Tag: biljke

Hundertwasser, jedan od poznatih austrijskih secesijskih umjetnika, proslavio se 60-ih godina promovirajući zelenu gradnju i organsku arhitekturu. Danas, kada novi betonski blokovi samo niču, važnije je nego ikad očuvati suživot s prirodom. U gradu je to moguće zelenim fasadama; primjerice, biljke penjačice će oživjeti zgradu, a osim toga su energetski učinkovite. Također, pažljivo odabrane boje biljaka utjecat će na raspoloženje. Biologija... Iscrpnije...

Inspiriran Matrixom i naočalama koje omogućuju pravu sliku našeg okruženja, umjetnik Hugh Turvey odlučio je pod rendgen staviti biljke, kako bi pokazao skrivene osobine naizgled običnih stvari. Iako nije prvi koji se koristi ovom tehnikom, njegove fotografije doista su posebne, te promatraču otkrivaju skrivenu ljepotu prirode. WebEcoist... Iscrpnije...

Vrtlari-gerilci bili su ljudi koji su gladovali i zbog toga na tuđoj zemlji sadili biljke od kojih su se mogli prehraniti. I sami su prije toga posjedovali tu zemlju, ali im je ona na silu bila oduzeta. Njihov primjer preuzeli su aktivisti iz Hamburga, u želji da urede grad. Oni tako potajice sipaju sjemenje raznog bilja na svim neiskorištenim površinama - od pješačkih otoka do zapuštenih teglica. Većini su simpatične njihove akcije, ali ima i vlasnika koji ih mrze. DW... Iscrpnije...

Svjetska izložba u Šangaju puna je čuda, a paviljon svake zemlje je priča za sebe. Ipak, posebno se izdvaja fascinantni britanski paviljon, sastavljen od šezdeset tisuća tankih i prozirnih akrilnih šipki, pod nazivom Seed Cathedral (video). Svaka od šipki ispunjena je sjemenjem raznih biljaka, koje simbolizira život, podsjećaju da o njima ovisi budućnost planeta. WebEcoist... Iscrpnije...

Institut za istraživanje vrsta pri sveučilištu u Arizoni svake godine bira top 10 novih biljnih i životinjskih vrsta. Tako su nedavno objavili listu najzanimljivijih iz 2009. godine, zajedno sa opisom pojedine vrste te razlogom zašto je uključena u listu. Između ostalog, izabran je i zlatni kuglasti pauk (sa slike) čiji uzorak na tijelu malo podsjeća na Rorschacha. Iscrpnije...

Novcem dobivenim preko CARDS programa Srednja škola Matije Antuna Reljkovića osnovala je laboratorij za mikropropagaciju i kloniranje biljaka u uvjetima in vitro. Slavonski Brod je tako postao jedini centar za kloniranje biljaka u regiji, piše Večernji. Za njihove proizvode zanimaju se i prehrambene kompanije jer su, primjerice, genske kopije idealnih sadnica kupine, maline i jagode slađe od šećera, te dobre i za dijabetičare. Iscrpnije...

Znanstvenici su osmislili uređaj za prikupljanje solarne energije na temelju proteinske strukture biljke. Kako bi generirale korisnu energiju, biljke su razvile vrlo sofisticiranu 'nano-mašineriju' koja koristi svjetlost kao izvor energije, a može se pohvaliti sto posto kvantnim prinosom. Taj kompleks Fotosistem I (PSI) je izoliran iz lišća graška te potom kristaliziran. Znanstvenici smatraju kako to po sebi neće riješiti svjetski problem potražnje za energijom, ali moglo bi se npr. ugraditi u uređaje koji imaju malu potrošnju energije. Znanost.com... Iscrpnije...

Genetska se mutacija - temeljni proces evolucije - događa brže nego li se dosad mislilo, otkrili su njemački i američki znanstvenici. Proučavanjem mutacije genoma biljke Arabidopsis Thaliana (uročnjak) otkrili su da će svaki gen u biljci mutirati u prosjeku jednom na 143 milijuna generacija. Ovo znači da će se u mnogih vrsta biljaka, koje s milijunima pojedinačnih primjeraka proizvode na tisuće sjemenki u svakoj generaciji, cijela mutacija genoma dogoditi u relativno kratkom vremenskom razdoblju. To znači da se evolucija pokazuje nakon tisuća, a ne milijuna godina. News24, PhysOrg, Scientific American... Iscrpnije...

Kako kaže pjesma, ptice i pčele "to" rade, pa zašto onda ne bi i biljke? Neke biljke za "to" trebaju pomoć pčela, vjetra ili čovjeka, a neke su se snašle pa same "to" rade ili vrše tzv. samooprašivanje. National Geographic donosi zanimljivu priču o "seksualnom životu" biljaka, tj. polinaciji koju je popratio serijom predivnih fotografija. Iscrpnije...

Socijalno ponašanje, prepoznavanje srodnika i altruizam odavno su poznati u životinja. Nova studija otkriva da su i biljke organizmi sa socijalnim ponašanjem te da je i u ove skupine altruizam moguć. Znanstvenici su proučavali biljku Impatiens pallida koja živi u mračnim šumama i pokazalo se da one, i kad bi se mogle proširiti na štetu susjeda, ostavljaju dovoljno svjetla susjednoj biljki iz svoje vrste te ne šire svoje korjenčiće na štetu susjednih biljaka. Biologija... Iscrpnije...

Dug je popis hlapljivih organskih tvari koje mogu uzrokovati bolesti ljudi koji su im izloženi u zatvorenim prostorima. Studije potvrđuju, zrak i do 12 puta zagađeniji od nekih vanjskih prostora. Od 28 testiranih vrsta, crveni bršljan (Hemigraphis alternata), bršljan (Hedera helix), hoja, voštani cvijet (Hoya carnosa) i asparagus (Asparagus densiflorus) imali su najviše stope otklanjanja svih štetnih tvari uključenih u studiju. Znanstvenici stoga preporučuju uključivanje ovih biljaka u prostore u kojima boravimo. Iscrpnije...

Ljudsko tijelo udomljuje milijune korisnih bakterija – samo u području usta, grla i nosa ima ih oko 50 milijardi – koji nas štite od infekcija. Uzimanje antibiotika širokog spektra razara taj ekološki sustav i čini nas osjetljivijima na infekcije. Tako dolazi do kronične obrambene slabosti organizma i veće mogućnosti zaraze bakterijama, virusima i gljivicama. U ljekarni majke prirode čitav je niz ljekovitih biljaka prikladnih za sprječavanje i liječenje bolesti. Vladimira Paleček, urednica časopisa 'Zdravlje iz prirode', upoznaje nas s nekoliko prirodnih antibiotika koje lako možemo naći u prirodi, na tržnici ili u biljnoj ljekarni. Iscrpnije...

Kao odgovor na veće temperature, drveće diljem planete zauzima nove teritorije, stoji u izvještaju InterScience. Drveće s višim temperaturama raste na većim nadmorskim visinama, ali i na višim zemljopisnim širinama. Proučavane su 166 lokacije na svijetu, drveće se širilo na više od pola, na 77 lokacija crta rasprostranjenosti drveća ostala je jednaka, dok se samo na dvije lokacije drveće povuklo. No, drveće se ne ponaša baš kako su znanstvenici očekivali, pa tako umjesto da napreduje s povećanjem ljetnih temperatura, koloniziranje novih teritorija od drveća povezano je više s povećanjem zimskih temperatura. BBC... Iscrpnije...

Fotograf Robert Buelteman testirao je kako struja djeluje na biljke, podvrgnuvši svoje modele udaru od 80,000 volti. Zatim je taj doživljaj uhvatio u fotografijama. Proces dobivanja ovih jedinstvenih slika toliko je kompliciran da je Bueltemanu trebalo 10 godina za samo 80 fotografija. Daily Mail... Iscrpnije...

Više od 800 vrsta životinja i biljaka izumrlo je u posljednjih petsto godina, a gotovo 17.000 vrsta suočeno je s prijetnjom izumiranja, javila je Međunarodna unija za očuvanje prirode. Međunarodna zajednica tako nije uspjela u svojoj namjeri da do 2010. godine poveća bioraznolikost. Iscrpnije...

Stručnjaci vjeruju kako bi gljivica Gliocladium roseum potencijalno mogla biti potpuno novi izor biogoriva. Gljivica, koja živi u drvetu Ulmo, prirodno proizvodi ugljikovodično gorivo, slično dizelu, a kada su znanstvenici otkrili da je moguće pretvoriti stanično tkivo biljke izravno u biogorivo, nazvano "mikrodizel", bili su oduševljeni. Prilikom proizvodnje biogoriva, sjemenke se moraju pretvoriti u šećer kako bi fermentirale prije nego se od njih dobije korisno gorivo. FOX News... Iscrpnije...

Rezultati istraživanja talijanskih znanstvenika su dokazali da bi kineska trava sugestivnog naziva "Trava napaljene koze", koja ima dugogodišnju reputaciju kao afrodizijak, mogla efikasno zamijeniti Viagru. Eksperimenti u laboratoriju su pokazali da biljka sadrži supstancu icariin koja ima isti učinak kao Viagra. No ipak, potrebna su dodatna testiranja na životinjama i ljudima, ali se znanstvenici nadaju da je ekstrakt "trave napaljene koze" potencijalni novi tretman protiv poteškoća s erekcijom. Reuters... Iscrpnije...

Rezultati istraživanja američkih znanstvenika iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u Coloradu su dokazali da biljke pod 'stresnim' uvjetima kakvi su propuh i visoke temperature proizvode kemijske supstance koje imaju svojstva aspirina. Iz istraživačkog centra poručuju da bi praćenje proizvodnje 'aspirina' kod biljaka uvelike moglo pomoći farmerima kako bi mnogo ranije uočili moguće propadanje usjeva. S druge strane, znanstvenici su zabrinuti da bi kombinacija navedenih supstanci sa industrijskim plinovima mogla utjecati na nivo zagađenja. BBC... Iscrpnije...

Ukoliko želite živjeti jako, jako dugo predlažemo vam da se zakopate u pijesak u nekom suhom i vrućem području. Naravno, ovo pravilo vrijedi samo ukoliko ste sjeme biljke. Sjeme datulje za koje su znanstvenici utvrdili da je staro preko 2000 godina proklijalo je na radost brojnih znanstvenika. Sjeme je svoju šansu čekalo na rubu Mrtvog mora gdje je pronađeno prije 40 godina. Znanstvenici su analizirali i genetsku strukturu biljke koja je vršnjak s Isusom te su utvrdili da su se ondašnje datulje znatno razlikovale od današnjih. New Scientist... Iscrpnije...

Dvije biljne vrste za koje se smatralo da su izumrle još krajem 18. stoljeća pronađene su u sjevernoj Australiji. "Rhaphidospora cavernarum, velika biljka visoka oko 1,5m, ponovno se pojavila", rekao je australskom radiju državni ministar za klimatske promjene Andrew McNamara, te dodao da ova biljka nije primijećena od 1873. godine. Druga biljka koja je pronađena zove se Teucrium ajugaceum, a na australskom području nije uočena od 1891. godine. Reuters, ABC News... Iscrpnije...