Tag: birokracija

Tek godinu nakon početka rada diplomatske službe EU-a i dvije godine nakon Lisabonskog sporazuma, pripremaju se smjernice za provedbu vanjske politike EU. Kako procedura nalaže kontrolu Europske komisije, rezultat je beskonačna birokracija i sporost. Iscrpnije...

Prema službenim podacima, 90 zavoda, agencija, centara i fondova troši godišnje oko 4,5 milijardi kuna ili oko 1,2 milijuna kuna dnevno. Istovremeno, mnogi se žale da imaju premalo zaposlenika. No postavlje se logično pitanje, čemu, primjerice, i zavod i fond i agencija za zaštitu prirode, koje zapošljavaju 265 ljudi? Iscrpnije...

Za reformu javne uprave Hrvatskoj će trebati od četiri do osam godina i 16 do 18 tisuća visoko obrazovanih javnih službenika, procjenjuje Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti. On glavni problem javne uprave vidi u višku službenika na tehničkim i repetativnim poslovima. Iscrpnije...

Njemački investitori u Konavlima su planirali pokrenuti projekt Adriterra, ulaganje od 450 milijuna eura, koje bi osiguralo zapošljavanje 1.000 ljudi. No ulagač je na terenu zatekao komplicirane vlasničke odnose zbog kojih se odvija i sudski spor. Na kraju, investitor je odlučio otići u Crnu Goru. Iscrpnije...

Domesday Book su dvije stare, debele knjige u kojima su kraljevski činovnici, na nalog Williama Osvajača, u 11. stoljeću popisali sva imanja u Engleskoj… Popisivača nije bilo više od stotinu, a posao je završen u manje od godinu dana. S druge strane, hrvatska administracija u 21. stoljeću nije uspjela popisati čak niti državnu imovinu, a kamoli imovinu građana. Godinama postoji i Ministarstvo uprave koje još uvijek nije uspjelo prebrojiti ni državne činovnike. Iscrpnije...

"Hrvatski sovjetski sistem djeluje i ja sam na kraju dobio svoju potvrdu i svečano je odnio u vrtić. Nisam ni jednog trenutka klonuo duhom jer znam da se birokratski labirint može proći - samo je potrebno službenog minotaura naći i uhvatiti za rogove", piše Boris Beck o svojoj urnebesnoj odiseji s potvrdom za vrtić. Iscrpnije...

Čvrsta točka za koju se drže protivnici prelaska državne uprave na slobodni softver je “bit će dodatnih troškova zbog edukacije”. No, kad pročitate da je na školovanje 7777 (!) djelatnika država utrošila 1,5 milijun eura, za što su djelatnici naučili nešto o Wordu i Excelu i nešto stranih jezika, taj argument ne drži vodu. Više u novoj kolumni Radoslava Dejanovića. Iscrpnije...

Jutarnji nastavlja kopanje po načinu rada hrvatske birokracije, ovaj puta istražujući muke upisa djece u školu, dozvole potrebne za gradnju te registraciju vozila. Za upis djeteta u osnovnu školu tako je potrebno ukupno 14 dokumenata (između ostalog i mišljenje vrtića u koje je dijete išlo), za gradnju od 16 do 18 dokumenata, a za registraciju desetak dokumenata. Iscrpnije...

Sustav javne i državne uprave još ne percipira da je on uslužna djelatnost namijenjena istim onim građanima koji ga plaćaju iz vlastita džepa. Da su državni činovnici tu radi nas, a ne mi radi njih. I da nema opravdanja za neljubaznost i manjak bontona u njihovu ophođenju s građanima, piše Jutarnji i pobraja top 20 stvari koje nerviraju u hrvatskoj birokraciji - od toga da jedna služba ne vjeruje drugoj pa do rodnih listova koji ne smiju biti stariji od šest mjeseci. Iscrpnije...

Najniža početnička plaća je 1700 eura, svake dvije godine raste za 4 posto, a ako posao postane stalan mirovina iznosi 6 tisuća eura bruto. Tako se posao cijeni u birokratskom aparatu EU, a procjenjuje se da će kroz tri godine za njegovo održavanje trebati plaćati 1,5 milijardi eura. Stoga nije čudno što se za posao u EU prijavilo 3500 Hrvata, odnosno 10 puta više nego ih je potrebno. "Dobio sam ponudu za posao prevoditelja u Europskom parlamentu, functional group IV. Plaća za moju grupu je između 3086 i 5722 eura", pohvalio se forumaš Adriaan na temi o EPSO natječajima. Iscrpnije...

SDP je zbunjen anti-recesijskim mjerama koje potpisuje Jadranka Kosor, piše Jasna Babić u svom osvrtu za Monitor. Zoran Milanović najprije je tvrdio da je riječ o ekonomskom receptu koji je odavno smislio njegov SDP, pa je Jadranka Kosor nakon upornog odbijanja - ukrala. Od prošloga tjedna Milanović objašnjava nešto posve drugo: da su mjere smanjile porezna davanja po naputku sve samih ekonomskih stručnjaka, pri tome ugrožavajući "srednju klasu". No, piše Jasna Babić, nema nikakvih dokaza da u Hrvatskoj postoji nešto takvo kao srednja klasa, jer je hrvatska tranzicija stvorila dva paralelna svijeta, koja se sve manje dodiruju i razumiju. Iscrpnije...

Lokalne službenike najviše plaćaju Zagrepčani - jedan građanin u prosjeku za administraciju izdvaja 1642 kune na godinu. U Istarskoj županiji službenik građanina stoji 1273 kune, u Primorsko-goranskoj 1144, a u Dubrovačko-neretvanskoj 1089 kuna na godinu. Međimurac pak službenike plaća 333 kune na godinu, a Slavonac 416. Dragutin Lesar predlaže da se svim županijama koje za administraciju izdvajaju novac iznad državnog prosjeka, koji iznosi 847 kuna, ukinu dotacije i pomoć iz državne blagajne. Večernji... Iscrpnije...

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i BIZimpact projekt predstavili su vodič o javnoj nabavi koji bi malim i srednjim poduzetnicima trebao pomoći da sudjeluju u procesu javne nabave. Vodič poduzetnike također upoznaje sa zahtjevima i pravilima EU s kojom Hrvatska pokušava zatvoriti poglavlje o javnoj nabavi. Iscrpnije...