Podaci Eurostata i Eurofounda pokazali su da u vrijeme krize mnogi Europljani rade manje od zakonom propisanog radnog tjedna, prenosi Jutarnji. Najvijedniji su Nijemci i Britanci koji tjedno odrade više od 3 sata prekovremeno, no zato bolje podnose recesiju. Istovremeno, u zemljama s najvećim problemima (Grčka, Portugal i Irska) stvarno odrađeni sati su manji od zakonom propisanih. Hrvati bi trebali tjedno raditi 40 sati, a stvarno odrade 39,2 sata (neki kažu i 37,5 sati), što je tek nešto manje od prosjeka 27 zemalja EU, u kojima se prosječno tjedno radi 39,4 sata.Četvrtak, 29.07.2010.
Lijenost je zarazna
Koliko radimo usred recesije?
Podaci Eurostata i Eurofounda pokazali su da u vrijeme krize mnogi Europljani rade manje od zakonom propisanog radnog tjedna, prenosi Jutarnji. Najvijedniji su Nijemci i Britanci koji tjedno odrade više od 3 sata prekovremeno, no zato bolje podnose recesiju. Istovremeno, u zemljama s najvećim problemima (Grčka, Portugal i Irska) stvarno odrađeni sati su manji od zakonom propisanih. Hrvati bi trebali tjedno raditi 40 sati, a stvarno odrade 39,2 sata (neki kažu i 37,5 sati), što je tek nešto manje od prosjeka 27 zemalja EU, u kojima se prosječno tjedno radi 39,4 sata.
