Tag: hrvatski jezik

Nakon što je Agencija za elektroničke medije upozorila RTL Televiziju da ne emitira 'Žikinu dinastiju' bez prijevoda na hrvatski jezik, RTL je zatražio ostavku svih članova Vijeća. Tvrde da se do sada filmovi ili serije na srpskom jeziku nisu prevodili te smatraju da se stoga radi o diskriminatornom postupanju prema RTL-u. "Zbog ozbiljnih sumnji na sukob interesa predsjednika Vijeća Zdenka Ljevaka" RTL traži od nadležnih tijela da ga se razriješi dužnosti. Iscrpnije...

U kolumni Jasmina Klarića: Ravnateljica Instituta blaženo je kunjala u svojoj ergonomskoj stolici. Iscrpilo ju je sve ovo zadnjih dana. Bitka za hrvatski jezik u posljednjih dvadeset godina nikad nije bila toliko intenzivna. Ej, u tjedan dana su objavili dva otvorena pisma upućena onim komunj... Vladi Republike Hrvatske. Ej, dva! Iscrpnije...

Dvadeset godina od osamostaljenja Hrvatske, priča o hrvatskom jeziku i dalje je na repertoaru, ali je jasno da reforma jezika iz ‘90-ih nije imala željenog uspjeha. Promjene na kojima se inzistiralo kod običnih su građana rezultirale strahom od korištenja jezika; odnosno, kako je u svojoj knjizi “Hrvatski jezični putokazi” pojasnila lingvistkinja Nives Opačić, dobili smo “nesigurne, mucave, mutave i jadne govornike materinskoga jezika”, a jezik je umjesto sredstva sporazumijevanja postao sredstvo političke kvalifikacije. Iscrpnije...

Jezikoslovka Snježana Kordić stala je u obranu ministra Jovanovića koji je promijenio naziv ministarstva iz "športa" u "sporta" rekavši kako je ispravnije reći "sport", a ne "šport" jer je "sport" najrašireniji oblik i najduže je u hrvatskom. Institut za hrvatski jezik smatra da je "šport" ispravnije, dok Kordić o Institutu ima loše mišljenje - kaže kako oni imaju zadatak da sudjelovanjem u pseudolingvističkim emisijama prave iluziju da postoji znanstveno pokriće za rigidnu jezičnu cenzuru na HRT-u. Iscrpnije...

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje reagirao je na promjene u nazivima ministarstava, navodeći kako Ministarstvo zdravlja nije ispravno te da bi se englesku riječ "health" trebalo prevesti kao "zdravstvo". Također smatraju da je nepotrebna promjena riječi "šport" u "sport". Iscrpnije...

Rezultati eseja iz hrvatskoga jezika (na višoj razini) pokazuju da su samo 103 maturanta od 21.329 dobila maksimalnih 40 bodova. Na osnovnoj razini esej je pisalo 13.265 učenika, a najviše bodova uspjelo je osigurati samo njih 10. Iscrpnije...

Hrvatski jezik preživio je brojna nasilja od osamostaljenja do danas - "purističke" čistke srbizama 90-ih godina, liberalizaciju i anglizaciju, te, na koncu - hrvatsku glazbenu estradu. Prof. Ivan Ćesić analizirao je nekoliko primjera jezičnih grešaka u pjesmama Gorana Bareta, Thompsona, Severine, Gibonnija... Monitor.hr... Iscrpnije...

U Lipiku su odabrane najbolje nove hrvatske riječi. Rodile su se ispraznica - hrvatska inačica koja bi trebala zamijeniti tuđicu floskula, osjećajnik koji dolazi na mjesto emotikona te parkomat kao zamjena za automat za naplatu parkiranja. Večernji... Iscrpnije...

Američka administracija je zaključila da dužnosnici veleposlanstva u zemljama bivše Jugoslavije ne bi trebali zasebno učiti hrvatski, srpski ili bošnjački, jer su to, prema mišljenju inspektora američkog Državnog tajništva, "dijalekti jednog jezika". Akademik August Kovačec izjavio je danas kako čovjek ne može zamisliti da se na takav način razmišlja o tzv. balkanskoj jezičnoj problematici u visokom tijelu neke države, jer bi "takva ocjena na osnovi letimična posjeta diplomatskim predstavništvima bila primjerenija nekom visokom tijelu bivšega Sovjetskog Saveza". Iscrpnije...

U želji da uštede na troškovima jezičnih tečajeva za svoje zaposlenike, američka administracija je zaključila da dužnosnici veleposlanstva u zemljama bivše Jugoslavije ne bi trebali zasebno učiti hrvatski, srpski ili bošnjački, jer su to, prema mišljenju inspektora američkog Državnog tajništva, "dijalekti jednog jezika". “Unatoč novim imenima, ove regionalne varijante ostaju lingvistički bazično iste s neznatnim varijacijama, uključujući korištenje ćirilice u srpskom”, stoji u internom dopisu američke vlade. Jutarnji... Iscrpnije...

Hrvatski jezik bit će službeni jezik Europske unije, kad Hrvatska uđe u EU, bit će zaključeno na današnjoj konferenciji. Time je odbačena inicijativa da se za ex Yu države uvede zajednički, srpsko-hrvatski jezik. Ovo znači da će hrvatski građani moći pisati institucijama EU na hrvatskom i od njih dobiti odgovor na – hrvatskom jeziku. Hrvatski će ovime postati 24. službeni jezik Unije. Danas će biti zatvorena tri poglavlja, a otvorenima ostati još njih devet. Večernji... Iscrpnije...

Skupina suradnika na Wikipediji prije šest mjeseci počela je brisati sve što se etiketira pod hrvatski jezik i zamjenjivati "srpsko-hrvatskim". Na taj "jezični rat" na Wikipediji osvrnuo se na svom blogu i laburist Dragutin Lesar, a mi smo kod jezikoslovca Alemka Gluhaka provjerili postoji li doista dvojna varijanta jezika. Iscrpnije...

Jezik se instrumentalizira za nacionalističke ciljeve, njime se falsificira prošlost i izgrađuju mitovi koji podupiru ideološki poželjnu sliku stvarnosti, rečeno je na predstavljanju knjige Jezik i nacionalizam lingvistice i profesorice Snježane Kordić. Rekla je kako je kod lingvista u službi nacizma materinski jezik uzdignut na prijestolje kao božanstvo te da takav odnos prema jeziku danas vlada u Hrvatskoj. Kordić navodi da Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci imaju zajednički standardni jezik pa se ne može govoriti o različitim standardnim jezicima, nego o standardnim varijantama jednog te istoga standardnog jezika. Iscrpnije...

Svake godine na Pagu umre u prosjeku deset osoba više nego što se rodi, no broj stanovnika se pomalo povećava. Razlog tome je doseljavanje stanovništva, u posljednjih deset godina njih stotinjak. Posljedica doseljavanja, piše Jutarnji, je izumiranje nekih paških običaja, a najviše dijalekta. Tako paška cakavica nestaje i zamjenjuje je štokavica, a preko dvije tisuće dijalektalnih izraza već je zaboravljeno. Procjenjuje se da za 20 godina na Pagu više nitko neće pričati paškim dijalektom. Iscrpnije...

Animatorska kuća Disney više je puta presudila da se najbolju sinkronizaciju njihovih crtića u Europi radi - u Hrvatskoj. Producent Denin Serdarević objasnio je i zašto u crtićima glavni lik najčešće govori zagrebačkim naglaskom, a sporedni dalmatinskim. Sporedni su likovi, kaže on, obično šaljivdžije, a južnjake se doživljava kao duhovitije pa govore dalmatinskim naglaskom, dok glavni likovi najčešće pričaju zagrebački jer se sinkronizacije uglavnom rade u Zagrebu. To odgovara i originalnoj sinkronizaciji gdje glavni lik uglavnom priča narječjem središnje Amerike, vjerojatno iz istog razloga kao i kod nas. Iscrpnije...

U Europskom parlamentu prihvaćena je rezolucija o Hrvatskoj u kojoj se kaže da se pregovore može dovršiti ove godine, ali uz nekoliko "ako": ako se poduzmu napori na jačanju javne uprave, ako se odlučnije provede preobrazba pravosuđa, uz snažnu borbu protiv korupcije i organiziranog zločina, ako se osigura održivost povratka izbjeglica i ako se posve surađuje s Haagom. Hannes Swoboda kaže da, ako se pregovori na dovrše ove godine, datum ulaska bit će sredina 2012. ili 2013. godina. Odbačen je prijedlog uvođenja srpsko-hrvatskog jezika, no Swoboda predlaže neko "nepreskupo" rješenja koje bi poštivalo jezične raznolikosti, ali da baš nema svaki jezik svoju kabinu za prevoditelja. Večernji, SEEbiz... Iscrpnije...

U Crnoj Gori jedno je vrijeme bila znatno prisutna katolička, odnosno hrvatska terminologija kod crnogorskog svećenstva, a posebice kod vladika. Crnogorski intelektualac Sreten Zeković podsjetio je kako je vladika Danilo Petrović rabio riječi tko, nitko i slične, a Njegoš kao posve obične riječi - tisuća, točka, čuvstvo, tvar, tvoriti, tvoritelj... "Sve vladike - gospodari Petrovići i onodobni Crnogorci upotrebljavali su leksik i sintaksu koja je danas karakteristična za hrvatski jezik", piše Zeković, dodajući kako se hrvaština nastojala sve više potiskivati i zamjenjivati srbizmima. Iscrpnije...

Sutra u Dubrovniku počinje dvotjedni 38. seminar Zagrebačke slavističke škole, na kojem sudjeluju inozemni studenti slavistike i kroatistike, književni prevoditelji, te sveučilišni nastavnici koji proučavaju hrvatski jezik i književnost. Na ovogodišnji hrvatski seminar za strane slaviste dolazi 83 polaznika iz 27 zemalja, između ostalih iz Azerbajdžana, Japana, Kine i SAD-a. Zainteresirani na webu Zagrebačke slavističke škole mogu baciti oko na ulomke iz zanimljivih romana suvremenih hrvatskih pisaca, poput fantazmagorično zabavnog Borisa Becka, cyber-fantastičarski raspoloženog Josipa Mlakića ili pak kralja književne hipohondrije Zorana Ferića u svom klasičnom izdanju. Iscrpnije...

"Djelo je pisano kajkavskim narječjem ito potvrđuje i (samo da) sam naslov djela, pa je u današnje vrijeme malo teže čitljivo te se treba udubiti u njega što je i draž ove pjesme", napisao je jedan maturant u svom eseju o 'Jur ni jedna na svit vila' Hanibala Lucića. Prof. Marina Čubrić, voditeljica stručne radne skupine za hrvatski jezik na Državnoj maturi, nije baš zadovoljna maturantima i kaže kako pojedini učenici ne znaju voditi svoju misao do kraja i izreći je, teško oblikuju smislene rečenice i povezuju u cjelinu, ne znaju pravilno napisati č i ć, ne razlikuju kad treba koristiti je i ije, ne barataju s dovoljnom količinom riječi... Iscrpnije...

Rijetki su građani upoznati sa činjenicom da se slanje SMS-ova u kojima se rabe dijakritički znakovi (ć,č,đ,š,ž) višestruko naplaćuje. Naime, pisanje tih slova znatno povećava obujam poruke, i iako ona na odredište stiže kao jedna poruka, naplaćuje ih se više, ovisno o tome koliko je dijakritika korišteno. Korisnike mobitela o tome, međutim, ne obavještavaju niti proizvođači mobitela u svojim uputama, niti telekomunkacijski operatori. Iscrpnije...