Tag: GfK

Situacija je najgora u Slavoniji, gdje 60 posto ispitanika tvrdi da jedva sastavlja kraj s krajem, a najbolja u Zagrebu (34 posto), pokazuje istraživanje GfK Barometar. Oko 95 posto ispitanika smatra da su cijene narasle u posljednjih godinu dana, a 35 posto kućanstava očekuje daljnje pogoršanje životnih uvjeta u sljedećoj godini. Iscrpnije...

U Srbiji su potrošači odlučili rjeđe odlaziti u nabavku, u Hrvatskoj se podjednako često ide u kupovinu, ali su se kupci okrenuli popustima i jeftinijim proizvodima, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK. Pad potrošnje u BiH započeo je tek prošle godine. U Hrvatskoj male trgovine gube utrku s velikima i njihovo učešće ne prelazi 30% prometa. Iscrpnije...

Mladi u Hrvatskoj u dobi od 15 do 30 godina najviše se brinu zbog nedostatka novca za svakodnevni život, pokazalo je istraživanje GfK o mladoj online populaciji. Nezaposlenost brine 45% mladih koji najčešće štede za putovanja (40%). Slobodno vrijeme najradije provode slušajući glazbu (gotovo tri sata), a internet koristi njih 95%. Iscrpnije...

Dok je krajem prošle godine u Hrvatskoj oko 11% korisnika Interneta kupovalo online, sada ih ima oko 20%, a daljnjih 12% razmišlja o tome. Najviše web-kupaca ima u Zagrebu (oko 27%), a zatim slijede oni iz Istre/Primorja (23%), te sjeverne Hrvatske (21%). Iscrpnije...

Mobitel je sastavni dio osobne opreme kod gotovo devet od deset građana u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje GfK. Smartphone uređaje ima oko 16% korisnika, a internetu s mobilnog telefona najviše (64%) pristupaju oni u dobnoj skupini od 18 do 24 godine. Iscrpnije...

Hrvati su izgubili optimizam i više ne očekuju da će se njihovo financijsko stanje oporaviti do sljedeće godine. 48 posto kućanstava smatra da im je gore nego lani, 45 posto da su na istom, dok samo 6 posto kućanstava smatra da se njihova situacija popravila. Iscrpnije...

Fiksni telefon smo riješili - ima ga 99% kućanstava. Gotovo sva kućanstva s mjesečnim prihodima od 5.500 kuna i više imaju najmanje jedan mobitel. U trećini kućanstava danas se već nalazi barem jedan smartphone/blackbery/iPhone, a 55% ima TV prijemnik s ravnim ekranom. Kompjuter je prisutan u 67% kućanstava, a priključak na Internet ima 62% kućanstava. Automobil posjeduje blizu 76% kućanstava... Iscrpnije...

Ponovno pokretanje projekta Družba Adria ne nailazi na oduševljenje stanovnika Dalmacije, sudeći prema rezultatima istraživanja GfK. Naime, protiv tog projekta najviše je Dalmatinaca (40%). Velika većina ispitanih građana (68%) želi referendum o tom pitanju, a najviše zagovornika referenduma ima opet u Dalmaciji (81%). Što se tiče hrvatskog prosjeka, preko 70% građana je čulo za projekt, ali podržava ga tek 30%. Pritom, samo 35% ispitanih zna o čemu se radi u tom projektu. Iscrpnije...

Preko devet desetina potrošača smatra da se materijali u koje se pakira proizvode treba moći reciklirati, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK. Ipak, četvrtina ih nije spremna odbiti kupnju proizvoda pakiranih u pretjerano veliku ambalažu. Kada ekološko pakiranje zahtjeva i nešto višu cijenu proizvoda, tada je manje onih koji prihvaćaju eko-pakiranje, točnije, riječ je o 40% anketiranih. Iscrpnije...

U Hrvatskoj se godišnje baci hrane u vrijednosti oko četiri milijarde kuna, a među hranom koja se svakodnevno nađe u vrećama za smeće je i kruh, čiji porast cijene predstavlja direktan udar na standard građana. Međutim, najnovije istraživanje Gfk, pokazuje da stanovništvo Hrvatske i nje tako "gladno kruha", odnosno da čak 60% kućanstava ne pojede sav kupljeni kruh, pišu Novi list i Slobodna. Iscrpnije...

Većina građana, njih čak 84 posto, smatra da političari ne zaslužuju povlaštenu mirovinu, a dvije trećine iskazuje zabrinutost za svoja primanja u starosti, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK. U Hrvatskoj danas ima 13 aktivnih vrsta povlaštenih mirovina, a gotovo najveću pažnju javnosti privlače ''saborske mirovine''. Nadalje, čak 74 posto sadašnjih umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život, a 40 posto ih je jako zabrinuto. Iscrpnije...

U Hrvatskoj, što se prehrambenih navika tiče, postoje četiri vrste potrošača: tradicionalisti, nezainteresirani, zahtjevni, te oni s brzim tempom života, pokazuje istraživanje GfK. Oko 50 posto građana konzumira dnevno 3 obroka, a čak petina ispitanika uopće ne doručkuje, dok njih 80 posto obroke jede kod kuće. Sasvim očekivano postotak vezan za svakodnevnu konzumaciju kave je velik, točnije, riječ je o 80 posto ispitanika. Iscrpnije...

Preko 70% građana u svom kućanstvu osjeća posljedice krize i boji se za to što će biti sutra, pokazalo je istraživanje Gfk. Osjećaj krize dominira kod osoba starijih od 45 godina (80%) te u sjevernoj Hrvatskoj (79%), dok je u Istri s Primorjem (64%) najmanji. Većina ispitanika misli da će ova kriza dugo trajati i navodi da će i nakon nje nastaviti oprezno trošiti. Povjerenje u pomoć sindikata i Vladine mjere iznosi tek 13%. Iscrpnije...

Novi podaci o kupovnoj moći građana u 2009. pokazali su pad prosjeka kao posljedice ekonomske krize u Europi. Prosjek kupovne moći tako iznosi 11.699 eura, u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 12.500 eura. Hrvatska je rangirana na 27. mjestu s iznosom od 4.800 eura, što je nešto ispod 40% europskog prosjeka, navodi Gfk. Na prvom mjestu nalazi se Lihtenštajn s iznosom od 50.761 eura. Poslovni... Iscrpnije...

Međunarodno istraživanje GFK-a provedeno u 16 europskih zemalja i SAD-u, na temu ''Korištenje interneta'' pokazuje da bi 13 posto internet korisnika pristalo na plaćanje za informacije dostupne online. 80 posto ispitanika želi besplatan pristup internet sadržaju; trećina ispitanika smatra da se korištenje interneta ne bi trebalo naplaćivati, te da ne bi trebali postojati ni oglasi. Većina (46 posto) žele besplatan pristup internetu, no mogu prihvatiti oglašavanje. Iscrpnije...

Svaki drugi građanin prijavio bi slučaj korupcije, no trećina građana to ne bi učinila, upravo da nešto i znaju, pokazuju rezultati GfK-ove ankete. Najveća spremnost za prijavu postoji u Slavoniji (59%), a najmanja u Lici, Kordunu i Banovini (38%). Značajno češće muškarci izjavljuju da bi prijavili slučaj korupcije u odnosu na žene (57% naspram 44%). Rukovoditelji, poslovođe i stručnjaci daleko su spremniji na prijavu slučaja korupcije nego poduzetnici (63% prema 41%). Iscrpnije...

Prema istraživanju istraživačkog instituta GfK, 73 posto hrvatskih građana poznaje barem jedan strani jezik. Promatrano po regijama engleskim jezikom koji je na prvom mjestu (58%) se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70), pa Zagrebu (67%), te Istri s Primorjem (65%). Njemački jezik je na drugom mjestu jer oko 37 posto građana Hrvatske iskazuje da ga poznaje. Na trećem mjestu građani iskazuju da poznaju talijanski jezik (23%). Po regijama prednjače građani u Istri s Primorjem (57%), slijede oni u Dalmaciji (32%) pa Zagreb (18%). Iscrpnije...

Prema rezultatima novog vala istraživanja GfK, naša kućanstva i dalje očekuje pogoršanje životnih uvjeta. Promatrano kroz ocjene građana vezane na obiteljske financije te cijene, nabavke trajnih dobara i moguću štednju, za mnoge kvaliteta života nema naznaku napredovanja u pozitivnom smjeru. Tri četvrtine građana ocjenjuje da će ova gospodarska kriza trajati najmanje dvije ili više godina i preko 60% kućanstava kani odgoditi kupnju trajnih dobara. Pogoršanje financijskog stanja kućanstva u proteklih godinu dana, više od prosjeka (42%), istakla su kućanstva u Sjevernoj Hrvatskoj (47%) te Dalmaciji (44%), i tamo gdje su općenito niski prosječni mjesečni prihodi kućanstva (59%). Iscrpnije...

Hrvatska kućanstva su tijekom prošle godine smanjila potrošnju i izdvajala više novca za robe široke potrošnje, utvrdio je GfK. Prosječne cijene roba široke potrošnje u 2008. godini bile su veće za 20,3 posto prema 2002. godine, a u odnosu na 2007. povećane su za 19,1 postotni poen. Količinska potrošnja povećana je prema 2002. godini za 4,5 posto, a u odnosu na 2007. manja je za 5,3 postotna poena. Prosječne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u odnosu na 2002. povećane su za 9,9 posto, a u odnosu na 2007. godinu za 15,7 postotnih poena. Iscrpnije...

Baltičke zemlje, Slovenija i Austrija su lideri korištenja interneta u regiji centralne i istočne Europe, a Hrvatska se nalazi negdje na sredini. U Hrvatskoj ima oko 47% korisnika Interneta u populaciji starijoj od 15 godina. No, pristup preko mobilnog Interneta ima samo 3% Hrvata, po čemu je Hrvatska predzadnja uz bok s Bugarskom (2%), za razliku od 19% susjednih Slovenaca i Austrijanaca ili Latvijaca (22%). Svakodnevno e-mail koristi 59% Hrvata, oko 64% svoje dnevne vijesti traži na webu, "chata" 19% (za od, primjerice, Bugarske i Rumunjske, gdje chat još privlači od 40 do 48% korisnika). Kupovanje putem Interneta, u dinamici od dnevno do jednom mjesečno, u Hrvatskoj je još na bijednoj razini (8%), za razliku od Poljske (29%), Austrije (27%), Slovenije (18%)... Iscrpnije...