Kategorija: Znanost

Koliko su psi pametni

Kognicija u pasa sve je češća tema istraživanja na sveučilištima od Engleske preko Mađarske do Japana. No za razliku od istraživanja npr. gorila, ovdje cijenu plaćaju - i to vrlo rado - njihovi vlasnici, koje se već zbog promjene u odnosu ponegdje naziva i psećim roditeljima. Njima nije problem ispljunuti sredstva kako bi saznali koliko je njihov pas pametan, a sveučilišta poput Yalea i Ivy Leaguea već su tom interesu doskočili pa sada izdaju i pseće diplome. A rezultati istraživanja? Neka pokazuju da nema razlike u psećoj pameti od vrste do vrste, druga pak rezultiraju rang-listama i poručuju kako - što pametniji pas, to gori za vlasnika. Iscrpnije...

Golema santa leda odvojit će se od Antarktike

Golema santa leda, jedna od najvećih ikad zabilježenih i velika kao američka savezna država Delaware ili karpiska država Trinidad i Tobago, odvojit će se od Antarktikei. Pukotina na ledenom grebenu Larsenu C, koja se proteklih godina postupno širila, prošlog se mjeseca dramatično povećala, za 18 kilometara. Sada je dugačka više od 80 kilometara i da bi se santa posve odvojila ostalo je još samo 20 kilometara, upozoravaju stručnjaci. Iscrpnije...

Nevjerojatna ideja za spas Arktika - smrzavanje mora

Istraživači kažu da je moguće spasiti arktički led tako što bi postavili velike vjetroturbine koje bi zamrzavale more. One bi pumpale morsku vodu na površinu gdje bi se lakše zamrznula što bi onda dovelo do sve debljeg sloja leda kako se više vode upumpava na površinu. No problem je što bi taj pothvat koštao 50 milijardi dolara svake godine. Iscrpnije...

Čili tjera kancerogene stanice na samorazaranje

Nedavno istraživanje kaže da čili može biti korisno oružje u borbi protiv karcinoma dojke. Njegova komponenta, kapsaicin, koja daje čiliju žestinu, može natjerati stanice karcinoma na samorazaranje. Kapsaicin nije učinkovit samo kod karcinoma dojke, znanstvenici kažu da može djelovati i na karcinom debelog crijeva, kosti i gušterače. Iscrpnije...

Prvi leteći automobil ide na tržište već 2020.?

Izraelska tvrtka Developers Urban Aeronautics objavila je da 2020. na tržište stavlja svoj Comorant ili Air Mule, prvi leteći automobil. Radi se zapravo o putničkom dronu koji je težak tonu i pol, može ponijeti još 500 kilograma tereta i putovati brznom od čak 185 kilometara na sat. Vrijednost vozila procjenjuje se na 14 milijuna dolara. Iscrpnije...

Šećer je dječji alkohol

Hladne žitarice, instantna zobena kaša, proteinske pločice ili smoothieji s jogurtom za doručak pogrešan su početak dana za djecu jer ovakvim jelom dijete već kod doručka unese polovicu preporučene dnevne količine šećera. Kod neprestanog konzumiranja i pri velikim količina fruktoza, sastojak hranjivog šećera, jednako je toksična i zloupotrebljavana kao i alkohol, zbog čega današnja djeca obolijevaju od istih bolesti kao i pijanci - dijabetes tip 2 i masna jetra, iako alkohol ne piju, jasno. Jer, šećer je "dječji alkohol" i, slično alkoholu, vezan je s problematičnim ponašanjem, piše Guardian. Iscrpnije...

Igor Rudan: Živjet ćemo 120 godina

"Dolazimo do točke u vremenu kada ćemo 'optimizirati' svoj okoliš do te mjere da on više neće biti čimbenik ograničenja za naše trajanje života. Eliminiranjem svih prirodnih neprijatelja iz našeg okoliša, te dobrom i redovnom prehranom, čistom vodom i sanitarnim uvjetima, doći ćemo do stadija gdje ćemo moći vidjeti koliko se dugo može živjeti temeljem našeg unaprijed zadanog, biološkog potencijala. Mnogi vjeruju da je ta biološka granica negdje oko 110 ili 120 godina. Tu će završiti prva faza produljenja životnog vijeka. Da bismo živjeli dulje od toga, trebat će razmisliti o mijenjanju nas samih, tj. našeg biološkog potencijala, interveniranjem u naše prirodne mehanizme", priča u intervjuu Indexu cijenjeni hrvatski znanstvenik Igor Rudan. Iscrpnije...

Novi organ u ljudskom tijelu - mezenterij

Dugo se vjerovalo da je mezenterij složena i kompleksna struktura koja omogućava da živci i krvne žile dođu do crijevne stijenke i sustav drže ''na mjestu'', no nova istraživanja pokazuju kako je u pitanju zapravo stalan organ. Sljedeći korak je pronaći funkciju novog organa i otkriti koju ulogu mezenterij ima kada su u pitanju bolesti abdomena. Iscrpnije...

Što točno znači "život"?

NASA život definira kao "samoodrživi kemijski sustav sposoban za darvinsku evoluciju", kemičari se vole fokusirati na određene molekule, dok se fizičari više drže termodinamike, iako većina znanstvenika obično priča o repliciranju i metabolizmu. Piše BBC kako danas imamo stotinjak definicija života, ali nijedna nije definitivna, a izdvajaju viruse kao klasični rubni primjer kojeg se može i ne mora nazvati životom... Iscrpnije...

Agnotolog: Neznanje je moć, industrije neznanjem prodaju proizvode

"Moćne industrije neznanjem prodaju svoje proizvode. Neznanje je moć... a agnotologija je namjerno stvaranje neznanja", kaže Robert Proctor, znanstvenik koji proučava širenje neznanja. Objašnjava da se neznanje može širiti pod krinkom uravnotežene debate. a upozorava da iako je znanje dostupno, to ne znači da mu se pristupa. Opisuje on da se neznanje prvo širi kad ljudi ne razumiju koncept ili činjenicu, a zatim kad interesne skupine naporno rade da oko određene teme stvore zbrku. Znanstveno nepismeno će društvo biti ranjivije na takve taktike, piše BBC Future u jednom od izdvojenih članaka iz 2016. godine, ovdje ostali. Iscrpnije...

Mirjana Krizmanić: Stres i depresija su pomodarstvo

"Novogodišnje odluke su iste kao one u Korizmi, kad ljudi kažu da neće jesti čokoladu, manje će se debljati, ali nigdje nitko ne spominje međuljudske odnose, da će biti bolji ljudi, više slušati", kaže psihologinja Mirjana Krizmanić u razgovoru za N1. Nije to jedino što joj smeta: "Sve je stres. Dođem kući, soba je u neredu, stres, dijete hoće da se s njim igram, stres. To su normalne životne situacije, to su životni problemi... S depresijom je ista stvar, to je pomodarstvo". Iscrpnije...

Profesor Jure Vujić opet plagirao, ovaj put s Wikipedije

Nakon što se prije četiri godine Jure Vujić zbog plagiranja morao ispričati profesoru Dejanu Joviću, trenutni direktor Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja, opet se našao u sličnom skandalu. Vujić je za časopis zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Europske studije napisao članak Eastern Mediterranean as gravitation centre od geopolitical battle for Euroasia gdje je Vujić navodno prepisao početak članka, i to ni manje ni više, nego s nimalo znanstveno utemeljene Wikipedije!? "Zna kako se masovno autoplagira i kompilira. Wikipedija, uostalom, može i ne mora biti stručno-znanstveni izvor. Smatram kako je ovdje isključivo riječ o političkom obračunu s ciljem osobne diskvalifikacije“, rekao je Jure Vujić za Forum.tm. Iscrpnije...

Znanstvenici šalju poruke u svemir

Nakon što desetljećima skeniraju nebesa u potrazi za porukama izvanzemaljaca, znanstvenici su se dosjetili da bi možda ipak bilo pristojno prvi pozdraviti. Zato će organizacija METI (Messaging Extra Terrestrial Intelligence) sljedećih godina opetovano slati poruke u svemir radijskim i laserskim signalima. "Ako želimo razmjenu, najprije moramo naučiti dijeliti informacije", kaže predsjednik METI-ja. Neki, poput Stephena Hawkinga, smatraju da bismo se trebali pritajiti jer ne znamo hoće li primatelji biti prijateljski raspoloženi. Iscrpnije...

Evolucija 2,3 milijuna vrsta - na jednoj karti

Još od Charlesa Darwina biolozi pokušavaju prikazati kako novi organizmi nastaju od starijih genetskim stablima, a nakon tri godine rada znanstvenici su sva ta stabla uspjeli uvrstiti u jedan jedini prikaz, koji najbolje funkcionira kao krug. Crte unutar kruga predstavljaju svaku pojedinu živu vrstu koja je dosad opisana - njih 2,3 milijuna od procijenjenih 8,7 milijuna koje nastanjuju planet, a znanstvenici pozivaju pojedince da se uključe u opis. Kartu pogledajte ovdje. Iscrpnije...

Kako nas društvena izolacija ubija

Istraživanja pokazuju da pojedinci koji imaju slabije razvijene društvene kontakte lošije spavaju, slabiji im je imunološki sustav, podložniji su upalama i povišene su im razine hormona stresa. Studije pokazuju i da usamljeni ljudi imaju veći rizik oboljenja od srčanih bolesti te općenito preuranjene smrti. Usamljenost ubrzava opadanje kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi - riječju, usamljenost je jednako važan zdravstveni faktor kao i pretilost i pušenje. Zdravstvena presuda je jasna, no što poduzeti po pitanju te moderne epidemije nije, piše NY Times. Iscrpnije...

Prva božićna pjesma koju je napisala umjetna inteligencija

Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu ubacili su 100 sati pop pjesama u vrstu umjetne inteligencije znane kao povratna neuralna mreža, koja uči i djeluje izgrađujući veze između unešenih podataka, slično načinu na koji radi ljudski mozak. U ovom slučaju unešene su pjesme naučile neuralnu mrežu o općoj strukturi pop glazbe, a onda je ova umjetna inteligencija dobila zadatak da napravi pjesmu na temu okićenog božićnog drvca okruženog poklonima. Rezultat? Pa prilično smušena pjesma otpjevana uznemirujućim glasom, bez melodije - ovdje... Iscrpnije...

CERN: Po prvi puta ugledali svjetlosni spektar antimaterije

Fizičari s CERN-a laserske su zrake emitirali na čestice antimaterije da utvrde ponaša li se svjetlost jednako na materiji kao i na antimateriji. Pokus je izveden na 14 atoma antivodika - antimateriji posve suprotnoj vodiku - a pokazalo se da se svjetlost od antivodika odbija jednakom valnog duljinom kao od običnog atoma vodika. Ono što na CERN-u ovime žele postići je utvrditi zašto materije u našem svemiru ima više od antimaterije, jer je za Velikog praska trebalo nastati jednako puno materije i antimaterije, odnosno koja je to razlika između materije i antimaterije da je materija postala dominantna u svemiru. Iscrpnije...

Potomstvo nastalo spolnim putem zdravije od kloniranog potomstva

Organizmi koji se mogu klonirati svejedno se razmnožavaju spolnim putem, iako je to način koji oduzima više i vremena i energije, a zahtijeva i partnera, zato što su potomci koji su nastali spolnim putem otporniji na infekcije od potomstva nastalog kloniranjem. Znanstvenici s University of Stirling proučavali su vodene buhe, koje se mogu razmožavati i kloniranjem, i spolnim putem, te su uspoređivali kćeri iste majke nastale kloniranjem i spolnim putem, pa utvrdili da je potomstvo začeto spolnim putem bilo rjeđe bolesno od potomstva nastalog kloniranjem. Iscrpnije...

Bakterije, metan i ostale opasnosti koje vrebaju iz sibirskog permafrosta

Stotinama godina sibirski permafrost služio je kao golemi hladnjak za sve što je u njemu zakopano. No s globalnim zatopljenjem počeo se otapati i tundra koja ga pokriva zagrijava se dvostruko brže od ostatka planeta. "Permafrost je bomba koja otkucava", tvrdi stručnjak za okoliš Robert Spencer, te upozorava što bi sve moglo izbiti na površinu: izumrle bakterije i viruse, poput antraksa, ugljični dioksid, koji će dodatno pojačati klimatske promjene, metan, koji može dovesti do eksplozija, ali i kosti mamuta te ruskih kraljevskih pokojnika. Iscrpnije...

Ženski mozak stari sporije od muškog - ali postaje sve manji

Mozak muškaraca sadrži veću količinu živčanih vlakana, a mozak žene ima veći udio sive tvari, tj. stanica neurona zbog čega postoje razlike u ponašanju i vještinama (poput multitaskinga koji bolje ide ženama). Zbog toga mozgovi žene i muškarca različito stare. Ženski se smanjuje ali sporije stari i skloniji je Alzheimeru, dok su muškarci skloniji Parkinsonovoj bolesti. Iscrpnije...