Tag: bolonjski proces

Bolonjski proces trebao je donijeti rad s profesorima mentorima u malim skupinama, diplome izjednačene s onima europskih sveučilišta, te mobilnost studenata i profesora. No u praksi, odmah je nastupio kaos: prepune predavaonice, prvostupnici koji ne mogu naći zaposlenje, različita pravila studiranja na svakom fakultetu... Takvo stanje nije se promijenilo do danas. Iscrpnije...

Odustajanje od Bolonjskog procesa nije moguće, to ne može zemlja koja ulazi u EU, navodi prorektorica zagrebačkog sveučilišta Melita Kovačević. Navodi kako bi to bila skuplja opcija, te da to traže samo neki fakulteti. Ipak, navodi kako se moraju riješiti problemi sustava, poput nemogućnosti zapošljavanja prvostupnika. Iscrpnije...

Većina od 318 anketiranih sveučilišnih nastavnika uvjereno je kako je kvaliteta hrvatskog školstva u padu. Čak 93 posto ih smatra da srednjoškolci nisu dovoljno pripremljeni za studij, a polovica procjenjuje kako je bolonjski proces povećao prolaznost na ispitima. Jutarnji... Iscrpnije...

Studenti prava izuzetno su nezadovoljni stanjem na fakultetu od uvođenja Bolonje, piše Jutarnji. Između ostalog, predavanja ocjenjuju beskorisnima, vježbe nedostatnima, a previše im je 4000 stranica literature, koliko trebaju naučiti za pojedine ispite. Također, smeta ih što za dvojku moraju znati 90% gradiva. Kao jednu od najstrožih studenti izdvajaju suprugu predsjednika Josipovića, prof. dr. Tatjanu Josipović s Katedre za građansko pravo. Iscrpnije...

"Bolonjski proces nije zadovoljio i morat će se mijenjati", poručila je talijanska ministrica obrazovanja Mariastella Gelmini. Nju zbunjuje što studenti ne prekidaju školovanje nakon tri godine, već nastavljaju dalje studirati u strahu da sa samo tri završene godine neće dobiti posao. Večernji... Iscrpnije...

Tisuće studenata izišle su na ulice Beča i desetgodišnjicu Bolonjskog procesa obilježile prosvjedujući protiv reforme studiranja, prenosi Dnevnik.hr. Geslo prosvjeda, objavljeno prije no što je prosvjedna povorka krenula gradom, glasi 'Besplatno obrazovanje bez ograničenja za sve, bez diskriminacije', a slični su i natpisi na parolama koje studenti nose. Austrijskim studentima su se u prosvjedima pridružila i studentska izaslanstva iz Italije, Njemačke, Francuske, Švicarske i Turske. Metro... Iscrpnije...

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu prije 11 godina tek bi svaki četvrti student uspio u roku položiti godinu. Danas, pet godina poslije uvođenja Bolonje, na Medicini se mogu pohvaliti prolaznošću od čak 84,7 posto. Na studiju matematike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu je danas prolaznost 63,09 posto. Jednako je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Prolaznost se popela na 75,73 posto sa 64 posto. Večernji... Iscrpnije...

Na zagrebačkom sveučilištu nakon tri godine preddiplomskog studija 90 posto prvostupnika nastavilo je studij na diplomskoj razini pa je sve više studija koji razmišljaju o ukidanju modela 3+2 i uvođenju jedinstvenoga petogodišnjeg. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je novi sustav usporio napredovanje studenata, uvedena je dodatna birokratska procedura: student prvo mora formalno završiti preddiplomski studij da bi se mogao upisati na diplomski. Sve to smanjilo je i opću efikasnost studiranja te znatno produljilo trajanje studija. Jutarnji... Iscrpnije...

Samo na Sveučilištu u Zadru čak 1500 studenata od njih ukupno pet tisuća nema uvjete za nastavak studiranja i upis u višu godinu. U najtežoj je situaciji 500 studenata koji će, ako im Senat ovoga tjedna izvanredno ne odobri da po drugi put ponavljaju istu godinu, trajno izgubiti pravo na studiranje. Najveći dio njih se prethodnih godina provukao na više godine studija zahvaljujući smanjivanju bodovnoga praga, što je, svojim posebnim odlukama, odobravao Rektorski zbor. Iscrpnije...

Budući brucoši polako uvode nove trendove odabira fakulteta na koji žele upisati. Naime, sve se više vode za time kolike su im šanse da se po završenom fakultetu zaposle, a bitan faktor je i plaća. Tako su ove godine u rekordnom roku mjesta popunili FER, Građevinski, Rudarsko-geološko naftni, Fakultet strojarstva i brodogradnje i Geodetski fakultet. Iscrpnije...

Nikola Vuletić, docent na Odsjeku za francuske i iberoromanske studije Sveučilišta u Zadru, napisao je zanimljiv komentar Bolonjske reforme prema svom iskustvu na radnom mjestu. Navodi sve probleme i nedostatke reforme, uspoređujući taj model sa onim najboljih američkih i britanskih sveučilišta. Također, primjećuje da je osnovni problem Bolonjske reforme što se, od Španjolske do Hrvatske, provodi autoritarno, kao politička odluka bez mogućnosti demokratskog dijaloga. Iscrpnije...

Premda je od dana njihovog diplomiranja prošlo više od pola godine, prva generacija prvostupnika koji su visoko obrazovanje završili prema bolonjskom načinu studiranja, svoje stručne nazive i dalje ne može pronaći u oglasima za posao, piše Novi list. Umjesto kao prvostupnici, svoje molbe na oglase za posao i dalje šalju kao primjerice inženjeri. U HZZ-u su krajem studenog evidentirana 353 nezaposlena prvostupnika, a u posljednjih šest mjeseci s evidencije Zavoda zaposleno ih je samo 69. Iscrpnije...

Nakon što završi ova akademska godina na tržištu rada trebalo bi se naći oko 9 tisuća prvostupnika. Studenti koji su završili tri godine "Bolonje" smatraju kako nemaju potrebna znanja za obavljanje poslova u struci, a većini njihovih budućih poslodavaca nije poznato što prvostupnik uopće znači, pa se pretpostavlja da će studenti obavljati poslove koji su dosad bili rezervirani za osobe sa srednjom stručnom spremom. Bolonjci su bijesni zbog ovakvog stanja, što su iskazali i na nedavnim demonstracijama, a ministar Dragan Primorac obećao im je kako će organizirati tribine na kojima će gospodarstvenike educirati o ulozi prvostupnika. Jutarnji... Iscrpnije...

Nakon što su srednjoškolci otkrili da je prosvjed dobro rješenje njihovih problema i najučinkovitiji način da nešto ostvare, na ulice izlaze i studenti. Studenti Prirodoslovno - matematičkog fakulteta pozvali su na prosvjed protiv Bolonje koji će se održati 7. svibnja u 12 sati ispred muzeja Mimara. Svoj su apel uputili putem blogova i na Forumu, a očekuju da će im se priključiti i studenti ostalih fakulteta. Pollitika... Iscrpnije...

Prva generacija studenata upisanih po bolonjskom programu trebala bi završiti preddiplomski studij 2008. godine, nakon čega ih sa stečenom svjedodžbom prvostupnika očekuje diplomski studij od godinu do dvije. Tek tada stječu naziv magistra struke i sveučilišnu diplomu. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš kaže da će najvjerojatnije, kao i za preddiplomski, i za diplomski studij fakulteti dobivati kvotu studenata koje mogu primiti, ali i da će na većini fakulteta biti potrebno organizirati klasifikacijski postupak za upis na diplomske studije. Iscrpnije...

"Vlada je ostvarila svoj cilj, doguravši do izbora s rekordnim brojem visokoškolskih adresa i studenata kojima nema tko predavati. Danas u Hrvatskoj postoji 12 javnih i jedno privatno veleučilište, te 17 javnih i dvije privatne visoke škole, osim ako u međuvremenu nije otvoreno još ponešto", piše Igor Lasić u Feralu, dodajući kako "veliki broj veleučilišta i visokih škola ne ispunjava ni zakonske uvjete o minimalnoj trećini stalno zaposlenih nastavnika". Događa se kadrovsko udvajanje između javnog i privatnog sektora nalik onome u zdravstvu, a Bolonjski proces odao je nerješivi deficit sveučilišnog nastavnog kadra. Iscrpnije...

Nova akademska godina u Splitu donosi primjenu novog sustava ocjenjivanja studenata. Model tzv. ECTS skale, koji su uvele sve zemlje u kojima se provodi Bolonjski proces, dosadašnje će ocjene od 1 do 5 zamijeniti slovima u rasponu od A do F. Natprosječni rezultat bit će ocijenjen s A, a moći će ga ostvariti samo deset posto najboljih studenata. Studenti koji se nalaze na dnu ljestvice dobit će ocjene FX i F, razlika je što FX znači da imaju prigodu ponovo izaći na ispit. Rektor sveučilišta Ivan Pavić ističe kako je bit uvođenja novog modela ocjenjivanja promjena obrasca ponašanja i profesora i studenata. Studenti će najveći broj bodova potrebnih za ocjenu (i do 70 posto) ostvarivati tijekom godine, što bi trebalo označiti kraj kampanjskog učenja, a nove ocjene i diplome moći će se uspoređivati s onima u inozemstvu. Vjesnik... Iscrpnije...

"Studentima je otpočetka implementacije prije dvije godine jednostavno nametnuta dodatna serija obligacija, dok su zadržane one najvažnije iz prethodnog sustava, poput ispita-uvjeta za narednu godinu, tako i sam deklarativno prevladani model studijske godine", komentira Igor Lasić u novom Feralu aktualni studentski bunt zbog brojnih kontradikcija nastupajuće Bolonjske reforme. "Novi sustav trebao je uroditi kvalitetnijim i fleksibilnijim studijima, integriranim u jedinstveni europski sustav vrednovanja i kudikamo intenzivnije studentske mobilnosti ... Pribranije i civiliziranije zemlje nisu doslovno poput Hrvatske navalile na reformsku utrku, radije su s Bolonjskim procesom započele oprezno i pipavo, znajući da imaju što ugroziti od višestoljetne sveučilišne baštine." Iscrpnije...

Većina studenata iz generacije koja je prva počela studirati po bolonjskom modelu nije uspjela svladati program. Naime, u najboljem slučaju svaki drugi student je položio sve ispite i tako prikupio onoliko ECTS bodova koliko je propisano za jednu studijsku godinu. Iako službenih statistika o tome još nema, podaci pokazuju da je Bolonja u praksi zakazala. No, ipak prvi pravi test Bolonja će polagati u jesen 2008, kada bi fakulteti koji organiziraju studij po modelu 3+2 trebali upisati prvu generaciju diplomskih studenata. Jutarnji... Iscrpnije...

Sveučilišno Povjerenstvo za praćenje provedbe Bolonjskog procesa ustvrdilo je da sadašnji sustav ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) usporava razvoj tog procesa na fakultetima, te stoga predlaže novu raspodjelu vremena ispitnih rokova. Tako bi zimski i ljetni trajali 4 do 5 tjedana, a jesenski ispitni rok bi se potpuno ukinuo. Njegova alternativa bila bi tzv. trimestra, intenzivna nastava po završetku ljetnih rokova, nakon čega bi studenti imali jednotjedni ispitni rok. Tako bi se otvorila mogućnost i da nastavna godina počne već u rujnu, predlaže Povjerenstvo, a prođe li ovaj prijedlog u Senatu, novi progam uvest će se već iduće godine. Poslovni... Iscrpnije...