Tag: fondovi

Propast Credo banke u kojem su depozite imali PBZ CO, Erste Plavi, AZ fond i Raiffeisen ponovo otvara pitanje politike ulaganja mirovinskih fondova. Zašto se ulaže u male banke koje nude velike kamate? Također, neki fondovi ulažu novac svojih članova u strane investicijske fondove koji imaju izrazito visoke ulazne naknade i naknade za upravljanje. Iscrpnije...

Fond za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative pokazao je interes za ulazak u male banke i njihovu konsolidaciju. Već su vodili pregovore s Karlovačkom i Centar bankom, a sada je uključena i Vaba banka, za koju navodno postoji i interes jednog velikog američkog investicijskog fonda. Dokapitalizacija Vabe tek bi bio prvi korak američkog fonda, a ta bi im banka bila centar za investicije u cijeloj regiji. Iscrpnije...

Ukupna imovina trenutno aktivna devedeset i dva otvorena investicijska fonda s javnom ponudom, prema podacima HANFA-e iznosila je 12,579 milijardi kuna, što je pad za mjesec listopad od 2,54 posto, odnosno smanjenje za 328,1 milijuna kuna. Iscrpnije...

Pet fondova za gospodarsku suradnju (FGS) u kojima su ulagači prije svega mirovinski fondovi i država osnovano je prije nešto više od pola godine s ciljem ulaganja u tvrtke kojima je potreban kapital. Iako novac još ni u što nisu uložili, na kraju rujna imali imovinu vrijednu 14,6 milijuna kuna koja se uglavnom sastoji od unaprijed uplaćenih upravljačkih naknada ulagatelja u fondove. Te naknade platili smo im mi, porezni obveznici. Iscrpnije...

U veljači 2010. osnovano je pet fondova gospodarske suradnje koji su trebali pomoći posrnulim tvrtkama. Za problematične tvrtke bilo je rezervirano 2 milijarde kuna, no piše Novi list da nije poznat niti jedan slučaj tvrtke koja je dobila novac iz ovih fondova. Poznato je međutim da je država ovim privatnim fondovima platila dosad 7 milijuna kuna naknade za, dakle - ništa. Iscrpnije...

Pet domaćih fondova rizičnoga kapitala odradilo je analizu 400 hrvatskih firmi. Njih 107 ostalo je u užoj konkurenciji za ulaganja, a menadžeri trenutno provjeravaju njihovo poslovanje kako bi odredili gdje će uložiti 2 milijarde kuna. Iscrpnije...

Rumunjska je iskoristila tek 3,4 posto raspoloživog europskog novca za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Kad se u obzir uzmu i plaćanja koja su unaprijed izvršena, iskorišteno je milijardu i pol od raspoloživih 23,3 milijarde eura. Već se pojavljuju prijedozi da bi Grčka, Rumunjska i Bugarska trebale dozvoliti europskim stručnjacima da upravljaju njihovim poslovima s fondovima EU. Iscrpnije...

Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima smatra da je HANFA-in prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima "u suprotnosti s Ustavom, međunarodnim ugovorima i sporazumima te domaćim pravnim propisima". Kažu da prijedlog "predviđa djelomičnu nacionalizaciju društava za upravljanje mirovinskim fondovima bez ikakve naknade". Iscrpnije...

Niske kamate na oročenu štednju i inflacija polako tjeraju ljude da izvlače novac sa bankovnih računa jer tamo gubi na vrijednosti. Fondovi stoga opet dobijaju na popularnosti, ali ne investicijski već obveznički i novčani fondovi koji nose manji rizik. Iscrpnije...

GeoVol je geopolitički fond zasnovan na mogućnostima sukoba Izraela i Irana, a prema dizajniranom portofoliu predviđen je visok prinos "ukoliko se rat dogodi". Marketinški materijali GeoVol-a prikazuju "krugove moguće eskalacije" u smirujuće plavoj boji. Profitiraj.hr... Iscrpnije...

Mađarska vlada želi nacionalizirati tamošnje obvezne mirovinske fondove, teške 13,7 milijardi dolara, odnosno oko deset posto mađarskog BDP-a. Vlast se tako želi domoći štednje oko tri milijuna članova mirovinskih fondova koji su posljednjih 13 godina izdvajali za mirovinu. Zakonodavci očekuju kako će se uskoro glasati za zakon kojim se Ustavnom sudu ograničavaju ovlasti kako vladini mirovinski planovi ne bi pali na tom sudu. Poslovni... Iscrpnije...

Odgovor na krizu u kojoj se našao euro i neke zemlje EU europski povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier vidi u osnivanju fonda u koji bi novac uplaćivale banke. Taj bi fond, u slučaju nužde, financirao stečajne postupke onih banaka koje se nađu pred propašću. Zašto? "Porezni obveznici ne smiju biti pozivani da daju svoj doprinos u uklanjanju grešaka i pogrešnih poteza menadžmenta cijelog niza banaka", kaže Barnier. DW... Iscrpnije...

EU i MMF prihvatili su paket financijskih mjera koje bi trebale obraniti stabilnost eura i osigurati pomoć ugroženim zemljama eurozone. Ukupan iznos paketa pomoći dosegnut će 750 milijardi eura, pri čemu će Europska komisija osigurati 60 milijardi, članice eurozone 440 milijardi, a MMF 250 milijardi eura. Iscrpnije...

Kći bugarskog zamjenika ministra poljoprivrede prošle je godine dobila 700.000 eura europske pomoći za poljoprivredu, otkrio je danski NGO Farmsubsidy.org. Organizacija je obavila redovno godišnje češljanje podataka i tako pronašla da je iz istog fonda društvo švedskih harmonikaša prošle godine dobilo gotovo 60 tisuća eura, a jedan nizozemski amaterski nogometni klub više od 350 tisuća. To su samo sporadična otkrića, jer je u velikom broju država dobivanje podataka otežano posebnim sustavima, ističu u udruzi. EUobserver... Iscrpnije...

Hrvatska je do sad iskoristila 90 posto ponuđenih sredstava iz EU fondova, ili tako bar tvrdi ministar Šuker. No, treba što prije predati projekte za 2012. godinu kako ne bi ostali bez 3,5 milijardi eura subvencija koje nisu dostupne samo državnoj upravi već i civilnom društvu i poduzetnicima. Banka... Iscrpnije...

Europska unija razmatra uspostavu fonda za hitan spas posrnulih banaka koji bi djelovao na razini 27-članog bloka a financirao bi se uplatama svih banaka, kazao je europski povjerenik zadužen za regulatorni preustroj financijskog sektora, prenosi Business.hr. Za sada se ideji protivi jedino Velika Britanija. Iscrpnije...

Hrvatska će u prve 2 godine članstva u EU iz Kohezijskog i strukturnih fondova moći povući ukupno 2,2 milijarde eura, izjavio je danas u Zagrebu povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Pawel Sameck, dodajući kako se pripreme za korištenje tih sredstava trebaju ubrzati. Prema njemu, kao pretpostavljeni datum ulaska Hrvatske u EU navodi se siječanj 2012. godine pa su i prva sredstva namijenjena za 2012. i 2013. godinu. Seebiz ima i video. Iscrpnije...

Od ožujka 2009. počeo je oporavak investicijskih fondova i njihove imovine, ali proći će još mnogo vremena dok se fondovi ne vrate na zlatnu 2007. u kojoj su raspolagali sa 30 milijardi kuna. Imovina fondova spala je do veljače 2009. na skromnih osam milijardi kuna, sad je 12 milijardi kuna, no za one koji su kupili udjele na vrhuncu ulagačke euforije dug je put da nadoknade gubitke. Tko je prije dvije godine uložio kapital u tada najjače dioničke fondove: ZB aktiv, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe ili Erste Adriatic Equity, još je u gubitku od 46 do 65 posto. Guverner HNB-a Željko Rohatinski izračunao je da su 2008. godine građani izgubili 47 milijardi kuna u dionicama i fondovima. Večernji... Iscrpnije...

Fondovi rizičnog kapitala ili venture i equity capital fondovi u Hrvatskoj su malo poznati. Mirna Marović, predavačica na Zagrebačkoj škole ekonomije i menadžmenta te predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije, za Business.hr objašnjava što su ti fondovi te kako u doba krize mogu pomoći poduzetnicima. Naime, private equity i venture kapital fondovi ulažu u temeljni kapital tvrtke, čime ulaze u vlasničku strukturu. Iscrpnije...

U povodu izbijanja požara ispod vozila dubrovačkog inspektora za narkotike, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a zatražio je od ministra Karamarka osnivanje Interventnog financijskog fonda pri MUP-u. Fond bi služio za pomoć pri saniranju štete policajcima čija je imovina oštećena zbog obavljanja službe. Počinitelj djela, ako se pronađe, vratit će ta sredstva kroz imovinsko-pravni postupak. Iscrpnije...