Tag: grčka kriza

Svi su već umorni i dižu ruke od Grčke, nitko više ne vjeruje da Atena može servisirati i vratiti dugove, kaže analitičar Bečkog instituta Vladimir Gligorov. Navodi da bi slom bankarskog sustava u Španjolskoj i Italiji mogao imati puno teže posljedice, stoga se EU koncentrira na rješavanje tih problema. Istovremeno, sve se više odustaje od ideje da je rezanje troškova jedini način izlaska iz krize. Iscrpnije...

Predsjednik Grčke Carolos Papoulias pokušao je čelnike triju glavnih stranaka nagovoriti da konačno formiraju vladu. Navodi da politička nestabilnost predstavlja veliku opasnost za zemlju, upozorivši i na mogućnost rušenja bankarskog sustava. Istodobno, iz EU poručuju da namjeravaju Grčku zadržati u monetarnoj uniji. Iscrpnije...

Međunarodna udruga za swapove i derivate priopćila je da se Grčka oglušila na svoje međunarodne dužničke obveze, odnosno da je "bankrotirala". Ta će presuda imati velike posljedice i na Hrvatsku, koja također svoje proračunske deficite financira zaduživanjem (prodajom obveznica) na privatnom svjetskom tržištu, komentira ST Invest. Iscrpnije...

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je da drugi paket pomoći Grčkoj otklanja mogućnost bankrota, dok predstavnici privatnih vjerovnika tvrde da se još ne može govoriti o prekretnici, nego o prvom koraku prema povjerenju investitora. Ministri financija zemalja eurozone u utorak su u Bruxellesu nakon maratonskih pregovora odobrili Grčkoj drugi paket međunarodne pomoći, koji uključuje otpis grčkog duga u vrijednosti od 107 milijardi eura te pomoć od 130 milijardi eura do kraja 2014. Grčka se zauzvrat obvezala na bolne mjere štednje i reformu gospodarstva. Zahvaljujući pomoći, Grčka će moći podmiriti 14,5 milijardi eura dužničkih obveza koje stižu na naplatu 20. ožujka i izbjeći bankrot. Iscrpnije...

Noćna mora grčkog gospodarskog kraha nikako da se privede kraju te se postavlja pitanje prijeti li Grčkoj najgora recesija viđena u zadnjih 30 godina? Uri Dadush, ekonomist koji radi za Carnegie Endowment u Washingtonu kaže da “ako se ovako nastavi, što nije dugoročno moguće po mom mišljenju, vjerojatno ćemo svjedočiti padu grčkog BDP-a za čak 25-30%, što će biti povijesni presedan“. Iscrpnije...

Hedge fondovi ne slažu se s MMF-ovim planom smanjenja grčkog duga, a ujedno su dovoljno jaki da ga mogu srušiti. Bankrot Grčke više bi im se isplatio jer bi tako osigurali naplatu kredita koje su kupili. Ako sporazum ne bude postignut, Grčka neće dobiti novi paket pomoći. Iscrpnije...

Kina jest jednopartijska država, ali čak si ni ona ne može priuštiti negodovanje najmnogoljudnije nacije. Većina Kineza živi u siromaštvu i smatra da se taj novac može iskorisiti za pomoć Kinezima čija prosječna plaća iznosi nekoliko dolara, dok je ona europska nekoliko tisuća. Iscrpnije...

Ako ne prihvati europski plan pomoći, Grčkoj prijeti isključenje iz EU. Francuski ministar za europska pitanja Jean Leonetti ističe kako EU ne želi tu opciju, no dodaje i kako izlazak Grčke iz eurozone i Europe neće destabilizirati ni euro ni Europu. Iscrpnije...

Europski lideri sastali su se sinoć u Bruxellesu s ciljem rješavanja dužničke krize. Složili su se oko dokapitaliziranja banaka, a spominje se iznos od 1000 milijardi eura. Jedan od ciljeva summita bio je srezati grčki dug (koji će do kraja godine iznositi 186% BDP-a) na 120% BDP-a do kraja desetljeća. Nakon dugo natezanja privatne banke pristale su na otpis 50% grčkih dugova. Francuski predsjednik Sarkozy nazvat će kineskog predsjednika za doprinos europskom kriznom fondu. Iscrpnije...

U saniranju grčkih dugova i spašavanju eura naočigled veći financijski teret snose banke. No ekonomisti upozoravaju da je dojam pogrešan te da bi banke na kraju mogle opet biti u dobitku. "Nekako se stječe dojam da političari banke na nešto prisiljavaju što banke nisu dužne učiniti što je potpuno pogrešno. Zapravo bi bilo ispravno kada banke u krajnjem slučaju uopće ne bi dobile natrag svoj novac", kaže Clemens Fuest, profesor s Oxforda. Iscrpnije...

Zemlje Europske unije razmatraju dokapitalizaciju svojih banaka na razini od oko 108 milijardi eura kako bi im omogućile suočavanje s krizom i mogućnosti grčkog neplaćanja dugova. Formalnu odluku će danas donijeti šefovi država i vlada EU u Bruxellesu. Prema europskoj smjernici, banke moraju doseći minimalni prag rezervi vlastitim snagama; ako to ne uspiju, trebaju se obratiti svojim vladama za pomoć, a tek onda uskače EFSF. Iscrpnije...

Grčka dužnička kriza neće se moći riješiti bez većeg otpisa grčkog duga. Otpis 21% duga na koji su kreditori pristali ljetos je nedovoljno i vjerojatno će gubici ići do 50%. Udio javnog duga do kraja godine mogao bi prijeći 170% BDP-a. Iscrpnije...

Europski čelnici su dogovorili da se sljedeći financijski obrok od osam milijardi eura - od potrebnih 110 milijardi - za spas Grčke može očekivati početkom studenog. Dužnosnici smatraju da će Grčka biti u stanju ispuniti svoje fiskalne ciljeve 2011/2012. navodeći kao razlog oporavak izvoza, ali su svejedno zaključili kako će fiskalna budućnost Grčke biti "tužna"', recesija dublja nego što je predviđeno u lipnju, a oporavak se očekuje od 2013. Iscrpnije...

Sindikati u Grčkoj su pozvali na opći štrajk zbog smanjenja plaća i otkaza. Tisuću policajaca razmješteno je u središtu Atene, gdje je prosvjedovalo oko 20.000 ljudi, a došlo je i do sukoba u kojima ima ozlijeđenih. U bolnicama dežura samo osoblje hitnih službi, neke državne škole su zatvorene. Vlakovi stoje, otkazano je više od 400 međunarodnih i domaćih letova. Grčka može isplaćivati mirovine, plaće i rate duga središnje države do sredine studenog, a nakon toga ostaje bez novca. Iscrpnije...

22 zemlje, među kojima je bila i Grčka, 1953. godine oprostile su polovicu duga za ratove Njemačkoj, što je tada mnogo pomoglo gospodarskom oporavku zemlje. Danas, kada je u problemima Grčka, dvije trećine Nijemaca protivi se dodatnoj financijskoj pomoći. Iscrpnije...

Na Skupštini MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu radi se okvirni plan spasa eurozone. Navodno su u njega uključeni otpis 50% dugova grčke vlade te povećanje fonda za spas eurozone na 2 bilijuna eura. Konačni plan očekuje se kroz šest tjedana. Iscrpnije...

Državna služba, dosad vrlo poželjna radnicima, sada se obila o glavu mnogim Grcima. Plaća im je pala za 20%, 30 tisuća će završiti u 'radnoj rezervi', a mnogi su dobili premještaj. Primjerice, jedan vlakovođa završio je kao službenik u bolničkoj praonici. Iscrpnije...

Nakon bivšeg guvernera argentinske središnje banke i poznatog ulagača Sorosa, i profesor ekonomije Nouriel Roubini pozvao je grčku da što prije objavi bankrot. Tvrdi kako je jedini izlaz za grčku ekonomiju napuštanje eurozone i ponovo uvođenje drahme. Iscrpnije...

Unutar njemačke savezne vlade dolazi do neslaganja oko problema spašavanja Grčke. I dok neki ne isključuju mogućnost bankrota, za tu opciju Angela Merkel ne želi čuti jer bi to imalo posljedice i na druge zemlje. Ako propadne euro propast će Europa, izjavljuje Merkel. Iscrpnije...

Najnovije ankete pokazuju da 87% Grka strahuju za svoju budućnost, dok 82% smatra da se zemlja kreće u krivom smjeru. Izlaz iz krize ne vide ni grčki političari, u stisci između zahtjeva EU i gnjevnog naroda. Dvojbe u sposobnost Grčke za rješavanje problema rastu. Iscrpnije...