Kategorija: Znanost

Pet stvari koje se dogode nakon prestanka vježbanja

Časopis Outside konzultirao se sa stručnjacima o tome što se dogodi s tijelom kad čovjek prestane vježbati. Neki dobici vježbanja nestanu preko noći, no većinu je moguće povratiti ili ne treba neki veliki trud da ih se održi. Saželi su ih u pet: 1. Tlak poraste, i to odmah, u roku jednog dana od prestanka vježbanja 2. Kad čovjek vježba mišići procesuiraju inzulin i apsorbiraju dobivenu glukozu kao energiju. Ako se smanji tu potrošnju energije mišići će se prilagoditi tako što će postati manje osjetljivi na inzulin 3. Mišići dobiveni vježbom se smanjuju - u roku tjedan dana 4. Opada maksimalna količina kisika koju se može apsorbirati u organizam 5. Pad raspoloženja Iscrpnije...

Izumire najmanji kit na svijetu - ostalo ih još samo 30

Otkrivena tek sredinom prošlog stoljeća, najmanja vrsta iz skupine kitova (Cetacea) iz dana u dan nestaje. Vakita (Phocoena sinus) je mali morski sisavac, veličine tek 1,5 m, koji teži otprilike 50 kg. Živi u Kalifornijskom zaljevu, i česta je žrtva ribarskih aktivnosti u ovom području. Znanstvenici su zabilježili drastičan pad u brojnosti vrste posljednjih nekoliko godina, pri čemu primjerice govorimo o brojci od oko 150 jedinki 2013. godine. WWF je odnedavno upozorio da ih se u divljini danas, 2017. godine, nalazi tek 30-ak. Iscrpnije...

Danas otvorena vrata HAZU - Bašćanska ploča, kamen s Mjeseca i gorile

Danas još traju Dani otvorenih vrata HAZU za kojih je otvorena palača HAZU i njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima i Zadru. Bit će organizirano 133 raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerta. U Zagrebu se u atriju palače HAZU-a može razgledati Bašćansku ploču, kamen s Mjeseca, akademik Vladimir Paar pričat će o skrivenim genomskim korelacijama čovjek–neandertalac–čimpanza itd. Ovdje raspored po gradovima. Iscrpnije...

Zašto se ljudi danas seksaju manje nego prije 20 godina?

Živimo u vremenu seksualnih sloboda, tehnologija je otvorila cijeli svijet mogućnosti u spolnom životu, od seksualne revolucije iz 1970.-ih poraslo je prihvaćanje raznih vrsta intimnih veza, no unatoč tome ljudi se danas seksaju rjeđe nego desetljećima prije - među Amerikancima je učestalost seksanja pala s 62 puta u godini na 53 unazad 20 godina (statistika je slična i drugdje). BBC piše o istraživanjima koja su tražila objašnjenja za ovo u ovisnosti o pornografiji, prevelikim očekivanjima, u socijalnim mrežama kao ometalima, no sugeriraju kako nije u tome riječ, nego u sve višim razinama nesretnosti, što se vidi u epidemiji mentalnih bolesti posljednjih desetljeća, uglavnom depresije i anksioznosti. Konkretno, uzrozi nesretnosti su nesigurnost posla i doma, strah od klimatskih promjena, uništenje javnih prostora i socijalnog života... Iscrpnije...

Đikićev tim otkrio nove signalne putove koji blokiraju infekciju Salmonelom

Ivan Đikić i njegov tim znanstvenika sa Sveučilišta Goethe otkrili su nove signalne puteve koji blokiraju infekciju Salmonelom što je mogući temelj za nove terapije. Od zaraze Salmonelom obolijeva oko 200 milijuna pojedinaca godišnje, a ujedno je najčešći uzročnik gastroenteritisa ili upale probavnog trakta karakterizirana proljevima. "Koristeći suvremene metode mikroskopije znanstvenici iz Frankfurta, prvi su pokazali da linearni lanci proteina Ubikvitina predstavljaju signal koji potiče upalni odgovor stanice te smanjuje broj bakterija", kaže se u priopćenju. Iscrpnije...

Arheologija: Čovjekov novi rođak iznenađuje mlad i - pokapao je svoje mrtve!

Nova skupina ljudskih ostataka otkrivenih u pećini u Južnoj Africi podupire ideju da je čovjekov rođak Homo naledi zakapao svoje mrtve, piše eLife. U pećinskom sustavu Rising Star pronađeni su ostaci 15 osoba, u dvije pećine, koji se čine pokopanima, a takvo bi kompleksno ponašanje bilo iznenađujuće za ljudsku vrstu čiji je mozak trećina veličine mozga današnjeg čovjeka, odnosno kao kod gorile. Čini se da je Homo naledi živio do prije 235.000 godina, što bi značilo da je živio istovremeno kad i najraniji pripadnik naše vrsta čovjeka - Homo sapiens, što bi bio prvi dokaz da je neka druga vrsta hominina živjela pored modernog čovjeka u Africi. Iscrpnije...

Prva karta mozga ljudi s bipolarnim poremećajem - razlika je u sivoj tvari

Najveće dosad provedeno istraživanje mozga osoba s bipolarnim poremećajem pokazalo je da je siva tvar u mozgu osoba koje pate od bipolarnog tanja u nekoliko dijelova mozga. Razlika je najveća u dijelovima mozga odgovornim za inhibiciju i motivaciju, odnosno kod ljudi s bipolarnnim poremaćajem siva tvar je u ovim dijelovima mozga tanja. Ovaj poremećaj u prosjeku pogađa tri od stotinu osoba. Iscrpnije...

Italija: Buknule ospice - 500% više slučajeva nego lani

Italija je zabilježila 1920 slučajeva ospica u prva četiri mjeseca ove godine, što je porast od 523 posto u usporedbi s istim razdobljem 2016. Oko 88 posto ljudi koji su se zarazili ospicama nisu bili cijepljeni, a 73 posto ima 15 godina ili više. Iscrpnije...

Zagrijavanje planete: Bude se virusi i bakterije iz leda i permafrosta

Klimatske promjene otapaju slojeve permafrosta koji su bili zaleđeni stotinama ili čak tisućama godina, a dok se tlo otapa oslobađaju se stari virusi i bakterije koji su mirovali, a sad se ponovno bude. U normalnim okolnostima površinski slojevi permafrosta do 50 centimetara debljine otapaju se svako ljeto, no uslijed globalnog zagrijavanja otapaju se i stariji slojevi permafrosta. Zamrznuto tlo permafrosta savršeno je mjesto - hladno, mračno, bez kisika - za bakterije da prežive čak i milijun godina. Temperature u Arktičkom krugu rastu brzo, triput brže nego u ostatku planete, što može osloboditi zaraze. Već su zabilježeni slučajevi reaktiviranja bedrenice, pronađen je netaknuti virus španjolske groznice, zna se da su u Sibiru zakopani bubonska kuga i kozice itd. Iscrpnije...

Poletio prvi električni leteći auto

Tvrtka Lilium Aviation uspješno je testirala svoj prototip električnog letećeg automobila i on je prvi takav u svijetu. Oni nisu ni prvi ni posljednji koji se bave letećim autima, no razlika u njihovom modelu je polijetanje, njihov auto diže se u zrak vertikalno poput helikoptera. Pogledajte video. Iscrpnije...

Ne postoje 'eureka' momenti, ideje su proces

Društvom vlada mit o prirodi 'eureka' trenutaka, koji jesu nepredvidivi ali ne dolaze iz vedra neba, njima prethode dugotrajan proces znatiželje, razmišljanja i zaključaka, piše Kultiviši se. Postoje tri faze kreativnog procesa: kopiranje, transformacija i kombinacija. Nitko ne započinje originalan, kopiramo ono što postoji, a onda vršimo transformacije i varijacije, kaže redatelj Kirby Ferguson . Iscrpnije...

Zagrebačka obitelj Ahel: Uspješni znanstvenici sa svjetskim karijerama

Večernji donosi priču o zagrebačkoj obitelji Ahel, uspješnim znanstvenicima koji grade karijere po svijetu. Dakle, otac Marijan Ahel jedan je od najboljih hrvatskih znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, najbolji hrvatski i jedan od vodećih svjetskih kemičara. Nadalje, sin Ivan Ahel danas je jedan od najboljih hrvatskih molekularnih biologa koji je na položaju poziciju znanstvenika seniora i voditelja laboratorija na prestižnom Oxfordu. Drugi sin Juraj Ahel diplomirao je na PMF-u, a počeo je graditi svoju znanstvenu karijeru u Beču na Institutu za molekularnu patologiju. Najmlađi sin Josip Ahel na Sveučilištu Oxford na Odjelu za biokemiju provodi svoja početna znanstvena istraživanja... Iscrpnije...

Rijedak fenomen: Slijepi ljudi koji "vide"

"Slijepi vid" je jedan od najzanimljivijih fenomena u kognitivnoj neuroznanosti - ima ga tek nekolicina ljudi u svijetu, oni su slijepi, ali nesvjesni dio njihovog mozga osjeti njihov okoliš i omogućuje im da taj okoliš "vide". BBC prenosi iskustvo jedne slijepe žene koja je slijepa, a vidi... Iscrpnije...

Ličinkama voštanog crva moglo bi se riješiti problem razgradnje plastike

Ličinke voštanog crva u vrlo kratkom roku mogu pojesti plastične vrećice, čime bi se mogao riješiti problem dugotrajne razgradnje plastike, otkriće je znanstvenice Federice Bertocchini iz španjolskog Nacionalnog istraživačkog vijeća i pčelarica amaterka. "Plastika je globalni problem te se ona kao otpad može pronaći svugdje, od rijeka i oceana pa sve do udaljenih arktičkih predjela", kaže Bertocchini dodajući kako 100 voštanih crva bez problema u 12 sati može biorazgraditi 92 miligrama polietilena. National Geographic se pita je li doista rješenje u crvima koji jedu plastiku ili bi ipak trebalo proizvoditi manje otpada. Iscrpnije...

Otvoreni i kreativni ljudi doslovno vide svijet drugačije

Otvorenost novim iskustvima jedna je od "velikih pet" osobina koje se koriste za opisivanje ličnosti, a često se pripisuje kreativnim ljudima. Anna Antinori sa Sveučilišta u Melbourneu i njezin tim proveli su eksperiment koji je pokazao da otvoreni ljudi i doslovno"vide" više mogućnosti. Tim je na 123 studenata izvršio binokularni test u kojem su istodobno gledali crvenu sliku s jednim i zelenu sliku s drugim okom tijekom dvije minute. Mozak obično može vidjeti samo jednu sliku odjednom. No, neki su ispitanici vidjeli dvije slike spojene u crveno i zeleno što je fenomen poznat pod nazivom "mješovita percepcija". Ispitanici sa većim stupnjem otvorenosti na upitniku o osobnosti imali su i bolje rezultate u mješovitoj percepciji. Iscrpnije...

Znanstvenici: Dvije vrste ovisnosti o ljubavi

Postoje dvije vrste ovisnosti o ljubavi, utvrdili su znanstvenici s Oxforda koji su analizirali 64 istraživanja o ljubavi i ovisnostima. Prva je vrsta "uske" ovisnosti o ljubavi gdje se ljudi osjećaju očajno usamljeno ako nisu u vezi, pokušavaju odmah zamijeniti bivšeg partnera, žele uvijek i stalno biti blizu objekta svoje žudnje te se kod njih razvijaju opsesivne misli i ponašanje. Druga vrsta ovisnosti o ljubavi je tkz. "široka" koja spada u kategoriju uobičajene ljubavi, ali s jačim žudnjama, koje se ipak može kontrolirati. Neki znanstvenici ne smatraju ovu drugu vrstu ponašanja ovisnošću jer ne vide dugoročno nikakvu štetu, ali s Oxforda kažu kako i kod ovakve ovisnosti o ljubavi može biti negativnih posljedica po život, piše New Scientist (koji traži registriranje na sajtu, bez plaćanja). Iscrpnije...

Znanstvenici tvrde da bi ljudi mogli izumrijeti do 2050. godine

Jeff Nesbit, bivši direktor zakonodavnih i javnih poslova Nacionalne zaklade za znanost pozabavio se posljednjim predviđanjima o sposobnostima umjetne inteligencije te zaključio da bi ljudska rasa ili mogla prestati postojati do 2050. ili bismo mogli postati besmrtni. Nesbit pojašnjava da teorija poznata kao ASI, odnosno umjetna super-inteligencija, predviđa da će se umjetna inteligencija razviti u obliku superračunala koje toliko brzo uči nove stvari da nadilazi ljudsku inteligenciju i rješava sve probleme. Kao godinu kad će umjetna inteligencija steći "razinu ljudi" ističe 2029. godinu što nam po njemu daje dovoljno vremena da razvijemo etičke standarde kod nje. Iscrpnije...

Golokrtičasti štakori - životinje koje žive bez zraka

Naked mole rats ili golokrtičasti štakori mogu pod zemljom preživjeti čak pet sati pri 80% ugljikova dioksida u zraku. Usporedbe radi, pri 5% CO2 miš ugiba već za petnaest minuta. Znanstvenici su nedavno otkrili kako ti glodavci preživljavaju bez zraka, tajna je u šećeru u krvi koji potpomaže otpornosti na anoksiju (nedostatak kisika). Iscrpnije...

Znanstvenici izradili obiteljsko stablo pasa

Američki znanstvenici izradili su definitivno obiteljsko stablo pasa - usporedili su 170.000 genoma 1.326 pasa iz 161 pasmine te su veliku većinu njih svrstali u 23 različite skupine (ovdje obiteljsko stablo, koje, doduše, više izgleda kao lepeza). Pokazalo se da su psi iste pasmine ekstremno blisko povezani, rasvijetljena je evolucija različitih pasmina te se pokazalo zašto su određene pasmine sklone određenim bolestima. Ove 23 skupine većinom su određene geografskim položajem, fizičkim karakteristikama i vještinama pa tako "mediteranska" skupina pasmina obuhvaća brze pse izraženo dobrog vida, kao i velike čuvare stada... Iscrpnije...

Znanstvenici testiraju "čudotvorne lijekove" za bolesti mozga

Znanstvenici su otkrili dva lijeka koje ljudi već duže vrijeme konzumiraju bez ozbiljnih nuspojava, a trebali bi spriječavati odumiranje stanica povezano s neurodegenerativnim bolestima. Lijekovi su trazodon i DBM, sprječavaju gubitak pamćenja, paralizu i disfunkciju stanica mozga, prvi se koristi u liječenju depresije, a drugi se testira u liječenju raka. Iscrpnije...