Kategorija: Znanost

Muškarci danas imaju upola manje sperme nego prije 45 godina

Koncentracija sperme među muškarcima u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji pala je za 52,4%, pokazala je meta-analiza 185 istraživanja na 42.935 muškaraca provedenih od 1972. do 2011. godine (ovdje studija, PDF). Trend nije stao, nastavlja se, odnosno količina sperme među muškarcima u razvijenom svijetu opada, pri čemu ovaj problem nije zabilježen u Južnoj Americi, Aziji i Africi. Nagađa se da su uzroci pada broja spermija izloženost kemikalijama, pušenje tokom trudnoće, promjena žvotnog stila i izloženost pesticidima. Smanjeni broj spermija nije samo problem oko (ne)plodnosti, nego je povezan i s rakom testisa, početkom puberteta, razinom testosterona, morbiditetom, mortalitetom... Iscrpnije...

Mozak ne sadrži sjećanja. On jest sjećanje

Sjećanje ne postoji samo po sebi. Mozak razgrađuje iskustvo u više vremenskih sljedova koji su istodobno doživljeni slično kao što je zvuk razbijen u različite frekvencije koje su istodobno doživljene. To je sistem nalik na gnijezdo, s individualnim sjećanjima koja postoje unutar višestrukih vremenskih prozora različitih duljina, tvrdi se istraživanju objavljenom u časopisu Neuron. Iscrpnije...

Zanimljivi rad mlade psihologinje Ivane Burić: Vezu uma i tijela proučava na - genima

"Naši geni koje smo naslijedili od roditelja mogu mijenjati aktivnost, što znači da mogu proizvoditi svoje proteine u različitim količinama ili potpuno prestati s proizvodnjom. Kada gen prestane proizvoditi proteine, onda nema nikakvog utjecaja na naše tijelo i smatra se 'isključenim'. Još uvijek nije poznato što sve iz naše okoline i životnog stila utječe na koje gene i u kojoj mjeri. Ovim istraživanjem smo otkrili da meditacija, joga i srodne tehnike imaju isti utjecaj na ekspresiju gena na način da smanjuju aktivnost gena koji su zaslužni za stvaranje upalnih procesa. Rezultati pokazuju da joga ili meditacija ne poboljšavaju samo mentalno, nego i fizičko zdravlje, te da je čak i 15 minuta dnevno dovoljno da se stvori ovaj efekt na gene", kaže Ivana Burić, hrvatska psihologinja koja trenutno radi doktorat na programima engleskog sveučilišta u Coventryju i nizozemskog sveučilišta u Radboudu Iscrpnije...

Kako nas NASA namjerava obraniti od asteroida?

U NASA-i imaju plan kako sačuvati Zemlju od smrtonosnih asteroida i pripremaju se za koju godinu testirati ga. Znanstvenici razvijaju moguću protumjeru: malu svemirsku letjelicu koja će se zabiti u asteroid kako bi ga skrenula sa za naš planet potencijalno fatalne putanje. Projekt se zove AIDA DART (Double Asteroid Redirection Test) i predviđa prvi eksperiment te vrste u poznatoj povijesti ljudskog roda. Iscrpnije...

Neuroni su kanibali ako su gladni

Mozak zauzima 2% naše tjelesne težine, a troši gotovo 25% energije tijela. Deseci milijardi neurona u mozgu zahtijevaju konstantan unos energije, a ako im je ne dajemo počinju - jesti sami sebe. Tijelo nas alarmira na to tako što želudac počinje kruliti i tako javljati da je vrijeme za jelo. Quora donosi još neke zanimljivosti o ljudskom mozgu. Iscrpnije...

Najučinkovitija mjera u borbi protiv zatopljenja - manje djece

Švedski znanstvenici nabrojali su četiri faktora koji najviše zagađuju planetu, a radi ih čovjek: prehrana mesom, vožnja autom, putovanja avionom i, kao uvjerljivo najjače zagađivanje, djeca. Kažu pametne glave sa sveučilišta Lund da život bez auta štedi 2,4 tone CO2 godišnje, vegetarijanska prehrana 0,8 tona, ali da jedno dijete u obitelji manje znači 58 tona CO2 godišnje manje. Iscrpnije...

10 velikih izazova s kojima ćemo se suočiti do 2050. godine

BBC navodi 10 područja na kojima će se čovjek suočiti s ozbiljnim izazovima do 2050. godine: Genetsko modificiranje čovjeka - kako će se društvo promijeniti "dizajnerskim bebama" koje će imati određeni kvocijent inteligencije i određene fizičke karakteristike Staračko stanovništvo - broj starijih od 100 povećat će se 50 puta, s današnjih 500.000 na 26 milijuna 2100. godine Izgubljeni gradovi - klimatske promjene i dizanje razine mora izbrisat će gradove s lica zemlje Evolucija društvenih medija - ovdje je najproblematičnije možda to što nemamo pojma kako će socijalne mreže promijeniti društvo, ali su toliko velike i jake da sigurno hoće Nove geopolitičke napetosti - danas su to Sjeverna Koreja, izbjeglice iz Sirije i Brexit, a sutra tko zna što sve ne Sigurnost vožnje - samovozeća vozila, zagađenje... Nestajanje prirodnih resursa Naseljavanje drugih svjetova - kako postići sigurnost putovanja u svemir, kako poslati čovjeka na Mars... Jači mozak - lijekovi koji pojačavaju intelektualne sposobnosti, smartphone kao vanjski mozak... Hoće li umjetna inteligencija biti pametniji od čovjeka i tko će kome služiti Iscrpnije...

Ogromni ledenjak se otkinuo od Antarktike

Jedan od najvećih ledenjaka zabilježenih u povijesti odlomio se od Antarktike - ogromni komad leda veličine je 15.000 kvadratnih kilometara, što bi bilo otprilike veličina dijela Hrvatske između Novske, Save, Dunava i Drave. Američki satelit zabilježio je danas plutajući ledenjak, njegovo otkidanja zapravo je i očekivano, no ubrzano unazad 3 godine, a zanimljivo je da se otkinuo usred antarktičke zime. 200 metara debelo ledeno brdo neće ispočetka plutati ni brzo ni daleko, no struje i vjetar će ga nekad vjerojatno odnijeti sjeverno od Antarktike kad bi mogao postati opasnost po brodove pa ga treba pratiti. Sveučilište Swansea ga pomno proučava. Iscrpnije...

Posljedice zatopljenja: Zemlja će biti pretopla već za života naše djece

Kad se priča o globalnom zatopljenju i problemima koje će ono predstavljati za ljude u budućnosti, većina u sjećanje prizove priču o otapanju ledenjaka i rastućoj razini mora koje će potopiti priobalne gradove. Problemi koji nas čekaju, međutim, puno su dublji i raznovrsniji. Čitave regije Zemlje bit će nepogodne za ikakav oblik života ljudi, a drugi će dijelovi svijeta postati izrazito nepovoljni za život. Nadalje, u arktičkom je permafrostu trenutačno „zarobljena“ količina ugljika duplo veća od one koja trenutačno ugrožava Zemljinu atmosferu. Otapanjem permafrosta taj će se ugljik osloboditi. Iscrpnije...

U tijeku šesto masovno izumiranje vrsta u povijesti Zemlje

Na Zemlji je u tijeku biološko uništenje životinjskih vrsta za što je zadnjih desetljeća odgovorno globalno uništavanje prirodnog okoliša uzrokovano ljudskom aktivnošću, stoji u studiji Proceedings of the National Academy of Sciences. U tijeku je ugibanje milijarda jedinki tisuća različitih životinjskih vrsta, kako onih običnih tako i rijetkih, a konkretni uzroci su gubitak staništa, prenapučenost, invazivni organizmi, onečišćenje, zatrovanost, nagle i učestale klimatske promjene. U proteklih 500 milijuna godina bilo je pet masovnih izumiranja na Zemlji tijekom kojih je 75% vrsta nestalo, a posljednji put prije 66 milijuna godina kad su nestali dinosauri. Iscrpnije...

Igor Mezić: Tehnologija daje održivu budućnost, politika to ne može zaustaviti

„Za deset, dvadeset godina bilo kakve političke odluke imat će minimalan utjecaj u usporedbi s onim što će napraviti proboj jeftine tehnologije. Zato moramo zainteresirati još više mladih ljudi da se bave znanošću i tehnologijom“, rekao je prof. dr. sc. Igor Mezić, riječki znanstvenik koji već godinama živi i radi na Sveučilištu u Santa Barbari. Iscrpnije...

Kiselost mora smanjuje broj različitih vrsta riba, ali više je štetočinskih riba

Biološka raznolikost mora zbog acidifikacije oceana će se smanjiti, a manje vrste riba, koje znanstvenici uspoređuju sa štakorima i bubama na kopnu, ugrozit će biološku ravnotežu i zavladati podmorjem, pokazuje australsko istraživanje (University of Adeleide). Općenito se ukupni broj riba u oceanima povećava, no istodobno se smanjuje lokalna bioraznolikost. Ovdje video o rezultatima istraživanja. Iscrpnije...

Idemo li prema šestom izumiranju vrsta?

Stabilnost života za Zemlji ovisi o biogeokemijskim ciklusima ugljika, a koji ovise o slabo shvaćenim mikrobiološkim ekosistemima. Pet puta u posljednjih 500 milijuna godina više od tri četvrtine živih bića na Zemlji istrijebljeno je, a svako od ovih istrebljenja povezano je sa značajnim promjenama u ugljičnim ciklusima na Zemlji. Neki znanstvenici smatraju da bi promjene u okolišu koje je potaknuo čovjek - uključujući naše masovno ispuštanje ugljika u atmosferu - mogle uskoro izazvati šesto veliko izumiranje vrsta. 8 znanstvenika za Nautilus propituje je li takvo istrebljenje moguće. Iscrpnije...

Sunce sinoć bilo najudaljenije od Zemlje u ovoj godini

Astrofizičar Neil deGrasse Tyson čestitao nam je jučer aphelion (Twitter), dan kada je Sunce najudaljenije od Zemlje u godini. Po hrvatskom vremenu bilo je to sinoć u 21.11 sati i tad se Sunce nalazilo na 152.092.505 kilometara od Zemlje. Najbliže će Sunce biti početkom siječnja kad će se približiti na 147.1 milijuna kilometara, što je, znači, oko 5 milijuna kilometara bliže. To se zove periphelion. Kao što se zna, ovo se događa jer je putanja Zemlje oko Sunca eliptična, a ne kružna, dok godišnja doba imamo zbog nagnutosti Zemlje u odnosu na njenu os. Iscrpnije...

Novo cjepivo bez injekcije - preko flastera

Američki znanstvenici napravili su flaster koji bi mogao biti zamjena za unos cjepiva injekcijom, piše The Lancet. Dakle, ovo cjepivo za gripu radi tako da se na kožu zalijepi flaster koji ima skupinu malih iglica i koji se na koži drži određeno vrijeme, dovoljno da cjepivo kroz kožu prodre u tijelo gdje funkcionira isto kao i tradicionalno cjepivo koje se unosi injekcijom (ovdje video kako ovaj flaster radi). Osim što bi ovo bilo zgodno kod ljudi koji se boje igala, ovakve vrste cjepiva omogućile bi ljudima da si sami daju cjepilo, bez pomoći liječnika, što bi moglo uštedjeti novac, a možda i povećalo procijepljenost stanovništva. Iscrpnije...

Slabi Sunčevo zračenje - za 2 godine Sunce će biti najmirnije

Svakih 11-ak godina Sunčeve pjege izblijede i oslabi Sunčevo zračenje, magnetske eksplozije koje Zemlju udaraju ekstremnim ultraljubičastim zračenjem. Sunčeve pjege bile su na vrhuncu 2014. i Sunce je sada na putu najslabijih aktivnosti što će se dogoditi 2019./2020. godine, piše Phys o zanimljivoj zvjezdanoj pojavi. Iscrpnije...

Hawking: Sa Zemlje moramo pobjeći za 200 godina

Dramatičnim je upozorenjem najpoznatiji svjetski astrofizičar Stephen Hawking poentirao u svojem predavanju na festivalu Starmus u norveškom Trondheimu. "Ljudi moraju napustiti Zemlju za 200, najkasnije za 500 godina! Prerasli su Zemlju, oteli joj resurse i uništili je klimatskim promjenama, istražili su praktično sve što se istražiti moglo. Tu su prijetnje udara asteroidom, crnih rupa, supernovi i sunčeve radijacije. Kada smo posljednji put stigli do takvog raskrižja, imali smo kamo otići, Kristofor Kolumbo 1492. godine otkrio je Novi svijet. Danas nema više novog svijeta koji bismo otkrili", rekao je Hawking. Iscrpnije...

Stariji očevi imaju pametnije i fokusiranije sinove, koji su geekovi

Muškarci koji osnuju obitelj u starijoj dobi imaju sinove koji su češće "geekovi", utvrdili su znanstvenici s King's Collegea u Londonu koji su napravili i cijeli "geek index". Dakle, ti njihovi sinovi su pametniji, fokusiraniji i socijalno manje uklopljeni, što su sve karakteristike "geekova", pri čemu dob majke ne igra nikakvu ulogu u razvoju takvih sinova niti se isto ovo događa kod kćeri. Rijetka je ovo dobra vijest u znanosti o kasnijem očinstvo, gdje se obično govori o problemima koje djeca imaju kad su im očevi nešto stariji, poput autizma i šizofrenije. Naprotiv, očinstvo u kasnijoj dobi moglo bi po ovoj logici značiti da idemo prema društvu genija koji bi onda mogli riješiti probleme ove civilizacije. Iscrpnije...

Nobelovka: Bakterije sve otpornije, obične bolesti opet mogu biti smrtonosne

Otpornost bakterija je njihova bazična snaga. Strahujem da ćemo se stoga vrlo skoro vratiti u predantibiotsko doba, gdje će tuberkuloza ili upala pluća ponovno biti smrtonosne - rekla je Nobelovka i profesorica Ada Yonath s Weizmann Institute of Science u Dubrovniku na najvećoj svjetskoj znanstvenoj konferenciji iz područja biomedicine ove godine. Procjenjuje ona da će do 2050. više ljudi umirati zbog otpornosti bakterija na antibiotike nego od raka, ako se ne proizvedu novi antibiotici, a u ovom trenutku ne postoji farmaceutska kompanija koja proizvodi ili pokušava stvoriti neke nove antibiotike, jer to nije isplativo. Iscrpnije...

Moć šteti mozgu - ljudi postaju impulzivniji i gube empatiju

Moć ometa neurološki proces zrcaljenja što je temelj ljudske empatije, čega je posljedica otupljivanje poštovanja i simpatije prema drugima, priznanje zasluga, nagrađivanje, utvrdio je Sukhvinder Obhi, kanadski neuroznanstvenik koji je proveo istraživanje među moćnim i "običnim" ljudima stavivši im na glavu uređaj za transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS). I drugi su utvrdili slično - Dacher Keltner, profesor psihologije s Berkeleyja, pronašao je da ispitanici pod utjecajem moći kao da su pretrpjeli traumatsku ozljedu mozga - postaju impulzivniji, manje svjesni rizika i manje sposobni vidjeti probleme drugih ljudi. Iscrpnije...