Tag: HZZ

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje proći će preustroj nakon kojeg moraju postati efikasniji i uvesti nove usluge. U sklopu preustroja ukinut će se gotovo polovica organizacijskih jedinica HZMO-a, a time se namjerava smanjiti broj rukovoditelja i viših koordinatora u službama. Inače, HZMO je potkraj prošle godine imao 3174 zaposlenika. Iscrpnije...

Zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu i poljoprivredi broj nezaposlenih u travnju se smanjio za 22 tisuće, na 317.767 nezaposlenih osoba. HZZ je primio 3861 zahtjev za uključivanje 11.267 osoba u programe za zapošljavanje, uglavnom javne radove. Velik je interes i za stručno osposobljavanje za koje poslodavci iz javnog sektora traže 1065 volontera s burze. Iscrpnije...

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, izazvalo je na HZZ-u interes 986 poslodavaca od kojih svaki traži po jednu osobu. Za potpore za zapošljavanje ili dodatnu edukaciju, u slučaju radnika kojima prijeti otkaz, zaprimljeno je 626 zahtjeva poslodavaca. Oko 230 zahtjeva stiglo je za potpore za samozapošljavanje, a gradovi i općine podnijeli su 1670 zahtjeva za javne radove tijekom sezone. Iscrpnije...

Mlada prvostupnica javne uprave opisuje svoje iskustvo s nezaposlenošću. Tri godine traži posao, poslala je preko 1000 zamolbi, no natječaji na kojima je bila uglavnom su namješteni, a pomoći nema ni od HZZ-a. Ponudili su joj prekvalifikaciju ali propustili reći da se nakon toga ne može prijaviti na nešto drugo. Kako bi zaradila prihvatila je posao čistačice no zbog toga je izgubila pravo na pripravnički staž - jer ima iskustva izvan struke. Iscrpnije...

HZZ je objavio javni poziv za podnošenje zahtjeva za potpore za zapošljavanje, samozapošljavanje, usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, stručno osposobljavnje te javne radove. Za poticaje je izdvojeno 350 milijuna kuna, a trebalo bi dobiti oko 35.000 osoba. Iscrpnije...

Hrvatski zavod za zapošljavanje izbrisat će na 6 mjeseci iz evidencije tisuće nezaposlenih koje će poslati na prisilnu prekvalifikaciju. Građanska akcija kaže da je Vladin plan lažirati statističke podatke i povećanje zaposlenosti, no HZZ kaže da je sve po zakonu. Iscrpnije...

Broj nezaposlenih osoba u rujnu je iznosio 283.667, što je za 0,6% manje u odnosu na kolovoz, te za dva posto manje nego u istom razdoblju lani, objavio je HZZ. Premijerka Kosor zadovoljna je, navodeći kako je to rezultat napornog rada vlade. Iscrpnije...

Po pravilima HZZ-a, ako je nakon 12 mjeseci od upisa u evidenciju osoba i dalje nezaposlena, HZZ je šalje na bilo koji posao, bez obzira na struku. To se dogodilo i jednoj liječnici opće prakse, koja je trebala ići na berbu. Liječnica je odbila raditi u poljoprivredi i izbrisana je iz evidencije. Iscrpnije...

HZZ je krajem travnja u evidenciji imao 308.869 nezaposlenih, što je za 21.261 osobu manje nego mjesec ranije. Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 17.318 osoba, od čega je 11.285 osoba stiglo na burzu iz rada. Iscrpnije...

Podaci pokazuju da čak 72 tisuće radnika u Hrvatskoj ne prima redovito plaću za svoj rad. Oni koji više ne mogu trpiti odluče se dati otkaz i prijaviti se na HZZ. Naime, u slučaju neisplate čak i jedne mjesečne plaće radnik može dati otkaz i primati naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, neovisno o tome ima li pravo na uobičajenu naknadu ili ne. Iako imaju tu mogućnost rijetki je koriste, a razlog je djelomice i neinformiranost. Glas Slavonije... Iscrpnije...

Krajem studenog HZZ je u evidenciji imao 312.350 nezaposlenih osoba, što je 7.871 osoba više nego u listopadu, a 29.414 osoba odnosno 10,4% više nego u studenom prošle godine. Istovremeno, od siječnja do studenog ove godine posao je uspjelo naći 137.293 osobe. Pozitivna je vijest da je rast nezaposlenosti ove godine usporen. Iscrpnije...

Sa završetkom turističke sezone, više je i nezaposlenih na burzi. Krajem kolovoza evidentirano je 283.330 nezaposlenih, 538 osoba ili 0,2% više nego prethodnog mjeseca, pokazuju podaci HZZ-a. Istovremeno, broj nezaposlenih povećao se za 12,9% ili 32.325 osoba u usporedbi sa kolovozom prošle godine. Izravno iz radnog odnosa došla je 10.651 osoba, odnosno 59,6% od ukupnoga broja novoprijavljenih. Iscrpnije...

Nezaposlenost žena i dalje raste, pokazuje evidencija HZZ-a, od ukupnog broja nezaposlenih, bez posla je 154.105 tisuća ili 54,5% žena. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih žena porastao je 4,9%. No iako žene predstavljaju veći dio novoregistrirane nezaposlene radne snage, one također prednjače i u zapošljavanju. Od 16.587 radnika koji su iz evidencije burze zaposleni tijekom lipnja, u 9.110 slučajeva riječ je o ženama. Novi list... Iscrpnije...

Krajem svibnja ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 296.438 nezaposlenih, što je 4% manje nego u mjesecu prije, a 15,7% više nego u svibnju 2009, objavio je HZZ na svojim web stranicama. Tijekom svibnja najviše je osoba zaposleno u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, trgovini, prerađivačkoj industriji, te građevinarstvu; a na godišnjoj je razini broj nezaposlenih veći u svim županijama, a najviše u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, te u Gradu Zagrebu. Banka.hr... Iscrpnije...

Kako je pokazalo istraživanje HZZ-a, poslodavci ove godine namjeravaju zaposliti 52.820 novih radnika, od toga bi ih nešto više od 20.000 trebalo biti zaposleno na sezonskim poslovima, za 80% poslova predviđeno je zapošljavanje na određeno vrijeme, a puno radno vrijeme s neodređenim trajanjem ugovora dobit će oko 11.000 radnika. Oko 17.700 radnika moglo bi postati višak, većinom su to stariji, manje stručni i oni koji ne žele stjecati nova znanja, piše Poslovni. Iscrpnije...

Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 317.625 nezaposlenih osoba, što je 2,6% više nego prethodni mjesec, a 20,9% više nego u veljači 2009. godine, objavio je jutros HZZ. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u veljači imala je Splitsko-dalmatinska županija (12,5% od ukupnoga broja u Hrvatskoj) te Grad Zagreb (11,6%) i Osječko-baranjska županija (10,7%). Najmanji je broj nezaposlenih je u Ličko-senjskoj županiji, prenosi Poslovni. Hina... Za usporedbu, svježi rezultati iz BiH: 516.321 nezaposlen, 686.044 zaposlenih (Sarajevo-X). Iscrpnije...

Pri odabiru fakulteta većina maturanata razmišlja isplati li se upisati pojedini studijski program s obzirom na financijsku komponentu prilikom zapošljavanja, piše Slobodna. U sljedećih desetak godina određena su tri ljudska kapitalno-intenzivna sektora (proizvodnja visoke tehnologije, servisiranje drugih tržišta i zdravstvo/edukacija) koja će imati ukupan udjel u rastu zaposlenosti od 75%, kažu iz Zavoda za zapošljavanje. Iscrpnije...

Više od 90% novoprijavljenih nezaposlenih na burzu u siječnju je stiglo iz privatnog sektora, u kojem se zbog krize, pada proizvodnje, izvoza i potrošnje, nemilice gase radna mjesta, i to najviše u trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Tek svaki deseti novonezaposleni bio je iz javnog sektora, u kojem su zaposleni osjetili smanjenje plaća, ali ih i dalje primaju na vrijeme bez dodatnog straha od otkaza. Iscrpnije...

Prema procjenama analitičara na MojPosao, stopa registrirane nezaposlenosti za prosinac iznosi 16,6%, što je za 0,5% više nego u studenom, te za 2,9% više u odnosu na prosinac prošle godine. U ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti prevladavale su žene s udjelom od 56,7% (165.238 žena), nasuprot 43,3% nezaposlenih muškaraca. Broj nezaposlenih žena se u mjesec dana povećao za 1,6%, a u godinu dana za 10,2%. Iscrpnije...

Aktualna kriza uvela je recesiju i u srednju klasu - visokoobrazovani radnici u posljednjih su godinu dana izloženiji otkazima nego ikada prije, nova radna mjesta se ne otvaraju, a završen fakultet po prvi put nakon niza godina ne osigurava lakši ulazak na tržište rada. Podaci HZZ-a pokazuju da je u posljednjih godinu dana nezaposlenost najviše, čak 38%, povećana među osobama sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom. Istovremeno, za 36,2% se povećao i broj nezaposlenih među osobama sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom, javlja Jutarnji list. Na burzi je gotovo 70% više diplomiranih ekonomista, dvostruko više profesora hrvatskog jezika, ali i 153 informatičara više nego prije godinu dana. Iscrpnije...