Kategorija: Znanost

Hrvatski znanstvenici razjasnili drevni mehanizam hranjenja stanica

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković objavili su rad u prestižnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences u kojem razjašnjavaju drevni mehanizam hranjena stanica. Rezultati istraživanja otkrivaju potencijalni cilj za nove lijekove. Rad je prepoznala ugledna međunarodna referentna baza 'Faculty of 1000 Prime' i uvrstila ga u listu izuzetno značajnih radova. Iscrpnije...

Glunčić o lošim rezultatima: U statistiku ušla djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine; demantiran

Gostujući u emisiji Točka na tjedan HDZ-ov državni tajnik za obrazovanje Matko Glunčić pripisao je loše hrvatske rezultate na PISA-i sumnjivom uzorkovanju, insinuiravši da druge države varaju i da su hrvatski rezultati loši jer su u uzorak ispitanika ušla i djeca s posebnim potrebama te nacionalne manjine. Osporavanje samog istraživanja umjesto konstruktivne rasprave o rezultatima obilježili su i raspravu u Petom danu. Zbog izjave se javila i voditeljica istraživanja PISA u Hrvatskoj Michelle Braš-Roth s demantijem: ta djeca nisu bila uključena u istraživanje i samo uzorkovanje ne provodi Hrvatska već američki Westat. Iscrpnije...

Kad s nekim pjevamo, usklađuju nam se otkucaji srca

Pjevanje je dobro za zdravlje, a najnovija istraživanja pokazuju da je djelovanje još veće kada pjevamo grupno - tada se otpuštaju hormoni serotonin i oksitocin, koji smanjuju stres i izazivaju osjećaje povjerenja i povezanosti, a zajedničkim pjevanjem usklađuju se i otkucaji srca pjevača. Nalazi vrijede i za one koji nemaju sluha - nije bitno kako pjevate, bitno je da pjevate. Iscrpnije...

Samouništavajuće igračke najnoviji trend

Dolazi nova vrsta igrački napravljenih od plastike koja se raspada i nestaje nakon što je bila na previsokoj temperaturi ili u doticaju s kanalizacijskim bakterijama. Navodno je plastika potpuno sigurna, a kako je i ekološki povoljna mogla bi se koristiti i za proizvodnju drugih stvari, poput materijala za pakiranje ili namještaja. Iscrpnije...

21 prijelomni trenutak u tehnologiji koji će se dogoditi do 2030.

800 direktora i stručnjaka iz tehnološkog sektora za Business Insider je izdvojilo odlučujuće tehnološke trenutke koji će se dogoditi do 2030. Najava je, dakle, da će 90% populacije imati neograničen i besplatan prostor za spremanje podataka do 2018. godine, do 2022. godine 10 posto svjetske populacije nosit će odjeću koja će biti povezana s internetom kao 10% naočala, pet posto proizvoda za konzumente bit će 3D printano... Iscrpnije...

Žirafama prijetnji istrebljenje - manje ih je od 100 tisuća

Broj žirafa pao je u posljednjih 30 godina za 40 posto na manje od 100.000 jedinki, zbog čega su žirafe stavljene na Crvenu listu ugroženih vrsta. Žirafe nestaju zbog gubitka staništa, ilegalnog lova i građanskih nemira u afričkim državama u kojima žive. Osim žirafe International Union for the Conservation of Nature upozorava da i sivom afričkom papagaju prijeti istrebljenje. Iscrpnije...

Znanstvenici izračunali kada će dan trajati 25 sati

Uspoređujući podatke iz povijesti koji su vezani uz pomrčine i nebeske događaje, britanski znanstvenici došli su do zaključka kako Zemljina orbita usporava što postupno produžuje dan. Istraživanjem su otkrili i za koliko godina će se dan produžiti na 25 sati budući da se dužina dana produljuje za dvije milisekunde svakih 100 godina. To znači da ćemo dodatni sat dobiti za otprilike 200 milijuna godina. Iscrpnije...

Što možemo naučiti od 'najpametnijih' zemalja

Rezultate istraživanja PISA svake godine prati i statističko modeliranje kojim istraživači izračunavaju koji će obrazovni sustav biti najuspješniji. Pokazalo se da su najuspješnije one zemlje koje ulažu u obrazovanje nastavnika i nastavničku profesiju čine selektivnom i prestižnom, koje su ulagale u najpotrebitije učenike, koje su upisivale djecu u visokokvalitetne predškole, koje podržavaju kulturu stalnog napredovanja i koje provode rigorozne i uniformne standarde u svim učionicama. S druge strane, manji razredi i ulaganje u opremu i tehnologiju (upravo ono što naši političari smatraju bitnim) nisu se pokazali kao plodonosna strategija, a mogu imati čak i negativan učinak. Iscrpnije...

Velik broj stereotipa o starijima nema znanstveno utemeljenje

U društvu je ukorjenjen čitav niz stereotipa o starijoj životnoj dobi, a jedno od najrasprostranjenijih vjerovanja je da su stariji ljudi senilni, iako to nije točno, pokazuju istraživanja. Nije točno ni da vokabular nakon osamdesete pada, on je čak veći nego sa 25 godina. Također nije točno da stariji ne prihvaćaju promjene, oni se jako dobro prilagođavaju novim životnim okolnostima. Iscrpnije...

Jedna cigareta dnevno jednako je štetna kao i deset

Postotak pušača u SAD-u nikad nije bio niži - puši 15% odraslih, što je smanjenje od 10% od 1997., što se pripisuje porezima na cigarete, programima odvikavanja i općom demonizacijom i protjerivanjem pušenja iz svih javnih i privatnih sfera. Oni koji još uvijek puše pokušavaju se barem voditi onom da su drastično smanjili, no istraživanja pokazuju da takav pristup tek malo smanjuje zdravstvene rizike povezane s pušenjem, odnosno vjerojatnost smrtnosti od posljedica pušenja gotovo je jednak u pušača koji puše jednu ili deset cigareta dnevno. Iscrpnije...

Dodijeljene nagrade Breakthrough - 25 milijuna dolara matematici, fizici i "životu"

Petu godinu za redom u nedjelju su dodijeljenje Breakthrough Prizes, najbogatije nagrade u znanosti, a koje se dodjeljuje radovima iz matematike, fizike i znanostima o životu (biologija, medicina i to). 25 milijuna dolara svake godine dolazi iz džepova šefova Facebooka, Googlea, Alibabe i sl., a ove je godine dodijeljeno 15 nagrada, uključujući 3 milijuna dolara trojici znanstvenika za analizu Einsteinove teorije relativnosti. Američki genetičar Stephen Elledge s Harvarda dobio je nagradu za rad o životu i smrti stanica i razvoj liječenja raka, a japanski biolog Yoshinori Ohsumi za istraživanje o tome kako stanice recikliraju svoje oštećene dijelove (dobio i Nobela ove godine). Dodijeljeno je 6 nagrada od 100.000 dolara za uspjehe na početku karijere te jedna nagrada Breakthrough Junior Prize od 250.000 dolara dvjema tinejdžericama za videe u kojem objašnjavaju znanstvene koncepte. Ovogodišnje dobitnike nagrada odabrali su prijašnji dobitnici. Iscrpnije...

Hawking: Ovo je najopasnije vrijeme za naš planet

Financijska kriza te ubrzane tehnološke promjene, poput razvoja umjetne inteligencije, koje uništavaju radna mjesta, a što će ubrzati postojeće ekonomske nejednakosti, stvorile su nezadovoljstva građana elitama što je dovelo do odluke Britanaca o izlasku iz Europske unije i pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima - piše slavni fizičar Stephen Hawking u članku naslovljenom "Ovo je najopasnije vrijeme za naš planet", a kojeg je napisao za Guardian. Iscrpnije...

Đikić objavio novo istraživanje: Kako ubija legionela?

U vodećem znanstvenom časopisu Cell u četvrtak poslijepodne objavljeno je novo istraživanje prof. dr. Ivana Đikića sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, za koje taj svjetski ugledni molekularni biolog kaže da je njegovo dosad najveće otkriće. Riječ je o dosad nepoznatom mehanizmu kojim se koristi bakterija legionela kako bi preuzela kontrolu nad stanicama, što uzrokuje smrtonosne upale pluća kod pacijenata s oslabljenim imunitetom. Đikićevo otkriće pripomoći će u otkrivanju novih strategija za razvoj modernih lijekova, ponajprije onih za liječenje bakterijskih bolesti, a govoreći o ovom najnovijem, velikom uspjehu za Večernji list, hrvatski znanstvenik skromno ističe kako je ovo uspjeh njegova tima. Iscrpnije...

Religijske misli aktiviraju iste dijelove mozga kao ljubav i droge

Religijska i spiritualna iskustva blagotvorna su po mozak - aktiviraju iste sisteme nagrade kao i osjećaji ljubavi, dirnutosti glazbom i drogiranje, pokazalo je američko istraživanje bazirano na snimkama napravljenim magnetskom rezonancom (ovdje originalna objava). Dakle ispitanici su čitali Bibliju, molili se i slične stvari dok su im snimali mozak te se pokazalo da su im se u to vrijeme aktivirali dijelovi mozga koji su povezani s nagrađivanjem, fokusiranom pažnjom i moralnim rasuđivanjem... Iscrpnije...

Korisnicima marihuane krv slabije kola kroz mozak

Uživaocima marihuane krv kroz mozak kola neuobičajeno sporo u doslovce svim dijelovima mozga, pokazalo je američko istraživanje na 1.000 korisnika marihuane (i 100 nekorisnika). Ono što je znanstvenike iznenadilo je snažan negativan utjecaj marihuane na hipokampus s obzirom da njegovu ulogu u nastajanju Alzheimerove bolesti. Riječ je o dijelovima mozga važnim za pamćenje i učenje. Iscrpnije...

Znanstvenici slučajno pronašli način da baterije traju 400 godina

Znanstvenici s američkog Sveučilišta Carolina slučajno su otkrili način na koji bi baterije mogle trajati i do 400 godina. Do otkrića je došla studentica Mya Le Thai dok je istraživala svojstva zlatnih nanožica koje je premazivala elektrolitnim gelom. Istraživači sada pokušavaju naći zamjenski materijal za zlato, koje je preskupo za masovnu proizvodnju ovih baterija. Iscrpnije...

Loših sjećanja teže se riješiti ako ih prespavate

Ne treba u krevet ići ljut, inače ćete se duže sjećati događaja koji su izazvali negativne emocije, pokazalo je istraživanje njemačkih znanstvenika u kojem su ljudima pokazivali fotografije negativnih stvari ili događaja. Pokazalo se da se ljudi najviše sjećaju onih negativnih događaja koje nisu proradili prije spavanja, odnosno koje nisu uspjeli potisnuti prije spavanja, što znači da će traume biti dugotrajnije u sjećanju ako ih prespavate. Iscrpnije...

Hrvatski znanstvenici danas objavljuju 4 puta više radova nego prije 25 godina

1990. godine prosjek broja svih znanstvenih publikacija, domaćih i stranih, za hrvatske znanstvenike u dobi do 35 godina bio je 3,5 radova po istraživaču, 1998. je iznosio 5,9 radova, s 2015. broj se popeo na 12,32 objavljena rada tijekom svoje znanstvene karijere - stoji u članku Jutarnjeg o mladim znanstvenicima danas. Podaci govore i da je među mladim hrvatskim doktorandima zaposlenim u našem sustavu znanosti oko 60 posto žena, oko 15% njih tijekom doktorskog studija provodi više od šest mjeseci na nekoj inozemnoj znanstvenoj instituciji, a ono što ih brine je kriterij podobnosti prema kojem se ljudi izabiru na radna mjesta... Iscrpnije...

Černobil: Postavljena najveća pokretna konstrukcija na svijetu

Ukrajina je danas predstavila metalnu kupolu postavljenu preko nuklearne elektrane u Černobilu, što je najveća pokretna metalna struktura na svijetu. Sa 108 metara visine viša je od njujorškog Kipa slobode, a s 36.000 tona tri je puta teža od Eiffelovog tornja. Kupola je koštala 2,1 milijardu eura, što je sponzorirala Europska banka za obnovu i razvoj, a postavljena je preko postojeće kupole iz vremena SSSR-a koja je trebala izdržati 30 godina, ali se počela urušavati puno prije. Cilj nove građevine je sigurnost budućih generacija Europljana. Iscrpnije...

GM biljke: korist ili katastrofa?

Tradicionalne metode uzgoja riže bile su neuspješne za proizvodnju usjeva s visokom koncentracijom vitamina A čiji nedostatak uzrokuje djelomičnu ili potpunu sljepoću kod pola milijuna djece svake godine, pogotovo u tropima. Odgovor za to mogla bi biti genetski modificirana riža. Drugi primjer koristi GM-a je pamuk, u koji su znanstvenici ugradili gen koji ga štiti od insekata. Iscrpnije...