof. Mirko Orlić sa zagrebačkog PMF-a. "Ako se srednja temperatura Zemlje povećava, tada uobičajena topla razdoblja postaju višestruko izraženija i duža... Drugim riječima, ako zatitrate punu čašu, ona će se puno prije proliti nego poluprazna" kaže slikovito splitski klimatolog dr. Ivica Vilibić. Iscrpnije...

Uspjeh znanosti: Iz embrija uklonjena smrtonosna mutacija gena

Američki i korejski znanstvenici preuredili su gene u ranom stadiju razvoja ljudskih embrija u cilju zaustavljanja prenošenja nasljedne bolesti kroz generacije obitelji u velikom uspjehu medinice, piše Nature. Spermatozoide muškarca s hipertrofičnom kardiomiopatijom korigirali su koristeći tehnologiju uređivanja gena CRISPR, a potom su njima oplodili zdravo jajašce IVF tehnikom. 72 posto embrija oslobođeno je mutacija koje donose ovu bolest, najčešći uzrok iznenadne smrti kod inače zdravih sportaša. Iscrpnije...

Kuri - inteligentni robot, kako se odnositi prema njemu?

U prosincu na tržište izlazi Kuri, inteligentni "društveni" robot čija je prva namjena pomaganje ljudima oko sitnih poslova. U stanju je pomagati ljudima s invaliditetom, starije podsjeća da uzimaju tablete, provjerava djecu i životinje rade li nešto što ne smiju, svira glazbu, snima videe... Wired se pita kako se odnositi prema ovim robotima i kako uopće izgraditi odnos s ovom novom vrstom bića, a i kako spriječiti nekog trećeg da ne prisili robota da npr. iznudi novce od svog vlasnika, pogotovo kad je riječ o ovako slatkom robotu kao što je Kuri. Kako umjetna inteligencija bude postajala pametnija bit će sve lakše zavarati ljude, posebno djecu i starije, da ih robot voli, što bi proizvođači mogli zloupotrebljavati u svoju korist... Iscrpnije...

Hrvatska juniorska robotička reprezentacija osvojila tri zlata u Japanu

Juniorska hrvatska robotička reprezentacija osvojila je tri prva mjesta na natjecanju RoboCup 2017. u Japanu, a sve skupa su osvojili sedam zlatnih medalja. Ines Kušen sa svojim je timom dizajnirala robota koji se kreće po labirintima i spašava ranjenike te pobijedila u kategoriji Soccer light secondary, Janko Pribičević je stvorio robota koji ljudima u ruševinama pruža pomoć čime je pobijedio u kategoriji Rescue Maze, a Paško Zekić iz sedmom razreda napravio je robota koji uz pomoć senzora i kompasa igra nogomet, osvojena kategorija Soccer light primary. Iscrpnije...

Luksemburg donio zakon o rudarenju asteroida u svemiru

Luksemburški parlament glasovao je za donošenje zakona o rudarstvu asteroida koji tvrtkama daju vlasništvo nad onim što se izdvaja iz nebeskih tijela. Tamošnja vlada želi uložiti i surađivati s nekoliko kompanija koje se bave rudarenjem asteroida, poput američkih tvrtki Deep Space Industries i Planetary Resources. Luksemburg radi na zakonu od 2016. godine, a zakon stupa na snagu danas. Asteroidi su bogatiji metalima poput željeza, platine, tungstena ili nikla od Zemljine kore. Većina ih je koncentirana u "pojasu asteroida" između orbita Marsa i Jupitera. Iscrpnije...

Facebook ugasio dvije umjetne inteligencije jer su razgovarale na svom jeziku

Istraživači iz Facebooka napravili su eksperiment u kojem su botovima zadali da pokušaju međusobno dogovoriti razmjenu predmeta. Ubrzo su morali prekinuti test jer su dvije umjetne inteligencije razvile vlastiti jezik, nerazumljiv istraživačima, i na njemu počele komunicirati. Iscrpnije...