Kategorija: Znanost

Ljudi mogu sami sebe navesti da se jače zaljube, ili da se odljube

Iako ljubav ne znaju definirati i vjerojatno se radi o skupu emocija umjesto o jednom, zasebnom osjećaju, nova studija američkih psihologa pokazala je da moguće pojačati ili smanjiti ljubav prema nekome bihevioralnim i kognitivnim strategijama koje usmjeravaju naše osjećaje. "Regulacija ljubavi" otkrivena je u istraživanju parova koji su još u vezi, kao i onih koji su friško prekinuli, a koji su u "kuri" gledajući slike svojih partnera morali razmišljati o njihovim dobrim ili lošim stranama. Ovako nešto zapravo ne čudi, tvrde autori, jer smo u stanju regulirati svoje ostale emocije, samo smo se dosad uglavnom bavili negativnima. Iscrpnije...

Što će biti luksuz u utopijskoj budućnosti?

Ako je naša ideja luksuza prije nekoliko tisuća godina bila riblja večera, a prije nekoliko stotina godina fini lonac crnog čaja, što će to biti nekoliko stotina ili tisuća godina u budućnosti?, pita se Vice i odgovore traži u znanstvenoj fantastici, a posebno utopijskoj znanstvenoj fantastici. "Vrijeme nije neograničeni luksuz u mnogim futurističkim utopijskim fikcijama i bez obzira na to koliko platite, uvijek će uhvatiti korak s vama. Život u budućnosti može biti produžen pomoću medicine ili odgođen putovanjem kroz vrijeme, čak pauziran kriogenim smrzavanjem, no smrt je fizički zakon od kojeg se ne može pobjeći", zaključuje Ben Sullivan u zanimljivom članku. Iscrpnije...

Kako dodajemo stvari ovisi o tome čije su

Svakodnevno si međusobno dodajemo stvari i pritom pazimo na drugu osobu - primjerice, ako dodajemo nekome šalicu, dodat ćemo je tako da ručka bude okrenuta prema primatelju, no ne uvijek u istoj mjeri, pokazuje nova studija američkih psihologa. U istraživanju su ispitanicima zadali da "posvoje" šalicu, koju su kasnije trebali dodati drugoj osobi. Kad se radilo o njihovoj šalici, a ne nekoj drugoj, pokazalo se da će u tom slučaju nešto manje drugoj osobi izaći u susret s okretanjem ručke, što je zanimljivo opažanje o ljudskom ponašanju u interakciji s fizičkim svijetom. Iscrpnije...

Kvocijenti inteligencije nikad viši, ali nismo postali pametniji

Milenijska generacija posjeduje sve moderne vještine, ali izlaze sa sveučilišta ništa drugačiji od srednjovjekovnih seljaka uglavljenih u svom malom svijetu. Zapravo, oni su uglavljeni u puno veći svijet - svijet sadašnjosti - ali bez ikakve povijesne dimenzije, kaže poznati psiholog James Flynn o razvoju kvocijenta inteligencije i njegovom stanju danas. Kaže on kako su posljedica ovoga suviše pojednostavljena gledišta na aktualne teme. Ono što je važno je da generacijama unazad 100 godina kvocijent inteligencije raste u prosjeku za 3 po desetljeću, što bi značilo da današnji ljudi imaju IQ veći za 30 nego ljudi iz 1916., o čemu piše BBC povodom Flynnove nove knjige Does Your Family Make You Smarter?. Iscrpnije...

Alkohol je - antidepresiv

Alkohol izaziva jednake neuronske i molekularne promjene kao i droge koje su poznate kao brzi i učinkoviti antidepresivi, pokazuje istraživanje objavljeno u Nature Communications (puno grafikona). Otprije se zna da ljudi koriste alkohol u svrhu samoliječenja depresije, a ova studija pronašla je biokemijsku i bihevioralnu potvrdu. Što se učinka tiče, alkohol kao antidepresiv djeluje oko jednog dana, kažu. Iscrpnije...

Studentica slučajno izumila bateriju koja bi mogla trajati 400 puta duže od drugih

Studentica Mya Le Thai s UC Irvinea izumila je bateriju koja bi mogla trajati i do 400 puta duže od drugih baterija. To joj je uspjelo uz pomoć nanožica koje odlično provode struju, a njena baterija može izdržati stotine tisuća punjenja. Iscrpnije...

Završetak 2-godišnje misije - letjelica Rosetta u petak pada na kometu

Svemirska letjelica Rosetta, prva u povijesti koja je orbitirala oko komete, u petak će završiti svoje misiju rušenjem na istu tu kometu - 67P/Čurjumov-Gerasimenko. 10 je godina letjelica Europske svemirske agencije letjela prema ovoj kometi, prešla 700 milijuna kilometara, da bi se 2014. probudila i onda dvije godine kružila oko nje, a čak je uspjela poslati sondu Philae na nju pa odaslati informacije s lica mjesta. Sad će sve završiti u prašini ovog kometa, piše Space.com. Business Insider naglašava kako ćemo 1,5 milijarde dolara vrijednu letjelicu namjerno razbiti (a zapravo nema druge - solarne ploče više nisu u stanju napajati letjelicu energijom), dok ABC opisuje kako će se točno Rosettu uputiti na Čurjumova. Iscrpnije...

Lijek za bubrežni kamenac - vožnja rollercoasterom

"Dobra stara vožnja rollercoasterom'' pomaže pacijentima riješiti se bubrežnog kamenca, i to uspješno u čak 70 posto slučajeva, utvrdio je američki urolog David Wartinger (ovdje original članak). Kaže on kako su mu dolazili pacijenti i hvalili se da su izlučili kamenac nakon ove vožnje, da bi on potom ispitao njihove tvrdnje. Upotrijebio je sintetički 3D model bubrega u koji je stavio tri bubrežna kamenca, sve stavio u ruksak i otišao na vlak smrti. Rezultati su potvrdili iskustvo pacijenata. Kaže da je najučinkovitije bilo sjediti na kraju vlakića. Iscrpnije...

Britanija: Biranje i naručivanje sperme mobilnom aplikacijom

Londonska banka sperme lansirala je mobilnu aplikaciju "Naruči tatu!" koja će ženama što su se odlučile na umjetnu oplodnju omogućiti da izaberu boju očiju, kose, nacionalnost, osobne karatkeristike, mane i vrline donora sperme, a aplikacija će sama za, za 950 funta, pronaći savršenog donora. Kad ga pronađu, uzorak će poslati u kliniku u kojoj se oplodnja treba obaviti. Država je odobrila aplikaciju. Iscrpnije...

Dodjela Ig Nobela: Seksi poliesterske hlačice na štakorima i život s kozama

Znastveno istraživanje kako polisterske hlačice utječu na seksualni život štakora, kako je čovjeku živjeti kao koza i kakva je osobnost kamenja, sve su to dobitnici najnovijeg Ig Nobela. Ovo je 26. put da se dodjeljuju nagrade znanstvenim dostignućima koje mogu nasmijati, a uručuju se na Harvardovom sveučilištu u Cambridgeu. Nagrade laureatima dodjeljuju dobitnici pravih Nobelovih nagrada. Iscrpnije...

Hawking: Vanzemaljci su mogući, ali nas bi mogli gledati kao bakterije

Što sam stariji, to sam više uvjeren da nismo sami... Prilikom traženja života u svemiru moramo biti oprezni, pogotovo ako je riječ o naprednim bićima jer bi posljedice prvog kontakta s izvanzemaljcima za ljude mogle biti jednako pogubne kao i one za izvorne Amerikance nakon kontakta s prvim europskim istraživačima - kaže fizičar Stephen Hawking u svom novom online filmu 'Favorite Places' (ovdje). Prvi mu je kandidat za život u svemiru planet Gisele 832c, ali ga je strah: "Ako su prema stupnju razvoja milijardama godina ispred nas bit će nemjerljivo moćniji i mogli bi nas gledati kao ništa vrednije nego što mi smatramo bakterije". Iscrpnije...

Australski domoroci najstarija živuća civilizacija na Zemlji

Aboridžini i stanovnici otoka Torres Strait najstarija su civilizacija na planeti - oni nastanjuju Australiju, odnosno otoke između Australije i Papue Nove Gvineje već 50.000 godina, pokazalo je Cambridgeovo istraživanje na stotinu ovih domorodaca. Dakle, oni su prije 72.000 godina migrirali iz Afrike kao dio jedinstvene seobe prvih ljudi, potom su se prije 58.000 godina odvojili te prije 50 tisuća godina došli do Sahula (kontinenta koji je obuhvaćao Australiju, Papuu Novu Gvineju i Tasmaniju) - i bili ondje prvi te ostali živjeti tamo sve do danas. Iscrpnije...

MIT: Uređaj radijskim valovima "osjeti" emocije ljudi

Znanstvenici s uglednog MIT-ja razvili su uređaj koji pomoću radijskih valova prepoznaju ljudske emocije. EQ-Radio nije invazivan - čovjek ne mora raditi ništa, čak ni nositi ništa, nego stroj šalje bežične signale prema osobi, a koji reagiraju na kretnje, disanje i otkucaje srce, podaci o čemu se vraćaju u mašinu koja ih onda analizira i određuje kako se čovjek osjeća. Prvi je to korak ka tehnologiji koja bi poboljšavala nečije emocionalno stanje. Iscrpnije...

Pušenje trajno oštećuje DNK

Ljudsko tijelo počinje se regenerirati nedugo nakon prestanka pušenja, no DNA metilacije stanica pokazale su da neke stanice ostaju oštećene i tri desetljeća kasnije. Neki od 7.000 promijenjenih gena kao posljedica pušenja dokaz su da odvikavanje nije jamstvo za izbjegavanje nekih bolesti koje pušenje uzrokuje, primjerice raka pluća i bolesti srca, pokazuje istraživanje. Iscrpnije...

Mit o trgovanju 'iz želuca' dobio znanstvenu potvrdu

Brokeri koji svojim nalogodavcima zarađuju milijune donoseći odluke 'iz želuca' nisu samo mit iz hollivudskih filmova, pokazalo je istraživanje provedeno na Cambridgeu. Naime, osim sposobnosti da analizira brojke u pozadini dionica, pravi se trgovac mora uklapati u određeni psihološki profil. Zbog toga, smatraju istraživači, neki od njih postižu vrtoglavi uspjeh, dok drugi brzo propadaju ili ostaju na razini prosjeka. Iscrpnije...

Hrvatski znanstvenici otkrili da gljive mogu pomoći u liječenju kostiju

Neke ljekovite gljive mogu usporiti razgradnju i poboljšati izgradnju kostiju na prirodan i neškodljivi način, pokazalo je znanstveno istraživanje. Za ovo značajno otkriće zaslužan je Laboratorij za mineralizirana tkiva Medicinskog fakulteta u Zagrebu na čelu s prof. dr. Slobodanom Vukičevićem. Iscrpnije...

U Zagrebu za vikend Znanstveni piknik

Od 23. do 25. rujna održava se 5. znanstveni piknik sa zanimljivim programom, na novoj lokaciji: ovogodišnja manifestacija održat će se u prostorima Jadran filma u zagrebačkoj Dubravi, a organizatori se nadaju da će se tamo sjajno spojiti znanost i umjetnost kao lajtmotiv ovogodišnjeg Piknika. Na Indiegogou objavljena je i crowdfunding kampanja, kojoj je cilj prikupiti sredstva za kupovinu znanstveno-edukativnog eksponata Newtonovo njihalo. Iscrpnije...

Izloženost svjetlu povećava muški libido

Najnovije istraživanje pokazalo je da se muška seksualna želja povećava ovisno o izloženosti svjetlu. Tijekom dva tjedna grupa muškaraca izlagala se jakoj svjelosti po 30 minuta na dan, a to je rezultiralo povećanjem razine testosterona i rastom seksulanog užitka. Iscrpnije...

Poznati astrofizičar Kip Thorne: Znanost preciznije objašnjava svijet nego religija

Otkriće gravitacijskih valova je poklon koji ostavljamo generacijama koje dolaze - kaže astrofizičar, prof. Kip Thorne u intervjuu Jutarnjem povodom osvajanje Kavlijeve nagrade. Gravitacijski su valovi putujuće deformacije prostor-vremena, a kaže on o praktičnoj koristi ovoga kako će tehnike razvijene za otkriće gravitacijskih valova sad naći primjenu i u drugim područjima. O religioznosti kaže kako "znanost mnogo preciznije objašnjava svijet", da su najveći izazovi za civilizaciju danas problemi izbjeglica, terorizam i klimatske promjene, a Jutarnji podsjeća da je jednom na okladi od Stephena Hawkinga (kladili se oko crnih rupa) dobio godišnju pretplatu na Penthouse. Iscrpnije...

Prečisto okruženje nije dobro za djecu

Djeca koja odrastaju u besprijekornoj čistoći češće obolijevaju te su više sklona alergijama i astmi, pokazuje studija provedena na 457 djece: ona djeca koja su do prve godine bila izložena psećoj i mačjoj dlaci te bakterijama u umjerenim količinama imunološki su snažnija i otpornija na bolesti i alergije od djece koja su odrastala u sterilnim uvjetima. "Ne promoviramo nečistoću i ne želimo reći da trebate imati žohare i miševe u stanu, no ovo istraživanje pokazuje kako možda nije dobro biti prečist.", zaključuju istraživači. Iscrpnije...