Kategorija: Znanost

Uspjeh medicine: Operacijom na DNA uklonjena smrtonosna bolest

Ekipa kineskih znanstvenika izvela je preciznu "kemijsku operaciju" na DNA ljudskih embrija kako bi uklonili bolest iz genetskog zapisa, što je prva takva operacija na svijetu. Tim sa sveučilišta Sun Yat-sen tehnikom uređivanja baze ispravio je jednu jedinu grešku iz genetskog zapisa - iz G u A - čime su uklonili bolest beta-telasemiju, potencijalno smrtonosan poremećaj krvi. Ovaj pristup mogao bi u budućnosti liječiti cijeli niz nasljednih bolesti. Uređivanjem baza mijenja se osnovne blokove DNA - adenin, citozin, gvanin i timin - koje se označava slovima A, C, G i T, a sve instrukcije za gradnju i pokretanje tijela upisane su u kombinacijama ovih četiriju baza. Iscrpnije...

Vrela ljeta kao ove godine postat će uobičajena na jugu Europe

Nesnosne vrućine poput onih koje je ovoga ljeta donio toplotni val Lucifer do 2050. će godine postati uobičajene u južnom dijelu Europe, stoji u izvještaju World Weather Attribution, udruge međunarodnih znanstvenika. Vreli valovi s temperaturama višim od 40 Celzija već sada su četiri puta češći nego prije stotinu godina, a do polovine stoljeća postat će tipični za južnu Europu. Procjenjuje se da bi se broj smrtno stradalih od vremenskih nepogoda, poput toplotnih udara, šumskih požara i suše do kraja stoljeća mogao povećati 50 puta. Iscrpnije...

Tajne Zelandije - osmog kontinenta

Znanstvenici su otkrili 70 milijuna godina stare tajne Zelandije, potopljene ostatke kontinentalne kore koja je potonula u more kada se Novi Zeland odvojio od Australije prije 85 milijuna godina. Nazivaju je i osmi kontinent. S više od 90 posto teritorija, koji se nalazi ispod površine vode, kontinent obuhvaća otok Lord Howe na istočnoj obali Australije, francuski teritorij Nove Kaledonije te Novi Zeland. Ovdje kratki dokumentarac o Zelandiji. Iscrpnije...

Profesor Prelec s MIT-a: Mladi Hrvati trebali bi neko vrijeme učiti vani

"Mislim da rješenje problema znanstvenog i obrazovnog sustava za Hrvatsku nije u tome da se stariji ljudi koji su se vani afirmirali vraćaju. Bolje je da se mladi stimuliraju da neko vrijeme provedu vani, da vide kako uspješni sustavi funkcioniraju. Osim toga, Hrvatska može biti zanimljiva mladim strancima. Neke europske zemlje već su postale jako privlačne strancima – skandinavske, Velika Britanija, Švicarska, Nizozemska i slično. Dobar primjer je Nizozemska. Ona u odnosu na ostatak Europe ne izdvaja posebno puno za znanost, možda je po tome čak malo ispod prosjeka EU-a. No ona stvara dojam kao da daje više. Jako je otvorena za dolazak stranaca", prokomentirao je obrazovno-znanstvenu situaciju u Hrvatskoj Dražen Prelec, koji drži tri profesorske pozicije na prestižnom MIT-ju. Iscrpnije...

Zašto vam se čini da vam je pjesma sporija za vrijeme treninga

Ako vam se nakon pola sata vježbanja u teretani ili džogiranja čini da su pjesme koje slušate za to vrijeme postale sporije, to je zbog složene interakcije tjelesne aktivnosti i moždanog poimanja vremena. Prema studiji iz 2012. godine, neki profesionalni sportaši mogu doživjeti promjene u percepciji vremena dok su tjelesno najaktivniji – recimo, tenisačima se zna učiniti da im se loptica približava sporije. Što je tjelesna vježba intenzivnija, to ljudsko tijelo više preferira brži tempo pjesme, zbog čega nam se može učiniti da se pjesma „usporila“. Iscrpnije...

Novo antitijelo zaustavlja 99% sojeva HIV-a

Američki znanstvenici razvili su antitijela koja napadaju 99% sojeva HIV-a te sprečavaju infekciju kod primata. Antijelo je napravljeno tako da napada tri ključna dijela virusa čime HIV-u otežava obranu. Pokusi na ljudima kreću iduće godine da se vidi može li se ovako zaustaviti ili spriječiti infekciju. Iscrpnije...

5.000 ljudi godišnje umre od pretjeranih ispušnih plinova dizelaša

Ispušni plinovi iz dizelaša odgovorni su za 10.000 slučajeva preuranjenih smrti u Europi, od čega 5.000 otpada na umrle od ispušnih plinova koji nastaju preko ograničenja koje proizvođači garantiraju, odnosno 5.000 manje ljudi bi umrlo godišnje u Europi da auti ispuštaju plinova onoliko koliko proizvođač tvrdi da ispuštaju. Na globalnoj razini, 38.000 ljudi umre godišnje umre od ispušnih plinova koji prekoračuju limite. Iscrpnije...

Izumiranje prijeti 4.400 životinjskih vrsta

Najveće i najmanje životinje najizloženije su prijetnji izumiranja zbog čovjekove aktivnosti na planetu - utvrdili su znanstvenici iz SAD-a, Australije i Švicarske koji su proučavali više od 27.000 vrsta kralješnjaka, a među kojima izumiranje prijeti 4.400 vrsta (ovdje nalazi studije). Ako bi došlo do velikog gubitka među tim vrstama nastale bi duboke promjene u šumama i stepama, oceanima, rijekama i potocima. Među ugroženim skupinama su kitopsina, atlantska jesetra (Acipenser oxyrhynchus), somalski noj, divovski kineski daždevnjak, komodski varan. Iscrpnije...

Profesorica: Matematika je najbolji način da se razumije svijet

Trećina američkih studenata na poboljša se značajno u kritičkom razmišljanju za 4 godine svog studija, pokazalo je istraživanje, konkretno rečeno imaju problema u razlikovanju činjenica od mišljenja te uzroka od korelacije. Američka matematičarka Rebecca Goldin preporuča više studiranja matematike jer "nema boljeg oruđa od kvantitativnog razmišljanja za procesuiranje informacija". Časopis Quanta razgovarao je s njom o apstraktnom razmišljanju, poučavanju novinara statističkom razmišljanju i osnaživanju kroz matematičku pismenost. Ovdje intervju. Iscrpnije...

Kako umjetnost djeluje na mozak

Na primjeru baleta Labuđe jezero, Washington Post opisuje što se događa u mozgu gledatelja kada gleda umjetničko djelo. Istraživanja su pokazala da više volimo tužne priče jer možemo suosjećati s njima, a također one stvaraju osjećaj povezanosti s ostalima. Mozak posebno stimulira pokret, govor tijela i geste. Iscrpnije...

Kinezi napravili pogon koji može odvesti ljude na Mars za samo 10 tjedana?

Novi propagandni video tvrdi kako su kineski znanstvenici uspjeli stvoriti radeći prototip ‘nemogućeg’ motora kojemu ne treba gorivo. Radi se o konceptu koji je suprotstavlja znanim zakonima fizike, no ako se ostvari, mogao bi dovesti ljude na Mars za samo 10 dana, piše Daily Mail. EmPogon je motor koji stvara potisak bez potrebe za gorivom. Umjesto toga, koristi mikrovalove, koje prikuplja iz solarne energije, koji se sudaraju u posebnom kontejneru. Bez goriva kojeg bi izbacivao iza sebe dok se kreće naprijed, EmPogon poništava treći Newtonov zakon, koji kaže kako za svaku akciju mora postojati jednaka i suprotna reakcija. Iscrpnije...

Hrvati izumili test koji će moći predvidjeti dijabetes

Ubuduće će se rizik za dijabetes tipa 2 moći otkriti i nekoliko godina prije pojave bolesti, čime će mnogi pacijenti obolijevanje moći odgoditi ili ga potpuno izbjeći. Za ovo revolucionarno otkriće zaslužni su hrvatski znanstvenici iz zagrebačke tvrtke Genos i Farmaceutsko - biokemijskog fakulteta koji su otkrili da takozvani glikanski markeri mogu identificirati ljude kod kojih će se pojaviti bolest. Glikani su složeni ugljikohidrati vezani na proteine u krvnoj plazmi, a promjene na glikanima u nečijem organizmu ukazuju na to da bi ta osoba mogla oboljeti od dijabetesa. Iscrpnije...

Snježni leopard više nije ugrožena životinjska vrsta

Snježni leopard više nije klasificiran kao ugrožena životinska vrsta, nego se sad ove prekrasne životinje iz visokih i hladnih planina vode kao "osjetljive". Ovo ne znači da je snježni leopard siguran i spašen, naprptiv, prijete mu i dalje krivolov i klimatske promjene. Procjena Wildlife Conservation Society je da je trenutno u divljini oko 4.000 odraslih snježnih leoparda i broj im opada, ali ne toliko da bi spadali u ugroženu vrstu - za taj status treba biti do 2.500 životinja i broj im mora opadati za 10% u 16 godina. Iscrpnije...

Kako nam pomaže umjetna inteligencija

Napredna umjetna inteligencija i automatizacija već sad pomažu u rješavanju najzamršenijih i najopasnijih problema u svijetu, od bolesti do nasilja. Npr. Artificial Intelligence in Medical Epidemiology je sistem koji dojavljuje pojave virusa denga iz lokalnih bolnica te ih kombinira s drugim faktorima poput smjera vjetra i gustoće naseljenosti kako bi predvidio smjer širenja komaraca koji virus prenose. ShotSpotter je audio-sistem koji bilježi zvukove pucnjeva vatrenog oružja i dojavljuje to vlastima unutar 45 sekundi od pucnja, s preciznošću određivanja lokacije do 20 metara. 90 gradova u svijetu koristi ovaj sistem. Umjetna inteligencija koristi se i kod racionalizacije potrošnje struje, liječenju raka i sljepoće itd. Iscrpnije...

Žene u vezi gube volju za seksom dvostruko brže nego muškarci

Kod žena koje žive s partnerom dvostruko je veća vjerojatnost za gubitkom želje za seksom, nego kod muškaraca, pokazalo je britansko istraživanje na 5.000 muškaraca i 6.700 žena. Gube želju za seksom i muškarci i žene, no kod žena u vezama duljim od godinu dana taj je gubitak želje izraženiji, a pogotovo ako su kod kuće mala djeca. Statistički, 15% muškaraca i 34% žena reklo je u anketi da su u godini koja je prethodila izgubili zanimanje za seks na tri mjeseca ili čak i duže. Kod muškaraca je ovaj gubitak interesa bio najizraženiji od 35. do 44. godine, iako imaju želju dobrano i u sedamdesetima, dok je kod žena vrhunac nezainteresiranosti bio od 55. do 64. godine. Razlozi su loše fizičko i mentalno zdravlje, slaba komunikacija i manjak emocionalne povezanosti tokom seksa. Iscrpnije...

Letjelica Cassini u petak pada na Saturn - najbolje fotografije

NASA-ina svemirska letjelica Cassini putuje Sunčevim sustavom od listopada 1997. godine, 2004. je ušla u Saturnovu orbitu, a u petak će završiti svoju misiju padom na planetu s prstenovima. New Scientist tim povodom objavljuje 10 najboljih fotografija Saturna koje je Cassini na svom putu snimio. Ovdje kolekcija svih fotografija. Iscrpnije...

Greenpeace: Hrvatska do 2050. godine može prijeći na obnovljive izvore

"U Dubrovniku je ovog ljeta palo 60 puta manje kiše nego inače. Vis ima redukcije vode. Požari su poharali šest puta više površina nego proteklih godina. Stigla nam je i groznica Zapadnog Nila" - kaže Marko Gregović, direktor društvenog poduzeća Brodoto povodom sve češćih i jačih vremenskih nepogoda. "Sredozemlje se zagrijava brže od ostatka svijeta i već trpi posljedice kao što su smanjenje zaliha vode, gubitak bioraznolikosti, dezertifikacija, porast temperature i saliniteta mora i druge... Hrvatska već do 2050. godine može u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije" - kaže Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj. "U našoj regiji najgore posljedice zatopljenja osjetili smo na proljeće 2014., kada su velike poplave pogodile istok Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju" - kaže Maruška Mileta iz Zelene akcije. Iscrpnije...

Hrvatska znanstvenica iz SAD-a o Irmi: Rijedak primjer velikog i jakog uragana

Prema riječima Željke Fuchs, direktorice Centra za klimu i vodu na institutu New Mexico Tech, uragan Irma rijedak je primjer uragana koji je istovremeno i izrazito velik i izrazito jak. „Nikada ne želimo povezati samo jedan događaj s klimatskim promjenama jer je to statistički netočno. Ono što znanstvena zajednica može reći je da su klimatske promjene utjecale na intenzitet uragana, odnosno kada dođu jačeg su intenziteta“, objasnila je Fuchs, dodajući da globalno zatopljenje dovodi do toga izmjene ekstremnih situacija: vrijeme s puno oborina mijenja vrijeme sa žestokom sušom. Iscrpnije...

Znanstvena debata: Trebamo li prihvatiti pojačivače za ljude?

Imamo li mi ljudi pravo pojačavati svoja tijela koliko nam to tehnologija i lijekovi omogućavaju i je li to nemoralno, pitanje je koje se potegnulo na festivalu British Science Associationa. Jedan od takvih primjera je ritalin, lijek kojeg koriste ljudi s ADHD-om, ali uzimaju ga i zdrave osobe jer im povećava koncentraciju. Kritičari ovih "pojačivača" bune se da ovakve stvari nekima daju nepoštenu prednost, no zagovornici uzvraćaju kako bi ovi lijekovi za jačanje koncentracije mogli omogućiti da npr. netko nađe lijek za kakvu bolest, pa je pitanje je li nemoralno pojačavati ljude da bi poboljšali društvo. Pitanje je i koga ili što bismo pojačavali, piše BBC u članku o ovoj vrlo zanimljivoj temi. Iscrpnije...

Znanstvenici možda pronašli nepoznate oblike života na Antarktici

Znanstvenici sa Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) vjeruju da bi nepoznati oblici života mogli živjeti u ledenim pećinama na Antarktici. Duboko u ledenim pećinama, izdubljenim parom iz aktivnog vulkana Mount Erebus na Ross Islandu, znanstvenici su pronašli tragove DNA algi, malih životinja i do sada nepoznatih životnih oblika. "U tim pećinama može biti vrlo toplo, u nekima čak i do 25 Celzijevih stupnjeva. Većina pronađenih DNA uzoraka su slični već pronađenim biljkama i životinjama u drugim dijelovima Antarktike. No, nismo uspjeli prepoznati sve dijelove", izjavila je u priopćenju voditeljica istraživanja Ceridwen Fraser. Iscrpnije...