Tag: antirecesijske mjere

Onda je Piple d Smajling Fejs svom forcom se fljasnijo po čelu i rekao je: "C, c, c, c, c..." Ja sam njega pitao: "Šta je, Piple? Čemu čudilo?" Piple je rekao: "A ništa! Kad sam ja bijo mali ka vi, onda smo se mi dica u drvarnicama takmičili ko ima veći kurac, a vi sad..." Ja sam pitao: "A mi sad?" Piple je rekao: "A vi sad kome su roditelji u većem kurcu... Žalosno!" Mi ekiposi smo gledali u Piplu sa lakšom zbunjozom. Piple d Smajling Fejs je srknijo guc ožujskog i rekao je: "Zeznuta je ovo zemlja! Ovdi se tragedija prenosi sa dice na roditelje!" Robi K.... Iscrpnije...

Saborski zastupnik Damir Kajin (IDS) izjavio je kako je Vladin program za oživljavanje gospodarstva "paket obmana" kojem je cilj održavanje Vlade do izbora. "Teret se prebacuje na 2011. godinu, bez želje za preuzimanjem odgovornosti za dovođenje zemlje do ruba opstanka", rekao je Kajin. Prema njegovoj prognozi iduća 2011. će biti godina potpunog kolapsa te ćemo živjeti kao prije 2000. godine. Iscrpnije...

SDP je zbunjen anti-recesijskim mjerama koje potpisuje Jadranka Kosor, piše Jasna Babić u svom osvrtu za Monitor. Zoran Milanović najprije je tvrdio da je riječ o ekonomskom receptu koji je odavno smislio njegov SDP, pa je Jadranka Kosor nakon upornog odbijanja - ukrala. Od prošloga tjedna Milanović objašnjava nešto posve drugo: da su mjere smanjile porezna davanja po naputku sve samih ekonomskih stručnjaka, pri tome ugrožavajući "srednju klasu". No, piše Jasna Babić, nema nikakvih dokaza da u Hrvatskoj postoji nešto takvo kao srednja klasa, jer je hrvatska tranzicija stvorila dva paralelna svijeta, koja se sve manje dodiruju i razumiju. Iscrpnije...

Prekjučer predstavljeni Program gospodarskog oporavka "je najhrabriji i najradikalniji politički program koji smo do sada vidjeli", piše Branka Stipić. "Mjere u programu nisu revolucionarno otkriće, nego suvislo posloženi savjeti i ideje koji su većini ljudi već dobro poznati... Taj program zamišlja jednu potpuno drugačiju Hrvatsku - proaktivnu, radišnu, štedljivu, logičnu", dodaje ona još. HNS-ov Radimir Čačić nije tako oduševljen - "ako želiš biti sasvim siguran da si na putu da ne učiniš ništa, kao zadatak si zadaj sve", kaže on te ministre naziva glupima. Iscrpnije...

Dosadašnje četiri stope poreza na dohodak zamijenit će tri, a Vlada tek ima objaviti raspon poreznih razreda. Donja stopa spušta se sa 15 na 12%, a manje će poreze platiti i oni koji zarađuju više od 25.000 neto - najveća stopa smanjuje se sa 45 na 40%. Koja će se primanja naći u platnom razredu od 25% još je nepoznanica, budući da se sada 35% poreza plaća na dohodak od 9000 do 25.200 kuna bruto, a ne zna se hoće li se zaposlenici iz tog platnog razreda preusmjeriti na nižu stopu od 25% ili na višu od 40%. PDF dokument sa svim mjerama ovdje. Večernji... Iscrpnije...

Od stotinjak propisanih mjera u dobro sastavljenoj Populacijskoj politici provedene su samo one koje su stupile na snagu odmah, odnosno koje su odgovarale političkom predizbornom trenutku. Jedna od najboljih mjera svakako je delimitiranje iznosa rodiljne naknade za prvih šest mjeseci dopusta, a ona najvažnija - besplatni udžbenici - ukinuta je ove godine zbog štednje. Suštinske mjere koje bi dovele do lakše odluke o prinovi u obitelji, povlastice za roditelje pri pronalaženju zaposlenja i rješavanju stambenog pitanja te olakšavanje u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života - nisu realizirane. Upravo zbog toga bi se za koju godinu mogao osjetiti nagli pad u broju rođenih. Iscrpnije...

Uskoro će se napuniti tri mjeseca od kada je u proračunu osigurano 200 milijuna kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, a od te je svote iskorišteno samo 14 tisuća kuna. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje do sada su pristigla četiri zahtjeva za subvencioniranjem skraćenog radnog tjedna. Potporu za očuvanje radnih mjesta sada ne može dobiti niti jedna tvrtka koja ima dugove prema državi. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg niti ne mogu ispuniti kriterije zakona. Iscrpnije...

Antirecesijske mjere još uvijek nisu donijele efekte.Poduzetnici sve učestalije ponavljaju svoje crne prognoze, pitajući se kako će i hoće li iduće godine poslovati i zbrajajući koliko bi radnika moglo ostati bez posla. Problem nelikvidnosti nije riješen, javna poduzeća još se uvijek nisu svela u rokove plaćanja od 60 dana i pitanje je hoće li se uopće svesti, prostor za investicije nije otvoren, tržište nekretnina nije dobilo željenu podršku radi poboljšanja likvidnosti i poticanja građevinske industrije... Iscrpnije...

Zastupnici su danas izglasali više antirecesijskih zakona kojima se želi smanjiti utjecaj financijske i gospodarske krize na hrvatsko gospodarstvo. Od subote plaćat ćemo PDV od 23 posto umjesto dosadašnjih 22 posto, odlučio je Sabor većinom glasova. Prihvaćene su izmjene zakona o PDV-u kao i veće trošarine na luksuzne automobile, plovila i zrakoplove. Također su povećane trošarine na mobilnu telefoniju. Do kraja godine bi primjena nove stope trebala u državni proračun donijeti 1,5 milijardu kuna. Iscrpnije...

SDSS je najavio da će podržati Vladine nove antirecesijske mjere, ali uz uvjet da se prihvati i niz dodatnih mjera: snažnija kontrola postupaka javne nabave, uvođenje poreza na luksuz i ekstra profit te na kapitalnu dobit, odnosno dividendu; uvođenje "vouchera" kojim bi se državu obvezalo da "u boljim vremenima" vrati novac koji sada uzima zaposlenima i umirovljenicima; reforma mirovinskog sustava kojom bi se stimuliralo umirovljenike da se vrate u svijet rada te produljenje zakonskog roka za odlazak u mirovinu; usvajanje plana gospodarskog oporezivanja i plana povratka te privlačenja investicija. Iscrpnije...

"Čini se da je Vlada sve prolongirala za razdoblje nakon izbora" kaže predsjednik Mesić u intervjuu Poslovnom na pitanje je li Vlada čekala s antirecesijskim mjera dok prođu lokalni izbori. Smatra predsjednik i da sve mjere koje je predložila nisu dovoljne. "Još ne vidim mjere koje će omogućiti veće zapošljavanje i veću proizvodnju u realnoj privredi", kaže on. Iscrpnije...

Ferenc Gyurcsány najavio je ostavku, a Mađarska je treća europska zemlja u kojoj je zbog posljedica krize pala vlada, piše bloger hdz-ekonomija na Pollitika.com, uspoređujući izjave mađarskog premijera i "jednog drugog nesposobnog premijera iz jedne zemlje koja graniči s Mađarskom". Za razliku od Islanda koji je po financijskim pokazateljima bio jedna od najbogatijih zemalja na svijetu i Latvije koja je nekoliko godina bila najbolja tranzicijska zemlja, i na koje je globalna kriza djelovala kao igla na napuhani balon, Mađarska je tipični primjer uništene ekonomije kojoj je kumovala nesposobna vlada na čelu sa nesposobnim premijerom. Katastrofalna politika rezultat je potpunog odsustva ikakve gospodarske strategije, neobuzdanog trošenja proračunskog novca pri čemu je proračunski deficit svojedobno dogurao i do 10 posto i potpunog odsustva ključnih strukturnih reformi, pri čemu je vanjski dug rastao munjevitom brzinom. Iscrpnije...

Saborska većina u nastavku poslijepodnevne sjednice nije podržala dva prijedloga iz SDP-ova antirecesijskog paketa koji su, kako je istaknuo Slavko Linić, okrenuti očuvanju likvidnosti u bankarskom poslovanju i poticajnim mjerama vezanima uz financiranje izvoza hrvatskih gospodarstvenika. SDP je predložio donošenje odluke da se u državnom proračunu za ovu godinu osigura i uplati u temeljni kapital HBOR-a sredstva do iznosa od 7 milijardi kuna, te za subvenciju kamata i udio u kreditima iznos od 500 milijuna kuna, a predložio je i da se izmijeni Zakon o izvršavanju Državnog proračuna, no Vlada je dala negativno mišljenje o oba prijedloga. Iscrpnije...

Ušteda od 2,083 milijarde kuna, koju su u pripremama za rebalans proračuna kresanjem troškova napravili ministri, nije dovoljna i oni će do kraja mjeseca morati smanjiti potrošnju u svojim resorima za dodatnih milijardu i pol kuna. Rezanje troškova od svakog je ministra, ali i državnog ureda, početkom tjedna zatražio ministar financija Ivan Šuker. O rebalansu proračuna raspravljalo se i na sjednici Ekonomskog vijeća, a potpredsjednik Vlade Damir Polančec nije otkrio koliko mora uštedjeti koje ministarstvo. Prema nekim procjenama o padu gospodarstva od dva posto, manjak prihoda u odnosu na planove mogao bi biti 11 milijardi kuna. To sigurno neće biti moguće pokriti uštedom od 3,5 milijardi, tako da će Vlada ponovno u pregovore sa sindikatima o zamrzavanju plaća. Glas Istre... Iscrpnije...

Ekonomsko vijeće na svojoj će novoj sjednici raspravljati o novom valu antirecesijskih mjera, a spominju se mogućnost davanja koncesija na autoceste, kraći radni tjedan te nastavak pregovora o plaćama i drugom mirovinskom stupu. Mirovinski fondovi predložili su Vijeću promjenu formule za izračun osnovne mirovine i traže da se od Nove godine izdvajanje u drugi stup poveća za 1 posto. Predlažu mogućnost prijenosa uštede iz drugog u prvi stup, ali u trenutku umirovljenja. Iscrpnije...

Premijer Ivo Sanader je izjavio kako deset predstavljenih antirecesijskih mjera nisu jedine s kojima će Vlada reagirati na krizu, da se razmišlja i o novima, ali i naglasio da nove mjere pretpostavljaju i dodatno zaduživanje te rast deficita.Također je istaknuo da vladajuća koalicija prati sve što se u pogledu krize i recesije događa u Europi i svijetu te kako druge zemlje i kojim mjerama na to reagiraju. "Sve mjere koje poduzimaju druge zemlje pretpostavljaju dodatno zaduživanje i proračunski deficit, a o tome se kod nas ne govori", kazao je. Iscrpnije...

Prema izvještaju o mogućim uštedama koja su javna poduzeća predala Vladi, INA na smanjenju materijalnih i nematerijalnih troškova može uštedjeti 730 milijuna kuna, a HEP odgađanjem nekih projekata i smanjenjem troškova održavanja 452,4 milijuna kuna. Ukupno su u javnim poduzećima moguće uštede do dvije milijarde kuna, a to je prva velika antirecesijska mjera, izjavio je premijer Sanader na današnjoj sjednici Vlade. Croatia Airlines uštedjet će 93,77 milijuna kuna, HŽ će svoje troškove smanjiti za ukupno 85,4 milijuna kuna, HRT za 80 milijuna kuna itd. Iscrpnije...