Tag: jezik

U svibnju ove godine otvara se Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu koji će uz kulturu i jezik učiti i osnove poslovanja u Kini. Primjerice, 您好 (nin hao) znači pozdrav pri dolasku koji iskazuje poštovanje, slično kao kad se osobi obraća s 'Vi'; a 谢谢 (śje śje) znači hvala. Iscrpnije...

Hrvatski jezikoslovac Mario Grčević izjavio je kako je Hrvatskoj potreban jezični zakon te da o njemu treba provesti ozbiljnu saborsku i javnu raspravu. Smatra da je takav zakon potreban i zbog izravne agitacije stranih država u jezične politike na ovim prostorima. Iscrpnije...

"Rekli su jezikoslovci da se ima govorit šport jer je starija rič od sporta. Ne znan je li to baš tako, ali ako didu svoga uzmen ka kriterij, onda bi se moglo reć kako su naši stručnjaci u pravu. Ali moj predak isto tako nije nikad reka kava, nego kafa" piše Tonka Alujević za Slobodnu. Iscrpnije...

"Splitski govor, u širem smislu i svojevrsni općedalmatinski regionalni govorni tip koji se naslanja na splitski, funkcionira u javnoj sferi gotovo ravnopravno sa standardnim jezikom. Barem je desetak godina da je prestao biti ograničen na govornike iz 'neformalnih' ili 'neozbiljnih' područja poput sporta i pop-rock glazbe", piše Ivo Žanić i zaključuje kako se "splitska ikavica doživljava s mnogo više uvažavanja nego bilo koji drugi nestandardizirani hrvatski idiom". Iscrpnije...

"Već deset godina, ovi me Štrunfovi i ostale žmorfije u crtanima taru sa svojin nazovi slengon. A naš će se lipi jazik di ća slaje zvoni skroz izgubit, a to niko u dušmanskon Continental filmu ne ferma njanci pola posto". "Hoćete reći da su vam Štrumfovi i ostali likovi iz crtanog ukrali jezični idiom? Pa dajte dječici da lijepo čitaju knjige", predložila sam na neprovokativnom učiteljskom hrvatskom književnom jeziku. Književnica Olja Savičević Ivančević priča što se događa kada ljudi krenu tražiti izgubljene plaže. Iscrpnije...

"Održat će se engleski, njemački i francuski kao službeni jezici EU-a, te možda talijanski, a drugi će nestati ako EU opstane", izjavio je Rade Šerbedžija koji je istaknuo kako mladi hrvatski glumci moraju znati engleski jer će uskoro raditi na tržištu bez granica. Iscrpnije...

Ayapaneco je jezik kojim se nekad govorilo u Meksiku. Trenutno ga zna još samo dvoje ljudi koji međusobno ne razgovaraju, jedan ima 75 godina, drugi 69. Lingvist Daniel Suslak pokušava spasiti umirući jezik gradeći prvi rječnik. Ayapaneco je bogat u oponašanju zvukova prirode, tako "kolo-golo-nay" označava glasanje purana. Guardian... Iscrpnije...

Brat bratu, li-la, stani-pani, o-ho-ho, svašta nešto, oš - neš Bangladeš, samo su neki od izraza koji nam najčešće izlaze iz usta. Osim što su ponekad vrlo iritantni, oni su vrhunski pokazatelj nacionalnog stanja svijesti. T-Portal... Iscrpnije...

Znanstvenici su otkrili da bebe mogu iznenađujuće brzo učiti jezike. Naime, mozak 4-mjesečne njemačke bebe memorirao je u roku 15 minuta sintaktička pravila talijanskog jezika i reagirao na odstupanja od naučenih obrazaca. Dosad se vjerovalo da te mogućnosti djeca razvijaju tek sa 18. mjeseci. Monitor... Iscrpnije...

U želji da uštede na troškovima jezičnih tečajeva za svoje zaposlenike, američka administracija je zaključila da dužnosnici veleposlanstva u zemljama bivše Jugoslavije ne bi trebali zasebno učiti hrvatski, srpski ili bošnjački, jer su to, prema mišljenju inspektora američkog Državnog tajništva, "dijalekti jednog jezika". “Unatoč novim imenima, ove regionalne varijante ostaju lingvistički bazično iste s neznatnim varijacijama, uključujući korištenje ćirilice u srpskom”, stoji u internom dopisu američke vlade. Jutarnji... Iscrpnije...

"Može li se jezik naprosto raspasti kao što to mogu država i nacija? I ako da, što to znači? Da li odjednom svi govore raznim jezicima i ne razumiju se više kao ono kad je propala izgradnja Babilonske kule? Hrvatska lingvistica Snježana Kordić je sada u knjizi našla jednostavan odgovor: ne. Od tada je svađa u čitavoj državi", opisuje njemački Frankfurter Rundschau enigme kojima se bave jezikoslovci postjugoslavenskih zemalja. Tekst prenosi H-Alter... Iscrpnije...

Korisnici Twittera razvili su svoje dijalekte ovisno o tome s kojeg su geografskog područja. Analizom 380 tisuća poruka otkriveno je kako geografske skupine koriste drugačije skraćenice i akronime u odnosu na druge geografske skupine u SAD-u. Twitter stoga nije stvorio samo novi jezik već su se unutar njega stvorile nove mutacije, piše AOL. No to nije jedini način na koji Twitter mijenja jezik - u Tajlandu ga optužuju za uništavanje jezičnog izraza kod mladih, dok ga Japanci koriste za učenje engleskog jezika. Iscrpnije...

Kineske vlasti zabranile su korištenje stranih riječi, a posebice engleskih u novinama, izdavaštvu i na sajtovima. Kažu tamošnje vlasti kako ove riječi onečišćuju čistoću kineskog jezika. Od sad je norma standardizirani kineski, a zabranjen je i "chinglish" - mješavina engleskog i kineskog. Objašnjavaju vlasti i kako je korištenje stranih riječi imalo negativan društveni utjecaj na kulturni okoliš. BBC... Iscrpnije...

"Javljeno je nekidan da je u Europskom parlamentu iz usta g. G. Jandrokovića, našeg ministra vanjskih poslova, izrečena, povijesno važna, prva rečenica na hrvatskom jeziku: Zahvaljujem se partnerima iz Europske pučke stranke na potpori ulaska u Europsku Uniju", piše Igor Mandić, komentirajući "brojne mitomanske zablude u hrvatskome jezikoslovlju" i prijavu koju je protiv ministra Biškupića podigao Hrvoje Hitrec zbog sufinanciranja knjige Jezik i nacionalizam Snježane Kordić. "Baš me zanima kako bi se našu povijesnu rečenicu izgovorilo na srpskom jeziku ili na srpskohrvatskome?" Iscrpnije...

Hrvatsko kulturno vijeće na čelu sa piscem Hrvojem Hitrecom podnijelo je kaznenu prijavu zbog objave knjige Snježane Kordić, u kojoj se tvrdi kako Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore različite standarde jednog te istog jezika. Po Hitrecu, komentira Boris Dežulović, hrvatski ne služi za komunikaciju među ljudima nego kao nacionalni znak i zastava identiteta. "Nema veze što ne postoji nijedan znanstveni dokaz da hrvatski i srpski nisu isti jezik: ne postoji ni empirijski dokaz da nema Boga, pa svejedno ta znanstvena gamad uvjerava Hrvate da Boga nema, i da se svijet ne sastoji od Božje milosti i ljubavi, nego od atoma i kemijskih spojeva." Iscrpnije...

"Općepoznato je u svijetu da je prednost nekog jezika ako njime govori što više ljudi. A kod nas misle da imaju razloga za veselje ako uvjere strance da je jezik manji nego što jest", odgovara lingvistkinja Snježana Kordić na kritike koja je izazvala njezina nedavno objavljena knjiga Jezik i nacionalizam. Državotvorni intelektualci, složni u tome da se Hrvati i Srbi ne razumiju, odreda su kritizirali njezine tvrdnje da su hrvatski i srpski zapravo jedan policentrični jezik - nešto poput američkog i britanskog engleskog ili prilično različitih varijanti španjolskog. Iscrpnije...

Govoriti o jeziku u nas nije moguće izvan okvira politike, a to je iskusila i dr. Snježana Kordić usudivši se reći da su prema lingvističkim mjerilima hrvatski i srpski jedan jezik, odnosno dovesti u vezu hrvatski nacionalizam i jezični purizam. Daleko od toga da ne treba raditi na očuvanju materinjeg jezika, no istovremeno je zanimljivo da nitko ne spominje porast nepismenosti. Dakle, ni vlastita država ni nacija pa ni vlastiti jezik ne garantiraju pismenost, komentira Slavenka Drakulić. Iscrpnije...

Gotovo 90 posto crtanih filmova za djecu koji se mogu naći u videotekama te kisocima u Srbiji sinkronizirano je na hrvatski jezik. Prema pisanju srpskog Pressa , djeca iz Srbije putem tih crtića usvajaju riječi poput 'tijekom', 'nazočno', 'odjenuto', 'vjetrovito', 'tjedan', 'glazba', 'uhititi'... Press navodi i slučaj Đorđa Popovića, oca 4-godišnjeg dječaka, kojem je sin zbog takvih crtića počeo govoriti 'tjedan' umjesto 'sedmica', a njega zove 'tatek'. Jutarnji... Iscrpnije...

Američki prizivni sud ukinuo je zabranu emitiranja vulgarnosti na TV-u presudivši da je ta zabrana neustavna. Ova zabrana uvedena je 2004., a za emitiranje zabranjenih sedam riječi slijedila je globa (riječi su, khm: shit, piss, fuck, cunt, cocksucker, motherfucker i tits). Sud je presudio kako zabrana ovih riječi, bez jasne definicije što je tu točno uvredljivo, ograđuje govor i stvara atmosferu straha u medijima. BBC, Variety... Iscrpnije...

Lingvist John McWorther smatra kako će se u slijedećem stoljeću broj živih jezika smanjiti sa 6 tisuća na 600, a za sve je zaslužan proces koji govornicima univerzalnih jezika dodjeljuje ekonomske i zdravstvene povlastice. U potrazi za boljim životom pojedinci se integriraju u šire društvo i uče univerzalnije jezike, pa je sasvim normalno da njihovi potomci bolje govore novonaučenim jezikom. McWorther smatra kako je važno očuvati jezike koji izumiru, no ne pod svaku cijenu budući da će oni u budućnosti imati samo estetsku funkciju. io9... Iscrpnije...