Kategorija: Znanost

Alfa mužjaci ne postoje, koncept je opovrgnut

Ideju o alfa mužjacima iznio je David Mech u svojoj knjizi iz 1970. kako bi opisao ponašanje vukova u zatočeništvu, gdje jedan vuk preuzima kontrolu nad čoporom. No još 1999. opovrgnuo je vlastitu teoriju nakon proučavanja vukova u dlivljini - gdje čopor predvode mužjak i ženka na ravnopravnoj osnovi, i to zato što su njihov čopor njihovi mladunci. Mech već godinama pokušava povući staru knjigu iz prodaje, no puno će teže ovu zabludu povući iz popularne kulture. Iscrpnije...

Koji su dodaci prehrani korisni, a koji štetni?

Iako industrija dodataka prehrani ne posustaje, za neke je dodatke u međuvremenu dokazano da su beskorisni, ako ne i štetni, pa čak i kancerogeni: sintetički vitamin C ne zaustavlja prehladu, no može uzrokovati bubrežni kamenac, vitamin B3 ipak ne čini ništa po pitanju sprečavanja srčanih bolesti, dok umjetni anitoksidansi (npr. vitamin A) mogu biti i kancerogeni u kombinaciji s pušenjem. Vitamin D i cink zasad su u kategoriji korisnih dodataka, pokazuju istraživanja. Opći zaključak: umjesto dodataka prehrani sigurnije je i korisnije konzumirati prave namirnice koje ih sadržavaju. Iscrpnije...

Dijetna pića debljaju jednako kao i ona s običnim šećerom

Dijetna gazirana pića debljaju jednako kao i ona s običnim šećerom, a ako se čovjek i ne udeblja pijući ovakve sokove onda bar povećava rizik nastanka dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog udara, pokazuje istraživanje. Paradoks je da ovakva pića potiču konzumiranje slatkog - poslije konzumacije gaziranih pića slatka hrana ne izaziva prirodno otpuštanje hormona da bi se regulirao šećer u krvi. To znači da će šećer padati izazivajući glad i želju za slatkim. Osim toga, dijetni sokovi zbunjuju centar za nagradu u mozgu pa, konstantno nezadovoljen, mozak traži nagradu. Iscrpnije...

Je li naš svijet simulacija?

Elon Musk zainteresirao se za hipotezu simulacije, koja sugerira da je ono što smatramo realnošću zapravo računalna simulacija koju je kreirala napredna inteligencija. Zvuči kao Matrix, no čini se da neki hipotezu shvaćaju ozbiljno. Čak i New Yorker piše kako dva milijardera potajno rade na 'buđenju' svijeta iz simulacije. Iscrpnije...

Igor Rudan: Kako smo od bolesti i smrti spasili 5 milijuna djece

U zemljama u razvoju raspodjela novca za razne bolesti nije jednaka pa neke bolesti koje su gotovo istrijebljene još uvijek dobivaju puno novca, dok ogroman broj djece zapravo umire od dizenterije i upale pluća, što nitko nije pretpostavljao, a što je otkrio hrvatski akademik Igor Rudan. Svojim je podacima lobirao za primjenu svoje metode - kritičkog izbora informacija i podataka u području javnoga zdravstva - kod Zaklade Billa i Melinde Gates te Svjetske zdravstvene organizacije, oni mu pomogli, njegova se metoda počela primjenjivati nakon čega se umiranje predškolske djece u svijetu prepolovilo u proteklom desetljeću sa 11 milijuna na manje od 6 milijuna, rekao je Rudan na gostovanju na Festivalu znanosti u Sinju. Iscrpnije...

Dodijeljena jedna od najvećih nagrada - milijun dolara za filozofiranje

Kanadski filozof Charles Taylor dobitnik je inauguralne nagrade Berggruen za svoje "oblikovanje samorazumijevanje čovjeka i unapređenje čovječanstva", za što će dobiti milijun dolara. Piše New York Times da ova nagrada kalifornijskog instituta ide za razumijevanje različitih kultura, s naglaskom na razmjenu između Zapada i Istoka. Guardian piše kako se isplati baviti "intelektualnim" radom i zbrajaju da je Taylor za života (sad je u osamdesetima) samo od nagrada dobio 5,4 milijuna dolara. Inače, s milijunom dolara Berggruen nije najveća nagrada - veća je britanska Templeton od 1,2 milijuna funta, a koju se dodjeljuje za "afirmiranje spiritualne dimenzije života". Iscrpnije...

Markić promovira jednospolni odgoj pod pokroviteljstvom predsjednice

U ime obitelji organizira Drugu međunarodnu konferenciju pod nazivom „Obitelj i škola – ključ odgoja za vrijednosti“, koja će se održati u Zagrebu 21. i 22. listopada, i to pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Otvorit će je Predrag Šustar izlaganjem na temu "Izazovi suvremenog obrazovnog sustava", a kasniji izlagači zalagat će se za uvođenje jednospolnog odgoja (odvojeni razredi za djevojčice i dječake) te tinejdžerima dijeliti praktične savjete za spolni život (program ). Iscrpnije...

Pepper - čovjekoliki bankarski robot

Tajvanska banka Softbank zaposlila je 10 robota Pepper koji će biti zaduženi za - komunikaciju s klijentima banke. Pozdravljat će ih, laskati im i onda pokušati prodati nešto od bančinih proizvoda, dok čekaju red. Softbank ih je kupio 10, i prvi su to roboti Pepper van Japana. Nije ni nešto skup - 1.900 dolara komad. Iscrpnije...

U međunarodnom timu nobelovca za kemiju i naša Matea Vlatković

U istraživačkom timu jednog od nobelom nagrađenih znanstvenika za kemiju Bernarda Feringa, u Nizozemskoj, radi i docentica Matea Vlatković iz Zagreba. Feringa joj je mentor na njezinom doktoratu. Tako da dio uspjeha u otkriću molekularnih strojeva pripada i njoj. Iscrpnije...

Nobel za kemiju za razvol molekularnih uređaja

Francuz Jean-Pierre Sauvage, Škot J. Fraser Stoddart i Nizozemac Bernard Feringa dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za kemiju za razvoj "molekularnih uređaja". Razvili su molekule čije se kretanje može kontrolirati i koje mogu obaviti zadatak kad se doda energija, objašnjava dodjelu baš njima švedska kraljevska akademija znanosti i kaže - razvoj računalne tehnologije pokazuje kako razvoj minijaturne tehnologije može voditi napretku i trojica znanstvenika svojim su minijaturnim uređajima odvela kemiju u novu dimenziju. Iscrpnije...

Mongolija: Pronađen najveći otisak stopala dinosaura - dug 1 metar

Skupina paleontologa u pustinji Gobi u Mongoliji otkrila je najveći dosad otisak stopala dinosaura - dugačak jedan metar i širok 76 centimetara. Rekordno veliko stopalo pripadalo je titanosauru, dinosauru iz skupine sauropoda koji su živjeli na Zemlji prije između 70 i 90 milijuna godina. Ovi biljojedi najveće su kopnene životinje, a koje su mogle narasti i do 18 metara u visinu. Iscrpnije...

Britancima Nobel za fiziku za otkriće da materija poprima neobična stanja

Nobelovu nagradu za fiziku osvojili su Britanci David Thouless, Duncan Haldane i Michael Kosterlit za otkriće da materija može poprimiti neobična stanja. Koristili su matematičke formule kako bi proučavali stanja poput supravodljivosti, supratekućina ili tankih filmova. Trojac će podijeliti nagradu od 8 milijuna švedskih kruna ili oko 930 tisuća dolara. Iscrpnije...

44-godišnji Britanac je prva osoba potpuno izliječena od HIV-a?

44-godišnji Britanac mogao bi biti prva osoba u povijesti koja je potpuno izliječena od virusa HIV-a. Znanstvenici sveučilišta Oxford, Cambridge, Imperial College London, University College i King's College stvorili su lijek koji utječe na zaražene stanice i aktivira imunološki sustav. Zahvaljujući terapiji virus HIV-a je u potpunosti nestao iz krvi zaraženog muškarca. Iscrpnije...

Nobel za medicinu japanskom biologu - proučava razgradnju dijelova stanice

Japanski biolog i stručnjak za staničnu biologiju Yoshinori Ohsumi dobio je Nobelovu nagradu za svoja otkrića na području autofagije, znanstvene grane koja proučava mehanizme razgradnje nepotrebnih ili disfunkcionalnih dijelova stanice. “Njegova su otkrića otvorila put razumijenjvanju fundamentalne važnosti autofagije u mnogim fiziološkim procesima, primjerice, prilagođavanje stanica na gladovanje ili reakcije na infekciju”, kažu Šveđani. Iscrpnije...

5 spornih Nobelovih nagrada

Fritz Haber dobio je 1918. Nobelovu nagradu za otkriće sinteze amonijaka iz dušika i vodika, što je pokrenulo revoluciju u poljoprivredi, no odbor za dodjelu "zažmirio" je na njegovu ulogu u upotrebi prvog masovnog kemijskog oružja - klora u 1. svjetskom ratu. Antionio Egas Moniz dobio je 1949. Nobela za otkriće lobotomije za liječenje mentalnih bolesti, a Johannes Fibiger 1926. za otkriće uzroka raka u štakora, za koje se ispostavilo da to zapravo nije, nabraja Phys loše odluke Nobelova odbora. Iscrpnije...

Ljudi mogu sami sebe navesti da se jače zaljube, ili da se odljube

Iako ljubav ne znaju definirati i vjerojatno se radi o skupu emocija umjesto o jednom, zasebnom osjećaju, nova studija američkih psihologa pokazala je da moguće pojačati ili smanjiti ljubav prema nekome bihevioralnim i kognitivnim strategijama koje usmjeravaju naše osjećaje. "Regulacija ljubavi" otkrivena je u istraživanju parova koji su još u vezi, kao i onih koji su friško prekinuli, a koji su u "kuri" gledajući slike svojih partnera morali razmišljati o njihovim dobrim ili lošim stranama. Ovako nešto zapravo ne čudi, tvrde autori, jer smo u stanju regulirati svoje ostale emocije, samo smo se dosad uglavnom bavili negativnima. Iscrpnije...

Što će biti luksuz u utopijskoj budućnosti?

Ako je naša ideja luksuza prije nekoliko tisuća godina bila riblja večera, a prije nekoliko stotina godina fini lonac crnog čaja, što će to biti nekoliko stotina ili tisuća godina u budućnosti?, pita se Vice i odgovore traži u znanstvenoj fantastici, a posebno utopijskoj znanstvenoj fantastici. "Vrijeme nije neograničeni luksuz u mnogim futurističkim utopijskim fikcijama i bez obzira na to koliko platite, uvijek će uhvatiti korak s vama. Život u budućnosti može biti produžen pomoću medicine ili odgođen putovanjem kroz vrijeme, čak pauziran kriogenim smrzavanjem, no smrt je fizički zakon od kojeg se ne može pobjeći", zaključuje Ben Sullivan u zanimljivom članku. Iscrpnije...

Kako dodajemo stvari ovisi o tome čije su

Svakodnevno si međusobno dodajemo stvari i pritom pazimo na drugu osobu - primjerice, ako dodajemo nekome šalicu, dodat ćemo je tako da ručka bude okrenuta prema primatelju, no ne uvijek u istoj mjeri, pokazuje nova studija američkih psihologa. U istraživanju su ispitanicima zadali da "posvoje" šalicu, koju su kasnije trebali dodati drugoj osobi. Kad se radilo o njihovoj šalici, a ne nekoj drugoj, pokazalo se da će u tom slučaju nešto manje drugoj osobi izaći u susret s okretanjem ručke, što je zanimljivo opažanje o ljudskom ponašanju u interakciji s fizičkim svijetom. Iscrpnije...

Kvocijenti inteligencije nikad viši, ali nismo postali pametniji

Milenijska generacija posjeduje sve moderne vještine, ali izlaze sa sveučilišta ništa drugačiji od srednjovjekovnih seljaka uglavljenih u svom malom svijetu. Zapravo, oni su uglavljeni u puno veći svijet - svijet sadašnjosti - ali bez ikakve povijesne dimenzije, kaže poznati psiholog James Flynn o razvoju kvocijenta inteligencije i njegovom stanju danas. Kaže on kako su posljedica ovoga suviše pojednostavljena gledišta na aktualne teme. Ono što je važno je da generacijama unazad 100 godina kvocijent inteligencije raste u prosjeku za 3 po desetljeću, što bi značilo da današnji ljudi imaju IQ veći za 30 nego ljudi iz 1916., o čemu piše BBC povodom Flynnove nove knjige Does Your Family Make You Smarter?. Iscrpnije...

Alkohol je - antidepresiv

Alkohol izaziva jednake neuronske i molekularne promjene kao i droge koje su poznate kao brzi i učinkoviti antidepresivi, pokazuje istraživanje objavljeno u Nature Communications (puno grafikona). Otprije se zna da ljudi koriste alkohol u svrhu samoliječenja depresije, a ova studija pronašla je biokemijsku i bihevioralnu potvrdu. Što se učinka tiče, alkohol kao antidepresiv djeluje oko jednog dana, kažu. Iscrpnije...