Tag: Domovinski rat

Ovaj agresorski rat bio je bila posljedica ateizacije, bezboštva i odbijanja Boga, poručio je biskup Juraj Jezerinac na misi povodom 20. obljetnice Dana međunarodnog priznanja Hrvatske. Konstatirao je i kako je država bolesna i ranjena ali da je vjernici trebaju izgrađivati. Iscrpnije...

Pet godina rata 90-ih je Hrvatsku koštalo 10,47 milijardi njemačkih maraka (koje bi po procjeni danas vrijedile oko 10,5 milijardi eura), dok se ni 16 godina po okončanju rata ne zna šta je s još najmanje jednom milijardom maraka, ustvrdio je direktor HHO-a Dražen Rajković u svom magistarskom radu, koji je objavio Nacional. Suma troškova temelji se na podacima Ministarstva obrane. Rajković tvrdi da cilj rata nije bila brza i jeftina pobjeda, već socijalni prevrat i stvaranje društvenog sloja koji je vlastima trebao omogućiti dugogodišnju vladavinu. "Režim Franje Tuđmana je namjerno netransparentno trošio i prikupljao novac, jer su na raspolaganju imali i bolje i modernije modele prikupljanja novca", piše Rajković. Iscrpnije...

U Dnevniku 3 Stjepan Mesić odgovorio je na prozivke australskih iseljenika koji žele doznati gdje je nestao novac namijenjen za obranu Hrvatske. Mesić kaže kako se jedan ček od 30 tisuća australskih dolara izgubio dok je drugi od 50 tisuća predao Žarku Domljanu. Ističe i kako su iseljenici upozoreni da ne daju novac u torbe. Iscrpnije...

"Osim jedne političke poruke od ovoga zakona neće biti neke osobite koristi", izjavio je Ivo Josipović komentirajući zakon o ništetnosti svih pravnih akata bivše JNA i SFRJ te pravosudnih tijela Republike Srbije koji se odnose na Domovinski rat. Vlada tvrdi da se time želi spriječiti pravna agresija na Hrvatsku dok Josipović smatra da se sve može riješiti bilateralnim dogovorom. Iscrpnije...

27. lipnja 1991. godine tenk JNA pregazio je u Osijeku crvenog "fiću", što je postao simboličan čin pružanja otpora okupatoru. U sklopu obilježavanja dana osječkih branitelja predstavljena je instalacija na kojoj crveni fićek gazi okupatorski tenk (foto, video). Iscrpnije...

Predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za Večernje novosti govori o izbjeglicama, Oluji, pomirenju i europskom putu. Odnose sa Srbijom ocjenjuje dobrima, iako bi volio da se neki procesi odvijaju brže, poput povratka izbjeglica i problema s imovinom. Postoji svijest da je bilo zločina, ali za nas će Domovinski rat ostati obrambeni, kaže Josipović. Iscrpnije...

Zavod za javno zdravstvo u Slavoniji je pet godina provodio istraživanje o posljedicama rata na stanovnike. Pokazalo se da svi ispitanici u tijelu imaju veću količinu metala od normalne. Pronađeni elementi su uglavnom tzv. ratni metali koji su se zbog granatiranja i druge upotrebe oružja taložili u tlu i dospjeli hranom i vodom u organizam stanovnika. Iscrpnije...

"Dok je njihova generacija gulila čuke, skupina ljudi kao što je Željko Kerum stjecala je svoj prvi milijun. Neki su preskupo prodavali hranu, neki privatizirali firme. Neki od njih – a Kerum jednog takvog poznaje dobro – obogatili su se tako da su prepakirali humanitarnu pomoć" piše Jurica Pavičić. Iscrpnije...

Neprihvatljivo je odlikovati ljude koji su sudjelovali u agresiji, komentira hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova najavu iz Srbije da će se odlikovati ljude koji su sudjelovali u ratu u Hrvatskoj. Beograd se izgleda predomislio pa će ublažiti najave o odlikovanjima. Večernji... Iscrpnije...

Danas je na Plitvicama obilježena 20. obljetnica stradavanja Josipa Jovića, pripadnika specijalne policije koji je poginuo u akciji poznatoj pod nazivom "Krvavi Uskrs", a čija je smrt obilježila početak rata u Hrvatskoj. Arhivske fotografije, Slobodna... Iscrpnije...

Nakon devet godina rada konačno je spreman popis "Žrtve Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata" na kojem će se naći imena i prezimena svih osoba koje su ubijene za vrijeme tog razdoblja. "Zasad je u računalnu bazu upisano ukupno oko 470.000 žrtava, najvećim dijelom fašističkog terora. Među njima je i oko 100.000 novoupisanih i revidiranih žrtava izvan navedenih popisa, iz Drugog svjetskog rata, s Bleiburga, poraća i Domovinskog rata", rekla je Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest. Iscrpnije...

"Otkrivajući strašne i bestidne razmjere i oblike ratnog profiterstva, rat mi se nekako učini sve dalji i nestvarniji... Sva krv i suze, krici i leleci, svi počasni plotuni i zastave na lijesovima bili su samo scenografija jednog velikog biznisa. Bilo je poduzeće, Rat d. o. o., gdje su jedni imali profit od oružja, drugi od cigareta, treći su prodavali humanitarnu pomoć, a četvrti napravili neke zgodne poslove s nekretninama" piše Ante Tomić. Iscrpnije...

5.099 osoba poginulo je ili nestalo, a 1.128 umrlo prirodnom smrću na okupiranom području Hrvatske u devedesetima, u tkz. "Republici Srpskoj Krajini", podatak je kojeg je skupio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. Od toga su većina Srbi - 5.651, odnosno 3.792 pripadnici JNA i srpskih paravojnih formacija, a civila je 1.965. Kad se ovih pet tisuća pribroji broju poginulih u obrani Hrvatske koji se kreće oko 15.000, dobijemo zbroj od 20.000 poginulih u Hrvatskoj za vrijeme rata. Novosti... Iscrpnije...

Krhko znanje srednjoškolaca o Domovinskom ratu nagnalo je udrugu branitelja Stadium da ih pokuša informirati o tom vrlo važnom dijelu Hrvatske povijesti, piše Slobodna. Ministarstvo branitelja i Ministarstvo obrazovanja podržali su ideju udruge da se učenje provede kroz kviz-natjecanja koja bi se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela, između ostalog, streljaštva i vojničkog petoboja. Projekt se zove Ponos Domovine i koštat će preko 111.000 kuna, piše Novi list. Iscrpnije...

Sljedeće godine HTV kreće sa snimanjem igrane serije o Domovinskom ratu, rečeno je na današnjoj sjednici Programskog vijeća. Budući da će serija od šest epizoda koštati oko 36 milijuna kuna, iduće bi se godine mogle snimiti samo dvije epizode, i to samo uz pomoć vojske. Vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac rekao je kako HTV 'nema kapaciteta i ljudstva' za usporedno snimanje dviju serija ili filmova. HRT... Iscrpnije...

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je u razgovoru s izaslanstvom srbijanske udruge obitelji nestalih i poginulih u Hrvatskoj ocijenio da je vojno-redarstvena akcija Oluja zločin koji se ne smije zaboraviti, ali je istodobno ocijenio da se 15 godina nakon Oluje mora gledati u budućnost, te s Hrvatskom rješavati problemi sa kojima se suočava većina obitelji u procesu povratka. Članovi udruge u razgovoru s Tadićem izrazili su nezadovoljstvo što proces ekshumacije tijela poginulih teče sporo, te tvrde da se oko 2.100 osoba srpske nacionalnosti vode kao nestale. Iscrpnije...

"Ivan Tot, zapovjednik Topničke bitnice 3. bojne 7. gardijske brigade poginuo je u izviđanju, a njegov je vozač zarobljen. Taj je događaj sve jako pogodio, a tijekom dana na položaje stigao je kamion sa zarobljenim pripadnicima vojske RS. Zapovjednik je rekao da je zarobljenike daje Ivan Korade u zamjenu za pokojnog zapovjednika Tota. Rekao je i da ih se smije tući, ali ne i klati. U jednom trenutku netko je zarobljeniku ispalio metak u prepone. Zarobljenik je ranjen klonuo na koljena, objema se rukama držeći za prepone koje su obilato krvarile. Tada sam od suborca uzeo pušku, pogledao tog zarobljenika u lice i, kako bih mu skratio muke, pucao sam mu u glavu", stoji u iskazu Nenada Jurinca, jednog od šest pripadnika Puma optuženih za ratne zločine u Domovinskom ratu. Večernji... Iscrpnije...

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv sedmorice pripadnika tzv. Puma. Emil Crnčec (49), Tihomir Šarović (42), Antun Novačić (51), Robert Precehtjel (35), Nenad Jurinec (45), Goran Gaća (36) i Robert Berak (35) terete se za ubojstvo 6 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske, a zarobljenike su ubili po naredbi svog zapovjednika Ivana Korade koji se prije dvije godine ubio nakon što je u pokolju u Hrvatskom Zagorju ubio pet osoba. Večernji... Iscrpnije...

"U srpnju 1993. prosječna plaća srpskog vojnika po crnom kursu vrijedi jedva – tri “nemačka orlića”. Kako je Martićeva vojska tada brojala oko četrdeset hiljada ljudi, a Mladićeva 85 hiljada, ispada da je Hrvatska Srbima samo tada isplatila dovoljno novca da plaćaju obje vojske puna dvadeset četiri mjeseca, odnosno točno dvije godine. Ili, ako vam je tako lakše, do kolovoza 1995. Ili, ako vam je tako teže, do kraja rata. Po čemu, opet, ispada da je Domovinski rat završio onda kad Hrvatska više nije imala novca da plaća srpske agresore" piše Boris Dežulović u svom izdanju TV kalendara. Iscrpnije...

Četrdesetak ratnika, invalida Domovinskog rata, fotografiralo se za izložbu Dani poslije kako bi javnosti pokazali povlastice koje su u ratu stekli. Fotografije su jednostavne i izravne - ponosni vojnici u svojim uniformama s ozljedama koje s dostojanstvom nose. Autor fotografija je Damir Hoyka, a izložba se otvara u srijedu u zagrebačkom Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Jutarnji... Iscrpnije...