Tag: financijska kriza

Slovenska vlada priprema oštre mjere štednje koje bi trebale smanjiti previsok javni dug i proračunski deficit. Slovenci se protive mjerama jer smatraju da previše pogađaju srednji i niži sloj. 79,6% Slovenaca smatra da bi mjere mogle izazvati političku krizu u zemlji. Iscrpnije...

Britanski institut objavio je poraznu usporedbu trenutne krize s prethodnim recesijama i oporavcima - Velika Britanija ovaj put stoji lošije nego tijekom Velike depresije. Radi se o zapanjujućem političkom neuspjehu, piše Paul Krugman, i to prvenstveno doktrine štednje koja u posljednje dvije godine dominira raspravama. Iscrpnije...

Centralne banke najvećih svjetskih ekonomija najavile su zajedničku akciju pomoći globalnom financijskom sustavu - za 0,5% snizit će cijenu prekonoćnih dolarskih zajmova. Američke federalne rezerve, Europska centralna banka, te središnje banke Velike Britanije, Kanade, Japana i Švicarske omogućit će tako komercijalnim bankama da jeftinije i jednostavnije dođu do novca, što znači i lakše zaduživanje za tvrtke i kućanstva. Ako bude trebalo, centralne banke su se dogovorile da će osigurati pristup gotovini u bilo kojoj valuti. Iscrpnije...

Istraživanje Gfk pokazuje da se financijsko stanje većine kućanstava u Hrvatskoj (54%) nije promijenilo na bolje u odnosu na prošlu godinu, a također većina ne očekuje da će situacija biti bolja sljedećih godinu dana. Najviše je pesimističnih u Lici, a najmanje u Istri. Iscrpnije...

''Hrvatske je i dalje jedina zemlja koja je na godišnjoj razini zabilježila pad gospodarskog rasta'', piše u novom izvješću MMF-a za Europu. Stopa inflacije u Hrvatskoj bi prema prognozama MMF-a trebala iznositi 3,2%, a i to je vijest koja zabrinjava. MMF prognozira da bi naredne godine ekonomski rast trebao pasti na 1,8%, sa sadašnjih 2,3%. Iscrpnije...

Hrvatska je spremna za slučaj nove financijske krize u svijetu, poručuje zamjenik guvernera Boris Vujčić. Dodaje da je HNB izgradio jake rezerve te da može intervenirati kad god to bude potrebno, kako bi održao stabilan tečaj eura u odnosu na kunu. Iscrpnije...

Talijanski premijer Berlusconi, koji u 17 godina vlasti (s prekidima) nije ostvario niti jedan od glavnih zadataka u koje se zaklinjao prije izbora (zvuči poznato?), kani popraviti stanje najnovijim reformama: povećani porez privatnicima i građanima, poreza na zarade od dionica, privatizacija preostalih državnih poduzeća, smanjenje radnih prava (lakše otpuštanje), rad žena do 65 godina, manje dotacija oblastima, kotarima i općinama, manje novca za projekte, veći porezi na duhan i lutriju... Iscrpnije...

Zbog velikih dugova izgledi za rastom u zemljama srednje i jugoistočne Europe sve su manji. Austrijski menadžeri u svojim procjenama smatraju da će budući razvoj regije biti lošiji nego u ranijem razdoblju. U Hrvatskoj je završetak pristupnih pregovora za EU pomogao, ali strani ulagači svjesni su strukturnih problema. Iscrpnije...

Prva velika svjetska kriza u 21. stoljeću ima i drugo, još dublje i opasnije dno, koje – kao da se ovih ljetnih dana iz trusne 2011. godine, u sjeni velike krize eurozone i predinfarktnog stanja američkih državnih financija – ukazuje u svoj svojoj raskoši, komentira Ivo Jakovljević za Novi list. Iscrpnije...

Financijska kriza koja je pogodila Europu 2008. preokrenula je dugogodišnji trend opadanja stope samubojstava osoba radnog doba. Najveće povećanje od 17 posto zabilježeno je u Grčkoj, a slijedi Irska sa 13 posto - dakle, dvije zemlje koje su bile najviše pogođene krizom. U EU je između 2007. i 2009. nezaposlenost povećana za 35 posto. Iscrpnije...

Međunarodni monetarni fond upozorio je SAD i EU da se sprema nova financijska kriza, te da je nužno da smanje državnu potrošnju i proračunske deficite. Kao najproblematičnije MMF izdvaja SAD, Irsku, Japan i Grčku. Iscrpnije...

Američki predsjednik upozorio je da bi moglo doći do nove globalne financijske krize ako Kongres SAD-a ne poveća gornju granicu nacionalnog zaduženja, koja trenutačno iznosi 14,300 milijardi dolara. Prema prognozama ta bi granica trebala biti dosegnuta u kolovozu, a bez povećanja limita može doći do zastoja u otplati američkog duga Iscrpnije...

Uoči današnjeg presudnog summita EU tijekom kojeg će se razgovarati o financijskoj pomoći Grčkoj, tu zemlju potresaju štrajkovi. Plaće u javnom sektoru drastično su smanjene, a porezi i nameti su narasli. "Izgleda da Grci ne shvaćaju da sve ovo činimo kako bismo spasili zemlju", prenosi riječi jednog dužnosnika Guardian. Neslaganje s vladinim mjerama Grci pokazuju i odbijanjem plaćanja cestarina, troškova bolničkog liječenja, kao i prijevoza koji je ovog tjedna poskupio 40 posto. Večernji... Iscrpnije...

Građevinski sektor očito će biti spašen zahvaljujući reagiranju banaka koje su odlučile ''odriješiti kesu''. U lipnju su banke odobrile 1,3 milijarde kuna stambenih kredita, što je gotovo polovica kredita za stanove odobrenih posljednjih godinu dana. U vrijeme financijske krize stambeni su krediti jedini bankarski proizvod koji je nastavio rasti. Podaci HNB-a o 1,3 milijarde kuna kredita u samo jednom mjesecu sugeriraju da je u lipnju moglo biti prodano oko 1700 novih stanova, piše Večernji list. Iscrpnije...

Američki Senat izglasao je zakon o reformi financijske regulative, koji ima za cilj spriječiti ponavljanje financijskih kriza poput one iz 2008., koja je krenula s Wall Streeta i izazvala globalnu recesiju. Nakon zdravstvene, ovo je druga temeljna reforma koju je Obamina administracija ove godine provela kroz Kongres. Obama je izjavio kako je ovo najveća zaštita potrošača u povijesti te da Amerikanci više nikada neće morati platiti za pogreške Wall Streeta. BBC, CNN... Iscrpnije...

Saborski zastupnik Damir Kajin prognozirao je da će Hrvatska svoje dno dotaknuti na Uskrs iduće godine. "Ono što treba svakako čuvati kao zjenicu oka svoga je tečaj kune. Nju je trebalo korigirati od 2000. do 2007. ali više ne", kazao je Kajin. Od predsjednika HSLS-a Darinka Kosora očekuje da donese odluku prema kojoj će HSLS napustiti HDZ. "To će biti poruka hrvatskoj javnosti kako od HDZ-a treba bježati kao vrag od tamjana. Smatram da bi nakon te odluke HSLS trebao biti honoriran u tzv. kukuriku koaliciji", poručio je Damir Kajin. Iscrpnije...

SAD-u se spremaju velike promjene u financijskom sustavu, no što će one značiti normalnim ljudima u svakodnevnom životu? Osniva se agencija koja će moći zabraniti nesigurne financijske proizvode, kao i bilo što zbunjujuće potrošačima, kao što su sitna slova na ugovorima za kreditne kartice. Teoretski će se moći blokirati i ekstra visoke kamate kartičara, a pojeftinit će transakcije na kartice sa sadašnjih 1 do 2 posto, na ne zna se koliko. S druge strane, kreditori će ubuduće morati provjeriti primanja osobe što diže kredit, prije nego joj daju novac, a morat će klijentima reći za sve naknade i provizije koje uzimaju, što se sada prešućuje. AP... Iscrpnije...

Američki parlamentarci su nakon 20-satne sjednice dogovorili velike promjene financijskog sustava - od financijskih transakcija i kreditnih kartica do najsloženijih financijskih derivata. Zakonom se bankama uvodi zabrana trgovanja vlastitom imovinom, tzv. "Volckerovo pravilo" i ograničava ulaganje u investicijske fondove. Također se uspostavlja sustav upozoravanja na financijske rizike, stvara moćna agencija za zaštitu potrošača kod kreditiranja, određuju uvjeti za likvidaciju velikih financijskih kuća koje su pred krahom, te uvodi paket novih pravila za financijske derivate koji su uglavnom bili neregulirani. Iscrpnije...

Radi zaduženja, neisplaćivanja Grada i mnogih drugih financijskih problema, ali i političkih igara, Zagrebački holding mogao bi biti u nemogućnosti isplatiti plaće za više od 3000 svojih djelatnika u sljedeća dva mjeseca. Problem s plaćama odnosi se na sve podružnice Holdinga osim ZET-a, Vodoopskrbe i odvodnje, te Čistoće, koje zajedno imaju 8500 zaposlenih. U Holdingu su svjesni da bi metropola, prestanu li te tri podružnice s radom, doživjela potpuni kolaps, pa će za njih sredstva osigurati pod svaku cijenu. Jutarnji.hr... Iscrpnije...

Od ožujka 2009. počeo je oporavak investicijskih fondova i njihove imovine, ali proći će još mnogo vremena dok se fondovi ne vrate na zlatnu 2007. u kojoj su raspolagali sa 30 milijardi kuna. Imovina fondova spala je do veljače 2009. na skromnih osam milijardi kuna, sad je 12 milijardi kuna, no za one koji su kupili udjele na vrhuncu ulagačke euforije dug je put da nadoknade gubitke. Tko je prije dvije godine uložio kapital u tada najjače dioničke fondove: ZB aktiv, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe ili Erste Adriatic Equity, još je u gubitku od 46 do 65 posto. Guverner HNB-a Željko Rohatinski izračunao je da su 2008. godine građani izgubili 47 milijardi kuna u dionicama i fondovima. Večernji... Iscrpnije...